Šef Kluba poslanika PDP-a u parlamentu Srpske Igor Crnadak za GERILU kaže kako se na primjeru profesora Blagojevića vidi koliko vlast ne poštuje ni osnovne, džentlmenske dogovore unutar Narodne skupštine. Raspored učešća u skupštinskim odborima i komisijama je, kaže Crnadak, dogovoren na početku mandata i postoji pravilo da niko nikoga nikome ne osporava.

„Riječ je o članu Odbora za ustavna pitanja koji dolazi iz reda stručnjaka. Ovog člana predlaže PDP. Blagojevića je podržao ne samo PDP, nego i svi opozicioni poslanici, ali vladajuća većina nije htjela glasati za njega iz odmazde, jer on često iznosi kritičke stavove. Njima nije bitno ni to što se radi o profesoru ustavnog prava i o osobi sa svim potrebnim kompetencijama i iskustvom. To je čist dokaz autokratije i partijske države kakvu gradi vladajuća koalicija“, kazao je Crnadak.

Šef Kluba poslanika SNSD-a u NSRS Srđan Mazalica za naš portal kaže da nikakav dogovor o imenovanju člana Odbora nije postignut na Kolegijumu, jer se Kolegijum tim pitanjem ne bavi. Poslanici odlučuju o članovima odbora, navodi poslanik SNSD-a.

„Jednostavno nije bilo saglasnosti za Blagojevićevo imenovanje, a vašoj ću mašti ostaviti da zaključi zašto su poslanici i zbog čega tako odlučili“, rekao je kratko Mazalica za GERILU.

Inače, profesor ustavnog prava Milan Blagojević u više navrata je, povodom smjene Milorada Dodika sa mjesta predsjednika Republike Srpske i presude koju je protiv njge donio Sud Bosne i Hercegovine iznosio stavove suprotne stavovima vladajuće politike u Republici Srpskoj. Tvrdio je sa pravne i ustavne strane, da je i imenovanje Save Minića za mandatara prvi put neustavno jer ga je za mandatara predložio Milorad Dodik u vrijeme kada već nije bio predsjednik Republike.

Goran Dakić, Gerila info

The post Poslanici SNSD-a odbili imenovanje Milana Blagojevića first appeared on Gerila.info.

Ovo u novom podkastu GERILE kaže profesor ustavnog prava i bivši sudija Milan Blagojević i to u trenutku kada se Republika Srpska ponovo nalazi između dva čekića i nakovnja Ustavnog suda BiH. Jedna vlada Save Minića je proglašena neustavnom, a i druga korača polako tim putem.

„Ustavni sud Republike Srpske ćuti već tri-četiri mjeseca na inicijativu potpredsjednika Republike Srpske Ćamila Durakovića koju je predao 21. oktobra prošle godine. On tom inicijativom traži ocjenu ustavnosti odluke Narodne skupštine od 18. oktobra prošle godine kojom je Ana Trišić Babić imenovana za v.d. predsjednika Republike“, navodi Blagojević.

Kada nastupi situacija kao što je to slučaj kada je Sud BiH donio presudu kojom je Dodiku zabranio da vrši funkciju predsjednika Republike, do održavanja izbora za novog predsjednika Republike Srpske može proteći 90 dana po Izbornom zakonu.

„Šta ćemo sa funkcionisanjem te važne poluge izvršne vlasti predsjednika Republike? Jer u ta tri mjeseca zasjeda parlament Republike Srpske, donose se zakoni. A da bi zakon stupio na snagu, mora biti potpisan od predsjednika Republike. Postoje potpredsjednici, ali oni u tom svojstvu ne mogu potpisati ukaz o proglašenju zakona. Osim ako ne budu imenovani za vršioca dužnosti predsjednika Republike. Ustav Republike Srpske propisuje da predsjednika Republike može da zamijeni samo neko od aktuelnih potpredsjednika“, rekao je Blagojević.

Pošto Srpska nema predsjednika Republike da on odredi koji će ga potpredsjednik zamijeniti, onda u njegovu poziciju sa najjačim demokratskim legitimitetom ulazi Narodna skupština Republike Srpske. Ali i Narodna skupština ne može odrediti nekog trećeg izvan ova dva potpredsjednika Republike. I zato je ta odluka Narodne skupštine od 18. oktobra prošle godine o imenovanju Anje Trišić Babić neustavna.

Međutim, postavlja se pitanje da li bi ijedan od ta dva potpredsjednika mogao da imenuje mandatara, odnosno pitanje je da li se na potpredsjednika odnose sva ovlašćenja koja je imao i predsjednik. Ustavno-pravna nauka, kaže Blagojević, nema jedinstven odgovor na ovo pitanje.

„Tu su mišljenja podijeljena. Imamo ustavnu prazninu. Nemamo odgovor na pitanje koja ovlašćenja ima onaj ko je vršilac dužnosti predsjednika Republike. To je manjkavost ustava. Trebalo je da bude propisano koja ovlašćenja u toj situaciji ima, odnosno nema, vršilac dužnosti predsjednika Republike“, kaže Blagojević.

Ako kažemo da potpredsjednik ima ovlašćenje da predlaže mandatara, onda se postavljaju sljedeća dva pitanja: da li onda on može da raspusti Narodnu skupštinu i da li može da razriješi Vladu?

Nakon što je Ustavni sud BiH osporio prvu Minićevu vladu gotovo je izvjesno da će odlučivati i o ustavnosti njegove druge vlade. Ali, Blagojević smatra da u drugom slučaju ne važe iste okolnosti kao u prvom.

„Ustavni sud Bosne i Hercegovine nema nadležnost da odlučuje o tom zahtjevu za razliku od prvog slučaja. Bosna i Hercegovina je složeno uređena država u kojoj je državna vlast policentrična, a ne centrična. Državna vlast nije locirana samo na nivou institucija BiH, nego je Ustavom Bosne i Hercegovine podijeljena između Bosne i Hercegovine i entiteta. Možete preturiti koliko god hoćete puta Ustav Bosne i Hercegovine, s početka na kraj i obrnuto, ali nećete naći nijednu odredbu o tome da je tim Ustavom određeno kakve organe mogu imati i kako oni funkcionišu u entitetima kao federalnim jedinicama“, tvrdi Blagojević.

Pitanje ko može biti v.d. predsjednika Republike Srpske nije pitanje koje je uređeno Ustavom Bosne i Hercegovine, pa zato ne može o njemu biti nadležan da odlučuje Ustavni sud Bosne i Hercegovine.

„U Ustavu Bosne i Hercegovine ništa ne piše, nema ni jednog slova o tome koje organe mogu imati entiteti i kako oni funkcionišu. Zato onda pitanje vladavine prava ne može biti pokrenuto sa stanovišta Ustava Bosne i Hercegovine u ovom konkretnom slučaju koji se odnosi na v.d. predsjednika Republike, jer je to pitanje koje nije uređeno Ustavom Bosne i Hercegovine, već je uređeno Ustavom Republike Srpske“, istakao je Milan Blagojević.

Goran Dakić

The post Milan Blagojević za GERILU: Ustavni sud BiH ne može odlučivati o v.d. predsjednika first appeared on Gerila.info.

„Želimo da rekonstruišemo Vladu RS i unesemo promjene, ali i da odgovorimo na političke pritiske i zadržimo odlučivanje u našim institucijama“, rekao je Minić, poručivši da nova Vlada mora raditi „više i jače“, te da ministar „mora biti na terenu 24 časa dnevno“.

Prema njegovim riječima, odluka o vraćanju mandata je „ozbiljna i promišljena“, a nijedna odluka koju je Vlada do sada donijela, kako je rekao, „neće biti dovedena pod znak pitanja“. Ana Trišić Babić potvrdila je da će Minić odmah ponovo preuzeti mandat, navodeći da je cilj tog poteza da „odlučivanje u Srpskoj ostane u njenim institucijama“.

“Da bih pojasnio razlog zbog kojeg sam ovo uradio, taj razlog je višestruk ali dva krucijalna razloga su: želim da napravimo određene rekonstrukcije u Vladi RS, želimo da energija koju sam pokušao da unesem, jedan tempo koji treba da drži Vlada RS bude tempo u kome nećemo poustati, bude odgovor na sve zahtjeve građana RS, aktuelne političke situacije, a pogotovo svega onoga što se odnosi na pritiske RS. Vidjeli ste da u okruženju imamo jedne velike nestabilnosti kada je u pitanju funkcionisanje vlada i mislim da svako onaj ko u ovako turbulentno vrijeme nije spreman da da institucionalni odgovor na sve ono što se dešava, neće dobro proći politički”, rekao je Minić.

Međutim, cijeli manevar dešava se u politički i pravno osjetljivom trenutku.

Ustavni sud BiH razmatra da li je Vlada RS legitimna, imajući u vidu činjenicu da je Minića za mandatara 23. avgusta imenovao Milorad Dodik – u vrijeme kada on više nije bio predsjednik Republike Srpske. Apelaciono odjeljenje Suda BiH je 6. avgusta potvrdilo prvostepenu presudu kojom je Dodik osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija, čime mu je prestao mandat predsjednika RS. Uprkos tome, Narodna skupština RS je 2. septembra potvrdila Vladu na čelu sa Minićem.

Minić je za mandatara imenovan nakon ostavke Radovana Viškovića 18. avgusta 2025. godine, koji je potom prešao na funkciju direktora JP „Autoputevi RS“.

U današnjem obraćanju javnosti u Administrativnom centru Vlade RS, Minić je poručio da se radi o „institucionalnom odgovoru“ na, kako tvrdi, pokušaje izazivanja krize. Govorio je o „pritiscima na Republiku Srpsku“, ponavljanju izbora, radu Centralne izborne komisije i ulozi Ustavnog suda BiH, ocjenjujući da se sve to dešava „na očigled svih u Srpskoj“. Najavio je da će se proces brzo završiti i da će vlast pokazati „političku odgovornost i stabilnost“.

“Vanredni izbori koji su bili izmišljeni su bili udar na instituciju predsjednika RS-a su završeni. Ovo što radi CIK je nečuveno, tamo gdje nije bilo primjedbi od strane biračkih odbora. Sve ovo se radi da se napravi politička kriza. Ustavni sud nikad nije odlučivao o meritumu vlade. Neki čak neće da sarađuju s Vladom RS-a, ne funkcioniše Fiskalni savjet i tako se pravi pritisak. Mi to nećemo dozvoliti”, rekao je Minić.

Opozicija, međutim, cijeli potez vidi drugačije. Šef kluba poslanika PDP-a u NSRS Igor Crnadak poručio je da je, nakon ostavke Save Minića, „jedino normalno“ da novoizabrani predsjednik Republike Srpske odredi novog mandatara. Prema njegovim riječima, Vlada bi u ovom trenutku trebalo da radi u tehničkom mandatu do izbora novog predsjednika RS 8. februara, odnosno do okončavanja predsjedničkih izbora u opštinama u kojima je naloženo ponavljanje glasanja.

„Sve drugo je ponižavanje vlastitog naroda i predstavlja antidemokratsko i nelegitimno djelovanje“, naveo je Crnadak, podsjećajući da su predsjednički izbori još u toku i da opozicioni kandidat Branko Blanuša ima prednost uoči ponavljanja izbora na dijelu biračkih mjesta. Najave ponovnog izglasavanja Minićeve Vlade u Narodnoj skupštini nazvao je „cirkusom“ čiji je jedini cilj, kako tvrdi, produženje vlasti za još koji dan.

Sličan stav iznio je i Nebojša Vukanović, lider Liste za pravdu i red, koji za Gerilu ističe da je sporan i legitimitet Ane Trišić Babić kao v.d. predsjednika. Prema njegovim riječima, trebalo je sačekati rezultate predsjedničkih izbora i da novi predsjednik, sa punim legitimitetom, odredi mandatara i započne konsultacije o formiranju nove vlade.

„To je sasvim izvjesno, a Dodik to praktično priznaje današnjim povlačenjem Minića“, rekao je Vukanović.

Pravni stručnjak Milan Blagojević za Gerilu pojašnjava da v.d. predsjednika RS može imenovati mandatara samo ako joj to Narodna skupština RS prilikom imenovanja nije izričito zabranila.

Ako takve zabrane nema, v.d. predsjednika ima puni kapacitet predsjednika Republike.

Međutim, Blagojević upozorava na ključni problem: „Savo Minić ne može da vrati mandat, odnosno ne može da vrati nešto što nije dobio. Mandat postoji ako je dobijen od lica koje je predsjednik RS.“

Dejan Rakita / GERILA

The post Biti ili ne biti premijer: Hamletovska dilema Save Minića first appeared on Gerila.info.

Kako je rekao, jedna od njih odnosi se na to koga je Narodna skupština imenovala za v.d. predsjednika Republike, a druga se tiče jedne rečenice u toj odluci koja je prošla potpuno nezapaženo tokom jučerašnje skupštinske rasprave.

U pismu dostavljenom medijima Blagojević navodi da je odluka Narodne skupštine da Anu Trišić Babić imenuje za v.d. predsjednika Republike odluka koja je suprotna Ustavu Republike Srpske.

PISMO PROFESORA MILANA BLAGOJEVIĆA PRENOSIMO U CJELOSTI:

“Odluka da Ana Trišić Babić bude imenovana za v.d. predsjednika Republike Srpske, koju je donijela Narodna skupština Republike Srpske na sjednici održanoj 18.10.2025. godine, sadrži u sebi dvije neustavnosti.

Jedna od njih odnosi se na to koga je Narodna skupština imenovala za v.d. predsjednika Republike, a druga se tiče jedne rečenice u toj odluci koja je prošla potpuno nezapaženo tokom jučerašnje skupštinske rasprave.

Što se tiče dijela kojim je Narodna skupština odlučila da Anu Trišić Babić imenuje za v.d. predsjednika Republike, dakle da tu funkciju obavlja osoba koja je svojevremeno radila za OHR kao njegov savjetnik, u tom dijelu odluka je suprotna Ustavu Republike Srpske.

Naime, amandmanom XL tačka 3. tog ustava je propisano da kad postoji predsjednik Republike on određuje koji će potpredsjednik Republike da ga zamjenjuje u slučaju kada je spriječen da obavlja predsjedničku funkciju.

Pošto Republika Srpska nema predsjednika, jer je Miloradu Dodiku mandat na toj funkciji prestao 12.6.2025. godine na osnovu pravosnažne krivične osuđujuće presude, u takvoj situaciji se primjenjuje ista norma iz amandmana XL tačka 3 Ustava Republike Srpske, s jedinom razlikom što se umjesto riječi da predsjednik Republike određuje koji ga potpredsjednik Republike zamjenjuje u slučaju njegove spriječenosti, to određivanje vrši Narodna skupština, jer samo ona u tom trenutku ima najviši demokratski kapacitet i legitimitet.

Ali ni Narodna skupština po Ustavu ne može imati više prava od onoga što je Ustav dao predsjedniku Republike, da ga imamo, u situaciji kada je spriječen da obavlja tu funkciju, to jest ni Narodna skupština ne može, a da to bude ustavno, imenovati nekog trećeg da bude v.d. predsjednika Republike, već i Narodna skupština može za to imenovati samo nekog od potpredsjednika Republike.

I zato je neustavna jučerašnja odluka Narodne skupštine da, i pored toga što Republika Srpska ima dva aktuelna potpredsjednika, za v.d. predsjednika Republike imenuje sasvim treću osobu.

Iz istih razloga bila je neustavna i ranija odluka te skupštine, kojom je Igor Radojičić bio određen da zamjenjuje predsjednika Republike, umjesto da i tada za to bude određen jedan od tadašnjih potpredsjednika Republike.

Druga neustavnost jučerašnje odluke sadržana je u njenoj tački 2, u kojoj je rečeno da navodno “tom odlukom prestaje funkcija dosadašnjeg predsjednika Republike Srpske”.

Neustavnost citiranog dijela ogleda se u tome što po Izbornom zakonu BiH mandat predsjednika Republike Srpske, to jest ta funkcija, Miloradu Dodiku nije prestao donošenjem jučerašnje odluke Narodne skupštine, već mu je ta funkcija prestala danom pravosnažnosti osuđujuće krivične presude Suda BiH, kojom mu je izrečena mjera zabrane obavljanja funkcije predsjednika Republike u trajanju od šest godina, a to je 12.6.2025. godine.

Prema tome, kada zakon (u ovom slučaju Izborni zakon BiH) propisuje da u ovakvim slučajevima funkcija predsjednika Republike prestaje danom pravosnažnosti osuđujuće presude, onda to znači ne samo da ta posljedica nastupa u tom trenutku, bez obzira kada je ta presuda dostavljena onome na koga se odnosi, već znači i da Narodna skupština nema pravo da svojom odlukom određuje neki drugi datum kao datum prestanka funkcije predsjednika Republike.

A ako to Narodna skupština ipak učini, takva njena odluka je suprotna Izbornom zakonu BiH, krši ga, čime krši i odluku CIK BiH o prestanku mandata Dodiku, u kojoj je takođe odlučeno da mu je mandat predsjednika Republike prestao 12.6.2025. godine.
U konačnom, takvom odlukom Narodne skupštine krši se i Ustav BiH, i to član 3.3b) tog ustava, kojim je propisana obaveza entiteta da se pridržavaju zakona i odluka institucija BiH, usljed čega je prekršen i princip vladavine prava, propisan članom 1. Ustava BiH.

Tako je, dakle, po pravu. Ali ko ovdje mari za pravo i ko drži do toga? Niko, bitna je samo moć.

Dr Milan Blagojević

The post Milan Blagojević: “Narodna skupština donijela još jednu neustavnu odluku” first appeared on Gerila.info.

Prijedlog vladajuće većine je Željka Cvijanović ali ona ne može istovrmeno da bude član Predsjedništva i predsjednik Republike.

Republika Srpska nema predsjednika od oduzimanja mandata Miloradu Dodiku. Izbori su zakazani za 23. novembar a na izborima će kandidata, i pored drugačijih tvrdnji, imati i SNSD. SNSD zajedno sa koalicionim partnerima predlaže Željku Cvijanović za v.d. predsjednika do izbora novog na prijevremenim izborima. Međutim, ona kao član Predsjedništva BiH ne može biti i predsjednik Republike Srpske.

“Ista osoba prema Izbornom zakonu BiH ne može u isto vrijeme da bude i član Predsjedništva BiH i v.d. predsjednika Republike Srpske pa će, ako NSRS uprkos tome ipak imenuje Željku Cvijanović za v.d. predsjednika RS, doći do očiglednog kršenja Izbornog zakona BiH, a time i do kršenja Ustava BiH jer je Ustavom propisana obaveza entiteta da se pridržavaju zakona BiH” navodi profesor ustavnog prava Milan Blagojević.

Blagojević napominje da vlast u Srpskoj to može da ignoriše pa će slučaj završiti na Ustavnom sudu BiH koji će “vjerovatno” odugovlačiti sa donošenjem odluke koja će “biti donesena kada to više ne bude bitno”.

“Problematično je to iz više uglova. Iz prostog razloga jer se mi nalazimo pred prijevremenim izborima, to je jedna stvar. Druga stvar, imamo poruke od Milorada Dodika koji kaže da je još uvijek predsjednik, da ga ljudi tako doživljavaju i da je to u skladu sa entitetskim ustavom. Dakle on se sklanja iza entitetskog ustava. Sa druge strane problematično je ako se to dogodi da NSRS imenuje vršioca dužnosti. To ne može biti osoba koja već obavlja funkciju koja ima izvršni karakter tako da se time zatvara krug institucionalnog i pravnog haosa u Republici Srpskoj. Da li se na taj način Milorad Dodik povlači i poštuje presudu suda kojeg inače ne priznaje? Meni se čini da se ovdje realizuju neke stvari o kojima se mjesecima šuška iza kulisa a to je postizanje određenih političkih dogovora sa nekim od velikih centara, nekim od velikih moćnih država“, kaže politička analitičarka Tanja Topić.

Republika Srpska nema zakon o predsjedniku, podsjeća poslanik Liste za pravdu i red Đorđe Vučinić. On podsjeća da je vlast u Republici Srpskoj mjesecima obmanjivala javnost u Republici Srpskoj u vezi priče oko Milorada Dodika, njegovog mandata i izlaska na izbore.

“Na koji način oni to planiraju zaista mi nije poznato jer onda tek nastaje haos. Ko će biti član Predsjedništva ispred srpskog naroda. To bi se riješavalo u parlamentu BiH i SNSD bi mogao ostati bez te pozicije. Prema nekim informacijama šuška se i da bi Darko Babalj mogao na tu poziciju“, kaže Đorđe Vučinić.

Kolegijum Narodne skupštine nakon kojeg treba biti poznat termin održavanja sjednice najavljen je za petak. Kolegijum će voditi Anja Ljubojević jer je predsjednik skupštine Nenad Stevandić u Rusiji.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Željka Cvijanović bi ponovo u Palatu ali po zakonu ne može! first appeared on Gerila.info.

Na dan kada je Republika Srpska ostala bez predsjednika Vlade Sud BiH je odbio žalbu pravnog tima Milorada Dodika i on je praktično bivši predsjednik Republike Srpske. On više ne može da imenuje mandatara a po Ustavu Republike Srpske to čini predsjednik Republike. Ukoliko Dodik imenuje mandatara a Narodna skupština ga izglasa za novog predsjednika Vlade Republika Srpska može doći u situaciju da Ustavni sud BiH sve odluke takve Vlade stavi van snage. Što bi dugoročno izazvalo pravni haos i ogromne probleme.

“Bilo je više nego očekivano koja će biti odluka apelacionog vijeća i sada isto tako očekivano jedina stvar koju će CIK da uradi a to je da raspiše prijevremene izbore. Sve ostalo što bi se desilo ne bi bilo u skladu sa zakonom. Kada bi se desilo. Međutim sada ovo što se desilo danas, u kontekstu podnošenja ostavke Radovana Viškovića postavlja se jedno vrlo logično pitanje a to je ko treba da da mandat novom premijeru Republike Srpske. To je sada ključna stvar. Ko će mu dati mandat? Formalno-pravno Srpska više predsjednika nema a on bi po Ustavu Republike Srpske trebalo da predloži novog mandatara. Čini se da polako i BiH a i RS klize u jednu duboku pravnu nesigurnost a ishod je jako teško predvidjeti“, kaže analitičar Stefan Blagić.

Milorad Dodik, međutim, danas je još jednom najavio sjednicu Narodne skupštine Republike Srpske rekavši da će na toj sjednici biti donesena odluka o referendumu ali i o zabrani održavanja izbora na teritoriji Republike Srpske. Upitno je to kako Dodik može znati kakve će odluke da donese najviše zakonodavno tijelo u Republici Srpskoj ali i Vlada i NSRS godinama donose odluke na osnovu najava i želja Milorada Dodika pa to više i nije vijest. Ključno je pitanje ima li Republika Srpska snagu i mandat da raspiše referendum o pravnom statusu Milorada Dodika ali i da zabrani održavanje izbora. Profesor Milan Blagojević smatra da NSRS nema mandat ni za jedno ni za drugo.

“Zato što bi u tom slučaju bilo učinjeno krivično djelo spriječavanja održavanja izbora propisano krivičnim zakonikom Republike Srpske koje djelo se čini od strane bilo kog lica koje spriječi održavanje izbora koje je raspisala CIK“, rekao je Blagojević za FTV.

NSRS nema mandat, smatra Blagojević ni za raspisivanje referenduma zbog presude.

Evidentno je da Dodik ne želi da odustane od fotelje i pozicije moći smatra novinar Goran Dakić. On kaže i da Dodik svojim potezima Republiku Srpsku dovodi u sve težu situaciju. Tako je i sa ostavkom Radovana Viškovića jer Dodik sada ne može da predloži mandatara.

“Dodik trenutno nema mandat kao predsjednik Republike Srpske i s obzirom da nema mandat on ne može da predlaže mandatara. Vjerujem da je to jedan od razloga zašto ga danas nije predložio da ne bi slučajno ušao u novo krivično djelo. Jasno je da on nema mandat na osnovu kojeg će predložiti mandatara niti onda NSRS ima mandat da neustavan prijedlog aminuje“, kaže Dakić.

Vladimir Kovačević, GERILA info

The post Šta nakon odbijanja žalbe? Ko će imenovati mandatara? Prebacuje li Dodik krizu u Vladu Republike Srpske? first appeared on Gerila.info.

Seriju referenduma je najavio i sam Milorad Dodik koji je u danu kada mu je Centralna izborna komisija BiH oduzela mandat rekao kako će narod na referendumu reći da li je za to da on više ne bude predsjednik Republike Srpske. Republička izborna komisija održala je u međuvremenu sjednicu na kojoj je bilo riječi o referendumu u Republici Srpskoj, ali nije zauzela jasan stav da li su u „mandatu“ da sprovedu taj referendum.

Predsjednik skupštinske Komisije za izbor i imenovanja Ilija Tamindžija kazao je da ova komisija postoji i da je izabrana u skladu sa važećim zakonom. On je rekao da je ovo utvrđeno na sastanku održanom u Narodnoj skupštini Republike Srpske na kojem su bili eksperti pravne struke, te predstavnici institucija, uključujući Vladu i predsjednika Srpske.

„Zbog toga nema nikakvih prepreka za održavanje referenduma koji se sprovodi prema Zakonu o referendumu i građanskoj inicijativi i jedino je RIK nadležan za sprovođenje referenduma. Skupštinski Kolegijum će odrediti termin i dnevni red posebne sjednice NSRS koja u narednom periodu treba da bude održana“, rekao je Tamindžija.

Ipak, postavlja se pitanje da li referendum može biti snažniji od pravosnažne presude. Profesor ustavnog prava Milan Blagojević kaže za GERILU da eventualni referendum, čije se održavanje najavaljuje, ne može biti snažniji od pravnosnažne presude Suda BiH, niti može biti snažniji od odluke CIK BiH kojom je utvrđen prestanak mandata Dodiku na osnovu te presude.

„Taj referendum nije snažniji, jer je iznad njega član 1 Ustava BiH kojim je propisano da BiH jeste država koja funkcioniše na principu vladavine prava. Taj princip u svom sadržaju ima i kao temeljno pravilo da se ne može narodnim referendumom ukinuti pravosnažna presud bilo kojeg suda, jer bi u tom slučaju narod odlučivao o primjeni zakona, a ne sud“, kaže Blagojević.

Ni prema Ustavu Republike Srpske, dodaje on, eventualni referendum i njegovi rezultati, kakvi god oni bili, ne mogu imati jaču snagu od presuda. Narodna skupština Republike Srrpske može raspisati i održati referendum, ali samo o onim pitanjima koja su u njenoj nadležnosti.

„U nadležnosti parlamenta nije da raspravlja o bilo kojoj presudi. Time bi povrijedila princip vladavine prava i podjele vlast. Imajući u vidu da NSRS može da raspravalja o onome što je u njenoj nadležnosti, jasno je da ne može da raspravlja o presudama suda. Takav eventualni referendum bio bi suprotan ne samo Ustavu BiH, nego i Ustavu RS. Prema Ustavu RS, referendum nema pravno obavezujuću snagu“, istakao je Blagojević.

Ognjen Tadić, pravnik i savjetnik Milorada Dodika, kaže za naš portal da se ova mnedoumica može svesti na pitanje: šta je starije – kokoška ili jaje? U slučaju svih problema koje BiH ima zbog Kristijana Šmita odgovor je veoma jednostavan – prvo je Kristijan Šmit bez neophodne saglasnosti Savjeta bezbjednosti UN došao u BiH i predstavio se kao visoki predstavnik, a onda su nastupili svi drugi problemi.

„Neko to mora da zaustavi. Tužilaštvo, Sud i CIK BiH, očito je, to ne žele da urade, iako su vodeći pravosudnu i izbornu reformu stranci obećavali da će BiH imati stabilne i nezavisne instrumente pravne i demokratske države. Očito je da smo na kraju dobili samo hrpu poslušnika stranaca kojima pravo i demokratija ne znače Bog zna šta u odnosu na volju stranaca“, katao je Tadić.

Referendumsko pitanje još nije poznato, kao ni datum održavanja posebne sjednice koja bi trebalo da donese odluku o raspisivanju referenduma. Nakon presude Suda BiH i odluke CIK-a, u Dodikovom kabinetu smatraju da, po Ustavu Republike Srpske, mandat predsjednika ne može prestati na ovakav način.

„To je sada najveća opstrukcija Dejtonskog mirovnog sporazuma. Pošto se pokazalo da ni Šmitu, a ni njima, dosadašnja upozorenja izabranih predstavnik naroda ništa ne znači, onda neka konačno čuju i sam narod, pa da vidimo da li će nakon toga poznati šta su pravo i demokratija. Na kraju krajeva, Narodna skupština takvo nešto mora da uradi radi sopstvene uloge u zaštiti i implementaciji Dejtonskog mirovnog sporazuma“, kategoričan je Ognjen Tadić.

Goran Dakić, Gerila info

The post Šta je starije: Referendumska kokoš ili presuđeno jaje? first appeared on Gerila.info.

On je u junu 2023. godine bio savjetnik za ustavno-pravna pitanja srpskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željke Cvijanović. Pozvan je u tom svojstvu na sastanak u Vladu Republike Srpske. Nije mu, kako kaže, u telefonskom pozivu objašnjeno zbog čega je pozvan i šta je tema sastanka, ali kada je došao, tu su već bili Milorad Dodik, Željka Cvijanović, Radovan Višković, Nenad Stevandić, Miloš Bukejlović.

“Materijal koji smo na tom sastanku dobili bio je jedan jedini list. Brzo pročitam i vidim da je to pet ili šest članova Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Ne treba tu neko veliko obrazovanje, odličan student koji je završio prvu godinu osnovnog studija prava, zna da je Ustav na vrhu i da ništa njemu ne smije biti suprotno. Nijedan drugi zakon. Vidim ja da je to neustavno. Kada je Dodik završio kazivanje, svi ćute. Bilo je par riječi odobravanja”, kaže Blagojević za Gerilu.

On se javio za riječ i rekao kako ovaj zakon nije politički cjelishodno donositi, misleći pri tome da Srpska nema snagu, niti međunarodnu podršku od bilo koga za donošenje takvog zakona. Rekao je i to da je taj zakon suprotan Ustavu Bosne i Hercegovine, jer Ustav ne dozvoljava donošenje takvog zakona i da taj zakon neće izdržati test ustavno-sudske kontrole.

“Mene je u tom trenutku prekinuo Stevandić rekavši: Ne, ne, ne može to, mi smo ovim prešli Rubikon. Nakon toga nije bilo potrebe da išta više kažem. Ja bi tada Dodiku rekao da sam bio u prilici: Nemoj, molim te k'o brata, nemoj to raditi, jer to nije dobro ni za tebe, ni za Republiku Srpsku. To se, naravno, nije desilo, Narodna skupština je taj zakon usvojila i sve ostalo je istorija. On je imao mogućnost da taj zakon vrati Narodnoj skupštini prije potpisivanja ukaza. Nažalost, nije ni to učinjeno. A da jeste, to bi bio dobar način da se izbjegne kriza do koje je nakon toga došlo. I onda smo dobili sve ono što smo dobili”, istakao je Blagojević.

Ovakvim pogrešnim potezima, smatra Blagojević, vlast Srpske je dala povod i temelj Kristijanu Šmitu da uradi dvije stvari. Prvo da nametne krivično djelo neizvrašavanje odluka visokog predstavnika, ali i da nametne u članu 156. Krivičnog zakona BiH u krivično djelo napada na ustavni poredak nešto što do tada nije postojalo.

“Dok to nije nametnuo Kristijan Šmit, krivično djelo napada na ustavni poredak BiH moglo se izvršiti samo upotrebom sile ili prijetnjom upotrebe sile. A pošto Dodik nije htio poslušati ono što sam mu govorio, onda je doveo do toga da je Šmit umetnuo u članu 156 da se krivično djelo napada na ustavni poredak čini ne samo upotrebom sile ili prijetnjom upotrebe sile, nego i na drugi protipravan način. I zato sad, ne na osnovu zakona Parlamentarne skupštine, nego na osnovu samovolje Kristijana Šmita, opet imamo novi progon za to krivično djelo „na drugi protipravan način napada na ustavni poredak“, rekao je Blagojević.

Set zakona kojima se suspenduju rad Suda BiH, Tužilaštva BiH i SIPE na teritoriji Republike Srpske su, dodaje Blagojević, neustavni zakoni. Ne može zakon da suspenduje niži zakon. Zakon entiteta ne može da suspenduje savezni zakon. U Ustavu Republike Srpske piše da se entiteti obavezuju da će se ponašati i da će se povinovati odlukama donesenim na nivou BH, pri čemu ova riječ „odluke“ ima jedno široko značenje – ne samo doslovno riječi „odluka“, nego i svih opšti pravnih akata na nivou BiH, što znači i zakona.

“Republika Srpska je svojevremeno, putem svojih poslanika i delegata, usvojila u Parlamentarnoj skupštini i Zakon o sudu Bosne i Hercegovine, i Zakon o Tužilaštvu Bosne i Hercegovine, i Zakon o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu, i Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Bosne i Hercegovine. I to su ustanove koje pripadaju Ustavu BiH. A evo kako. Ne mora sve da direktno bude vidljivo očima na prvi pogled, pa da mi zaključimo da je nešto ustavno. Ima nešto što i posredno proizlazi iz ustavnih odredbi”, kaže Blagojević.

Ustav Bosne i Hercegovine propisuje da će institucije Bosne i Hercegovina preuzeti i druge nadležnosti, pored tih koje su već određene ustavom, o kojima se sporazumiju entiteti. Tadašnjih premijeri Republike Srpske i Federacije BiH su, recimo, potpisali sporazum o prenošenju nadležnosti sa entiteta na nivo BiH i stvaranju Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Bosne i Hercegovine, kao i o prestanku rada dotadašnjih entitetskih visokih sudskih savjeta. A taj sporazum entitetski premijeri su potpisali nakon što je prethodno Narodna skupština Republike Srpske donijela odluku da daje saglasnost da se ta nadležnost prenese i da se stvori institucija Visokog sudskog i tužilačkog savjeta samo na nivovu BH.

“I na osnovu svega toga je onda donesen Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu. I vidite, dakle, da je sadašnji Visoki sudski i tužilački savjet u skladu sa ustavom. Ustav BiH kaže da će BiH imati i druge institucije o kojima se postigne sporazum između entiteta. Taj sporazum između entiteta ne mora biti samo u formi ovog sporazuma između premijera i entiteta kakav je bio u slučaju VSTS-a, nego to može biti i glasanje poslanika i delegata iz Republike Srpske za određeni zakon. I poslanici i delegati iz Republike Srpske su svojevremeno glasali za Zakon o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu. Ali, to nije kompletan apsurd”, dodaje Blagojević.

On podsjeća da je 2005. godine tadašnji visoki predstavnik Pedi Ešdaun, protivno Ustavu BiH i protivno povelji Ujedinjenih nacija, nametnuo odluku kojom je Sredoja Nović – koji je i tada bio kadar Dodikovog Saveza nezavisnih socijal-demokrata – imenovan za direktora SIPE. Drugim riječima, Nović i SNSD su te 2005. godine dobili od visokog predstavnika SIPU „na peškeš“. I Nović je to prihvatio. Tad ni za Sredoja, ni za Dodika nije bilo pitanje da li OHR ima pravo da to nametne.

Blagojević govori i o tome da li imunitet štiti poslanike parlamenta Srpske od krivičnog gonjenja zbog donošenja vanustavnih zakona. U Bosni i Hercegovini postoje četiri krivična zakona – Krivični zakonik Republike Srpske, Krivični zakon Bosne i Hercegovine, Krivični zakon Brčko distrikta i Krivični zakon Federacije Bosne i Hercegovine. Sva ta četiri krivična zakona imaju u sebi krivično djelo napada na ustavno uređenje.

I do ovoga što je nametnuo Šmit u julu 2023. godine samo je Krivični zakonik Republike Srpske imao i sada ima da se krivično djelo napada na ustavni poredak i uređenje Republike Srpske vrši ne samo silom i upotrebom sile, nego i na drugi protipravan način. Zamislimo da ove izmjene Krivičnog zakona BiH nije protivpravno nametnuo Šmit, nego da ih je donijela Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine.

“Parlamentarna skupština je sasvim legitimno mogla reći: Pa, čekajte, ako vi u Republici Srpskoj imate u svom Krivičnom zakoniku sasvim ispravno da se napad na ustavno uređenje i poredak vrši ne samo silom i prijetnjom upotrebe sile, nego i na drugi protipravan način, hoćemo i mi da to unesemo u Krivični zakon Bosne i Hercegovine. I zamislimo da je to usvojila Parlamentarna skupština. I kada poslanici entitetskog parlamenta urade ovo što su uradili u Narodnoj skupštini, to je onda pucanj u državu. Na drugi protipravan način ti potpuno rušiš pravni i ustavni poredak. I ne možeš pucati u državu na taj protipravan način, a onda reći: E, mene štiti poslanički imunitet”, kazao je Blagojević.

Goran Dakić

The post Milan Blagojević: “Dodiku nije smetalo kada je Ešdaun postavljao Novića za direktora SIPA-e” first appeared on Gerila.info.

Nekadašnji sudija Okružnog suda u Banjaluci Milan Blagojević od 1. oktobra više nije u Kabinetu Željke Cvijanović, prenosi Mondo.

Blagojević, koji je redovni profesor ustavnog prava, poznat je kao kritičar OHR-a i institucije Visokog predstavnika.

U julu 2021. godine podnio je ostavku na mjesto sudije Okružnog suda u Banjaluci kao vid protesta zbog nametanja odluke, tj. dopune Krivičnog zakona BiH kojom se zabranjuje i kažnjava “negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca”, od strane visokog predstavnika u BiH Valentina Incka.

(Mondo)

The post Milan Blagojević razriješen dužnosti savjetnika za ustavno-pravna pitanja u Kabinetu Željke Cvijanović first appeared on Gerila.info.

Jučerašnjim saslušanjem predsjednika Socijalističke partije Srpske Gorana Selaka u svojstvu svjedoka, počela su saslušanja u istrazi protiv zvaničnika iz Republike Srpske zbog “napada na ustavno-pravni poredak Bosne i Hercegovine”.

“Meni je predočeno da su osumnjičeni predsjednici svih političkih partija, kao i predlagači informacija i zaključaka, kao i deklaracije. Pored predsjednika političkih partija tu je i predsjednica Republike Srpske kao osumnjičena, predsjednik Vlade i šefovi poslaničkih klubova”, izjavio je Selak nakon saslušanja.

Naveo je da ne vidi svrhu pozivanja u Tužilaštvo, jer sve što su ga juče pitali su opšte stvari koje su poznate u javnosti.

“Јa sam prenio, one opštepoznate stavove, stavove institucija Republike Srpske i svakako dao sam izjavu da sam za jačanje institucija Republike Srpske, za jaku i stabilnu Srpsku u okviru Dejtonske BiH”, rekao je Selak.

Saslušavanje svjedoka nastavlja se danas kada će biti saslušani predsjednici Demokratskog narodnog saveza Nenad Nešić i Srpske demokratske stranke Mirko Šarović, dok će predsjednik Partije demokratskog progresa Branislav Borenović biti saslušan sutra.

Jutros je prvi u Tužilaštvu BiH bio predsjednik SDS-a Mirko Šarović. On je novinarima rekao da su razgovarali o posljednjoj sjednici NSRS na kojem se odlučivalo o prijenosu nadležnosti iz oblasti pravosuđa, poreza i sigurnosti i odbrane.

“Nejasno mi je zašto smo kao šefovi opozicionih stranaka pozvani na ovo saslušanje, ne vidim nekog posebnog smisla. Nisam imao ništa posebno im ni reći jer mi nismo ni prisustvovali glasanju u sjednici NSRS. Mi smo odustali od glasanja s obzirom na to da sama ta priprema prema našem mišljenju nije tekla kako treba”, rekao je Šarović.

Ističe da ne zna u kojem će pravcu ovaj proces ići, niti šta je plan pravosuđa, ali je iznio svoj stav o samoj ideji prenosa nadležnosti BiH na RS.

“Lično sam objasnio poziciju SDS-a u ovom procesu. Kao šef stranke sam im rekao stav, a što je poznato već sa sjednice NSRS. Uloga SDS-a kao opozicione stranke i mene kao lidera je poznat. Ja sam rekao da za mene nije sporan prenos nadležnosti, ali smo u političkom smislu smatrali da smo trebali prvo postići unutrašnji konsenzus”, navodi Šarović.

Što se tiče teze da je sjednica NSRS predstavljala napad na ustavni poredak BiH, Šarović smatra da se ne radi o napadu.

“Ja sam se protivio prijenosu nadležnosti i 2005, 2006, i 2010. Zašto bih ja mijenjao sad stav, ali bih u političkom smislu birao neki drugi način”, naglašava Šarović.

Inače, prema toku saslušanja, postupajući tužilac Oleg Čavka tretira sve materijale i akte koji su bili pred poslanicima Narodne skupštine, ne samo na posebnoj sjednici Parlamenta, a odnose se na vraćanje Dejtonskih nadležnosti Republici Srpskoj.

U vezi sa saslušavanjem lidera opozicije u Tužilaštvu BiH, pojedini stručnjaci iz oblasti prava ističu da Tužilaštvo zloupotrebljava svoju poziciju jer je krivično djelo napada na ustavni poredak BiH moguće izvršiti samo upotrebom fizičke sile ili prijetnjom upotrebe fizičke sile.

“Papir parlamenta, na koji su preneseni odluka, zakon ili neki drugi akt, nije nikakva sila niti prijetnja silom, a kamoli fizička sila ili prijetnja fizičkom silom. Ta jedna riječ, fizička, toliko jasno dokazuje postojanje zloupotreba u Tužilaštvu BiH u ovom slučaju”, ističe profesor ustavnog prava Milan Blagojević.

Dodaje da u Tužilaštvu BiH rade tužioci koji, za razliku od pravnih laika, znaju važnost riječi fizička sila i da kad nema takve sile, nema ni navedenog krivičnog djela, iz čega u konačnom proizlazi da oni znaju da nemaju pravo ni da pokrenu istragu, a kamoli da je vode i da saslušavaju bilo koga, kada akt parlamenta nije nikakva sila, a kamoli fizička sila.

“Iako to oni sve znaju, ipak su otvorili istragu suprotno zakonu, čime sami dokazuju svoju zloupotrebu”, naglašava Blagojević.

Sudija Suda BiH Branko Perić ističe da, što se tiče ustavnog poretka, stvari nisu jednostavne.

“Dejtonski ustav se razlikuje od uspostavljene prakse u kreiranju državne vlasti. Problem su nametnuti zakoni. Ako se faktički poredak prihvati kao ustavni poredak, onda bi se moglo raditi o nekoj vrsti podrivanja ustavnog poretka. Međutim, Dodik javno izjavljuje da on ne ruši Dejtonski ustav, nego upravo čini suprotno – vraća se na Dejtonski ustav. Dakle, imamo realnost koju treba podvesti pod pravnu normu. Praksa do sada nije imala takav slučaj. U svakom slučaju, pravni problem će morati da riješi sudska praksa”, kaže Perić.

Što se tiče protivpravnog postupanja u cijelom slučaju, on smatra da se izašlo iz sfere politike i zakoračilo u kriminogenu zonu.

“Prije svega, bojkot rada u državnim institucijama ne može se smatrati zakonitim postupanjem. Bojkot ne poznaje radno zakonodavstvo i svako ko odbija rad u državnim institucijama postupa protivpravno. Odgovornost za takvo postupanje može biti radnopravna i krivičnopravna. Neko ko ne vrši svoja ovlaštenja, a to prouzrokuje nekome štetu, ili nekome donese korist, čini krivično djelo zloupotrebe dužnosti ili ovlaštenja. Problem su svijest i namjera kao subjektivni elementi krivičnog djela”, navodi Perić.

On ističe da, kad se razmatra ovo pitanje, treba imati u vidu da mora postojati granica do koje je politička aktivnost prihvatljiva, odnosno od koje politika prelazi u protivpravno djelovanje.

“Politika je legitimna sve dok uključuje dijalog i traganje za rješenjem političkih pitanja. Kad prijeđe u jednostrane akcije, to je revolucija, a zna se kako se revolucije završavaju”, rekao je Perić.

RTRS/Klix/Nezavisne novine/Buka

The post Saslušanja u Tužilaštvu BiH zbog “napada na ustavni poredak”: Djelovanje pravne države ili “sredstvo za obračun sa RS” first appeared on Gerila.info.