Prema podacima koje prikuplja i objedinjuje platforma Integrity Watch BiH od 2019. do 2025. godine dodijeljena 32.973 tendera ponuđačima koji su finansijski pomagali rad stranaka, a vrijednost poslova išla je i preko 20 miliona maraka.

Ovu platformu pokrenuo je Transparency International u BiH a analiza prikupljenih podataka pokazuje da određeni donatori nakon finansiranja stranaka dobijaju javne ugovore višestruko veće vrijednosti, što otvara pitanje da li formalno skromne donacije predstavljaju ulaznicu u sistem javnih nabavki.

Jedan od najvećih političkih donatora u zemlji je Azmir Husić, biznismen iz Tuzle. On je preko svog preduzeća “Heez transport” krajem 2022. godine Stranci demokratske akcije (SDA) uplatio donaciju od 50.000 maraka.

Prethodno je bilo član Pokreta demokratske akcije (PDA) kojeg je do svog odlaska takođe pomogao sa istim iznosom.Paralelno sa Husićevim prelaskom u SDA-a, “Heez transport” je krenuo da dobija milionske ugovore u rudniku uglja Kreka, a koji su se uglavnom podrazumijevali najam rudarske mehanizacije.

Inače, rudnicima u sklopu Elektroprivrede BiH su u tom periodu kadrirali koalicioni partneri DF i SDA.  Od januara 2022. godine do danas sklopljeno je na desetine poslova vrijednih preko 10,6 miliona maraka, od kojih je najvredniji, za otkopavanje otkrivke, vrijedan 5,24 miliona KM sklopljen u februaru 2023. godine.

Željko Vrkačević vlasnik firme “Braco i Sinovi” iz Brčko distrikta u dva navrata sa ukuopno 13.000 maraka je pomogao Ujedinjenu Srpsku, stranku Nenada Stevandića koja zajedno sa SNSD-om dijeli vlast u Republici Srpskoj. Ova firma je za 36 miliona maraka Vladi Republike Srpske prodala kazino hotel „Theatrum“ u Brčkom, a koji je kasnije preuređen u “Srpsku kuću”.

Inače, rođeni brat Željka Vrkačevića, Dražen, poslanik je u Skupštini Brčko distrikta i predsjednik opštinskog odbora Ujedinjene Srpske u ovom mjestu. Milan Šuvak, vlasnik preduzeća “Šumil” iz Kozarske Dubice jedan je od najvećih finansijera Narodne partije Srpske (NPS), Darka Banjca, a donacije uplaćuje kao fizičko lice.

Tokom 2022. godine je uplatio 19.990 maraka, a od kako je Banjac direktor banje Mlječanica neprikosnoveni je gospodar tendera u ovoj zdravstvenoj ustanovi.

Od zamjene krova, krečenja, do gradnje bungalova i sportskih terena pa čak i nabavke jaja ova firma je dobila poslove vrijedne oko 18 miliona maraka.

Treba napomenuti da je finansiranje političkih partija zabranjeno firmama koje direktno posluju sa organima izvršne vlasti tako da su zbog brojnih prijava koje je CIK-u podnosio Transparency International u BiH, stranke morala vraćati pare donatorima a većina ih je prestala u svojim izvještajima uopšte navoditi pravna lica kao donatore.

Funkcioneri preuzeli finansiranje stranaka

Umjesto toga u finansijskim izvještajima partija počele su dominirati donacije fizičkih lica a zanimljivo je da je prošle godine podrška privrednika političkim strankama izostala i da su glavni donatori bili uglavnom stranački funkcioneri.

Tokom 2025. godine je donirano 2,26 miliona maraka kroz 1.366 donacija, pokazuju podaci iz njihovih finansijskih izvještaja objavljenih na stranici Centralne izborne komisije BiH.

Baza Integrity watch BiH pokazuje da prilivi novca drastično skaču u izbornim ciklusima, dok u godinama bez izbora taj intenzitet drastično opada.

Za prošlu godinu je interesantno i da je od ukupnog iznosa primljenih donacija čak 1,8 miliona maraka završilo kod stranaka iz Republike Srpske, dok su stranke iz Federacije BiH skupile tek manji dio od oko 465.000 KM.

Najviše novca prikupio je Savez nezavisnih socijal demokrata (SNSD) i i to 427.220 KM iz 197 donacija. Najveći donator je Zoran Tegeltija, aktuelni direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH koji je u novembru prošle godine dao 10.000 KM.

Ispod njega je Igor Milojević, funkcioner iz gradskog odbora Trebinje koji je svoju stranku pomogao sa 9.000 KM te doktor Mikajlo Lazić, direktor bolnice Sveti Vračevi iz Bijeljine sa donacijom od 8.000 KM. Istu sumu, odnosno 8.000 KM je donirao i Dalibor Tomaš.

Po 5.000 KM su dali Goran Maričić, direktor Poreske uprave RS, Ljubo Ninković, predsjednik Skupštine grada Banjaluka, Denis Šulić, bivši ministar trgovine i turizma u Vladi RS, MIloš Lukić, direktor Službenog glasnika Republike Srpske.

Na drugom mjestu po ukupnim donacijama je Socijalistička partija koja je kroz 122 donacije u prošloj godini primila 317.765 KM.

U ovoj partiji najveće donacije su iznosile 5.000 maraka, a njih su, između ostalih dali Denis Stevanović, direktor Fonda za zaštitu životne sredine, Nikola Vukčević, odbornik u Skupštini grada Banjaluka, Igor Kneginić, predsjednik Skupštine grada Prijedor.

Narodni front, Jelene Trivić treća je stranka po ukupnom iznosu donacija primljenih u 2025. godini sa prikupljenih 252.725,42 KM.

Najveći donatori, od ukupno 78 su Milivoje Nović, Tanja Vukmirović i Žarko Tešić sa po 10.000 KM, inače članovi glavnog odbora stranke.

I naredne dvije pozicije zauzimaju stranke iz Republike Srpske. To su Ujedinjena Srpska sa 217. 376 KM donacija i Republička stranka Srpske koja je prijavila priloge od 182.525,40.

Kada je riječ o strankama sa sjedištem u Federaciji BIH, prva po donacijama je Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) koja je primila 156.433,90 KM kroz 105 donacija.

Najveći prilog od 5.000 KM je dao Mijo Stanić, ministar finansija u vladi Posavskog kantona, a prate ga Lucija Iljić Džojić, Damir Živković i Đuro Delić sa po 4.000 KM.

Stranka demokratske akcije (SDA) je druga po donacijama u FBIH sa iznosom od 90.116,8 KM.

Stanku je najviše pomogao Salko Zildžić, zastupnik u federalnom parlamentu sa 10.000 KM, a ova politička organizacija je jedna od rijetkih koju su pomagala i privatna preduzeća sa ukupnim iznosom od 10.400 KM.

Bitnije donacije u ovom entitetu imala je i stranka “Snaga Naroda” Rame Isaka a najveći prilog je dao biznismen Dario Pekić.

Generalno, kada se podaci iz prošle godine saberu sa onima na platformi Integrity Watch BiH od 2018. godine najviše donacija je imala SDA i to 2.321.016,59 KM.

Drugi je SNSD koji je prikupio 1.195.736,3 KM, dok je treća stranka sa donacijama Ujedinjena Srpska kojoj je za osam godina donirano 1.195.736,3 KM.

Zanimljivo je da se među najvećim donatorima pojavljuje i politička stranka, odnosno Narodni demokratskipokret koji je Socijalističkoj partiji u dva navrata 2022. godine donirao ukupno 45.000 KM.

Inače, pored finansiranja političkiuh partija, Integrity Watch BiH prati javne nabavke i imovinske kartone izabranih zvaničnika.

Platforma omogućava uvid u to kako se troši javni novac, ko dobija javne ugovore i koje se procedure koriste, kako se finansiraju političke stranke, uključujući izvore donacija te kako izabrani javni funkcioneri prijavljuju svoju imovinu.

(transparentno.ba)

The post Privrednici koji finansiraju stranke dobijali milionske poslove na tenderima first appeared on Gerila.info.

Podsjećamo, nakon tematske sjednice, održane 13.novembra,  o stanju u Elektroprivredi Republike Srpske, kojoj su prisustvovali svi direktori holdinga i zavisnih preduzeća, saopšteno je je da je Vlada donijela više zaključaka, među kojima je i onaj ključni – da sva preduzeća u roku od 15 dana moraju izraditi vlastite planove konsolidacije, precizno prikazati svoje finansijsko stanje, definisati mjere reorganizacije i dostaviti ih matičnom preduzeću, resornom ministarstvu i samoj Vladi Srpske.

Istovremeno, na političkoj sceni odvijala se druga priča. Uoči vanrednih predsjedničkih izbora održanih 23. novembra, Minić je — u odgovoru na zahtjev ERS-a za poskupljenje struje koji je procurio u javnost — rekao za generalnog direktora ERS-a Luku Petrovića da se „umorio“. Po uzoru na Petrovića koji je nekoliko dana ranije gotovo istim riječima opisao smijenjenog direktora TE Ugljevik, Diku Cvjetinovića.

Danas, nakon izbora, međutim, retorika se promijenila. Nema više govora o „umoru“, odgovornosti ili reviziji medijskih ugovora. Nema ni obećanja o stabilnim cijenama struje.

Jer 4. decembra 2025. — manje od dvije sedmice od izbora — stiže potvrda: struja u Republici Srpskoj gotovo izvjesno poskupljuje.

Đokić potvrdio poskupljenje: “Troškovi rastu, sistem ne može izdržati”

Ministar energetike i rudarstva RS Petar Đokić izjavio je prekojuče u Gacku da će do rasta cijena električne energije najvjerovatnije doći. Saopštio je to nakon obilaska RITE Gacko u društvu Luke Petrovića, dikretora ERS.

„Troškovi poslovanja su konstantno u porastu, i dovode sistem u stanje da pri troškovima koje imaju i realnom rastu tih troškova sami ne mogu pronalaziti rješenja“, rekao je Đokić.

Na pitanje znači li to da građane očekuje viši račun, odgovorio je:

„Do poskupljenja će vjerovatno doći.“

Naglasio je da Vlada želi „najnižu cijenu u regionu“, ali da realnost ipak vodi ka povećanju. O kolikom povećanju je riječ — ne zna. „Na stolu imam samo ono što je objavio regulator i ERS“, rekao je.

Ne pominje, međutim, da je upravo regulator — RERS — potvrdio da je ERS prije izbora potajno tražio poskupljenje, a zatim pokušao prikriti tragove.

Portal CAPITAL je 26. novembra objavio da je RERS usvojio zahtjev ERS-a kojim povlači prijedlog za poskupljenje od 20%, nakon što je postalo jasno da direktor Luka Petrović nije obavijestio Vladu o zahtjevu i da je regulatoru lažno predstavio da postoji saglasnost Vlade.

Povlačenje je uslijedilo tek kada je premijer Minić — pod pritiskom javnosti i pred same izbore — izjavio da „smjena Petrovića nije isključena“.

ERS je potom regulatoru poslao dopis u kojem tvrdi da je njihov raniji zahtjev bio „nepotpun“ i da „kao takav nema pravno dejstvo“. Takva formulacija više je ličila na pokušaj kontrole štete nego na tehničku grešku.

Ali to nije kraj priče o poskupljenju. Čak i nakon što je ERS povukao svoj raniji zahtjev za povećanje cijene električne energije, ostao je aktivan drugi, jednako značajan zahtjev — onaj koji su operatori distributivnog sistema, preduzeća koja posluju u okviru ERS-a (Elektro-Bijeljina, Elektro-Hercegovina, Elektro-Krajina, Elektro Doboj, Elektrodistribucija Pale), uputili Regulatornoj komisiji za energetiku Republike Srpske.

Riječ je o zahtjevu za povećanje mrežarine za čak 46%.

Za prosječnog potrošača termin „mrežarina“ najčešće ostane nejasan, ali je to ustvari jedna od ključnih stavki na svakom računu za struju: to je naknada za korištenje distributivne mreže, odnosno za prenos električne energije od proizvođača do domaćinstava. Iako se često posmatra kao sporedna stavka, mrežarina čini značajan dio ukupnog računa — i svako njeno povećanje automatski podiže iznos koji građani plaćaju, bez obzira na to ostaje li sama cijena kilovat-sata nepromijenjena.

Drugim riječima, čak i bez formalnog zahtjeva ERS-a za poskupljenje cijene električne energije, računi građana gotovo sigurno će biti veći ako RERS odobri povećanje mrežarine.

Gacko: Previše radnika, premalo uglja — i poziv na „solidarnost“ građana

Stanje u RITE Gacko dodatno pojašnjava razloge za poskupljenje.

Đokić tvrdi da je broj zaposlenih „daleko veći od realnih potreba“, ali da „Vlada neće podržati otpuštanja“. Istovremeno priznaje da ogromni troškovi idu upravo na plate, a da se rezerve uglja smanjuju i da preduzeće više ne može pokriti troškove redovnog poslovanja.

V.d. direktora Gacka, Maksim Skoko, poručuje:

„Bez obzira što smo sveli rashode na minimum, potrebni su nam novi prihodi da nastavimo da radimo. To će se odraziti na građane u smislu cijene struje.“

Drugim riječima — kriza u Gacku biće prebačena na potrošače.

Milionski ugovori za reklame — dok ERS tone u dugove

Dok zvaničnici javnosti poručuju da je vrijeme „štednje“ i „solidarnosti“, finansijski trag Elektroprivrede Republike Srpske otkriva sasvim drugačiju realnost. ERS je ove godine raspisao tender vrijedan 819.000 KM za medijsko oglašavanje — uslugu koja bi, paradoksalno, trebalo da promoviše preduzeće koje ima monopol i ne takmiči se ni sa kim. U tenderskoj dokumentaciji navodi se gotovo produkcijski centar u pokretu: višestruke kamere, više snimateljskih ekipa, mobilna režija, rasvjeta, dronovi, pa čak i oprema za podvodno snimanje. Posebno je naglašeno da televizije moraju imati dobro pokrivanje područja Hercegovine, gdje je smještena uprava ERS-a, kako bi menadžment mogao „češće gostovati“ u programu.

Ovaj tender, međutim, nije izuzetak nego dio dugogodišnjeg obrasca u kojem se značajne sume novca iz elektroenergetskog sistema slijevaju ka privatnim marketinškim agencijama. Primjerice, preduzeće HE na Drini u maju ove godine dodijelilo je firmi Megavision — koja se dovodi u vezu sa ATV-om — ugovor vrijedan 750.000 KM. Samo nekoliko mjeseci kasnije, druga članica sistema, Elektro-Bijeljina, istoj firmi povjerila je još jedan posao, vrijedan 200.000 KM.

Istovremeno, dok je rukovodstvo ERS-a javno najavljivalo mjere „racionalizacije“, iz istog sistema stigla je vijest o novom ugovoru HE na Drini, teškom 880.000 KM, za medijsko predstavljanje i propagandu. Još drastičniji primjer datira iz 2023. godine, kada je ERS firmi Grudis iz Doboja — kompaniji koja se bavi rasvjetom — platio čak 7,6 miliona KM za reklamiranje na sportskim i kulturnim događajima širom zemlje.

Sve ovo dešavalo se dok su RITE Gacko i Ugljevik tonuli u gubitke, dok je Elektroprivreda RS bila zadužena preko 170 miliona KM, i dok su radnici u termoelektranama upozoravali na manjak uglja, dotrajalu opremu i nemogućnost normalnog funkcionisanja.

Zašto se Minićevo obećanje o reviziji ugovora više ne pominje?

Kada je 13. novembra preuzeo funkciju, premijer Savo Minić obećao je da će se svi „ugovori o medijskom predstavljanju“ otvoriti javnosti i da će građani vidjeti ko je, kako i zašto dobijao milionske poslove sa ERS-om i njenim zavisnim preduzećima. Tri sedmice kasnije — i dvije sedmice nakon izbora — o toj reviziji više se ne govori. Nema izvještaja. Nema imena. Nema cifara.

Ali ima — poskupljenja.

Nebojša Vukanović, lider Liste za pravdu i red, tvrdi da je poskupljenje struje „posljedica dugogodišnjeg kriminala i rasipništva u vrhu Elektroprivrede Republike Srpske“.

Prema njegovim riječima, „desetine miliona maraka svakog mjeseca odlaze dvorskim firmama preko namještenih tendera, štetnih ugovora i besmislenih kampanja za oglašavanje monopolskog preduzeća“.

Vukanović ističe da je „sistem doveden do pucanja“, navodeći kao primjer da je TE Ugljevik nedavno bila van pogona jer je ostala bez uglja. „Umjesto da odgovorni budu procesuirani i da im se oduzme imovina, oni i dalje upravljaju javnim preduzećem koje su doveli na ivicu kolapsa“, navodi on.

Vukanović dodaje da vlast poskupljenje prikazuje kao nužnost, „iako je riječ o računu koji građani plaćaju zbog tuđih zloupotreba, gramzivosti i potpunog izostanka nadzora u sektoru energetike u Republici Srpskoj“.

Kako je ERS potrošio milione — a sada traži od građana da plate razliku

Izjava Luke Petrovića iz Gacka najbolje objašnjava logiku aktuelnog energetskog menadžmenta:

„Ako termoelektrane traže da im povećamo cijenu, mi to moramo prefakturisati građanima.“

U toj rečenici sabrana je sva suština problema: godinama se trošilo neograničeno, bez kontrole i prioriteta, a sada se rješenje vidi isključivo u prebacivanju tereta na krajnje potrošače.

Dok Elektroprivreda Republike Srpske ulazi u novu fazu finansijske nestabilnosti, dok Ugljevik ostaje bez uglja, a Gacko priznaje da troškovi pojedu sav prihod, niko iz Vlade ili ERS-a ne govori o odgovornosti za desetine miliona potrošenih na reklame, propagandu, PR ugovore i marketinške kampanje bez ikakve javne svrhe jer je riječ, podsjećamo, o državnim firmama koje imaju monopol, odnosno nemaju konkurenciju!

Nakon izbora 23. novembra došlo je do potpunog preokreta u javnom nastupu najodgovornijih: ono što je do juče bilo „neće biti poskupljenja“ danas je „poskupljenje je izvjesno“.

Istovremeno, niko više ne spominje dugogodišnje trošenje javnog novca na reklame, propagandu i sporne ugovore vrijedne desetine miliona maraka — niti činjenicu da se tim novcem možda mogao stabilizovati makar jedan od posrnulih energetskih stubova RS.

Građani će, po svemu sudeći, vrlo brzo plaćati više.

A oni koji su godinama donosili odluke koje su dovele do ovog stanja — ostaće bez ikakvih posljedica.

Dejan Rakita / GERILA

The post Od Minićevih obećanja do Đokićevog priznanja: Poskupljenje struje „izvjesno“, ali revizija milionskih ugovora ERS za oglašavanje nije? first appeared on Gerila.info.