Bojan Vipotnik ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju je jako uporan i istrajan čovjek. Kako sud u Banjaluci obori ekološku dozvolu, koju za MHE Jovići na rijeci Plivi u Šipovu izda njegovo ministarstvo, on potpiše novu. Tako je Okružni sud u Banjaluci prije nekoliko dana ponovo, po treći put, poništio ekološku dozvolu za “Joviće”. Poništenu dozvolu resorno ministarstvo izdalo je u decembru prošle godine. Nakon što je sud poništio prethodnu.

Ekološka dozvola koja je ponovo poništena podrazumijeva da se preduzeću “Prirodna energija” daje dozvola za gradnju MHE na rijeci Plivi snage 0,6 MW.

Sud je prethodno, drugi put, poništio ekološku dozvolu početkom decembra 2025. godine. Ni mjesec dana nakon toga Bojan Vipotnik je izdao novu ekološku dozvolu koja je sada oborena. Za sve ove postupke na kojima gubi ministarstvo, troškove plaćaju građani Republike Srpske. Sud, inače, ekološke dozvole obara po tužbi Centra za životnu sredinu iz Banjaluke.

“Treća poništena dozvola za mini hidro-centralu Jovići na rijeci Plivi potvrda je da izdavalac dozvole, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, i dalje olako pristupa utvrđivanju činjenica i prikupljanja dokaza u svrhu poštovanja zakona. Kao i u predhodnm presudama, tako i u ovoj sud je ukazao na potrebu i nepostojanje Plana rekultivacije i remedijacije, kao i na nepostojanje detaljne analize zajedničkog uticaja na floru i faunu postojeće mhe Glavica sa planiranim projektom. Pojekat realizacije MHE Jovići od početka prati niz kontraverzi u njegovoj realizaciji. Tako je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju investitora Prirodna energija d.o.o. Šipovo oslobodilo izrade Studije uticaja na životnu sredinu, iako se radi o jednoj od najvrijednijih rijeka Bosne i Hercgovine; ne postoji aneks koncesionog ugovora kojim bi se definisali novi rokovi za izgradnj mhe Jovići, jer je obaveza izgradnje istekla skoro prije 20 godina; nisu riješeni imovinsko – pravni odnosi na parceli na kojoj se nalazi postrojenje; lokalna zajednica kao i lokalna vlast su od početka protiv takvog izdgradnje MHE Jovići. Na sve ovo, u svojoj zadnjoj presudi sud je konstatovao da izdavalac dozvole nije postupio po uputama iz predhodne presude, te da nije naložio invesitoru izgradnju Plana remedijacije i rekultivacije, te nije detaljno obratio pažnju na kumulativni uticaj MHE Jovići sa već izgrađenom MHE Glavica koja se nalazi 900 metara nizvodno od planiranog projekta. Pozivamo Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju na čelu sa ministrom Vipotnik Bojanom da se više posvete zaštiti i očuvanju prirode koja je ostala uslijed višegodišnjih napada investitora na prirodne resurse, te da dobro sagledaju sve činjenice i okolnosti prije nego što počnu sa udovoljavanjem i ispunjavanjm želja investitora u njihovoj namjeri iskorištavanja prirode bez blagodeti za lokalnu zajednicu“, rekli su za Gerila info u banjalučkom Centru za životnu sredinu.

Sud je u ranijim presudama utvrdio da u postupcima izdavanja dozvola nije postojao Plan remedijacije i rekultivacije, kao ni uvjerljivi dokazi o postojanju javnog interesa. Posebno je naglašeno da je rijeka Pliva prirodno izuzetno vrijedan vodotok, čiji se potencijal već koristi kroz održive djelatnosti poput sportskog ribolova, turizma i zaštite prirode, bez trajnog zadiranja u njen tok. Izvori rijeke Plive, udaljeni su od lokaliteta gdje je planirana mHE Jovići svega par kilometara, a tri izvora ove planinske rijeke spadaju među hidrološki najizdašnije izvore u Bosni i Hercegovini, sa minimalnim protokom koji se u stručnim vodnim dokumentima procjenjuje između 4 i 8 kubnih metara u sekundi, što ih svrstava u rang najjačih kraških vrela u ovom dijelu Evrope, a mnogobrojni izvori ih navode kao neke od najvećih izvora pitke vode u Evropi.

Planirano zaštićeno područje koje obuhvata izvorišni dio rijeke Plive i Janja inicirano je još 2018. godine kada je lokalno ekološko udruženje “Eko zona” Podnijelo zahtjev za njegovu zaštitu, prepoznajući izuzetnu prirodnu vrijednost i osjetljivost tog koridora rijeke. 

Međutim, umjesto da zaštita bude provedena u skladu sa predloženim planovima i stručnim procjenama, Vlada Republike Srpske je prije oko godinu dana izmijenila granice predloženog zaštićenog područja tako da je dio obale i riječnog korita – oko 120 metara koji se poklapaju sa trasom planirane hidroelektrane „Jovići“ – izuzet iz zone zaštite. 

Takva odluka Vlade omogućila je investitoru da priprema terenski rad bez stvarnog pravnog okvira koji bi štitio krajolik, biodiverzitet i izvore pitke vode, dok lokalna zajednica i ekološke organizacije ističu da je izmjena granica učinjena bez ozbiljne javne rasprave i shvaćaju je kao direktno prilagođavanje zaštitnih propisa interesima investitora, umjesto očuvanju javnog dobra.

Firma „Prirodna energija“ d.o.o. Šipovo, koja stoji iza projekta, nalazi se u stranom – češkom vlasništvu, a u ranijim postupcima bila je čak oslobođena obaveze izrade studije uticaja na životnu sredinu. Uprkos kontinuiranom protivljenju mještana i civilnog sektora, dozvole su se godinama iznova izdavale, poništavale i ponovo vraćale u proceduru.

U aprilu 2025. godine mještani Šipova, zajedno sa aktivistima ali i mještanima susjednih mjesta kroz koje protiče Pliva, javno su ustali protiv gradnje MHE „Jovići“, upozoravajući da se radi o „tihoj otimačini rijeke“, iza koje ne stoji nikakva stvarna energetska korist. Hidroelektrana je planirana uzvodno od već postojeće MHE „Glavica“, na svega kilometar uzvodno od njenog postrojenja, u prostoru koji je obuhvaćen zonom planirane zaštite prirodnih pejzaža.

Upravo na tom mjestu, kako su ranije upozoravali aktivisti, oko 120 metara obale i riječnog korita faktički je izuzeto iz zaštitnog pojasa, kako bi se omogućila izgradnja hidroenergetskog objekta. Time je, umjesto zaštite javnog dobra, prostor prepušten privatnom investitoru – bez jasnog objašnjenja zašto je zaštita prirode selektivno „presječena“ baš na trasi buduće elektrane.

U julu 2025. godine Okružni sud u Banjaluci prvi put je poništio ekološku dozvolu za MHE „Jovići“, ocijenivši da je postupak bio nezakonit i manjkav. Početkom decembra iste godine sud je ponovo stao na stranu javnog interesa i građana, donoseći još jednu presudu kojom je dozvola poništena.

Međutim, umjesto da te presude označe kraj projekta, one su se pokazale tek kao kratke administrativne pauze u dugom institucionalnom ciklusu pogodovanja.

Gerila info

The post Sud treći put poništio ekološku dozvolu za MHE Jovići na Plivi! first appeared on Gerila.info.

Kroz sedam rijeka – Plivu, Duboku, Neretvu, Kasindolsku rijeku, Neretvicu, Ugar i Kruščicu – film prati višegodišnje borbe lokalnih zajednica protiv izgradnje mini hidroelektrana i drugih zahvata koji mijenjaju prirodna korita rijeka i ugrožavaju životnu sredinu.

U centru priče nisu samo rijeke, već ljudi koji uz njih žive. Aktivisti, mještani, ekolozi, stručnjaci i novinari kroz vlastita svjedočenja govore o pritiscima, protestima, sudskim procesima i pokušajima da sačuvaju ono što mnogi u Bosni i Hercegovini još uvijek smatraju zajedničkim dobrom.

Film je sniman bez klasične naracije. Umjesto naratora, priču nose autentični glasovi ljudi sa terena – onih koji su godinama blokirali bagere, protestovali ispred institucija ili završavali na sudovima zbog borbe za rijeke.

Kroz njihove ispovijesti otvara se mnogo šira slika: sistem u kojem prirodni resursi često postaju predmet privatnih interesa, dok posljedice snose lokalne zajednice.

„Rijeke na ivici“ ne pokušava ponuditi jednostavne odgovore, već postavlja pitanje koliko daleko društvo može otići u ime profita i energetskih projekata prije nego što izgubi ono najvrijednije – pitku vodu i netaknutu prirodu.

Autori filma su Dejan Rakita i Vladimir Kovačević, a film je nastao u produkciji portala Gerila.info.

Dokumentarac će premijerno biti emitovan na BHRT u subotu, 9. maja 2026. godine u 16:15 časova, dok je reprizno emitovanje zakazano za 14. maj u 12:30.

Premijera na FTV planirana je za 21. maj u 20:20, uz reprizna emitovanja 22. maja u 15:10 i 25. maja oko ponoći.

Film je realizovan u okviru programa „Innovation. Media. Minds: EU Support to Public Service Journalism in the Western Balkans“, koji finansira Evropska unija, a sprovodi Goethe-Institut u ime Evropske komisije u saradnji sa implementacionim partnerom DW Akademie.

Sadržaj filma isključiva je odgovornost redakcije Gerila.info i ne odražava nužno stavove Evropske unije.

The post Premijera dokumentarca „Rijeke na ivici“: Priča o rijekama BiH koje nestaju pod pritiskom mini hidroelektrana first appeared on Gerila.info.

“Ovim rješenjem dolazimo pred sam kraj borbe za zaštitu Kasindolske rijeke, naredni koraci su raskd koncesionih ugovora za MHE “Samar” i MHE “Slapi” i proglašenje zaštićenog područja “Kanjon Kasindolske rijeke“, naveli su u saopštenju na stranici inicijative STOP izgradnju MHE na Kasindolskoj rijeci.

Prije četiri godine gotovo 3000 građana je potpisalo peticiju kojoom se zahtjeva zabrana izgradnje pomenute dvije male hidroelektrane na ovoj rijeci. U borbi za očuvanje ove rijeke aktivisti su dobijali Alapp tužbe, trpili pritiske i prijetnje. Među najznačajnijima za pobjedu aktivista i građana u ovom slučaju su lokalne aktivistkinje Sunčica Kovačević i Sara Tuševljak.

Nakon poništavanja ekoloških dozvola ne postoji ni jedna važeća dozvola a osnovu koje bi pomenute dvije male hidroelektrane mogle da budu izgrađene. Prostor na kojem je planirana njihova gradnja, inače, Prostornim planom Republike Srpske planiran je kao zaštićeno područje. Bosna i Hercegovina, poražavajuće, ima samo tri odsto zaštićenog područja dok je taj procenat u zemljama okruženja a pogotovo Evropske Unije daleko veći i ide do 30, 40, čak i 50 odsto.

“Borba nije gotova, naša konačna pobjeda će biti kada bude proglašeno zaštićeno područje i kada budu raskinuti koncesioni ugovori, na čemu radimo. Ta pobjeda će značiti da smo uspjeli i da je zajedništvo jače od profita“, naveli su u inicijativi STOP izgradnji MHE na Kasindolskoj rijeci.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Poništene ekološke dozvole za MHE na Kasindolskoj rijeci first appeared on Gerila.info.

Tog dana, tačno u 23:59, u Federaciji BiH istekao je zakonski rok za investitore da kompletiraju dokumentaciju za dobijanje energetskih dozvola, čime je formalno zatvoreno poglavlje potencijalne izgradnje više od 150 MHE, koje su godinama izazivale otpor lokalnih zajednica i organizacija za zaštitu životne sredine.

Upravo istog dana, kako su saopštili lokalni aktivisti, u opštini Šipovo, u Republici Srpskoj, ponovo su počeli radovi na izgradnji MHE “Kužo 1” – svega nekoliko stotina metara od izvora rijeke Plive, jednog od najvećih izvora pitke vode u Evropi.

“Bageri su jutros ponovo radili. Iako je sada postavljena tabla s nazivom izvođača, lokalni stanovnici tvrde da su mašine na terenu bile iz druge firme”, naveli su iz Fondacije ACT, ističući da je šok još veći jer se paralelno vodi borba protiv druge planirane MHE “Jovići”, čija je ekološka dozvola ranije poništena nakon velikih protesta i pritiska javnosti.

Protesti i prijave: Borba za Plivu se nastavlja

Neformalna grupa “Čuvari Plive” javno je osudila nove radove, ističući da se oni odvijaju netransparentno, bez poštovanja zakona i da direktno ugrožavaju korito i vodozahvat rijeke koju koriste stanovnici sela Pljeva i okolnih naselja.

“Dok u Federaciji BiH obilježavamo stupanje na snagu zakona o zabrani izgradnje novih malih hidroelektrana, u Republici Srpskoj svjedočimo nastavku prijetnji našim rijekama. Ponovo su započeti radovi na pripremi izgradnje mHE „Kužo 1“. Posebno zabrinjava činjenica da je instalisana snaga ove hidroelektrane 0,249 MW – tačno ispod praga nadležnosti više instanci vlasti, čime se odgovornost svodi isključivo na opštinske organe”, ističu iz Čuvara Plive.

Ističu da još više uznemirava podatak da je građevinska dozvola za ovaj objekat izdata 15. aprila 2025. godine, svega četiri dana prije velikog protesta lokalnog stanovništva protiv druge planirane mHE „Jovići“, čija je ekološka dozvola u međuvremenu poništena.

“Apelujemo na sve nadležne institucije – posebno opštinske vlasti – da preuzmu odgovornost, poštuju zakonske procedure i zaštite prirodne resurse u interesu građana i javnog dobra. Takođe, smatramo da je hitno potrebno usvajanje zakona kojim bi se i u Republici Srpskoj zabranila izgradnja novih mHE, kako bi sve rijeke u Bosni i Hercegovini bile ravnopravno zaštićene od daljeg uništavanja”, ističi za Gerilu iz ove neformalne grupe.

Naglašavaju da su, u međuvremenu, podnijeli zahtjeve za pristup informacijama u vezi sa svim izdatim dozvolama i čekaju zvaničan inspekcijski nalaz o trenutnom stanju na terenu, kao i da će, u skladu sa tim, preduzeti dalje korake.

Prema njihovim navodima, investitor je staru vodenicu pokušao pretvoriti u malu hidroelektranu, a tokom radova su navodno izvađene mlađi ribe, nasuto je 10–15 kamiona pijeska u korito, a tok rijeke privremeno prepriječen. Sve to je, tvrde, izvedeno bez table i najave radova, zbog čega su odmah zatražili intervenciju policije i inspekcije.

“Voda je zamućena, a direktno ide u kaptaže za piće. Investitor je povukao mašine kada su se ljudi okupili, ali šteta je već vidljiva”, navode aktivisti.

Iz Inspektorata Republike Srpske i opštine Šipovo potvrđeno je da su inspektori izašli na teren i zatekli tragove radova, ali bez prisutnih mašina. Najavljeno je da će investitor biti zvanično pozvan radi uvida u dokumentaciju i donošenja daljih mjera.

Vlasnik firme “Kužo”, Dragan Kužić, izjavio je za medije da ima svu potrebnu dokumentaciju, te poručio da će tražiti zaštitu institucija od – kako kaže – neosnovanih napada.

Nevidljiva proizvodnja, vidljiva šteta

Posebnu sumnju izaziva činjenica da je instalisana snaga MHE “Kužo 1” 0,249 MW – tik ispod granice za koju su nadležnosti u izdavanju dozvola prepuštene opštinskom nivou. Aktivisti smatraju da se ovakva praksa koristi kako bi se izbjegla šira kontrola i odgovornost viših nivoa vlasti.

“Radi se o projektu gotovo simbolične energetske vrijednosti, ali s ogromnim štetama po rijeku, ekosistem i lokalnu zajednicu”, upozorila je Sara Tuševljak iz Fondacije ACT.

Zanimljivo, samo nekoliko sedmica ranije, lokalno stanovništvo i ekološki aktivisti iz udruženja Čuvari Plive organizovali su velike proteste protiv planirane izgradnje mHE “Jovići”.

Na protestima je učestvovalo nekoliko stotina građana, a podršku im je tada javno dao i načelnik opštine Šipovo Milan Kovač, koji je tom prilikom, za GERILU, izjavio da “Pliva mora biti sačuvana”.

Ipak, samo četiri dana prije te protestne šetnje, 15. aprila 2025. godine, upravo Odjeljenje za urbanizam i stambeno-komunalne poslove opštine Šipovo, izdalo je građevinsku dozvolu za gradnju mHE “Kužo 1”, i to na svega nekoliko stotina metara nizvodno od izvora Plive.

Još zanimljivije je da je upravo Skupština Opštine Šipovo 2022. godine donijela Rezoluciju o zaštiti izvorišta, voda i rijeka, u kojoj se jasno navodi zabrana iniciranja i sprovođenja izgradnje malih hidroelektrana i sličnih objekata bez posebne odluke Skupštine, kao i obaveza uključivanja lokalne zajednice u odlučivanje. Na čelu Skupštine je tada, kao i sada, bio lokalni ogranak SNSD-a kojim “vedri i oblači” upravo dugogodišnji načelnik Milan Kovač.

U međuvremenu je ekološka dozvola za mHE “Jovići” poništena, čime je ova zajednica ostvarila važnu pravnu pobjedu – ali i pokazala koliko je borba za Plivu složena i višeslojna.

Presudom Okružnog suda Banja Luka od 23.07.2025. godine poništena je ekološka dozvola za navedenu malu hidroelektranu Jovići na rijeci Plivi, a u postupku osporavanja ove dozvole učestovali su Centar za životnu sredinu, Opština Šipovo, inicijativa Ne damo plivu i Janj, kao i još nekoliko udruženja i pojedinaca.

Zakon u Federaciji, šutnja u Srpskoj

Zakon koji je usvojen u Federaciji BiH 2022. godine zabranio je gradnju novih MHE, ali ostavio trogodišnji prelazni rok za one sa ranije potpisanim koncesijama. Danas je taj rok već uveliko istekao, a prema podacima Fondacije ACT, više od 150 projekata više ne može biti realizovano.

Ovo se smatra velikom pobjedom aktivista, ali i momentom u kojem se očekuje da se sličan zakon usvoji u Republici Srpskoj, gdje trenutno nema formalne zabrane, niti ozbiljne institucionalne kontrole nad već postojećih 123 MHE na teritoriji cijele BiH.

Strah građana i aktivista jeste da ovo nije kraj, već upravo početak izgradnje mikro hidrocentrala kojima će lokalne vlasti “gledati kroz prste” i da će Pliva, zaštitni znak Šipova, uskoro postati plijen lokalnih moćnika.

Dejan Rakita / GERILA

The post Dvije istovremene stvarnosti: Rijeka Pliva opet na udaru gradnje mHE, dok je u FBiH “odsviran” kraj za izgradnju istih! first appeared on Gerila.info.

Krivična prijava protiv Šišića podignuta je zbog sumnje na zloupotrebu položaja i ovlaštenja, na temelju odredbi čl. 291. stavka 1. Kaznenog zakona, a Šišić nije bio dostupan za komentar jer je na godišnjem odmoru kako je rečeno ovom mediju u Ispostavi Gračac, trenutno na godišnjem odmoru.

“Državni inspektorat zaprimio je nalaz upravnog nadzora Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije nad radom Upravnog odjela Zadarske županije u vezi sa zahvatom izgradnje male hidroelektrane “Una-mlin” u kojem je utvrđeno da nije proveden postupak prethodne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, da nije zatraženo mišljenje o potrebi provedbe postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja navedenog zahvata na okoliš prije izmjene i dopune lokacijske dozvole, da su rješenja kojima se utvrđuju vodopravni uvjeti izdana na temelju nepotpune dokumentacije nositelja zahvata”, istakli su iz Državnog inspektorata Republike Hrvatske.

Iz Udruge Una Srb su pozdravili aktivnosti Državnog inspektorata ali upozoravaju javnost da odbrana rijeke Une tek predstoji u danima i sedmicama koje dolaze.

Inspekcija zaštite okoliša je utvrdila da prije ishođenja Izmjene i dopune lokacijske dozvole, nositelj zahvata nije od nadležnog Ministarstva zatražio mišljenje o potrebi provedbe postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja navedenog zahvata na okoliš.

The post Krivična prijava za bivšeg načelnika Gračaca zbog izdavanja dozvole za hidrocentralu na izvoru Une first appeared on Gerila.info.

Dobro ste pročitali, problemi koji mjesecima i godinama more stanovnike Medne, Bistrice, Jezera, Bukove kose, Lopara, i mnogih drugih mjesta danas niko nije spomenuo, iako su na obilježavanju dana posvećenog vodi i meteorologiji prisustvovali predstavnici Prirodno-matematičkog fakulteta, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

“Republika Srpska se opravdano smatra područjem izuzetno bogatim vodnim resursima, međutim to je dovelo do određene prakse da se neodgovorno i neracionalno pristupa potrošnji vode”, rekao je Marinko Vranjić, načelnik Odjeljenja za strateško planiranje i održivi razvoj u sektoru voda u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.

Vranjić ipak nije naveo ko to “neodgovorno i neracionalno” pristupa potrošnji vode, pa ga je novinar Gerile pitao zašto današnji dan nije iskorišten da se priča o lokalnim problemima kojih ima na pretek i na koje institucije Repubike Srpske mogu da utiču a ne da se priča o globalnim klimatskim promjenama na koje možemo uticati malo ili nimalo.

“Mi ne učestvujemo u izdavanju saglasnosti niti vršimo kontrolu, za to postoji inspektorat”, rekao je Vranjić i rekao da “ne zna o čemu pričamo” misleći pri tom, vjerovatno, na slučajeve u Mednoj i Bistrici a o čemu su mediji pisali i pišu mjesecima.

Predstavnik resornog ministarstva je rekao da današnja manifestacija, obilježavanje Međunarodnog dana voda, nije predviđen da se bavi ovim problemom.

Na naše pitanje kada će biti dan kada bi se ministarstvo koje predstavlja moglo pozabaviti ovim gorućim pitanjem, Vranjić je rekao da “danas nije taj dan”.

Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu kaže da ga stav Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske ne iznenađuje.

“Podsjećam da je rijeka Sana jedna od četiri rijeke čija je voda okarakterisana kao voda prve kategorije i imamo jedno ogromno zagađenje od tog rudnika u Mednoj a što je problem na koji institucije ne reaguju”, ističe Topić.

On dodaje da se institucije u RS i BiH ne bave suštinskim problemima, zaštite građanstva i prirode, već da se oblilježavanje dana poput današnjeg svodi na puki trend.

GERILA

The post Međunarodni dan voda: Institucije u Srpskoj se bave globalnim problemima a žmire na Mednu, Sanu, Plivu, Bistricu! (VIDEO) first appeared on Gerila.info.

Firma Comprex.d.o.o. je za dugometražni dokumentarni film “Ta divlja rijeka Rakitnica” dobila 30.000 KM od Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo.

Inače, Regulatorna komisija za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine je objavila da firma Comprex d.o.o. od 2006. godine ima upotrebnu dozvolu za izgradnju hidroelektrane na Prusačkoj rijeci, kao i dozvolu za izgradnju male hidroelektrane Mošćani na rijeci Kozica.

Iz Udruženja Eko akcija smatraju da je kompanija Comprex izgradnjom dvije male hidroelektrane na Kozici i Prusačkoj rijeci uništila dobar dio života na ovim nekada divljim rijekama. A sada treba da snima dokumentarni film o zaštiti rijeka.

Predsjednik Ekološko-humanitarnog udruženja “Gotuša” iz Fojnice Robert Oroz za Gerilu kaže da je dodjela sredstava za snimanje dokumentarnog filma o zaštiti rijeka kompaniji koja se bavi izgradnjom malih hidroelektrana apsurd.

Oroz smatra da je sve to neka vrsta “ispiranja mozga”, kao kada velike multinacionalne kompanije sponzorišu određene ekološke akcije, a u suštini su jedne od najvećih globalnih zagađivača.

“To je dobro poznata taktika. To je samo da se stekne neki utisak. U suštini, to je lažni utisak da im je stalo do zaštite prirode”, ističe Oroz.

Gerila.info

The post Apsurd: Novac za snimanje filma o ugroženoj rijeci dobila firma koja gradi male hidroelektrane first appeared on Gerila.info.

Naučnici okupljeni na drugoj Sedmici nauke na Neretvi su već prvog dana svoje istraživačke misije rekli kako pretpostavljaju da su pronašli nove vrste, što će biti potvrđeno nakon završetka ovog događaja.

The post Sedmica nauke na Neretvi okupila 70-ak naučnika i istraživača, naučnici pretpostavljaju da su već našli nove vrste (FOTO) first appeared on Gerila.info.

Ova sudska odluka donesena je u postupku koji je Centar za životnu sredinu (u daljem tekstu: Centar) pokrenuo u aprilu 2022. godine, i to s ciljem preispitivanja zakonitosti odobrenja za građenje koje je za navedeni projekat Ministarstvo izdalo još tokom 2010. godine.

U upravnom sporu prvenstveno se ukazivalo na evidentnu činjenicu da, u momentu podnošenja tužbe, nisu postojale sve pravne pretpostavke za zakonitu realizaciju HE “B-2a”. Naime, u momentu otpočinjanja pripremnih građevinskih radova, u decembru 2021. godine, investitor nije posjedovao važeću ekološku dozvolu za ovo postrojenje, a na što je isti bio obavezan propisima koji uređuju zaštitu životne sredine, budući da je ekološka dozvola ključni preduslov za izgradnju objekata čija izgradnja i rad invazivno utiču na elemente životne sredine, naročito na vodna dobra.

Pored toga, tužbom je bilo ukazano i da postupak prethodne procjene uticaja, a koji se provodi prije izdavanja ekološke dozvole za ovo postrojenje, nije bio uopšte okončan. Međutim, to nije spriječilo investitora da započne sa gradnjom, niti je, po predstavkama Centra, nadležnoj inspekciji to bilo relevantno da naloži obustavu nezakonitih radova.

“Usljed složenosti pravne situacije i bojazni od nepovratne štete po životnu sredinu, te kako preuranjeno građenje nije pratila važeća ekološka dozvola, bili smo primorani da pribavimo kopiju građevinske dozvole izdate još 2010. godine i putem suda zahtjevamo njeno ukidanje 12 godina poslije. Sud u toku postupka nije bio vezan razlozima tužbe, te je konačno utvrdio da postoji dovoljno razloga zbog kojih je odlučio da odobrenje za građenje sporne hidroelektrane poništi, i to iz razloga što na ništavost upravnih akata sud pazi po službenoj dužnosti”, izjavio je Redžib Skomorac, pravni savjetnik u Centru za životnu sredinu.

Naime, sud je rješenje Ministarstva poništio, jer je prilikom svojevremenog izdavanja odobrenja za građenje došlo do bitnih povreda pravila postupka. Sud je tako istakao da je, u konkretnom slučaju, prilikom izdavanja rješenja izostala ocjena svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, a koje je investitor dostavio uz svoj zahtjev, zbog čega je Ministarstvo odobrenje izdalo bez jasno utvrđenog činjeničnog stanja.

Dodatno, sud je naveo da je izdavanje građevinske dozvole upravni postupak u koji moraju biti uključena i zainteresovana lica, odnosno lica koja radi zaštite svojih prava, ili pravnih interesa imaju pravo da učestvuju u postupku. Stoga, sud je ocjenio da Ministarstvo postupak izdavanja građevinske dozvole nije moglo provesti kao skraćeni postupak, nego je bilo neophodno provesti ispitni postupak, u skladu sa relevantnim zakonodavstvom, te dati pravilno i potpuno obrazloženje činjenica koje su bile od uticaja za davanje odobrenja.

Uprkos izbjegavanju nadležnog ministarstva da dostavi verifikovanu kopiju naknadno izdate ekološke dozvole, čime se pokušalo spriječiti sudsko preispitivanje i te dozvole, Centar za životnu sredinu je uspio da putem suda poništi ključni akt, tj.  odobrenje za građenje. Nadležnoj republičkoj inspekciji je potom podnesen zahtjev za hitnim vanrednim inspekcijskim nadzorom i obustavom svih građevinskih radova na ovoj hidroelektrani.

“Odluka suda da, po službenoj dužnosti, poništi nezakonito odobrenje za građenje, a koje je ministarstvo izdalo još prije 13 godina, predstavlja svojevrstan presedan i ohrabrujući je korak u smjeru bolje sudske prakse i dostizanja ekološke pravde, odnosno dosljedne implementacije Arhuske konvencije, čemu organizacije koje se bave zaštitom životne sredine isključivo teže. Iz tog razloga očekujemo promptno i adekvatno djelovanje svih nadležnih organa uprave i inspekcije, a kako bi se spriječila veća šteta po životnu sredinu”, dodao je Skomorac.

Podsjećamo takođe da su Centar i Arhus centar iz Sarajeva, u septembru 2022. godine podnijeli zajedničku tužbu protiv rješenja kojim se odobravaju Studije uticaja koje su izrađene za sve tri hidroelektrane planirane na rijeci Bistrici. Dok ovaj sudski postupak još traje, Centar za životnu sredinu očekuje pozitivan ishod i u ovom postupku, tim prije, jer je Studijom kao rješenje za migracije riba predviđen tzv. “riblji lift”, a navedeno rješenje nije dovoljno elaborirano i tehnički je ostalo potpuno opskurno.

Postupci protiv građevinskih dozvola glede HE “B-1” i HE “B-3”, iako sa identičnom činjeničnom podlogom kao u vezi HE “B-2a”, okončani su odlukama u korist investitora.

“Iako su pomaci evidenti, ipak, kako bi imali ujednačenu sudsku praksu, ovo ukazuje da je potrebno još mnogo rada organizacija, ali i pravosuđa u smislu razumijevanja složenosti ekološkog prava i stvarne štetnosti projekata”, zaključuje Skomorac.

The post Poništena građevinska dozvola za hidroelektranu “B-2a” na rijeci Bistrici first appeared on Gerila.info.

Kantonalni sud u Sarajevu poništio je Rješenje ovog Ministarstva na čijem je čelu godinama Edita Đapo, a kojim je Eko Vat oslobođen obaveze ishodovanja nove okolinske dozvole, odnosno izrade nove studije i novog uključivanja zainteresovane javnosti. U presudi se navodi da je ministarstvo nezakonito primjenjivalo novi Zakon o zaštiti okoliša, iako je bio upoznat sa presudom Kantonalnog suda u Sarajevu iz 2021. godine i obavezom završavanja svih postupaka vezanih za mHe “Zlate” prema Zakonu koji je prije bio na snazi.

Udruženje na čijem je čelu godinama Dženan Šašić godinama ukazuje na kriminalne radnje svih insittucija u FBiH koje su pogodovale Eko Vatu u kojem su proslavljeni košarkaš Mirza Teletović i njegov ocu Šaban vlasnici i odgovorna lica. Dženan i njegovi saborci koji neprestano ukazuju na čitav lanac kriminala i nezakonitosti i u cijeloj BiH, ali i šire, odavno su postali simbol borbe za slobodu rijeka.

Ekskluzivno za GERILU pričali smo sa Dženanom Šašićem o problemima sa kojima se susretao svih ovih godina, da li se nada konačnoj pobjedi kao i da li očekuje da će Edita Đapo napokon krivično odgovarati, ali i o njegovim stavovima po pitanju novih odnosa unutar Koalicije za rijeku  i odnosu lidera eko aktivista u BiH prema lokalnim eko aktivistima i pokretu “Za Doljanku”.

GERILA: Rijeka Doljanka i aktivisti na čelu sa Vama postali su simbol borbe za očuvanje ove rijeke i van granica BiH. Kakva je danas situacija sa Doljankom i mHE koja se gradi na njoj?DŽENAN: Mhe Zlate radi punom parom. U početku je bila predviđena izgradnja 2 mHE na rijeci Doljanki, jedna je napravljena, a od druge neće biti ništa. Ona koja je novoizgrađena zapravo je u ovom trenutku divlja gradnja jer ne posjeduje okolinsku dozvolu kao ni valjanu građevinsku dozvolu.

GERILA: Kako je moguće da ni pet sudskih presuda nije dovoljno da se zaustavi nelegalan rad mHE Zlate na rijeci Doljanki?

DŽENAN: Odgovor je sadržan u imena Bosna i Hercegovina. To je direktni dokaz kriminala i korumpiranosti protiv koje se i borimo na neki način. Potkupljeni pojedinci u institucijama države rade protiv interesa običnih građana dok su u službi kriminalaca i tajkuna. Međutim, vjerujemo da će se naći osoba koja će imati dovoljno snage da zabrani rad mHE.

GERILA: Kompanija Eko-Vat Jablanica, vlasništvo oca i sina Šabana i Mirze Teletovića, na Doljanki je napravila malu hidroelektranu Zlate. Svi znamo ko je Mirza Teletović, jedan od najpoznatijih sportista ove zemlje ikada. Da li ste imali probleme sa Teletovićima, prijetnje ili neku vrstu pritisaka?

DŽENAN: Borba za Doljanku razlikuje se od drugih zbog toga što se mi borimo oči u oči sa investitorom, tako da su prijetnje i neugodne situacije svakako bile prisutne tokom borbe. Sve je prijavljeno policiji i sudu i neke stvari su se riješile po tom pitanju.

GERILA: Ministrica Edita Đapo dozvolu za MHE Zlate na DOljanci je potpisala na osnovu dokumentacije resornih javnih institucija, ali i Studije uticaja na okoliš, koju je u decembru 2016. izradila kompanija Enova. U najnovijoj sudskoj presudi iz iz jula ove godine Kantonalni sud u Sarajevu poništava ranije rješenje Federalnog ministarstva turizma da za rad Doljanke ne treba nova studija uticaja na okoliš. Ministarstvo na čijem je čelu Đapo, čini se, na sve načine pokušava da omogući rad ove MHE?

DŽENAN: Nova presuda je najbolji pokazatelj koliko Edita Đapo i njeni pravnici pogoduju investitoru, gdje zloupotrebljavaju i novi zakon o zaštiti okoliša koji provode, sve kako bi Teletovića oslobodila pribavljanja nove okolinske dozvole i kako bi omogućila neometan rad mHE.

GERILA: Da li se Regulatorna komisija za energiju u Federaciji BiH (FERK) oglasila o radu MHE Zlate, uzevši u obzir najnovije sudske odluke?

DŽENAN: U ovom trenutku svi instrumenti moći su u rukama FERKA i od njih očekujemo da donesu odluke u skladu sa zakonom, a to je da zabrane rad mHE Zlate do okončanja ponovnog postupka. Na taj način bi sačuvali obraz same institucije, postupili u skladu sa zakonom, te poslali poruku malim običnim ljudima ove zemlje u kojoj zakon vrijedi za sve.

GERILA: Udruženje građana “Za Dljanku” je predalo Kantonalnom tužilaštvu u Sarajevu krivičnu prijavu protiv ministrice Edite Đapo zbog sumnje na počinjenje krivičnog djela zloupotrebe,a uputili se žpismo predsjedniku Saveza za bolju budućnost, Fahrudinu Radončiću, čiji je kadar Đapo, i zatražili da pred organima stranke predstavi zahtjev Udruženja i smijeni ministiricu Đapo sa funkcije. Imate li povratnu informaciju o krivičnim prijavama, šta se tu dešava, i da li vam je Radončić ikada odgovorio?

DŽENAN: Udruženje za Doljanku je zahvaljujući Centru civilnih incijativa oživjelo svoj pravni put, a od tuda i 5 dobijenih presuda. SBB i Radončić se do sada nisu oglasili, a svakako očekujemo da će to uraditi u narednom periodu. Otpočelo je davanje izjava protiv Edite Đapo i da budem iskren odatle i moje neslaganje i razočarenje Koalicijom u ovakvom formatu. Sve ranjene rijeke, divlje deponije, deponija Uborak, sječa šuma i ostale afere federalne ministrice pretvorile su se problem Udruženja za Doljanku i Dženana Šašića. Preko 2 i po sata sam davao iskaz sam u policiji. Krivična prijava bila je odgođena u novembru prošle godine za potrebe svih drugih rijeka i problema, jer su bili u toku pregovori oko novog zakona. Išlo se i na pregovore s Novalićem, iako je naša rijeka ranjena, radile se presice ispred federalnog parlamenta, prisustovalo i na radionicama da na kraju taj zakon ne bi predvidio ništa ozbiljno za Doljanku, a na kraju su iskulirali krivičnu prijavu protiv Đapo, koja umjesto da odgovara za svoja nedjela, od oktobra može preuzeti neko novo ministarstvo i nastaviti nanositi neku novu štetu. Time su pokazali kako gledaju na Doljanku.

GERILA: U jednoj od svojih skorašnjih objava ste poprilično emotivno naveli da ne želite da pripadnici Koalicije za rijeke kao i Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT više spominju slučaj rijeke Doljanke u svojim medijskim nastupima. Takođe ste naveli i da najveći dio eko aktivista koristi vaš ali i druge slučajeve borbe za slobodu rijeka kako bi ostvarili ličnu korist, dobili međunarodne grantove, ali da od njih izostaje bio kakva podrška, osim deklarativne, lokalnim aktivistima koji se svakodnevno izlažu riziku i pritiscima od strane tajkuna, moćnika i političara. Možete li pojasniti svoje tvrdnje?

DŽENAN: Već 15 godina postoji borba protiv mHE, a dva pokreta Kruščica i Doljanka u potpunosti su promjenila javno mjenje kada je u pitanju ova problematika i to vršeći ogroman pritisak. Naravno EkoAkcija i Gotuša su pioniri priče, Centar za životnu sredinu također. Neki drugi pokreti, organizacije i fondacije nisu svjesni tih činjenica. Iskustva drugih, priče drugih, zasluge drugih u njihovom postupcima nemaju nikakav value. 2020. je sve već bila dobro uhodana priča i svi su bili solidarni sa drugim pokretima. Sa njihove strane sada to ne postoji, a rekao sam u odgovoru iznad kako i na koji način. Dženan nije ušao u lične sukobe ni s kim, niti rastura Koaliciju, samo u svoje ime smatra da se Udruženje treba okrenuti nekim drugim putevima i saradnicima. Smatram da je Udruženje dalo dosta Koaliciji, a Koalicija je zapostavila Doljanku. Nijedan drugi pokret ne traži odgovornost nadležnih, krivičnu odgovornost, samo Doljanka. Nismo isti. 2018. godine, u 21. godini života bez posla i ičega, Teletoviću sam rekao ‚,Ti ćeš živjeti u Finiksu, ja ostajem sa svojim narodom‘‘, a sad to nema nikakvu vrijednost u očima drugih. Pitanje je šta bi neko drugi uradio da je bio na mom mjestu. Sav mogući pritisak, prijetnje, prešli su preko mojih leđa, a  koliko vidim sad je bitniji ugled u Koaliciji od stava nekoga ko je započeo kad Koalicije ni udruženja nije ni bilo. Ostajem pri tome da Udruženje treba bit samostalnije i naći nove partnere, makar me to koštalo smjene upravnog i nadzornog odbora. Uopšte se ne sekiram hoću li i dalje biti pri Udruženju, jer moja ljubav prema Doljanci i borba za bolju Doljanku nikad neće prestati.

GERILA.info

The post Dženan Šašić za GERILU: Koalicija za rijeke zapostavila Doljanku. Samo mi tražimo odgovornost Edite Đapo! first appeared on Gerila.info.