“Takođe, kako u trenutku podnošenja tužbe  nije bila donesena odluka po žalbi tužitelja protiv zaključka ugovornog organa (o odbacivanju žalbe) a što i sam tužitelj ističe u tužbi to je navedena žalba i preuranjena. Imajući u vidu naprijed navedeno, nisu ispunjeni ni procesni uslovi za raspravlajnje o zahtjevu tužitelja za odgodu izvršenja osporene odluke”, navodi se u rješenju Suda Bosne i Hercegovine.

Pravobranilaštvo je tužbu podnijelo zbog nepotpuno i nepravilno utvrđenog činjeničnog stanja, nepravilne primjene zakona i povrede pravila upravnog postupka, sa prijedlogom da Sud uvaži tužbu i poništi osporeni akt. Pravobranilaštvo je u tužbi tvrdilo da tenderska dokumentacija nije sačinjena u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama. Navode i da je protiv Odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača uložena žalba koja je odbijena usljed procesnih nedostataka.

Odluka o izboru najpovoljnijeg ponuđača donesena je 24. jula ove godine, a jedinu ponudu dostavio je Grand Trade.

Uprava za indirektno oporezivanje je u julu donijela odluku o kupovini zgrade u Banjaluci od Grand Trade. Cijena je gotovo 100 miliona maraka. Cijena ove javne nabavke višestruko je uvećana u posljednjih desetak godina sa prvobitno planiranih 37 miliona. Na prijedlog Komisije za borbu protiv korupcije Parlament BiH, Predstavnički dom, usvojio je zaključak kojim se tražilo od Pravobranilaštva da pokrene upravni spor u vezi sa kupovinom ove zgrade.

Predstavnički dom je ranije usvojio zaključak kojim je od Savjeta ministara traženo da se odustane od kupovine zgrade Grand Trade. Taj zaključak je izignorisan. Tada je na čelu Savjeta ministara bio Zoran Tegeltija koji je danas direktor UIO BiH.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post GERILA SAZNAJE: Sud BiH odbacio tužbu Pravobranilaštva BiH u vezi izbora ponuđača za zgradu UIO u Banjaluci! first appeared on Gerila.info.

Uprava za indirektno oporezivanje će prostor u zgradi Grand Trade u Banjaluci platiti 99 miliona maraka. Nezavisne navode da je odluku o kupovini zgrade, danas, potpisao direktor UIO BiH Zoran Tegeltija.

Saga o kupovini zgrade za potrebe smještaja UIO BiH u Banjaluci traje godinama. Opozicija je tvrdila da je javni poziv koji je raspisivan više puta svaki put napisan tako da pogoduje samo jednom ponuđaču. Na posljednji javni poziv stigla je samo jedna ponuda, kompanije Grand Trade koja je u vlasništvu Mile Radišića kuma Milorada Dodika.

Iako su iz ove kompanije ranije najavili da se više neće prijavljivati na javne pozive UIO, predomislili su se u posljednji čas i u junu dostavili ponudu.

U ponudi koja je stigla samo sat vremena prije zatvaranja javnog poziva ova kompanija tražila je 98,5 miliona KM sa PDV-om za zgradu UIO i njenog regionalnog centra u Banjaluci.

Podsjetimo da je Predstavnički dom Parlamenta BiH stavio zabranu na kupovinu zgrade za potrebe UIO BiH od Grand trejda, što UIO BiH očigledno ignoriše.

GERILA info

The post UIO BiH konačno kupuje Radišićevu zgradu! first appeared on Gerila.info.

Grand Trade dostavio je odvojene ponude, jednu za poslovni prostor površine 12 280 kvadrata vrijednu 71,1 milion maraka a drugu za parking prostor površine 4 740 kvadrata vrijednu 27,4 miliona maraka.

“Komisije UiO će u narednom periodu vršiti postupak evaluacije pristigle ponude u smislu ispunjenosti svih uslova traženih u javnom oglasu objavljenom 13.12.2023. godine”, piše u odgovoru UiO BiH za Gerila info.

U ovoj upravi napominju da problem smještaja polušavaju da riješe od 2007. godine.

“Do danas je UiO pokušala u četiri navrata da kupi gotov objekat u Banjaluci, međutim, i ovi postupci su bili neuspješni. S obzirom na loše uslove u kojima rade službenici UiO zaposleni u Glavnoj kancelariji u Banjaluci i ekstremno loše uslove u kojima rade službenici zaposleni u Regionalnom centru Banjaluka svi zaposleni očekuju konačno rješenje ovog problema“, navode u Upravi za indirektno oporezivanje.

Grand Trade u vlasništvu jednog od kumova Milorada Dodika, Mile Radišića, godinama se pominje kao jedini kandidat koji će Upravi za indirektno oporezivanje da proda zgradu u Banjaluci. Riječ je o zgradi koja je izgrađena u centru Banjaluke preko puta Narodne skupštine u takozvanom “Picinom parku”. Gradnja te zgrade prije desetak godina izazvala je velike proteste građana u Banjaluci ali i dovela do sukoba policije sa porodicom Vulić koja nije pristala da proda svoje imanje neposredno uz gradilište.

Godinama se spekuliše i da je stvarni vlasnik Grand Trade Milorad Dodik ali to nikada nije dokazano. Sam Radišić je to demantovao.

“Jedini vlasnik 100 odsto sam ja i vrijeme će pokazati sve“, rekao je Radišić prije nekoliko godina.

Njegova firma, inače, kada je krenula u realizaciju posla oko izgradnje zgrade imala je dva zaposlena radnika. Projekat je bio vrijedan 250 miliona maraka. Radišić je 2014. godine pravosnažno osuđen zbog malverzacija sa akcijama Medicinske elektronike u Banjaluci na tri godine zatvora. On se, nakon što je bio u bjekstvu, duže od godinu dana, u novembru 2015. godine pojavio na kapijama KPZ Tunjice. Kaznu je odležao.

“Ja mislim da Mile Radišić nije uzalud robijao i nije ležao na robiji da bi dozvolio sebi da nakon toga država ne kupi zgradu od njega. Tako da mislim da će to biti realizovano i da ne postoji ni minimum šanse da se tu pojavi neko drugi i u suštinu mu otme gotov posao“, kazao je Goran Dakić, banjalučki novinar.

Opozicija u Republici Srpskoj vjeruje da je najnoviji pokušaj prodaje zgrade Grand Trade-a UiO rezultat dogovora Milorada Dodika sa svojim koalicionim partnerima na nivou BiH.

“Ovo je rezultat dogovora, vi znate da je sva zategnutost između SNSD, stranaca i Trojke u Sarajevu splasnula kada je izglasan novac za ovu zgradu. Sada je raspisan tender, ide se u realizaciju i kum, gospodin Radišić, koji je presuđen za kriminal dobiće još jedan posao od SNSD i ove države“, rekao je u decembru, kada je raspisan tender, poslanik PDP Igor Crnadak.

Nebojša Vukanović poslanik Liste za pravdu i red vjeruje da su bošnjački političari “popustili Dodiku”.

“To govori da su Konaković, Nikšić i Trojka prodali građane BiH i da su popustili Dodiku jer je jasno da iza tog projekta i njegovog kuma stoji Milorad Dodik. Te takozvane patriote BiH uzimaju od građana pozamašne svote novca da bi napunili džepove Milorada Dodika i njegovih kumova“, rekao je Nebojša Vukanović.

Pristigle ponude za prodaju poslovnog prostora Upravi za indirektno oporezivanje u sjedište ove uprave u Banjaluci otvorene su u ponedeljak 15. januara. Uprava za indirektno oporezivanje za potrebe kupovine poslovnog prostora na računu ima oko 70 miliona maraka. To je u ovom trenutku skoro dovoljno za poslovni prostor po cijeni koju je ponudio Grand Trade. Ne i za parking mjesta.

GERILA info

The post Grand Trade ponovo jedini ponuđač za zgradu UiO BiH first appeared on Gerila.info.

“Zora Vidović pribavila direktnu materijalnu korist privrednom društvu EVL Banjaluka čime je nanijela štetu budžetu jer je svojim odgovorom na njihov upit umanjila naknadu koju je EVL dužan da plati budžetu i time su oštećeni prihodi budžeta Republike Srpske a i svi građani Republike Srpske“, rekla je danas Jelena Trivić.

Ona je krivičnu prijavu protiv aktuelne ministake podnijela Okružnom tužilaštvu u Banjaluci. Ona je navela da je Zakonom o igrama na sreću iz 2019. godine dat monopolski položaj Lutriji Republike Srpske, koja nakon toga osniva “EVL” privredno društvo koje takođe ima monopolski položaj.

Trivićeva navodi da je zakonom predviđena naknada od dvadeset odsto a da je EVL plaćao 5 odsto naknade.

“Pa im ni tih 5 odsto nije bilo dovoljno pa su zajedno sa Zorom išli u proces koji se zove smanjivanje osnovice na koju se plaća tih 5 odsto. EVL se obratio Ministarstvu finansija sa pitanjem kako da obračunava naknadu iako je to jasno precizirano zakonom: 5 odsto naknade na osnovicu koja se obračunava, uplate minus isplate, ne manje od 100 maraka po terminalu. Jasno piše po terminalu. Zora Vidović se stavlja iznad zakona i kaže da se plaća 5 odsto uplate minus isplate ne manje od 100 maraka na nivou priređivača. Dakle ne po pojedinačnom terminala već na nivou ukupnog broja terminala. To pravi ogromnu matematičku razliku u obračunu osnovice jer je time Zora Vidović omogućila da se umanji osnovica po osnovu koje se obračunava ovih 5 odsto kojih EVL treba da plaća državi“, rekla je Jelena Trivić.

Jelena Trivić kaže da Zora Vidović nije smjela da tumači zakon a da tek nije smjela da ga mijenja u svom odgovoru. Kaže i da je sve to pogodovalo firmi EVL a da se ta firma povezuje sa Miletom Radišićem. Mile Radišić, inače kum je Milorada Dodika.

“Sve u Republici Srpskoj a pogotovo u igrama na sreću vrti se oko te porodice koja izvlači maksimum iz tih operacija a trpi budžet Republike Srpske“, rekla je Jelena Trivić.

Ona je rekla da Zora Vidović mora hitno biti krivično procesuirana. Navodi da ona ne može tvrditi kolika je šteta nastala budžetu Republike Srpske jer nema uvid u poslovanje EVL-a ali kaže da vjeruje da je šteta milionska.

Ministarka finansija Zora Vidović u kratkom telefonskom razgovoru novinaru Gerila info rekla je da nije upoznata sa podnesenom krivičnom prijavom, da nema vremena i da će o tome govoriti kasnije.

GERILA info

The post Jelena Trivić podnijela krivičnu prijavu protiv Zore Vidović first appeared on Gerila.info.

Za ovu namjenu planirano je 85.470,09 KM bez PDV-a, odnosno 100.000 KM sa PDV-om. Riječ je o stavci koja je planirana Planom javnih nabavki za 2022. godinu, dokumentom koji je usvojen na sjednici Nadzornog odbora preduzeća 14. aprila te godine.

Međutim, u ranijim godinama ovo javno preduzeće nije oglašavalo javnu nabavku za pomenute usluge, a prema kvartalnom planu koji je trenutno dostupan, predstavljanje putem TV-a nije planirano ni u 2023. godini.

Kako je navedeno u tenderskoj dokumentaciji, ponuđač treba da pruži usluge snimanja, montaže i emitovanja kraćih priloga (do 2 minuta), reportaže do 15 minuta, montiranje i emitovanje gostovanje predstavnika JP Putevi RS, terensko snimanje i objave čestitki.

Iako je riječ o zaista velikom iznosu, JP Putevi nisu tražili garancije ni za ozbiljnost ponude, kao ni za uredno izvršenje ugovora, a na pomenuti tender stigla je samo jedna ponuda, preduzeća A MEDIA iz Banjaluke, koje je na kraju i dobilo posao.

Iako je tenderskom dokumentacijom jedan od uslova bio da ponuđač mora da ima dozvolu za televizijsko emitovanje koje se vrši pomoću zemaljske radiodifuzije, A media nema pomenutu dozvolu. Ipak, naručilac posla je naveo i da ukoliko ponuđač posla nje direktno TV stanica, potrebno je da dostavi ugovor sa TV stanicom, koja ispunjava uslove navedene u tenderu. Ipak, zanimljivo je i da „Putevi“ od ponuđača nisu tražili garanciju za ozbiljnost ponude, kao ni garanciju za uredno izvršenje ugovora.

Riječ je o preduzeću koje je osnovano samo samo dvije godine prije raspisivanja pomenutog javnog poziva sa dvije zaposlene osobe, a koje je prema dostupnim podacima samo u 2022. godini sklopilo 17 poslova sa javnim preduzećima i institucijama, u vrijednosti od 411.150 KM.

Inače, pomenuta A MEDIA je kćerka firma Alternativne televizije iz Banjaluke, te je i registrovana na istoj adresi, Ulica Gundulićeva 33/4.

Registrovana je sa osnovnom djelatnošću 58.13 – Izdavanje novina, te su zvanični izdavač lista Faktor. Međutim, u registru se navodi da mogu da daju sljedeće poslovne usluge:

– pravo, marketing, konsalting, regrutovanje, štampanje i bezbjednost

– Reklamne i marketinške usluge

– Reklamne usluge

– Reklamne kampanje

– Javno oglašavanje, terenski marketing

– Direktni marketing

– Promocije – reklamne akcije

– Radio i televizijske usluge

– Radio usluge

– Televizijske usluge

– Usluge televizijskog emitovanja (za koje još uvijk nemaju dozvolu RAK)

– Novinske agencije

Prema izvodima iz sudskih registara, A MEDIA je zvanično registrovana 05.10.21020. godine.

Prema podacima APIF-a, tu godinu nije imala nikakve prihode, te je poslovala sa gubitkom od 7.939 KM. Međutim, ista ta firma je već 2021. godine prikazala prihode u vrijednosti 184.635 KM, te iskazanu dobit od 38.000 KM. Još uvijek nisu dostupni podaci za prethodnu 2022. godinu.

„U 2022. godini pomenuta firma je zabilježila prihod od 291.166 KM, te dobit od 51.562 KM“, uz samo „jednu prosječnu zaposlenu osobu“.

Ipak, ono što je zanimljivo, pomenuta firma je tek 2022. godine počela sklapati ugovore sa javnim preduzećima i institucijama i to nekoliko mjeseci nakon što je Alternativna televizija dospjela na crnu listu Sjedinjenih američkih država, zbog povezanosti sa Miloradom Dodikom, a u odluci o sankcijama, Ministarstvo finansija SAD-a je Alternativnu televiziju nazvala Dodikovom ličnom medijskom kućom.

“Alternativna televizija d.o.o. Banja Luka (ATV), medijska kuća sa sjedištem u Banjaluci, RS, u privatnom vlasništvu je kompanije koja je usko povezana sa Dodikovom porodicom. Međutim, sam Dodik, iza scene, lično kontroliše ATV, na primjer tražeći da on lično odobri medijske priče koje se odnose na politički osjetljive teme. Dodik je stekao ATV da bi svjesno i izričito promovisao sopstvenu agendu koja uključuje njegove napore da ocrni ostale političke ličnosti, da poboljša svoj javni imidž i promoviše svoje lične i političke ciljeve”, navodi se između ostalog u saopštenju, te se dodaje da je novac javnih kompanija usmjeravan ka ATV-u.

Međutim, nakon odluke o sankcijama, veliki dio poslova počinje da sklapa i njihova kćerka firma “A media”.

Od 27 sklopljenih poslova u 2022. godini i do kraja marta 2023. koje je A media imala sa javnim preduzećima i institucijama, putem javnih nabavki, ubjedljivo najviše novca je izdvojeno iz Elektroprivrede Republike Srpske i njenih zavisnih preduzeća, ukupno 168.700 KM, kroz šest poslova.

Prema podacima portala javnih nabavki, A Media je (uprkos prikazanom prihodu od 291.166 KM), sklopila u 2022. godini 17 ugovora, ukupne vrijednosti 411.150 KM. Od tog broja je 14 govora otvorenim postupkom (325.200 KM), dva ugovora po osnovu konkurentskog zahtjeva (79.950) i jedan direktni sporazum (6.000 KM).

U dosadašnjem dijelu 2023. godine (do 30. juna), poslovni registar AKTA.ba zabilježio je da je A media sklopio sedam ugovora ukupne vrijednosti 126.500 KM. Na portalu javnih nabavki onemogućen je uvid u ugovore koji su sklopljeni u posljednjih 60 dana.

Takođe, ova firma dobila je ugovor od Grada Doboj, gdje se kao jedini ponuđač prijavila na tender za “Pružanje usluga medijskog praćenja gradonačelnika, predstavnika Gradske uprave Doboj i promocija lokalne zajednice u 2022”. Vrijednost ugovora je tačno 100.000 KM.

Slično kao i sa Putevima Republike Srpske, a i Gradom Doboj, A media se pojavila i kao jedini ponuđač za “Usluge medijskog predstavljanja započetih i izgrađenih dionica autoputeva” koje je raspisalo preduzeće “Autoputevi Republike Srpske”, vrijednosti 60.000 KM, bez PDV-a.

S druge strane, Alternativna televizija kao pravno lice je baš u 2022. godini zvanično “smanjila” saradnju sa institucijama i javnim preduzećima, čak tri puta, te je kroz 29 postupaka prihodovala samo 137.898 KM. Od 29 postupaka, čak 24 su sklopljena direktnim sporazumom.

Poređenja radi, u prethodnim godinama, Alternativna televizija je u 2021. godini prihodovala kroz 36 postupaka 420.000 KM, a godinu ranije 465.000 KM kroz 61 postupak.

Ukupno gledano, Alternativna televizija je kroz postupke javnih nabavki dobila više od 190 poslova sa institucijama i javnim preduzećima od početka 2018. godine, to jeste promjene vlasničke strukture, kada su akcije te medijske kuće počeli kupovati privatni preduzetnici bliski vlasti RS, Slobodan Stanković, Mile Radišić, a kasnije i ostale kompanije koje se dovode u blisku vezu sa vlastima Republike Srpske.

PROČITAJTE JOŠ: Prointer preuzeo potpunu kontrolu nad ATV-om

„Alternativna televizija od 2018. godine u principu dobija duplo više novca nego što je dobijala do tada. Dakle, novac koji se dobija kroz postupke javnih nabavki je uvećan za duplo i zadnje tri-četiri godine se ne mijenja ta količina u nekom znatnijem obimu, međutim, to je jedan od načina na koji se finansira većina medija, a između ostalog i Alternativna televizija“, kaže Damjan Ožegović, istraživač iz Transparency International.

Napominje da je jasno vidljiva veza između Alternativne televizije i kćerke firme „A media“, ali da je ipak potrebno istražiti koliko mogu biti ozbiljne ponude firmi koje imaju samo jednog ili dva zaposlena.

„Nisu rijetki slučajevi da ponuđači koji imaju samo jednog zaposlenog, čak i za mnogo komplikovanije nabavke roba, radova i usluge, pa tako i za ovaj posao, na žalost kod nas to nije rijetkost. Sigurno da jeste posao za provjeru, u prvom redu kod ugovornih organa koji daju novac takvim ponuđačima, a onda i kod inspekcijskih organa, budući da se dovodi u pitanje koliko te firme, odnosno ti ponuđači mogu da ispoštuju sve što im se tenderom odnosno javnom nabavkom daje u rad, odnosno koliko imaju prethodnog iskustva, a upravo to i jeste upitno, s obzirom da je ovaj ponuđač dobio oko 400.000 KM bez PDV-a raznih nabavki u jednoj godini, a da nije imao prethodnog iskustva. Dakle, pitanje je što ga je upravo kvalifikovalo da upravo on bude izabran od strane ugovornih organa“, dodaje Ožegović.

Slično misli i Slobodan Golubović, urednik portala pratimotendere.ba. On navodi da postoje indicije da je jedan broj pomenutih tendera namješten baš za pomenuta preduzeća.

„Svaki postupak javne nabavke čija je svrsishodnost krajnje upitna, u kome se analizom utvrdi da su uslovi kvalifikacije i tehničke specifikacije definisani tako da ih može ispuniti samo jedan ponuđač i koji na kraju rezultira tako da je dostavljena samo jedna prihvatljiva ponuda rizičan je na korupciju i druge zloupotrebe“, kaže Golubović.

Napominje i da s aspekta javnih nabavki, u pomenutim postupcima, bez obzira na pitanje da li je položaj drugih medija ravnopravan ili ne, postavlja se drugo pitanje, a to je da li preduzeća koja sklapaju ugovore sa medijima imaju ikakvu potrebu da to rade.

„Ako znamo da većina ugovornih organa na tržištu nema konkurenciju, ako znamo da se većina novinara i medija uvijek odazove na poziv da isprati neki bitan događaj i to uradi potpuno besplatno u javnom interesu, ovdje je ključno pitanje da li su ove nabavke uopšte neophodne i koja je njihova svrha“, navodi Golubović.

Dodaje i da je finansiranje medija kroz zloupotrebu javnih nabavki jedan od najčešćih i najbitnijih izazova sa kojima se susrećemo kroz analize rizika u javnim nabavkama.

Iz Alternativne televizije nisu odgovorili na pitanja koja smo uputili na njihovu adresu putem e-maila njihovoj PR službi, ni o odnosima sa javnim preduzećima, ali i sa optužbama da se na ovaj način vrši direktni uticaj na njihovu uređivačku politiku, to jeste da su u bliskoj vezi sa SNSD-om i ostalim partijama koje predstavljaju vlast u Republici Srpskoj.

S druge strane, predsjednik Udruženja novinara BiH Marko Divković kaže  da se nesporno vidi veza između načina izvještavanja ATV-a i SNSD-a, stranke koja je na vlasti u Republici Srpskoj od 2006. godine.

„I sami ste vidjeli da su i Sjedinjene američke države označile da je Alternativna televizija u uskoj vezi sa Miloradom Dodikom i da su istom odlukom i Dodik i pomenuta medijska kuća došle na crnu listu te zemlje. Nekada je ATV bio sinonim za slobodno novinarstvo. Ta televizija je u samo nekoliko godina napravila veliki zaokret u svom izvještavanju“, izjavio je Divković.

Iz javnih budžeta godišnje oko 30 miliona maraka za finansiranje medija

Alternativna televizija nije jedina medijska kuća koja se velikim dijelom finansira iz javnih budžeta. Prema analizama Transparency internationala, ukupno se iz budžeta za pomoć medijima na svim nivoima u BiH izdvaja preko 30 miliona maraka godišnje. Kako navode, taj broj raste i samo u posmatrnom periodu u zadnjih pet godina, porastao je preko 50 posto.

„Osim direktnih budžeta medijima se daje pomoć na način da se preduzeća, ustanove i druge institucije reklamiraju u medijima, odnosno da usluge reklame i propagande nabavljaju putem javnih nabavki, na taj način direktno daju novac određenim medijima, posebno imajući u vidu da se velika količina tog novca daje ili pregovaračkim postupcima ili direktnim sporazumima koji ne podliježu aktivnoj i pravičnoj konkurenciji. Čak su u Regulatornoj agenciji za komunikacije naveli da na ovaj način dolazi do pristrasnog izvještavanja, te da dolazi do praćenja samo jedne političke opcije – one koja daje novac, odnosno one kojoj pripada funkcioner koji upravlja određenom institucijom“, navodi Damjan Ožegović.

U analizi Transparency internationala koja je rađena krajem 2019. godine, navodi se da su od 2014. do 2018. godine povećani izdaci za 44 posto kada je riječ o finansiraju medija javnim sredstvima.

Od 30.870.215 KM u 2018. godini, čak 23 miliona i 200 hiljada potrošili su kantoni u FBiH i lokalne zajednice, na području cijele BiH.

Ipak, Marko Divković kaže da finansiranje medija iz budžeta ne mora da bude nužno negativna pojava.

„To je ponekad jedini način da se održe lokalni mediji, koji imaju jako veliki značaj u određenim sredinama. Oni ne bi mogli preživjeti bez novca koje dobijaju od javnih institucija, bilo direktno kao pomoć ili kroz grantove ili kroz javljanja na tendere za marketinške usluge i oglašavanje“, rekao je Divković.

Ipak, kaže da je svjestan brojnih zloupotreba a koje imaju direktnu vezu sa kupovinom naklonosti medija od strane političkih struktura koji upravljaju određenim resursima, to jeste da mediji koji se finansiraju na ovakav način često budu uslovljeni da izvještavaju na način koji traže predstavnici vlasti, nezavisno o kom nivou se priča.

U analizi Transparency internationala se takođe navodi da javni mediji rade u interesu političkih partija i da očigledno nisu bili u službi javnosti i time ostvarili svoju osnovnu ulogu.

Gerila

The post “Alternativna televizija” i “A media”- miljenici za saradnju sa javnim institucijama first appeared on Gerila.info.

“Uprava besplatno koristi ovaj prostor još od 2004. godine na čemu izražava zahvalnost Vladi Republike Srpske koja ovaj prostor traži s obzirom da su te prostorije neophodne za smještaj Vladinih institucija. U protivnom Vlada će tražiti da sa UiO bude sklopljen ugovor o najmu ovog objekta“, odgovorili su iz UiO za portal capital.

Sve se dešava u momentu kada je Savjet ministara Bosne i Hercegovine budžetom za ovu godinu Upravi za indirektno oporezivanje odobrio 39,5 miliona maraka za nabaku i izgradnju novih objekata. Uprava već godinama na svom računu ima 37 miliona za te svrhe što znači da sada za nabavku novih prostorija ima oko 70 miliona maraka.

Mile Radišić je u jedinoj ponudi koja je odgovarala potrebama Uprave za indirektno oporezivanje, ranije za zgradu koju kod NSRS završava Grand Trade, tražio oko 100 miliona maraka. Uprava za indirektno oporezivanje je od prošlog saziva Savjeta ministara tražila dodatna sredstva za kupovinu zgrade. Inače Predstavnički dom Parlamenta BiH je usvojio inicijativu kojom je od Savjeta ministara BiH zatraženo da bude stopirana kupovina novih prostorija za potrebe UiO po toliko visokoj cijeni.

Mile Radišić kum je Milorada Dodika. Trenutno je ministar finansija u Savjetu ministara BiH Zoran Tegeltija, član SNSD-a. On je i jedan od glavnih kandidata za budućeg direktora Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine.

GERILA info

The post UiO sve bliža preseljenju u zgradu Mile Radišića first appeared on Gerila.info.

Od 100 miliona maraka koliko je Radišić tražio, UIO je imala “samo” 37 miliona, pa je, i pored nekoliko prolongiranja rokova, bila prinuđena da poništi tender, jer nije uspjela da pronađe nedostajuća sredstva.

Rok za odgovor na Radišićevu ponudu je tačno sutra u ponoć, a u UIO su se do posljednjeg momenta nadali da će pronaći pare.

Oni ne kriju razočarenje što im je propao plan da riješe pitanje smještaja.

“Još jednom ističemo žaljenje što službenici UIO zaposleni u Banjaluci nemaju gotovo nikakve uslove za rad. Smješteni smo na pet različitih lokacija u Banjaluci, objekti u kojima rade službenici UIO su gotovo potpuno neuslovni”, rekli su za CAPITAL u UIO BiH.

“Smatramo da najvažnija institucija u BiH, od čijeg rada ovisi fiskalna stabilnost svih nivoa vlasti u državi, mora imati bolje uslove za rad. U 2021. godini ukupno ćemo prikupiti više od 8,4 milijarde KM, što je raspoređeno korisnicima, a to su država BiH, entiteti i Brčko distrikt. Zato očekujemo da nam se dozvoli da bar radimo u normalnim uslovima”, zaključuju oni.

Radišić je, inače, 17.020 kvadrata poslovnog prostora ponudio za 84.249.000 KM bez PDV-a, odnosno 4.950 KM po kvadratnom metru.

Uslovi koje je zahtijevala UIO poklapaju se upravo sa onim čime Radišićev “Grand Trade” raspolaže u ulici Vuka Karadžića u Banjaluci.

Tražili su da se objekat nalazi na udaljenosti ne većoj od tri kilometra od centra grada Banjaluka, da ima 12.000 metara kvadratnih prostora, te parking i tehničke prostorije od 3.000 kvadrata.

Kupovina poslovnog prostora izazvala je veliku pažnju javnosti.

Treba napomenuti i to da je Predstavnički dom Parlamenta Bosne i Hercegovine sredinom juna većinom glasova usvojio inicijativu poslanika PDP-a, Branislava Borenovića i Mire Pekić kojom se od Savjeta ministara BiH traži da u roku od sedam dana poništi tender za kupovinu zgrade.

Međutim, Savjet ministara se ubrzo nakon tog zahtjeva oglasio kako nije učestvovao u kupovini objekta te da je to isključivo u nadležnosti Upravnog odbora ove uprave.

Radišić je nekoliko puta pomjerao rok i davao dodatni prostor da UIO pronađe novac, ali kako stvari stoje, za svoj prostor će morati da traži nove kupce.

Portal Gerila takođe prati dešavanja u vezi sa prodajom poslovnog prostora Upravi za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, od trenutka kada je Grand Trade zvanično jedini dostavio ponudu za prodaju poslovnog prostora UIO, preko očekivanja od Predstavničkog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine da odobri kupovinu poslovnog prostora i informacije da je objekat Grand Trade nelegalan i nije ga moguće legalizovati, do određivanja novog roka za donošenje odluke o tome da li će Uprava za indirektno oporezivanje pozitivno da odgovori na ponudu Grand Trade.

The post Uprava za indirektno oporezivanje BiH odbila da kupi poslovni prostor u Radišićevoj zgradi za 100 miliona KM first appeared on Gerila.info.

Nelegalna gradnja dijela ugostiteljskog objekta, postao je svojevrsni politički obračun, između dva politička bloka u Republici Srpskoj.

Kontroverzni banjalučki biznismen Mile Radišić (zvanični vlasnik objekta je njegov sin Srećko), u bliskoj je vezi sa SNSD-om i Miloradom Dodikom, pa je rušenje nelegalnog objekta koji su oni koristili, bilo jedno od glavnih zadataka nove banjalučke administracije na čelu sa gradonačelnikom Draškom Stanivukovićem.

Od početka marta 2021., kada je Stanivuković na predstavljanju novog  izvještaja Tima za reviziju objavio da je riječ o nelegalnom objektu koji je izgrađen na gradskoj zemlji, pa do trenutka zvaničnog rušenja, novi gradonačelnik je sebi postavio upravo ovaj zadatak.

Mjeseci su prolazili, ali se pritisak javnosti povećavao, koja je tražila od njega da ispuni obećano.

“Danas radimo ono što je davno trebalo da bude urađeno ili ono što se nikada nije trebalo desiti ovdje. Danas smo došli da vraćamo imovinu koja je gradska- ono što je naše. Rekao sam dobri narode, kada dođemo treći put, da ću završiti posao”, rekao je Stanivuković pred kamerama i okupljenim građanima, aludirajući na višemjesečne pokušaje da se sruši pomenuti objekat i opstrukcije od strane republičke vlasti.

„Ova slika će danas obići cijeli svijet, a to je da smo današnjim rušenjem ove terase počeli da gradimo temelje pravne države, temelje sistema uređenog u kom treba svi da živimo i to je jasna poruka “, dodao je Stanivuković nekoliko trenutaka prije nego što je bager počeo da ruši.

S druge strane, predstavnici investitora i dalje tvrde da Stanivuković ne govori istinu, da je riječ o bespravnim političkim performansima zbog kojih porodica Radišić trpi štetu.

 „Juče smo i medijima pokazali, a evo i danas, da je porodica Radišić u potpunosti do kraja uradila sve ono što je komunalna policija naložila, a to je da se ruši pergola, zid ograda od metalnih profila, kao i  staklena ograda prema rijeci Vrbas“, kaže advokat Miloš Stevanović.

Ipak, srušen je cijeli objekat, a Stevanović dodaje da je zbog te štete spremna tužba protiv Grada Banjaluka, a upućena krivična prijava  protiv gradonačelnika.

 „Mogu da vas obavijestim da smo mi prije 15 minuta podnijeli dežurnom tužiocu krivičnu prijavu za samovlašće, za uništenje tuđih stvari, podnijeli smo prijave za zloupotrebu službenog položaja i nadamo se i uvjereni smo da će nakon ovog neko morati da odgovara. Ja isto tako mogu da najavim da ćemo protiv Grada da pokrenemo tužbu za naknadu štete koja će biti preko 500.000 KM, s obzirom da ovo što je srušeno, nije bilo predviđeno da se sruši samim aktom komunalne policije “ , dodao je Stevanović.

Stevanović je i napomenuo da je ovo vandalski čin, te da je gradonačelnik nezakonito djelovao.

S druge strane, okupljeni građani su davali podršku rušenju Kajak terase, gledajući u njoj simbol jednog sistema i vlasti za koju kažu da odavno nije narodna, nego tajkunska.

Zbog toga je pred Kajakom burno pozdravljen Željko Vulić, koji je prije10-ak godina postao simbol otpora u Banjaluci.

Prilikom izgradnje velikog poslovnog objekta kompanije Grand Trade, koji je u vlasništvu Mileta Radišića, porodica Željka Vulića je bila svakodnevno pod pritiscima investitora, vlasti i policije, da napusti svoju imovinu.

Sam Željko je više puta hapšen, samo zbog toga što je branio svoju imovinu, tako da je njegovo prisustvo tokom rušenja Kajaka i sam taj događaj, gradonačelnik Banjaluke predstavio kao “Božiju pravdu”.

The post Da li je rušenje Kajaka jeftini performans ili postavljanje temelja pravne države? first appeared on Gerila.info.

Naime, tokom ove kontrole, a na osnovu predočene dokumentacije utvrđeno je da je komunalni policajac 28. oktobra donio rješenje kojem je investitoru privremenog dijela objekta u kojem se nalazi ugostiteljski objekat „Kajak terasa“ naloženo da u roku od osam dana od dana dostavljanja rješenja isti ukloni sa dijela javne površine, jer je objekat nelegalno sagrađen na gradskom zemljištu. Predmetnim rješenjem data je pouka o pravnom lijeku – da je protiv rješenja dopuštena žalba gradonačelniku u roku od osam dana od dana dostavljanja ovog rješenja.

Na predmetno rješenje komunalne policije, investitor je izjavio žalbu gradonačelniku, a od Upravne inspekcije u Ministarstvu uprave i lokalne samouprave RS zatražio je inspekcijski nadzor nad primjenom Zakona o opštem upravnom postupku, a u vezi sa Zakonom o komunalnoj policiji.

U zahtjevu za vršenje inspekcijskog nadzora, između ostalog, investitor je naveo da je rješenje Komunalne policije od 28. oktobra 2021. godine “nepravilno i nezakonito i da komunalni policajac nije ovlašćen da nalaže rušenje objekata”.

Međutim, kontrolom u Odjeljenju za komunalnu policiju, koja je uslijedila 12. novembra – glavni republički upravni inspektor nije utvrdio povrede propisa iz nadležnosti upravne inspekcije, te kako navode u Zapisniku – nije bilo ni osnova za nalaganje mjera iz nadležnosti ove inspekcije.

The post Upravna inspekcija: Nisu povrijeđeni propisi u slučaju Kajak terase first appeared on Gerila.info.

U Upravi za indirektno oporezivanje za Gerila info su, prije nekoliko dana, potvrdili da je procedura za donošenje odluke još u toku, da nije donesena nikakva odluka jer UiO čeka da Savjet ministara da smjernice Upravi. Potvrdili su da je valjanost ponude za kupovinu prostorija u zgradi Grand Trade produžena do 30. septembra.

Međutim, odobravanje sredstava za kupovinu kvadrata u vlasništvu Mile Radišića mogu da spriječe zaključci Narodne skupštine Republike Srpske po kojima predstavnici Republike Srpske ne smiju da učestvuju u radu institucija BiH. Mogu da glasaju samo o pitanjima koja su ključna za Republiku Srpsku što kupovina prostorija za potrebe Uprave za indirektno oporezivanje BiH nije.

Kako god, vrijeme za kupovinu zgrade ističe. Ukoliko valjanost važenja ponude ponovo ne bude produžena.

Grand Trade je, inače, bio jedini ponuđač na javnom tenderu UiO za kupovinu novih prostorija. Problem je u tome što Uprava za indirektno oporezivanje na računu godinama ima nešto manje od 40 miliona maraka koje su namjenjene za kupovinu sopstvenog objekta u Banjaluci. Grand Trade za svoj objekat traži 100 miliona sa PDV-om. Zgrada Grand Trade, slučajno ili ne, jedina ispunjava uslove koje je u javnom pozivu postavila Uprava za indirektno oporezivanje.

Branislav Borenović, poslanik PDP u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, vjeruje da će Savjet ministara zajedno sa srpskim ministrima na sve načine pokušati da donese odluku kojom će UiO biti odbreno da kupi zgradu od kuma Milorada Dodika.

“Ono što je očigledno i što se sprema u narednih nekoliko dana je da određeni predstavnici u zajedničkim institucijama BiH pokušaju provući vrlo štetne a finansijski za njih vrlo povoljne aranžmane i dogovore, posebno onaj dio koji se odnosi na kupovinu zgrade za potrebe UiO u iznosu od stotinu miliona maraka. Očekuje se a pozivam ih da se ne igraju glavom i da to politički nije pametno jer je suprostno stavovima NSRS da nema odlučivanja u zajedničkim institucijama Bosne i Hercegovine pa tako ni u Savjetu ministara. Ministri iz Republike Srpske ne smiju glasati za dodatnih 63 miliona maraka kojima bi se obezbijedilo dovoljno novca za kupovinu te zgrade.”, kaže Branislav Borenović.

Predstavnički dom Parlamenta BiH usvojio je inicijativu koju su predložili poslanici PDP-a a kojom se od Savjeta ministara traži da odustane od kupovine zgrade za potrebe UiO pod trenutnim okolnostima. Savjet ministara za sada nije reagovao na tu inicijativu koja je obavezujuća.

Iz kabineta predsjedavajućeg Savjeta ministara, Zorana Tegeltije, nikada nisu odgovorili na pitanja Gerila info u vezi sa namjerom UiO da kupi zgradu od Mile Radišića.

Gerila info je, 3. avgusta, prva objavila da je sporno i to da li je zgrada Grand Trade izgrađena legalno. Odsjek za javne nabavke banjalučke gradske uprave sačinio je u decembru prošle godine službenu zabilješku čiji predmet je bila zgrada koju u “Picinom parku” u Banjaluci i dalje gradi kompanija Grand Trade.

U službenoj zabilješci se navodi da sagrađeni objekat nije u skladu sa važećim regulacionim planom jer je izdatim lokacijskim uslovima i izmjenom građevinske dozvole iz 2020. godine umjesto dvije lamele predviđena izgradnja jedinstvenog objekta spratnosti P+G+7+PE. Prema važećem regulacionom planu na tom prostoru planirane su dvije lamele, jedna spratnosti P+6+M i druga P+5+M. Prema lokacijskim uslovima iz 2007. godine svakoj lameli je dodijeljena po jedna galerijska i jedna puna etaža. Svakako, nije predviđena gradnja jednog jedinstvenog objekta.

Dalje se navodi da je spratnost u jednom dijelu kompleksa veća za galeriju i dvije pune etaže što nije dozvoljeno postojećim regulacionim planom.

Zaključeno je da infrastruktrura predmetnog objekta nije u skladu sa važećim regulacionim planom da poseban saobraćajni pristup objektu nije izveden, nije obezbijeđen dovoljan broj parking mjesta s obzirom na znatno povećanu građevinsku površinu.

Takođe, izmjenjenim lokacijskim uslovima iz 2020. godine nije definisan odnos površina namjenjenih za stanovanje i poslovanje a što je bilo potrebno uraditi.

Zanimljivo je i da su završne etaže predmetnih lamela većeg horizontalnog gabarita i izlaze oko dva metra izvan parcele i prelaze regulacionu liniju što je protivno zakonu.

Dodatna etaža iz izmjenjenih uslova je trebalo da bude galerija a napravljena je puna etaže. Građevinske dozvole i lokacijske uslove izdavalo je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstavo i ekologiju Republike Srpske. U službenoj zabilješci koja je u posjedu Gerila info navodi se, međutim, da za navedeni kompleks postoji izdata građevinska dozvola od strane Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju kao i izmjena građevinske dozvole i upotrebna dozvola ali sve na osnovu lažne tehničke dokumentacije koja ne odgovara stvarnom stanju izvedenih radova.

Iz Uprave za indirektno oporezivanje su, za Gerila info, potvrdili da oni nemaju saznanja o tome da je zgrada u kojoj namjeravaju da kupe prostorije nelegalna.

“Ponuđač je UiO dostavio svu tenderom traženu dokumentaciju, između ostalog i upotrebnu dozvolu za objekat koji je bio predmet ponude”, odgovorili su nam iz Uprave za indirektno oporezivanje.

GERILA info

The post Zaključci NSRS brane srpskim ministrima u Savjetu ministara da odobre dodatna sredstva za kupovinu zgrade za potrebe UiO BiH first appeared on Gerila.info.