Ovako počinje priču o svom djetinjstvu profesor Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu Milo Lompar u novom podkastu GERILE. Ovaj put nije bilo pitanja o politici, protestima i studentima. Lompar je pričao o osnovnoj i srednjoj školi, o profesorima na fakultetu, o tome zašto ga više interesuje vrijeme u odnosu na prostor, o Crvenoj zvezdi…

„To je bio jedan svet koji je karakteristično mešovit. U isto vreme imate radnike, imate metalostrugare, imate bravare, vozače autobusa, imate i pesnike, imate inženjere. Socijalne razlike su bile male. To je relativno uravnotežan period socijalizma. Razlikovali smo se po tome što su neki nosili adidas patike, neki su nosili puma, a neki su nosili šangajke“, priča Lompar.

Njemu je, nastavlja Lompar, 1982. godine tetka koja je živjela u Americi poslala ribok patike i to dva para – jedne duboke za košarku i druge plitke. Kada je išao pješice na fakultet, od Slavije do Kalemegdana ulicom Kralja Milana, barem su ga četvorica momaka zaustavljala da ga pitaju gdje je kupio te patike.

„To je tada bila neka posebna atrakcija. Ono što bi moglo biti bitna razlika u odnosu na današnje doba je u tome što smo svi težili nečemu da se razlikujemo. Neko je tada bio najbolji gitarista, neko je najbolje igrao fudbal, neko je bio dobar šahista. Svako je hteo da u ponečemu bude, da upotrebim tadašnji izraz, fora. Najbolji đak tada nije bio predmet nikakve sprdnje kao što bi danas bio“, prisjeća se Lompar.

Lompar kaže kako nikada nije imao osjećaj za muziku. Volio je da igra košarku, volio je šah i preferans. Noći su provodili za šahovskom tablom ili za kartaroškim stolom. Počnu u deset uveče, pa do šest ujutro.

„Za to vreme bila su karakteristična dva televizijska programa. Nema mobilnih telefona, nema ničeg. Nisam bio odličan đak, nisam bio ni slab. Bio sam vrlo dobar. Obično sam imao sedam petica i šest dvojki. Upisao sam 1976. godine 11. Beogradsku gimnaziju. Sada se valjda zove Osma, odnosno Sportska gimnazija. Nalazila se iznad Dušanovca. Nije bila na velikom glasu kao recimo Prva, Peta, sadašnja Treća, tadašnja Osma u Njegoševoj ulici“, kaže Lompar.

Disciplina je bila oštra. Bilo je par veoma strogih profesora kod kojih je bila „pogibija“ prilično velika. Profesorka srpskog jezika je bila mlada, zvala se Liljana Bajić i imala je čelični pogled iza naočara. Profesor logike Stanivuk takođe je bio strog profesor.

„Upamtio sam profesora srpskog jezika i književnosti koji je radio u biblioteci. To je bio Kninjanin Marko Rašković koji je bio jedan veoma zanimljiv čovek. I ako mi se posreći, možda ću o njemu ostaviti jedan zapis. Bio je čiraš, zapravo nikotiničar, ali kada bih sada birao ko je najviše uticao na mene, izabrao bih njega. Bio je pesnik, imao je jednu lepu zbirku pesama Rane kamena“, dodaje Lompar.

Lompar naglašava kako je rođen u Beogradu i dodaje kako je cijeli život proveo u tom gradu, ali uopšte nije vezan za taj prostor. Fascinira ga, dodaje, kategorija vremena. Voli da gleda u prošlost i da gleda kako su ljudi nekad živjeli i upravo zbog toga mu je vrijeme mnogo bitnija kategorija.

„Valjda zato toliko mnogo stvari iz prošlosti sam voleo da pročitam i da vidim. Pa i kada se krećem po prostoru, ja se krećem više tražeći tragove vremena. To je jedan način poimanja stvari. On svakako ima svoje mane, ali jednostavno je moj. Takođe manje volim prirodu. Nisam čovek kojeg fasciniraju priroda, drveće, šume. Imam oko da vidim, ali mene je uvek zanimao više čovekov trag na materiji“, priča Lompar.

O jednoj davnoj utakmici Crvene zvezde i tuzlanske Slobode, o vojnom roku, o fakultetskim profesorima, o nevjerovatnom daru pamćenja, o porazu u šahu – u podkastu GERILE…

Goran Dakić

The post Milo Lompar za GERILU: Imao sedam petica i šest dvojki first appeared on Gerila.info.

Prema procjeni Ministarstva unutrašnjih poslova, na Slaviji se okupilo oko 36.000 građana, dok je Arhiv javnih skupova objavio da se prema prvim procjenama na skupu na Slaviji okupilo oko 140.000 građana.

Studenti su započeli protest pozivom na šesnaest minuta tišine u 19:11 sati, u znak sjećanja na 16 žrtava tragičnog rušenja nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu. Upravo taj događaj bio je okidač za početak blokada fakulteta još prije devet mjeseci. Studentkinja koja je govorila s bine poručila je: “Nastavićemo odande gdje smo prošli put bili prekinuti”, podsjećajući na policijsku upotrebu zvučnog topa koji je 15. marta prekinuo mirni skup.

Okupljeni su nosili transparente s porukama poput: “Reci ne fašizmu”, “Mame i tate protiv psihopate”, “Po ovim nebom – čovječe, uspravi se”, “Tik-tak-tik-tak”, ukazujući da vlastu istječe vrijeme za dijalog i promjene. Protest su obezbjeđivali studenti-redari, koji su na ruke markerima ispisivali krvne grupe i brojeve roditelja, što je već postao simbol discipline i odgovornosti unutar pokreta.

Među govornicima su se našli rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić, filozof Milo Lompar, sportska legenda Dejan Bodiroga, ratni veteran Nenad Stanić, ali i mnogi studenti i profesori. Rektor Đokić je naglasio da “zemlja koja potcjenjuje znanje i urušava institucije tone u krizu”. Dodao je da su studenti “pokrenuli promjenu tiho, dostojanstveno, solidarno i mirno” i podsjetio da su mjesecima bili izloženi “pritiscima, saslušanjima, hapšenjima, ali i da su postigli nemoguće: jedinstvo, povratak povjerenja u Univerzitet i potvrdu da znanje i istina pobjeđuju”.

Rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić izjavio je na studentskom protestu na Slaviji da su se okupili s ciljem da zajedno potvrde jednistvo u odbrani osnovnih demokratskih i univerzitetskih vrednosti. pic.twitter.com/q1ISZwLy5S

— TV N1 Beograd (@n1srbija) June 28, 2025

Jedan od najupečatljivijih govora održao je student Nikola Marčetić, koji je ukazao na simboliku Vidovdana kao dana “kada se nebo i zemlja dotaknu”. Poručio je da se borba danas vodi “istinom protiv straha, ucjene i prijetnje”, te da se studenti ne bore sabljama, već protiv ćutanja. “Naš boj je protiv režima koji ne služi ovom narodu”, rekao je on, naglasivši da je studentski pokret “pokret savjesti, pokret potomaka onih koji su dali živote za slobodu”.

Bivši srpski reprezentativac i legenda svjetske košarke Dejan Bodiroga, u govoru na Vidovdanskom protestu na Slaviji, rekao je da Vidovdan nije običan datum, “on je savjest naroda, otpor i nepristajanje na tiraniju”.

Bivši srpski košarkaš Dejan Bodiroga, u govoru na Vidovdanskom protestu na Slaviji, kazao je da Vidovdan nije običan datum, “on je savest naroda, otpor i nepristajanje na tiraniju”. pic.twitter.com/VFTDy5YAx3

— TV N1 Beograd (@n1srbija) June 28, 2025

Paralelno s protestom na Slaviji, u Pionirskom parku, neposredno ispred Skupštine Srbije, organizovano je provladino “književno veče” uz prisustvo čanova SNS-a i partijskih simpatizera. Iako je vlast tvrdila da je skup otkazan, prostor je bio pod jakom kontrolom obezbjeđenja, a na sceni su se smjenjivali pjesnici i govornici iz vlasti. Pojavljivanje bivše državne sekretarke MUP-a, Dijane Hrkalović, izazvalo je posebno interesovanje javnosti, s obzirom na njen kontroverzan status i ranije optužbe u vezi s afera “Jovanjica”.

Eskalacija sukoba

Neredi koji su izbili tokom večernjih sati Vidovdanskog protesta na Slaviji uslijedili su nakon što su studenti oko 21 čas objavili da je istekao ultimatum upućen Vladi Srbije, zahtijevajući raspisivanje vanrednih izbora i uklanjanje provladinog „Ćacilenda“ iz centra Beograda.

“Danas 28. juna 2025. godine proglašavamo aktuelnu vlast nelegitimnom”, rekla je studentkinja na razglasu čije ime nije rečeno na skupu.

U govoru je istakla potrebu za dubokom sistemskom promjenom, uključujući društveni dogovor koji bi obuhvatio ispunjenje studentskih zahtjeva, priznanje plenuma, reformu pravosuđa, medija i bezbjednosnih službi, borbu protiv korupcije i kriminala, zabranu partijskog zapošljavanja, kao i zaštitu prirodnih resursa i zaustavljanje ekološki štetnih projekata poput „Jadara“. Okupljeni su na pomen tih tema odgovarali uzvicima: „Nećete kopati“, „Izdaja“ i „Uhapsite Vučića“. Posebno je naglasila da pad nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu nije bio slučajnost, već posljedica sistemske korupcije i partijskog nemara, te da je pitanje vremena kada će se slična tragedija ponoviti. Govor je zaključen pozivom na povratak suvereniteta, poštovanje Ustava i stvaranje države u kojoj se poštuju ljudi i zakon, gdje mladi ostaju, a stari žive dostojanstveno. Okupljeni su prethodno uključili svjetla na telefonima i upalili crvene baklje, a nakon završetka govora, u 21.46, građani su pozvani da „uzmu slobodu u svoje ruke“ – uz poruku: „Imate zeleno svjetlo“.

Neposredno zatim, deo okupljenih građana i studenata se, mimo najavljenog plana, uputio ka Bulevaru kralja Aleksandra i raskrsnici sa Ulicom kneza Miloša, gdje su već bile okupljene pristalice vlasti na takozvanom „književnom večeru“ – provladinom skupu organizovanom pod pokroviteljstvom Srpske napredne stranke. Na tom mjestu došlo je do verbalnih provokacija, zvižduka, skandiranja i tenzija između dvije grupe, a posebno uzavrela situacija nastala je kada su, prema izjavama svjedoka, građani u pokušaju da se približe prostoru ispred Doma Narodne skupštine naišli na gustu policijsku blokadu.

Ovo je najtužniji snimak koji ćete videti danas – podeljen isti narod pic.twitter.com/qdpdMt5lER

— Nina Krunić (@nina_krunic) June 28, 2025

Direktor srpske policije Dragan Vasiljević izjavio je da demonstranti u Ulici kneza Miloša nisu htjeli propustiti vozilo Hitne pomoći koje je došlo zbog povrijeđenog policajca tokom sukoba s građanima, međutim, takva tvrdnja brzo je demantovana – i novinarskim izvještajima i snimcima koji su se pojavili na društvenim mrežama. Reporter N1 prenosi da su građani zapravo pokušali da oslobode prolaz za sanitet, ali da je upravo Policijska brigada bila ta koja nije dozvolila prolazak vozilu, najvjerovatnije zbog straha da bi se uz njega mogla probiti i masa ljudi, što bi narušilo njihov kordonski raspored. Na dostupnim snimcima jasno se vidi trenutak prolaska vozila Hitne pomoći, što dodatno osporava zvaničnu verziju događaja koju je iznio direktor policije.

Ovo nije viđeno ni za vreme Pinočeapic.twitter.com/vE7Dlz71LD

— Lodger Limansky  (@paratzelzius) June 28, 2025

Prvi incidenti zabilježeni su kada su pripadnici Žandarmerije i Interventne jedinice pokušali da potisnu demonstrante koji su pokušavali da razbiju kordon i priđu takozvanom Ćacilendu. U tom trenutku policija je, kako su objavili brojni očevici i reporteri s lica mjesta, bez prethodnog upozorenja upotrijebila suzavac i šok-bombe, usmjerivši ih direktno u masu. Na video-snimcima koji su se brzo proširili društvenim mrežama vidi se panika među okupljenima, uz povike, kašalj i pokušaje bijega niz okolne ulice. Među demonstrantima je bilo i starijih građana, a u stampedu su neki pali na zemlju.

Uslijedila je žestoka akcija policije – kordon je formiran u Bulevaru kralja Aleksandra kod zgrade Er Srbije, dok su jedinice u opremi za razbijanje demonstracija krenule da guraju okupljene niz Nemanjinu ulicu. U tom haosu zabilježeni su brojni slučajevi nasilnog privođenja, a prema izvještajima sa terena, barem nekoliko osoba je povrijeđeno, uključujući jednog mladića iz grupe građana koja je ranije napadnuta kod Beogradskog sajma. Reporterima nezavisnih medija, poput N1 i Insajdera, otežano je bilo kretanje, a Udruženje novinara Srbije (UNS) protestovalo je zbog direktnog zastrašivanja novinarskih ekipa.

Napadnut je i novinar redakcija Danas dok je pokušao da priđe mjestu hapšenja jednog od građana.

 

Прикажи ову објаву у апликацији Instagram

 

Објава коју дели Danas (@danas.rs)

Do kraja večeri, veliki dio građana se razišao iz centra, dok su pojedine grupe demonstranata nastavile da kruže ulicama u manjim kolonama. Policijska vozila i jedinice ostale su raspoređene u širem centru Beograda još satima nakon sukoba, a vlasti nisu izdale nikakvo saopštenje u vezi sa razlozima za upotrebu sile, dok su provladini mediji pokušali da predstave nerede kao napad na „mirne građane“ okupljene u kulturnom programu. Uprkos svemu, studenti su saopštili da se ne povlače – borba, poručili su, tek ulazi u novu fazu.

Napeto u Beogradu večeras. pic.twitter.com/efCrWtueJO

— TV N1 Beograd (@n1srbija) June 28, 2025

Kako je noć odmicala, tenzije su rasle. Došlo je do sukoba s policijom, koja je, prema izvještajima s lica mjesta, koristila suzavac, biber sprej i šok bombe. Mnogi aktivisti i građani su privedeni, među njima i pripadnici udruženja “Ne damo Jadar” Zlatko Kokanović i Nebojša Petković. Kokanović je inače sinoć bio jedan od govornika na studentskom protestu.

„Mi smo krenuli u borbu protiv kompanije Rio Tinto. I dugo smo mislili da nam je najveći neprijatelj. Ali nije. Naš najveći neprijatelj je trenutna vlast na čelu sa predsednikom Srbije“, rekao je na protestu između ostalog Kokanović.

Na meti su se našli i novinari, a ekipi N1 je blokiran pristup i onemogućeno snimanje u nekoliko navrata.

Predsjednik Aleksandar Vučić se danas oglasio porukom da je “protest bio nasilje koje su pokušali da izvedu oni koji ne vole Srbiju” i najavio da će svi koji su učestvovali u neredima biti procesuirani. Optužio je studente da žele građanski rat i da će im “onemogućiti da se iživljavaju nad policijom”. Režimski tabloidi su istovremeno lansirali koordinisanu kampanju protiv protesta, nazivajući studente “plaćenicima”, “huliganima” i “nasilnicima”.

Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu određeno je zadržavanje do 48 sati za ukupno 29 lica zbog “nasilničkog ponašanja” nakon protesta i napada na pripadnike Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Studenti u blokadi saopštili su da je vlast odgovorna za radikalizaciju poslije subotnje protesta na njihov poziv u subotu u Beogradu.

„Vlast je imala sve mehanizme i sve vreme da ispuni zahteve i spreči eskalaciju. Umesto toga, odlučili su se za nasilje i represiju nad građanima. Svaka radikalizacija situacije njihova je odgovornost“, piše u objavi Studenata u blokadi na društvenoj mreži Iks.

Kako su o protestu i neredima izvještavala redakcije velikih svjetskih medija

O subotnjem protestu u Beogradu izvijestili su i vodeći svjetski mediji, ukazujući na sve dublju političku krizu u Srbiji i rastući jaz između građana i vlasti. Američka agencija Associated Press opisala je protest kao kulminaciju višemjesečnih studentskih okupljanja, podsjećajući da je inicijalna iskra bio tragičan pad nadstrešnice u Novom Sadu, koji je vlast ignorisala. AP je naglasio da su demonstranti optužili predsjednika Aleksandra Vučića za urušavanje institucija i medijskih sloboda, dok je sam Vučić, kako su naveli, u poznatom maniru optužio strane sile za destabilizaciju zemlje. Protest je označen kao test otpornosti građanskog otpora protiv populističke vlasti koja sve teže kontroliše politički narativ.

Francuska televizija France24 u svom izvještaju posebno se osvrnula na činjenicu da je policija upotrijebila suzavac i šok-bombe kako bi potisnula građane koji su pokušali probiti policijski kordon. Opisujući studentski pokret kao “mirnu, ali odlučnu pobunu protiv sistema koji ne čuje”, istakli su da se na Slaviji okupilo više desetina hiljada ljudi, uprkos kampanji zastrašivanja i pokušajima vlasti da organizuju kontra-programe poput tzv. književne večeri u “Ćacilendu”.

Njemački Deutsche Welle detaljno je analizirao kontekst protesta, pozivajući se na sagovornike iz akademske i aktivističke zajednice. Fokus su stavili na simboliku Vidovdana i studentima pripisali ulogu moralnog kompasa društva. DW je podsjetio da se prethodnih mjeseci desio niz incidenata – od pokušaja upada na intenzivnu njegu, do privođenja i medijskih hajki – koje su kulminirale upravo ovim okupljanjem. Istovremeno, ocijenili su da je odgovor vlasti, uključujući pokušaj istovremene organizacije režimske manifestacije u centru grada, bio “djetinjast i provokativan”.

Al Jazeera Balkans fokusirala se na atmosferu samog protesta – od 16 minuta tišine, preko blokadnog hora i govora rektora Univerziteta u Beogradu, do skandiranja protiv predsjednika. Njihov izvještaj je prenio autentične glasove studenata, prikazujući protest kao generacijski iskorak iz letargije u koju je zemlja zapala. Naglasili su da se protest odvija u trenutku kada su institucije skoro u potpunosti obesmišljene, a opozicioni prostor brutalno sužen.

U sumiranju stranih izvještaja o Vidovdanskom protestu, preovladava ton ozbiljnog upozorenja – da Srbija klizi sve dublje u autoritarizam, ali i da se u toj tišini otpora rađa novo građansko samopouzdanje, vođeno studentima koji, kako je prenio AFP, “istinom odgovaraju na strah”.

Dejan Rakita / GERILA

The post Dan poslije Slavije: Šta se zaista dogodilo na Vidovdan u Beogradu? first appeared on Gerila.info.

“Svedoci smo da praktično od 1996. godine ovako velikih masovnih protesta nije bilo. S druge strane, nije ih bilo ni u Evropi. U jednom intervjuu sam rekao, za jedan portal u Zagrebu, da mladi ne baštine pobunu nego prilagođavanje. Činilo mi se da je to tačno i bilo je tačno, ali, evo, ovi protesti su me demantovali”.

Ovo je u podkastu „PST!“ našeg portala rekao profesor Filološkog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci Milo Lompar. Lompar je u Banjoj Luci održao i sretenjsku besjedu o Dositeju i Karađorđu, a njegov dolazak u Republiku Srpsku bio je izvrsna prilika da razgovaramo s njim o studentskim protestima koji već tri mjeseca ne prestaju.

“Kao da je došla generacija koja je suzbila tu vrstu konformizma koja je izgledala nesavladivo. Njihova pobuna je pre svega društvena pobuna. To je strašno važno da se razume i to je bio uzrok mojih naslaganja sa nekim ljudima na nacionalnoj strani. Nisam ulazio u spekulacije o tome ko vodi te proteste, ko ih organizuje, da li su u sve uključene obaveštajne službe… To služi da se prikriju osnovne istine”, rekao je Lompar.

Studentski protesti su, dodaje on, suviše širok pokret da bi bilo ko mogao da kaže kako je on politički predodređen. Studentima su se priključili profesori, advokati, učitelji.

– Među onima koji podržavaju studente su i levičari i desničari, i centristi i konzervativci, i liberali i oni koji su apolitični. Pravo pitanje glasi: kako su svi ti politički različiti ljudi uspeli da se ujedine? Potom onaj koji je predmet njihove kritike treba da stavi prst na čela – ovde mislim na predsednika Srbije – i da kaže sam sebi: Pa ja nešto mora da sam debelo zgrešio kad su svi ti ljudi stavili sve te razlike po strani – ističe Lompar.

Lompar smatra kako je nacionalno apsolutno odgovorno poći u susret omladini koja pjeva „Vostani Serbie“, koja peva himnu, koja nosi zastave, koja pokazuje normalan, rodoljubivi stav.

– Da li ima i drugih ljudi koji imaju druge poglede? Ima. Ali nemojmo sada od rubnih delova u odnosu na magistralne, centralne praviti glavni događaj. Jer kome to može da ide u korist? Samo Vučić-Brnabić režimu. Nema kome da ide u korist drugome. To je raznorodno političko okruženje i to je pobuna opštega tipa – rekao je Lompar.

Zahtevi studenata su vrlo precizni: zašto se ne odgovara za smrt 15 ljudi; koje preduzeće je radilo rekonstrukciju nadstrešnice; ko je bio nadzorni organ; ko je to izveo i kako? To su vrlo jednostavna pitanja. Ta pitanja, smatra Lompar, vode ka nekim pravcima zbog kojih se istina ne utvrđuje.

– Podržao sam studentske protest i pre nego što je naš fakultet to uradio. Smatram da je to dužnost profesora. Možete se vi i ne slagati sa protestima vaših studenta. Ja se sa ovim protestima slažem, ali možete se i ne slagati. Profesor mora da poštuje i podrži njihovo pravo na protest. Oni imaju pravo da protestuju. Zašto? Zato što oni imaju 21-22 godine i oni biraju taj život u ime kog protestuju. Ne mogu ja njima u 63. godini da kažem: Ne, ne, vi to ne možete – kazao je Lompar.

Lompar kaže kako je neprihvatljivo da profesori represivnim metodama vraćaju studente u učionice. Studenti nisu izašli zbog profesora iz učionica i neka ih u učionice vraća onaj zbog čijeg su ponašanja izašli.

– Ljudi su shvatili da ne možemo biti u sukobu sa četiri univerziteta. Da je vlast odgovorna, ona to sebi ne bi dozvolila. Predsednik države je u sukobu sa kompletnom studentskom omladinom kojoj se priključuje srednjoškolska omladina. I da vi njih kriminalizujete i proglašavate nepatriotama! Pa nije vlast najvažnija stvar u ovoj zemlji – smatra Lompar.

I u Srbiji, i u Hrvatskoj, i u BiH postoji velika tradicija građanske borbe za prava srpskog naroda. Srbija, kaže Lompar, treba da se vrati autentičnoj demokratiji iz vremena kralja Petra I Karađorđevića.

– Treba da izađemo iz tog ludačkog šinjela komunizma koji je sašiven tako da propadaju i narod i država kad ja izgubim vlast. Ništa ne može da propadne. Beogradski i drugi univerziteti su zauzeli ispravan stav, ali ne u smislu da ćemo svi biti isto kada se sutradan sve vrati u normalan okvir. Nećemo svi biti isto. Imaćemo svoje razlike, ali sada se borimo za okvir – istakao je Lompar.

U temelju studentskih protesta nalazi se želja za obnovom demokratije i za uspostavljanjem civilizacijskih standarda. Ne može da padne nadstrešnica, a da niko za to ne odgovara. I da ona pritom pobije 15 ljudi.

– Svako od nas kad stane pod neku nadstrešnicu treba da razmišlja hoće li ona da mu padne na glavu. S druge strane, rekonstrukcija je trebala da košta tri miliona, a koštala je 16 miliona. Da li je ta krađa u vezi sa tim padala? Može li se tako funkcionisati u jednom društvu? Može li predsednik države da neprekidno vrši državni udar izlazeći iz ustavnih ovlašćenja? On nema ustavna ovlašćenja da se bavi za čitavim spektrom stvari. Mogu li mediji da služe za linč čitavih društvenih grupa? Mogu li se građani Srbije diferencirati na osnovu imena i porekla – pita Lompar.

Goran Dakić

The post INTERVJU- Milo Lompar: Nije vlast najvažnija stvar na svijetu, Vučić neprekidno vrši državni udar (VIDEO) first appeared on Gerila.info.