PIŠE: Đorđe Vujatović, gerila.info

Kada je početkom 2018. godine Mark Zuckerberg najavio da će Facebook promijeniti način na koji korisnicima prikazuje sadržaj, obrazloženje je zvučalo gotovo bezazleno. Platforma će, tvrdio je tada osnivač najveće društvene mreže na svijetu, davati prednost objavama koje podstiču „smislene društvene interakcije“, a manje prostora sadržajima koje objavljuju mediji, kompanije i organizacije.

U tom trenutku malo ko je u BiH mogao pretpostaviti da će jedna odluka donesena u sjedištu kompanije udaljenom hiljadama kilometara od Sarajeva, Banjaluke ili Mostara godinama kasnije imati veći uticaj na vidljivost novinarskih sadržaja nego gotovo svi domaći zakoni koji regulišu medijsku oblast.

Nije to bila prva promjena algoritma, niti posljednja, ali bila je jedan od trenutaka kada je postalo jasno da se odnos između medija i publike nepovratno mijenja. Mediji više nisu bili vlasnici vlastitog puta do čitalaca. Između novinara i građana pojavio se novi posrednik – algoritam.

Algoritmi postali novi urednici

Danas, gotovo dvije decenije nakon što su društvene mreže počele oblikovati medijski prostor BiH, posljedice te promjene postaju sve vidljivije. Profesionalni mediji proizvode sadržaj, ali više ne odlučuju ko će ga vidjeti. Redakcije ulažu vrijeme i resurse u istraživanja, ali više ne mogu biti sigurne da će njihov rad pronaći put do publike.

U isto vrijeme, politička propaganda, senzacionalizam, teorije zavjere i sadržaji dizajnirani da izazovu trenutnu reakciju često ostvaruju domet o kojem ozbiljno novinarstvo može samo sanjati.

Zbog toga pitanje budućnosti novinarstva više nije pitanje opstanka jedne profesije ili jedne industrije, nego pitanje opstanka javnog interesa u prostoru kojim sve manje upravljaju novinari i urednici, a sve više algoritmi dizajnirani da zadrže pažnju korisnika.

Milanka Kovačević, urednica portala Direkt iz Trebinja, godinama prati promjene u načinu na koji građani konzumiraju informacije i smatra da je najveća posljedica digitalne transformacije upravo činjenica da su ljudi izgubili mogućnost da razlikuju bitno od nebitnog u ogromnoj količini sadržaja koja ih svakodnevno okružuje.

„Mislim da ni mi u medijima više nemamo potpunu sliku svih posljedica koje digitalne mreže proizvode, ali ono što je sasvim jasno jeste da danas živimo u prostoru u kojem postoji more informacija koje dolaze iz različitih izvora i koji više nisu samo mediji. Taj prostor je toliko zasićen sadržajima da ljudi više ne znaju kome da vjeruju, šta da prate i čemu da poklone pažnju. Pomalo su svi umorni od svega toga. To proizvodi neku vrstu apatije i indiferentnosti prema onome što je zaista važno – prema političkim procesima, prema ozbiljnim društvenim pitanjima i prema informacijama koje su provjerene i kredibilne. S druge strane, i mediji tome doprinose. U trci za klikovima često spuštaju profesionalne kriterije, a društvene mreže dodatno nameću logiku brzine, trenutne reakcije i sadržaja koji mora odmah proizvesti efekat“, kaže Kovačević.

Ekonomija pažnje protiv javnog interesa

Njena ocjena ne odnosi se samo na BiH. Posljednjih desetak godina medijski istraživači širom svijeta upozoravaju da se digitalni prostor sve više pretvara u ekonomiju pažnje u kojoj vrijednost informacije ne određuje njen značaj za javnost nego njena sposobnost da privuče reakciju.

U takvom sistemu istraživanje korupcije i analiza budžetske potrošnje takmiče se za pažnju sa videosnimcima, političkim sukobima, teorijama zavjere i beskonačnim nizom sadržaja čiji je jedini cilj da korisnika zadrže što duže na platformi.

Amer Džihana, medijski istraživač koji godinama prati transformaciju digitalnog medijskog prostora u BiH, smatra da je upravo promjena načina distribucije sadržaja jedna od ključnih promjena koje su pogodile novinarstvo.

„Društvene mreže postale su ključna infrastruktura za distribuciju informacija. To nije samo pitanje tehnologije nego pitanje funkcionisanja cijelog medijskog sistema. Veliki broj medija danas zavisi od platformi poput Facebooka kako bi došao do publike. Posebno se to odnosi na manje i lokalne redakcije koje nemaju razvijene alternativne kanale distribucije. Problem je što mediji nemaju nikakav uticaj na način na koji te platforme funkcionišu. Algoritmi se mijenjaju, pravila se mijenjaju, prioriteti se mijenjaju, a redakcije su prisiljene da se prilagođavaju bez mogućnosti da utiču na procese od kojih direktno zavisi njihova vidljivost“, izjavio je Džihana za Gerilu.

Njegovo istraživanje o upravljanju digitalnim platformama i online medijima u BiH pokazuje da većina domaćih medija društvene mreže koristi kao ključni kanal za distribuciju sadržaja, dok istovremeno veliki broj redakcija nema ni formalne strategije za nastup na platformama, niti ljude koji se isključivo bave tim segmentom rada.

Kriza novinarstva nije samo ekonomski problem

Ali problem nije samo u zavisnosti od platformi, koliko u činjenicu da su platforme promijenile samu logiku informisanja.

Džihana smatra da se kriza profesionalnog novinarstva više ne može objasniti samo ekonomskim problemima medija, padom prihoda ili promjenama navika publike. Po njegovom mišljenju, ključna promjena dogodila se onda kada su digitalne platforme postale glavni posrednici između novinara i građana.

„Nekada su mediji imali direktan odnos sa svojom publikom. Danas je taj odnos u velikoj mjeri posredovan platformama. To znači da mediji proizvode sadržaj, ali više ne kontrolišu uslove pod kojima će taj sadržaj doći do publike. U takvom sistemu redakcije postaju zavisne od pravila koja ne određuju one, a koja se mogu promijeniti preko noći bez ikakvog uticaja lokalnih medija ili lokalnih regulatora“, navodi Džihana.

Ono što se danas događa u BiH nije izolovan slučaj. Riječ je o procesu koji se odvija u gotovo svim zemljama svijeta i koji je posljednjih godina postao jedna od centralnih tema rasprava o budućnosti novinarstva.

Reutersov Digital News Report, jedno od najrelevantnijih svjetskih istraživanja o navikama publike i budućnosti medija, pokazuje da tradicionalni mediji širom svijeta bilježe pad angažmana publike, dok društvene mreže, video-platforme i alternativni izvori sadržaja postaju dominantni kanali putem kojih građani dolaze do informacija. Istovremeno, raste uticaj influensera, podkastera i drugih aktera koji ne podliježu istim profesionalnim standardima kao tradicionalni mediji.

Drugim riječima, ono što danas osjećaju redakcije u BiH osjećaju i njihove kolege u Berlinu, Londonu ili Vašingtonu. Razlika je u tome što razvijenije države raspolažu snažnijim institucijama, većim medijskim tržištima i ozbiljnijim regulatornim kapacitetima, dok Bosna i Hercegovina u taj proces ulazi sa slabim institucijama, fragmentiranom medijskom scenom i veoma ograničenim mogućnostima da utiče na globalne tehnološke kompanije.

Zbog toga Džihana upozorava da pitanje digitalnih platformi odavno više nije pitanje tehnologije.

„Ako društvene mreže postanu glavni kanal kroz koji građani dolaze do političkih informacija, a algoritmi glavni mehanizam koji određuje šta će biti vidljivo, onda govorimo o procesu koji direktno utiče na javnu sferu i demokratske procese. Problem nije samo u tome što mediji zavise od platformi. Problem je što čitavo društvo postaje zavisno od sistema koji funkcioniše prema komercijalnoj logici i čiji primarni cilj nije javni interes“, dodaje on.

Želimo ozbiljne vijesti, ali algoritmi ih ne primjećuju

Slična upozorenja posljednjih godina dolaze i iz međunarodnih organizacija koje se bave slobodom medija i održivošću novinarstva. UNESCO upozorava da algoritamski sistemi društvenih mreža favorizuju novinu, viralnost i emocionalnu reakciju, često na štetu sadržaja od javnog interesa, te da takav model dugoročno doprinosi slabljenju povjerenja u medije i otežava građanima da dođu do pouzdanih informacija.

Posebno je zanimljivo da, uprkos opštem padu povjerenja u medije i sve većoj fragmentaciji publike, istraživanja pokazuju da građani i dalje očekuju upravo ono što algoritmi najmanje favorizuju – ozbiljno, provjereno i odgovorno novinarstvo.

Reutersovi podaci pokazuju da publika želi više istraživačkih priča, više konteksta i više sadržaja koji objašnjavaju složene društvene procese, umjesto površnih i konfliktnih sadržaja koji dominiraju društvenim mrežama.

U tome se krije možda i najveći paradoks savremenog medijskog sistema. U trenutku kada su provjerene informacije potrebnije nego ikada ranije, kada građani pokušavaju da se snađu u prostoru preplavljenom dezinformacijama, manipulacijama i političkom propagandom, upravo oni sadržaji koji zahtijevaju najviše novinarskog rada, vremena i profesionalnih standarda najčešće imaju najmanju vidljivost.

Milanka Kovačević kaže da se taj paradoks vrlo jasno vidi iz perspektive redakcije.

„Nekada ste mogli pretpostaviti da će ozbiljna tema, ako je važna za građane, pronaći put do publike. Danas više ne možete biti sigurni ni u to. Mi često ulažemo ogromno vrijeme i resurse u istraživanja koja se bave pitanjima od javnog interesa, a onda vidite da mnogo veću pažnju izazove neka potpuno marginalna tema ili politička prepirka koja nema nikakvu stvarnu vrijednost za građane. To ne znači da su ljudi postali nezainteresovani za ozbiljne teme. Mislim da problem leži u tome što živimo u sistemu koji stalno traži nove podražaje, nove reakcije i nove konflikte, dok sadržaji koji zahtijevaju vrijeme i koncentraciju sve teže dolaze do izražaja“, napominje ova novinarka.

Upravo tu na scenu stupa pitanje koje postavljaju medijski eksperti, a koje se možda nalazi u samom središtu problema.

„Ono što smo nekada sami tražili više nije tako. Nekada smo sadržaje uglavnom vidjeli hronološki. Danas ih ne vidimo tako. Danas platforme odlučuju šta će nam ponuditi na osnovu procjene s kojim ćemo se sadržajem najviše angažovati. Ja vidim jedan sadržaj, vi vidite drugi, neko treći vidi nešto sasvim drugo. Platforme nas profiliraju i nude nam sadržaje za koje misle da najbolje odgovaraju našim interesovanjima i obrascima ponašanja“, napominje Maida Ćulahović, medijski ekspert iz organizacije „Zašto Ne“.

Na prvi pogled, takav sistem djeluje bezazleno. Korisnik dobija sadržaje koji ga zanimaju i provodi više vremena na platformi. Međutim, posljedice su mnogo dublje od toga.

Nestankom hronološkog prikaza sadržaja nestao je i veliki dio zajedničkog javnog prostora. Nekada su građani mogli imati različita mišljenja, ali su uglavnom raspravljali o istim temama. Danas se sve veći broj korisnika kreće unutar vlastitih informacionih mjehurova koje oblikuju algoritmi. Ono što jedna osoba smatra centralnim političkim pitanjem za drugu možda uopšte ne postoji.

„Problem nije samo u tome što vidimo različite sadržaje. Problem je što često ne vidimo sadržaje koji bi mogli dovesti u pitanje naše stavove ili proširiti naše razumijevanje određene teme. Platforme nisu dizajnirane da promovišu javni interes ili pluralizam informacija. One su dizajnirane da zadrže pažnju korisnika“, podsjeća i Ćulahović na pogubnost trenutne postavke algoritama.

Upravo u toj rečenici krije se možda najveća opasnost za profesionalno novinarstvo.

Njegova funkcija nije da zabavi publiku nego da joj omogući da donosi informisane odluke. Društvene mreže, s druge strane, funkcionišu prema logici angažmana, bez interesa o važnosti informacije, nego da li će ona proizvesti reakciju.

Milanka Kovačević smatra da su posljedice toga već vidljive.

„Mi svakodnevno vidimo na šta ljudi reaguju. To su senzacije, trivijalne vijesti, sadržaji koji izazivaju trenutnu emociju. Ozbiljan sadržaj uglavnom nije ni čitan ni praćen. Čak i kada su u pitanju teme poput korupcije, javnog novca ili zloupotreba institucija, reakcije su često mnogo slabije nego na stvari koje nemaju gotovo nikakav značaj za život građana. To nije nešto što se dešava povremeno. To postaje obrazac“, tvrdi Kovačevićeva, uz ocjenu da taj obrazac ne utiče samo na redakcije, nego na kvalitet javne rasprave.

Izbori u eri algoritma

Posebno zabrinjava činjenica da Bosna i Hercegovina ulazi u novi izborni ciklus u trenutku kada su političke kampanje već dobrim dijelom preseljene na digitalne platforme.

„Mislim da se političke kampanje danas prije svega vode na društvenim mrežama jer je to najlakši način da se dopre do ljudi. Čim postoji prostor koji nije dovoljno regulisan, to postaje prilika za sve one koji imaju političku ili finansijsku moć da ga ispune sadržajem koji njima odgovara“, nastavlja Kovačevićeva.

I tu se najviše vidi nemoć čak i mnogo jačih država, a kamoli institucija koje djeluju u BiH, koje po ocjenama medijskih eksperata, uglavnom kasne za promjenama koje se odvijaju mnogo brže nego što ih regulatorni sistemi mogu pratiti.

„Bosna i Hercegovina nema jedinstven regulatorni okvir za digitalne platforme. Imamo različite propise koji se odnose na pojedina pitanja, ali nemamo sistem koji bi mogao odgovoriti na sve izazove koje donose društvene mreže. To ne znači da rješenje treba tražiti u cenzuri ili kontroli sadržaja. Ali znači da pitanje odgovornosti platformi postaje jedno od ključnih pitanja za budućnost medijskog sistema“, govori Amer Džihana.

Slično misli i Maida Ćulahović.

„Ne govorimo o regulaciji sadržaja. Ne govorimo o tome da neko odlučuje šta ljudi smiju govoriti ili objavljivati. Govorimo o odgovornosti platformi, o transparentnosti algoritama, o političkom oglašavanju, o sistemima preporuke i o načinima na koje se određeni sadržaji promovišu ili potiskuju. Bez toga ćemo uvijek kasniti za problemima koje pokušavamo riješiti“, smatra Ćulahović.

Možda upravo u toj rečenici leži suština cijele priče jer, kako kaže, problem nije u tome što postoje društvene mreže, čak ni u tome što postoji ogromna količina informacija.

Problem nastaje onda kada informacije od javnog interesa postanu manje vidljive od sadržaja koji proizvode reakciju, sukob ili zabavu. U tom trenutku ne slabi samo novinarstvo, već sposobnost društva da razumije procese koji oblikuju njegovu budućnost.

Ovaj sadržaj je proizveden uz finansijsku podršku Evropske unije. Sadržaj je isključiva odgovornost portala Gerila.info i ne odražava nužno stavove Evropske unije.

The post Facebook i TikTok važniji od urednika: Kako algoritmi potiskuju kvalitetno novinarstvo u BiH? first appeared on Gerila.info.

Izjave Nebojše Vukanovića da je koleginica Kovačević „gatačko oštro pero na dolare i baterije“, „Milanka Partizanka Puritanka“, „lažni mediokritet“, „čistunac i puritanac“, „umišljena veličina“ predstavljaju uvredljiv, klevetnički pritisak, ali i direktno ugrožavaju sigurnost i stavljaju metu na čelo jednoj od najuglednijih novinarki u Istočnoj Hercegovini!

Ovakve neprihvatljive izjave i kvalifikacije Nebojše Vukanovića došle su nakon održane javne rasprave o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske koja je juče održana u Trebinju. Koleginica Milanka Kovačević se obratila u ime dijela novinarske zajednice i istraživačkih medija/novinara okupljenih oko Udruženja “Umbrella”, te još jednom ponovila da je ovaj Nacrt zakona neprihvatljiv za novinarsku zajednicu, te da novinari napuštaju javnu raspravu jer smatraju da se radi o farsi, s obzirom da već postoje najave predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da će zakon biti usvojen u prvobitnom obliku, bez obzira na komentare, prijedloge, amandmane i sugestije predate tokom četiri održane javne rasprave.

Podsjećamo javnost, ali i Nebojšu Vukanovića, da su prisutni opozicioni političari zloupotrjebili momenat izlaska grupe novinara sa javne rasprave, te izašli sa njima i odmah stali pred televizijske kamere da daju izjave, a da prije toga nisu uputili ni jedan jedini argument protiv kriminalizacije javne riječi prema Ministarstvu pravde na održanoj javnoj raspravi.

Etično i profesionalno je da novinari/mediji okupljeni oko Udruženja “Umbrella” nisu željeli da daju izjave i da stanu pored političara, koji trebaju tokom skupštinskih rasprava da iskoriste sve dostupne mehanizme i podnesu amandmane na Nacrt zakona, a ne da na ovakav način politizuju javne rasprave kako bi dobili jeftine političke poene.

Posebno je porazno što ovakve izjave prema koleginici Kovačević dolaze od bivšeg kolege novinara, danas narodnog poslanika Nebojše Vukanovića, koji se bori protiv „progona istine“, dok istovremeno koristi iste narative kao i oni protiv kojih se bori, klevetničke izjave i kvalifikacije, te svoju poziciju kako bi ućutkao slobodne glasove i nezavisne novinare.

Udruženje “Umbrella” će, sa svojim članicama, koleginici Milanki Kovačević pružiti svu pravnu i moralnu podršku, te pozivamo i ostale kolege/ice da pruže solidarnu podršku unutar novinarske/medijske zajednice, jer je to imperativ koji ne smijemo zaboraviti.

Inforadar.ba, Interview.ba, Impulsportal.net, Spin-portal.info, eTrafika.net, Gerila.info, Direkt-portal.com, Capital.ba, Hercegovina.info, Infoveza.com, Tačno.net, Fokus.ba, Žurnal

The post “Uvredljiv i klevetnički napad Nebojše Vukanovića na novinarku Milanku Kovačević” first appeared on Gerila.info.

Javna rasprava se održala u Okružnom sudu u Trebinju a pored novinara prisutni su bili i opozicioni političari Nebojša Vukanović, Igor Crnadak i Ognjen Bodiroga.

Novinari su i na četvrtoj i završnoj javnoj raspravi u vezi sa Nacrtom zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika RS ponovili da traže povlačenje navedenog nacrta i napustili prostorije Okružnog suda.

Ipak, niko nije želio da daje  izjave jer su odmah po izlasku izjave prvo davali političari Nebojša Vukanović, Igor Crnadak i Ognjen Bodiroga, pa su okupljeni novinari poručili da je prisustvo opozicionih političara na određeni način ispolitizovano.

Milanka Kovačević, novinarka portala Direkt, u ime Udruženja Umbrella, kazala je da dio novinarske zajednice koju ona predstavlja očekuje povlačenje spornih odredbi iz Nacrta. Prije nego što je predala amandmane, izjavila je da novinari smatraju da su javne rasprave farsa, navodeći izjavu predsjednika RS Milorada Dodika u kojoj je rekao da će zakon biti usvojen u obliku kakav jeste.

Novinari su napustili i završnu javnu raspravu u vezi sa Nacrtom zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske, ali niko od njih nije želio davati izjave, jer se sve ispolitizovalo, s obzirom da su odmah po izlasku najprije dali izjave političari, Nebojša Vukanović, Igor Crnadak i Ognjen Bodiroga.

“Nama je jasno predočeno da će zakon biti usvojen i da tu nema rasprave, a da mi ovde dajemo samo neki formalni pristanak, što je stvarno uvredljivo, a sa druge strane je to uvredljivo i za poslanike jer se već zna kako će oni glasati, tako da ja koristim ovu priliku da kažem da od poslanika očekujem da se jednostavno zauzmu za interes javnosti, pa je, po meni, daleko veći interes javnosti da se usvoji Zakon o poreklu imovine nego Zakon o kleveti koja je već u zakonu definisana i postoje zakoni za to“, kazala je Kovačević u sudnici.

Nakon što su sa novinarima sjednicu napustili i političari, Igor Crnadak, šef kluba PDP-a u Narodnoj skupštini RS je kazao da su prisustvovali javnoj raspravi u Trebinju jer je u pitanju završna javna rasprava o ovom zakonu.

Iznoseći mišljenje da ovaj zakon ništa ne valja i da direktno udara na slobodu svih ljudi u Republici Srpskoj, on je istakao da se treba završiti sa periodom “nedodirljivosti političara”.

“Ovaj nacrt zakona stvara upravo jedan oklop oko političara, tako da im se ne smije ništa reći, niti na bilo koji način kritikovati”, istakao je Crnadak.

Crnadak je pozvao javnost u Srpskoj da razumije da je ovo udarac na svakog čovjeka ali da su naročito ugroženi novinari.

GERILA

The post NOVINARI NAPUSTILI JAVNU RASPRAVU O KZ RS Dodik je već najavio usvajanje, povucite Nacrt! (VIDEO) first appeared on Gerila.info.

Učesnici sastanka su konstatovali da policija i tužilaštvo još nisu doveli do kraja istragu pokušaja ubistva Kovačevića, a već su se desila još tri napada na novinare što dokazuje da je stvorena atmosfera u kojoj su novinari označeni kao mete i upozorili da situacija postaje sve gora, saopšteno je nakon sastanka.

Nakon verbalnog napada na novinarku BN TV na dočeku ministra spoljnih poslova Ruske Federacije Sergeja Lavrova i prijetnji novinarki Direkt portala, još jednu novinarku BN TV predsjednik SNSD-a Milorad Dodik sinoć je optužio da joj smeta predizborni skup u naselju u kojem novinarka živi, jer, kako je rekao, ona nije simpatizer SNSD-a, a novinarka je pitala zašto je cijeli dan blokirana ulica zbog tog skupa.  Klub upozorava da je tim riječima predsjednik SNSD-a doveo u opasnost novinarku i njenu porodicu.

Svi ovi slučajevi dokazuju da novinari nisu bezbjedni i da postoji opasnost da se ponovi slučaj Vladimira Kovačevića ili nešto gore ukoliko ne bude adekvatnog odgovora institucija i ukoliko zvaničnici ne prestanu da označavaju pojedine medije kao neprijateljske, bilo da je riječ o vlasti ili opoziciji.

Klub novinara Banjaluka poziva sve političke subjekte da tokom predizborne kampanje na javnim skupovima prestanu da etiketiraju medije i novinare stvarajući atmosferu linča, te da im omoguće normalne uslove za rad.

The post Tri nova napada na novinare u posljednjih sedam dana first appeared on Gerila.info.

Milakovićki je prijetio jedan čovjek psujući joj majku i obećavajući da neće živa izaći iz Banjaluke. Još je gore što je u verbalnom i pokušaju fizičkog napada na novinarku imao podršku okupljenih građana koji očigledno smatraju da novinari zaslužuju da budu vrijeđani i da im se psuje majka. To je, vjerovatno, još više poželjno činiti ukoliko se radi o ženama novinarima.

Teže posljedice po novinarku Daninu Milaković ali i snimatelja Mileta Savića spriječilo je, ipak, prisustvo policije.

Gerila saznaje iz banjalučke policije da je lice koje je napalo Daninu Milaković identifikovano i udaljeno iz mase a da će se prema njemu preduzeti dalje mjere i radnje u skladu sa zakonom.

Napad na Daninu nije prvi napad na ovu hrabru novinarku. U nekoliko navrata verbalno je napadana na ulicama Banjaluke a dobijala je i anonimne prijetnje.

Jedini razlog može biti taj jer Milakovićka časno i pošteno radi svoj posao i u prilozima na BN televiziji često upozorava na nepravilnosti u društvu, kriminal i korupciju koji uništavaju društvo Republike Srpske.

Napad na Daninu Milaković još jedna je sramna potvrda da u Republici Srpskoj postoji atmosfera linča i da novinari koji časno rade svoj posao imaju mete na čelu. Tu metu su im na čelo postavili najviši funkcioneri Republike Srpske u posljednjih deset godina nazivajući novinare izdajnicima Republike Srpske iako je situacija kada je izdaja u pitanju obrnuta.

Prije mjesec dana je pokušano ubistvo novinara BN televizije i portala Gerila info Vladimira Kovačevića.

Prije nekoliko dana objelodanjeno je i da Milanka Kovačević, novinarka portala Direkt dobija otvorene prijetnje po život o čemu je Gerila već pisala.

O napadina na novinare u RS već su se u nekoliko navrata izjasnile ambasade SAD, Velike Britanije, misija OEBS i drugi ali to očigledno nije dovoljno.

Šta je sljedeće?

The post Napad na novinarku Daninu Milaković pokazuje da je u BiH sve jača atmosfera linča first appeared on Gerila.info.

Iako Direkt portal funkcioniše tek nekoliko mjeseci, novinari i urednici postali su česte mete napada, a kako se saznaje, Milanka Kovačević je postala smetnja i ljudima iz struktura Policije RS.

Nakon serije tekstova o umiješanosti načelnika Policijske uprave Trebinje Žarka Lakete u mnoge nezakonite radnje, nepotizmu, ali i o povezanosti policijskih struktura i kriminalnog miljea, Kovačevićoj je od strane pojedinih izvora sugerisano da ne treba sama da izlazi napolje, da ne hoda noću i da provjeravai okloo i ispod automobila.

„U suštini, ja to stvarno ne doživljavam kao neki problem, još uvijek, ali meni je prije nekoliko dana sugerisano da obratim pažnju da može nešto da mi se desi,  a znam dobro da je načelnik Policijske uprave Trebinje na sastancima više puta mene apostrofirao kao neki element koji treba eliminisati ili tako nešto, veoma se negativno izražavao i znam da je policajcima sugerisano da sa mnom ne kontaktiraju, ni privatno ni bilo kako drugačije“, izjavila Kovačevića za Gerilu.

Kako navodi, njoj je takva sugestija stigla iz više izvora, potpuno nezavisnih, a opet koji su u vezama sa tim policijskim strukturama. Pritisci su krenuli  i putem naručenih tekstova u pojedinim medijima, gdje su pojedine organizacije kao što je izvjesna „Čast otadžbine“ po već oprobanoj matrici optužile Kovačevićevu da je strani plaćenik koji napada strukture MUP-a RS.

„Nemam ja neki pretjerani strah, ali naravno da razmišljam o svim mogućnostima, pogotovo u svjetlu dešavanja sa paljenjem automobila Adise Arapović ili premlaćivanja kolege Vladimira Kovačevića”, dodaje Milanka.

Kovačevićeva dodaje da ima informacije da je nakon brojnih njenih tekstova reagovao i ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Dragan Lukač koji je naredio načelniku PU Trebinje Laketi da podnese tužbu za klevetu, pa je tako prije 20-ak dana na adresu Kovačevićeve stigla i tužba sa odštetnim zahtjevom od 3.000 KM.

„Atmosfera nije pogodna za bavljenje ovim poslom. Ja ne znam kakve je Vladimir  Kovačević imao indicije, ali sve ovo što je uslijedilo poslije za mene je bilo razočarenje, jer vidim da ne postoji ni država niti postoji neko ko će ozbiljno da obeshrabri neki naredni napad. Naši resursi su veoma ograničeni kada je riječ o zaštiti, pogootovo kada u BiH imamo dešavanja koja su više nego zabrinjavajuća, a bez razrješenja. Naša najbolja zaštita je da sa ovim informacijama izađem u javnost“, kaže Kovačevićeva.

Posebni problem leži i u činjenici da je ova hrabra novinarka majka četvoro djece, koja su svjesna svih tih dešavanja.

„Uvijek postoji neka potencijalna opasnost, oni znaju šta se dešava , ja ih vozim u školu i ne bih voljela da oni dođu u bilo kakvu opasnost”, navodi novinarka Direkt portala.

NAPADI I PALJENJE AUTOMOBILA POLICAJCIMA I INSPEKTORIMA

Kakva je situacija na području koje pokriva PU Trebinje, govori i podatak da je u Trebinju u posljednjih pet godina zapaljeno 16 automobila koji su u vlasništvu policajaca, a u martu i avgustu ove godine i automobili inspektorima Poreske uprave, a da ništa od toga nije rasvjetljeno.

„Takva vrsta pritiska prosto postoji i ko se na bilo koji način suprotstavi bude opomenut. Mnogi pošteni policajci dobronamjerno obiđu oko mog automobila i provjere ima li kakvih dešavanja.  Sugerisano mi je da na prostoru koje pokriva Policijska uprava Trebinje ima nekoliko desetina bezbjednosno interesantnih lica, a koji su na slobodi. Jasno je s kim su takvi ljudi u bliskim odnosima i šta mogu i rade za malo para”, zaključila je Kovačevićeva.

The post Milanka Kovačević, novinarka iz Gacka: Na mene je stavljena meta, rečeno mi je da ne idem sama nikuda first appeared on Gerila.info.