Dragan Lukač, ministar unutrašnjih poslova RS, je rekao da policija RS sarađuje sa Graničnom policijom BiH kao i da se u na granici trenutno nalazi oko 100 policajaca iz Srpske.

“Imamo stav da se moraju jačati kapaciteti Granične policije, kako bi mogli da zaštite granicu. Granicu prema Srbiji i Crnoj Gori od 650 kilometara je teško zaštititi sa ovim brojem pripadnika Granične policije. MUP Srpske spreman je da izdvoji pored dosadašnjih sto, dodatni broj policajaca, ali zato se moraju pronaći dodatni resursi iz vanjskih izvora”, izjavio je Lukač.

Lukač je rekao i da je stav Vlade RS da se ne slaže da Fronteks izađe na granice BiH, jer će na taj način BiH postati parking za migrante i imati velike bezbjednosne probleme.

“S obzirom na situaciju na tursko-grčkoj granici kada je riječ o migrantima, u sljedećem periodu možemo očekivati eskalaciju stanja i kod nas, te moramo međusobno surađivati kako bismo spremno dočekali moguće probleme”, rekao je Lukač.

“Vrlo je značajno da smo usuglasili da je potrebno jačati kapacitet Granične policije, za šta su potrebni proračuni, te smo pokrenuli određena akcije kako bismo dobili novac za bar još 400 graničnih policajaca, iako nam nedostaje čak 1.200”, rekao je Radončić i naglasio da je zadovoljan današnjim sastankom sa ministrom policije RS.

U nekim stavovima Lukač i Radončić se ipak nisu usaglasili. Lukač je naglasio da Srpska odbija da gradi centre za ilegalne migrante, dok je Radončić rekao da se oko toga još treba razgovarati jer ti centri već postoje u Federaciji BiH.

Nakon, sastanka Lukača i Radončića, iznenada je najavljena i posjeta ministra bezbjednosti BiH Miloradu Dodiku, srpskom članu Predsjedništva BiH, nakon koje iznenađujuće nije bilo izjava za javnost, a najavljeno saopštenje iz Dodikovog kabineta (u momentu pisanja ovog tekta) nije stiglo medijima.

Da sastanak sa Radončićem nije protekao glatko može se zaključiti iz Dodikovog obraćanja nakon današnje sjednice Izvršnog komiteta SNSD-a, a kada je govorio o angažovanju OS BiH, a na čemu je Radončić danas u Banjaluci i insistirao.

“Smatramo neprihvatljivim da se angažuju OS BiH na granici prema Srbiji i Crnoj Gori, to bi bio pokušaj da se granica markira na određeni način kako bi neke od struktura iz Sarajeva željele”, rekao je Dodik.

“Vidjeli smo da je EU promijenila politiku, ukinula politiku otvorenih vrata. Evropa je odlučila braniti svoje vanjske granice. Podržavamo da u RS nema pravljenja bilo kakvih centara za zadržavanje migranata u RS”, naglasio je Dodik i dao do znanja da se i dalje ne slaže sa Radončićem oko nekih stavova.

Radončićeva posjeta Banjaluci je, inače, uslijedila samo dan nakon Radončićeve kritike prema Miloradu Dodiku, kada je rekao da, u nadolazećoj migrantskoj krizi, srpski član Predsjedništva BiH odmaže.

“Dodik je rekao da državne institucije nemaju odgovor, a istovremeno je povukao poteze koji ne pomažu. Jedan je protiv angažovanja Frontexa, odnosno angažmana evropskih policajaca, a sada je opet protiv slanja vojske da pomažu Graničnoj policiji. Mi Oružane snage možemo angažovati na način osiguraju šatore, cisterne i slično, da napravimo šatorska naselja u blizini granice. Ako ilegalni migranti mogu biti smješteni u šatorskim naseljima u Turskoj, ne vidim logike da mi imamo toliko resursa da ih smještamo u čvrste objekte”, izjavio je juče Radončić.

GERILA.info

The post Lukač i Radončić oko problema migranata: Sastanak, saradnja, ali i različiti stavovi… first appeared on Gerila.info.

The post Migrantske muke u Bosni i Hercegovini kroz BBC objektiv first appeared on Gerila.info.

Ćulum je istakao da je jedan od argumenata za takvu procjenu trenutno stanje bezbjednosti u Unsko-sanskom kantonu, gdje je evidentirano 600 slučajeva narušavanja bezbjednosti više nego u ranijem periodu, a sve su počinili migranti.

Migranti su na tom području vršili krađe, teške krađe, razbojništva, silovanja, pokušaje ubistava, nanošenje tjelesnih povreda, uzurpaciju imovine građana i druga krivična djela. Ovo sigurno prerasta u bezbjednosni problem, pored zdravstvenog, humanitarnog i finansijskog aspekta ove krize.

Prema njegovim riječima, dolaskom ljepšeg vremena za očekivati je da će doći i do većeg priliva migranata na području Republike Srpske i cijele BiH.

Mi ćemo sa Graničnom policijom BiH pokušati da zaustavimo ilegalan prelazak migranata, a imamo dobru saradnju sa zemljama u okruženju. Naše mišljenje je da treba zatvoriti granicu da migranti ne mogu ulaziti, jer kada uđu na područje Srpske i BiH mi imamo problem. Gdje su god koncentrisani migranti oni prave probleme i vrše krivična djela.

On je upozorio da postoji i problem u vezi sa procesuiranjem migranata i da je tužilaštvo do sada procesuiralo samo dva migranta na području Unsko-sanskog kantona i to oba za najteža krivična djela.

“Samo njima je određen pritvor, sve ostalo ide u redovnu proceduru, a kada ode u redovnu proceduru migrant izađe iz države i nemate više koga procesuirati”, rekao je Ćulum i dodao da će procesuiranje migranata biti tema narednog sastanka na nivou BiH kojem će prisustvovati direktori policije i glavni tužioci.

Prema njegovoj ocjeni, migrantska kriza je i dalje prisutna na području RS, ali trenutno zbog zime sa nešto smanjenim intenzitetom.

Policija Republike Srpske je u ovoj godini otkrila 193 migranta i oni su predati Graničnoj policiji i Službi za poslove sa strancima BiH.

Stav Vlade Republike Srpske je i dalje da nema uslova i kapaciteta za smještaj migranata na teritoriji Srpske i kretanja migranata bez nadzora policije. Intenziviran je rad svih policijskih uprava na terenu s ciljem pronalaska migranata i imamo bolju saradnju sa lokalnim zajednicama u cijeloj Srpskoj.

Statistika Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske pokazuje da je na teritoriji RS u prošloj godini otkriveno 4.607 migranata koji su uglavnom dolazili iz Pakistana, Sirije, Irana, Iraka i Avganistana.

“Najveći priliv migranata je bio na području Policijske uprave Bijeljina, a kada je riječ o gradovima najviše ih je otkriveno na području Bijeljine, Banjaluke, Zvornika, Foče i Prijedora”, kaže Ćulum i dodaje da je u 2018. godini na području Republike Srpske otkriveno 37 krivičnih djela koja se odnose na krijumčarenje migranata.

Prema njegovim riječima, u strukturi migranata 95 odsto su muškarci starosti do 35 godina, a u više od 95 odsto slučajeva migranti kod sebe nemaju nikakave lične dokumente.

Oni imaju novac i mobilne telefone, a prilikom uzimanja ličnih podataka daju lažne informacije, pogotovo kada izjave uzimaju u Graničnoj policiji i Službi za poslove sa strancima. Ali, postoji evidencija u Službi za poslove sa strancima gdje uzimaju kompletnu biometriju i otiske prstiju i dlanova tako da se može izvršiti identifikacija u bazama zemalja koje imaju registrovane njihove podatke.

On je dodao da migranti i dalje prilikom otkrivanja u velikoj većini slučajeva izražavaju namjeru za podnošenje zahtjeva za azil, ali te zahtjeve ne podnose.

Oni samo tih mjesec dana stvaraju prostor kako bi izašli iz BiH, ali situacija na terenu je takva da oni ne mogu izaći jer im hrvatska granična policija ne dozvoljava ulazak u Hrvatsku. Zbog toga su skoncentrisani na području Unsko-sanskog kantona.

Da je migrantska kriza svjetski problem potvrđuje i britanski časopis The Economist koji u pregledu događaja koji će biti u fokusu u 2019. godini, ističe da je broj izbjeglica u svijetu u porastu šestu godinu za redom. Oko 68 miliona ljudi širom svijeta je raseljeno zbog nasilja i progona – što je jednako petini stanovništva Sjedinjenih Država, gotovo polovini Rusije i više od ukupnog stanovništva Velike Britanije.

Međutim, da se ne može sve gledati kroz prizmu nacionalne bezbjednosti, kao što to radi direktor Policije Republike Srpske Darko Ćulum, govori nam činjenica da se za humanitarnu podršku izdvaja nedovoljno sredstava. Od septembra 2018. godine UNHCR i njegovi partneri dobili su samo 31% sredstava potrebnih za pružanje osnovne pomoći milionima sirijskih izbjeglica i raseljenih osoba. Ista teška situacija primjetna je i na drugim mjestima, gdje se izdvaja manje od polovine neophodnih sredstava za humanitarnu pomoć potrebnu u velikoj većini zemalja pogođenih sukobima. Ako se ništa ne uradi, trend rasta broja izbjeglica i smanjenja oskudnih resursa će se nastaviti, sa ozbiljnim posljedicama u 2019. godini.

Situacija je veoma teška. Odgovor ne leži u zemljama koje usvajaju oštre jednostrane mjere koje ciljaju na izbjeglice i koje su suprotne humanitarnim vrijednostima i odgovornostima. To će samo produbiti problem.

Umjesto toga, potrebno je smanjiti broj raseljenih ljudi širom svijeta sprečavanjem i rješavanjem sukoba koji ih tjeraju iz njihovih domova. Države širom svijeta trebaju djelovati zajedno na osnovu zajedničkih interesa i univerzalnih nastojanja da se postigne sigurnost, dostojanstvo i jednakost. To ne mora biti na štetu sigurnosti i ekonomskog blagostanja na nacionalnom nivou, ali se nameće kao neophodan uslov kada je riječ o suočavanju sa problemima na međunarodnom nivou.

Ukoliko obratimo pažnju na činjenice, prije svega ćemo zapaziti da 85% svih izbjeglica živi u zemljama niskog i srednjeg dohotka. Većina ljudi koji su raseljeni zbog nasilja ostaju unutar granica svojih zemalja. Oni koji su prisiljeni da ostanu, imaju tendenciju da ostanu što bliže svom domu, u susjednim zemljama. Manje od 1% svih izbjeglica je izbjeglo u druge zemlje, uključujući i zapadne zemlje. Siromašnije zemlje svijeta nose najveći teret. Ukoliko broj izbjeglica bude rastao, kao što će se vjerovatno desiti 2019. godine, takva će neravnoteža izazvati napetost ukoliko se odgovornost za izbjeglice ne raspodijeli na ravnomjeran način.

Drugo, uprkos donacijama, iznos humanitarne pomoći koji se godišnje donira ne približava se potrebama 68 miliona prisilno raseljenih lica.

Treće, čak dvije trećine svih izbjeglica pod mandatom UNHCR-a dolaze iz samo pet zemalja: Sirije, Afganistana, Južnog Sudana, Mjanmara i Somalije. Mir u bilo kojoj od ovih država stvorio bi uslove da se ljudi vrate svojim kućama, a broj izbjeglica širom svijeta smanjio bi se za milione ljudi.

Za ublažavanje posljedica migrantske krize potrebni su odlučnost, volja i diplomatske vještine neophodne za pregovaranje o mirovnim rješenjima, stabiliziranje nesigurnih zemalja i održavanje vladavine prava. Izbjeglice su osobe u najranjivijoj poziciji: prisiljeni su da napuste svoje domove, žive bez zaštite svoje države i u mnogim slučajevima bez osnovnih sredstava za opstanak.

Živimo u vremenu razdora. Međutim, istorija pokazuje našu sposobnost da se ujedinimo, prevaziđemo globalnu krizu i obnovimo naš osjećaj za saradnju i zajednicu sa drugim narodima. To je najveća snaga otvorenog društva. U 2019. godini ne smijemo našu sudbinu i sudbinu svijeta prepustiti u ruke onih koji iskorištavaju javni osjećaj nesigurnosti. U protivnom, ne samo da će se stanje u državama u kojima traje sukob pogoršati i broj izbjeglica povećati, nego će se osjećaj nesigurnosti pojačati i dovesti do novih turbulencija u društvima širom svijeta.

The post Izazovi u 2019. godini: Ublažavanje posljedica migrantske krize first appeared on Gerila.info.

Tokom cijelog dana traju pregovori o evakuisanju migranata. Pripadnici granične policije stoje ispred improvizovanog izbjegličkog kampa. Kamp je udaljen samo pedesetak metara od graničnog prelaza. U kampu se nalazi veliki broj djece koja se igraju pored policajaca. Primjećeno je kako migranti lome suve grane na drveću kako bi naložili vatru i ugrijali se.

Policija na barikadama dobija pojačanje. S druge strane graničnog prelaza nalaze se jake snage hrvatske policije.

Prema procjenama granične policije u kampu je trenutno oko 120 migranata. Primjećeno je da u kamp trenutno dolazi još jedna grupa migranata. Dvije grupe migranata, koje su juče u Bihać došle vozom i autobusom, odmah su sprovedene nazad. Nakon jučerašnjih sukoba nekoliko migranata je uhapšeno.

Inače, u Velikoj Kladuši se nalazi veliki broj migranata. Koncentrisani su uglavnom u manjim grupama. Nekoliko takvih grupa se nalazi u gradskom parku.

Zabilježen je veliki interes medija. Primjećene su ekipe RTL-a, ARD-a i još nekoliko ekipa najvećih evropskih TV kuća.

The post Gerila.info na graničnom prelazu Maljevac: Situacija se smiruje, policija pregovara sa migrantima (FOTO) first appeared on Gerila.info.

Niko od zvaničnika nije obišao lokaciju na kojoj se nalaze migranti. Ministar bezbjednosti BiH Dragan Mektić bio je juče na sastanku u Vladi USK sa premijerom, ministrom policije i komesarom nakon čega se odmah vratio nazad.

U Bihaću je trenutno mirno. Migranti su manje primjetni na ulicama, bar migranti koji borave u kampu. Specijalna policija je na ulicama i vraća migrante u kamp.

Podsjećamo da su danas migranti probili prvi kordon policije Federacije BiH u Velikoj Kladuši i u nekom momentu su se našli na mostu koji vodi ka graničnom prelazu sa Hrvatskom. Pretpostavlja se da ih je bilo oko 150, dok je 90 migranata u vozu na željezničkoj stanici u Bihaću bilo blokirano od strane policije.

Na području graničnog prelaza Maljevac, hrvatska policija je oko 13 sati na graničnu crtu postavila zaštitnu ogradu, takozvane gelendere kao fizičku prepreku, rekla je Hini službenica MUP-ove službe za odnose s javnošću Marina Mandić.

VIDEO: DNEVNI AVAZ

U kompletnom Unsko-sanskom kantonu bilo je mnogo punkotova policije, a u taj kanton su poslate i jedinice Oružanih snaga BiH.

Migranti koji su ostali blokirani u vozu u Bihaću, njih oko 90, bili su blokirani od ponoći od strane policije Federacije BiH.

Dragan Mektić, ministar bezbjednosti BiH, danas je bio nedostupan na telefon.

Više od 100 migranata provelo je noć u blizini Graničnog prelaza Velika Kladuša – Maljevac dok su čekali  da pređu granicu između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Novinarka RTV USK Aldijana Hadžihajdarević je javno na društvenim mrežama prije par dana postavila pitanja za vlasti po pitanju migrantske krize koja potresa Unsko-sanski kanton, ali i kompletnu BiH posljednih mjeseci.

https://www.facebook.com/photo.php?fbid=2276516612376719&set=a.645526632142400&type=3

Od političara iz Hrvatske već je reagovao Ivan Pernar iz Živog zida na svom oficijelnom profilu na FB mreži.

https://www.facebook.com/pernari/posts/2206785402980564

GERILA.info

The post Migrantska kriza u Velikoj Kladuši: migranti će noć prespavati na ničijoj zemlji first appeared on Gerila.info.