Regulacioni plan se, preciznije rečeno, odnosi na područje između Ulice kralja Petra I Karađorđevića, Srpske ulice, te ulica Vase Pelagića, Bana dr Todora Lazarevića, Vidovdanske ulice i Trga srpskih vladara.

Na samom početku prezentaciju je imao Centar za projektovanje i konsalting – CPK koje je predstavilo plan za područje koje, kako su naveli manjim dijelom obuhvata parcele u privatnom vlasništvu, dok je jedan mali dio u vlasništvu Grada.

Veliki broj građana juče je došao na Javnu raspravu o budućem izgledu centra Banjaluke da bi javno negodovao zbog planiranih izmjena. Ljudi se najviše protive kompleksu planiranom na lokalitetu poznatom kao “Rupa”, i lokaciji na kojoj bi trebao da bude izgrađen Parohijski dom. Nakon prezentacije izmjena u Nacrtu regulacionog plana centralnog područja Banjaluke struka je, kao i na javnoj prezentaciji, iznijela niz primjedbi i kritika.

Što se tiče Parohijskog doma on je, nakon primjedbi stručnjaka, sklonjen pored Eurospleta, ali kod Rupe, prema ocjeni strulne javnosti prisutne na samoj javnoj raspravi, nije bilo ni malo odstupanja od prethodnog plana. Stručnjaci smatraju da ulice na koje izlazi “Rupa” ne mogu podnijeti ogroman kapacitet stanovanja koje se planira.

Bojan Šipka, arhitekti “Siti mola”, je naglasio da je izneseno dosta neistina u stavovima dijela struke koji se protivi trenutnom rješenju.

“Sve vrijeme se forsira da taj kompleks ima 12 etaža, i da će se na tri lamele desiti još 6 etaža to nije tačno. Maksimalna visina čitavog objekta je 27 metara, a to jer 9 etaža. Prethodni konkursi na ovom lokalitetu su i ranije predviđali potpunu izradnju do današnjeg parkinga”, istakao je Šipka.

Nacrt je bio na uvidu  mjesec dana, a za to vrijeme je u Gradsku upravu pristiglo 56 primjedbi, što arhitekata, što aktivista i građana.

Stav CPK je da zona memorijalnog kompleksa za stradale borce VRS u odbrambeno-otadžbinskom ratu treba ostali na predviđenoj lokaciji, odnosno na lokaciji Krašovog parkinga.

I predstavnici boračkih organizacija su se složili sa navedenom lokacijom i istakli da su lokaciju ali i idejno rješenje za spomenik predugo čekali.

“Ne vidim nijednog razloga da to spomen-obilježje nije još završeno. Molim za podršku sve građane Banjaluke da se odužimo palim borcima”, rekao je Rogić.

Kao i na prošlom skupu u sali Skupštine grada, jedan od najagilnijih govornika, ali i protivnika ovog prijedloga, je bila Snježana Mrđa Badža, direktorica Urbis centra, koje je istakla da se niko ne protivi samoj izgradnji niti namjeni spomenika.

Mrđa Badža je rekla da prema Nacrtu Urbanističkog plana nema garaže a koja je sada planirana ispod kompleksa Siti mola, i to ispod zelene površine.

„Formalno-pravno, taj park može da dobije razne oblike, može da bude neki paviljon ili slično, ali ne može i nije kompatibilno da dobije ispod garažu. Označen je kao skver i označen je u bilans i jedina je površina gdje visoko rastinje može rasti, nije asfalt, imate ga sada i ne smijete srušiti ni jedno drvo. Ne vidim zašto ubacujete podzemnu garažu, jer je Urbanistički plan prošao proceduru i nema primjedbi na taj park. Regulacioni plan vam u tom dijelu neće biti važeći ili nećete usvojiti Urbanistički plan. Možda Banjaluci poslije 45 godina ne treba Urbanistički plan“, rekla je arhitektica Mrđa Badža.

Ona je naglasila da je neracionalno povećana površina stanovanja i poslovanja i da se pravi “harakiri” u samom centru grada, kao i da se dodaje dodatnih 12.000 kvadrata na samoj lokaciji.

„Sa svim investitorima se može pregovarati ako znate svoj posao. Ali, kad obećate nešto prije šest mjeseci mimo plana naravno da se sad ne možete povući. Dovodite sve nas pred svršen čin da nešto morate što definitivno ne morate. Imate građevibsku dozvolu za šest ili sedam etaža, a sad nam govorite da nešto morate. Ovdje pravite privatni prostor u centru za 1260 ljudi i tim ljudima ne dajete 20% zelenih površina, to su nečija djeca koja će se igrati na betonu. Dva svijeta su poslovanje i stanovanje“, rekla je Mrđa Badža.

Arhitekta Ognjen Šukalo je rekao da taj problem treba sagledati iz aspekta što je na tom prostoru bio prazan prostor 60 godina, a uskoro ćemo imati 12 hiljada stambeno-poslovnih kvadrata u, i inače, tijesnim saobraćajnicama u centru.

Šukalo je pozvao Gradsku upravu i investitore da obustave radove na gradilištu poznatijem kao “Rupa”, dok se ne usvoji novi Urbanistički plan. On je ipak pozdravio rješenje, iako je rekao da nije idealno, o izmješanju lokacije za gradnju Parohijskog doma.

Tihomir Dakić iz Centra za životnu sredinu je naglasio bitnost prisustva i učešća građana u ovakvim raspravama, kao i da su vidljive neke izmjene, iako male, ali je ostao veliki dio planiranih objekata koji bi mogli devastirati život u orbanoj zoni Banjaluke.

Vuk Višekruna, iz Odjeljenja za prostorno uređenja, kazao je da postoje određene značajne promjene koje se tiču parohijskog doma.

“Građani će imati uvid na sljedećoj javnoj prezentaciji. Građani su navikli da prostor u dvorištu crkve koriste kao javni i to je najviše zasmetalo. U razgovoru s crkvom i nosiocima izrade plana našli smo kompromisno rješenje koje nije u dvorištu crkve”, rekao je Višekruna.

Kako kaže, na lokaciji “Rupe” su zatekli postojeće rješenje koje su naslijedili te su se u tim okvirima kretali.

“Koncept izrade rješenja ispunjava sve urbanističke zakonske parametre zakonske za tu lokaciju”, naglasio je Višekruna.

Savjetnica gradonačelnika za kulturunu i socijalnu politiku, Mirna Savić Banjac,  koja je prisustvovala raspravi uz još nekoliko saradnika gradonačelnika, rekla je da nikad nije podržala nijedan sporni regulacioni plan.

“Sigurna sam da ćemo uz pritisak javnosti doći do kompromisnih rješenja. Učinili smo sve mnogo transparentnijim nego što je bilo. Ponovo ćemo organizovati javnu raspravu. Vrlo dobro zapisujemo, slušamo i gledamo sve što je rečeno. Gradonačelnik će biti tu idući put”, rekla je ona.

Ranije je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković rekao je  da je poslušao primjedbe i kritike građana, te poručio da je Grad spreman da zajedno sa Srpskom pravoslavnom crkvom pronađe kompromisno rješenje i pronađe drugu adekvatnu lokaciju za parohijski dom.

The post Regulacioni plan za centar Banjaluke i dalje diže tenzije. Pronađeno rješenje za Parohijski dom? first appeared on Gerila.info.

Umjesto procijenjenih 410.200,00 KM, Opština Prnjavor preduzeću „MG Mind“ dodijelila 514.148,00 KM za poslove asfaltiranja lokalnih puteva u ovoj opštini.

Opština Prnjavor raspisala je tender za asfaltiranje lokalnih puteva i gradskih ulica, čija je vrijednost procijenjena na 410.200,00 KM. Nabavka je provedena putem otvorenog postupka, a kriterijum za dodjelu ugovora bila je najniža cijena.

Posao je dobila firma MG Mind D.O.O. iz Mrkonjić Grada, koja je ujedno bila i jedini ponuđač. Konačna vrijednost ugovora povećana je na 514.148,00 KM bez PDV, što je povećanje od 25% u odnosu na procijenjenu vrijednost.

Zakon o javnim nabavkama BiH u članu 69. stav (2) tačka e) tvrdi kako je ugovorni organ dužan poništiti postupak javne nabavke kada su cijene svih prihvatljivih ponuda znatno više od osiguranih sredstava za predmetnu nabavku. Smatrajući da ovaj stav nije ispoštovan, te da se ugovorni organ nije vodio principom racionalnog trošenja sredstava, Transparency International u BiH uputio je zahtjev za monitoring Agenciji za javne nabavke BiH, koja je 04.05.2020. tražila od Opštine Prnjavor da pojasni ovo povećanje vrijednosti ugovora.

U odgovoru koji je Agenciji stigao iz Opštine Prnjavor potvrđuje se da je 01.04.2020. komisija otvorila jedinu pristiglu ponudu – koju je dostavila firma „MG Mind“ – koja je 25% veća od procijenjene vrijednosti, te da je komisija zatražila mišljenje nadležnih službi Opštine Prnjavor o tome da li je cijena ponude „MG Mind“ prihvatljiva i da li su osigurana sredstva za datu nabavku. Istog dana, upućen je i dopis konkurentskim izvođačima radova koji su preuzeli tendersku dokumentaciju, a nisu se prijavili na tender.

Od izvođača se tražilo da dostave svoju procjenu vrijednosti radova iz pomenute nabavke kao i da obrazlože svoje neučestvovanje na tenderu, što su oni u roku od dva dana i dostavili. Svi izvođači u svom odgovoru skoro jednoobrazno navode kako cijene traženih radova variraju u rasponu od čak 25% u odnosu između najniže i najviše cijene, te da na tenderu nisu učestvovali zbog ranije preuzetih obaveza. Na osnovu pristiglih odgovora komisiji je 06.04.2020 dostavljen zaključak kako ponudu firme „MG Mind“ treba prihvatiti budući da je cijena ponude ove firme u skladu sa kretanjima na tržištu.

Firma „MG-Mind“ je najčešći izvođač svih vrsta radova na putnoj mreži u Prnjavoru, dobivši ukupno 49 ugovora zbirne vrijednosti 4.747.701,50 KM od ove lokalne zajednice.

Ovu činjenicu ugovorni organ ne skriva već je čak i potvrđuje konstatacijom da su svi ponuđači imali priliku da učestvuju u postupcima javnih nabavki na poslovima niskogradnje ali da, iz njima nepoznatih razloga, nakon preuzimanja tenderske dokumentacije „uvijek ponudu dostavi samo jedan ponuđač (…), a to je MG Mind d.o.o. Mrkonjić Grad“.

„Da li je u pitanju monopol“ završava se izjašnjenje Opštine Prnjavor „ili neki drugi objektivni razlog, ugovorni organ ne može da zna.“

Transparentno.ba

The post Monopol ili drugi objektivni razlozi: MG Mind jedini izvođač u opštini Prnjavor first appeared on Gerila.info.

Drugog dana oktobra 2018. godine, tri dana prije održavanja Opštih izbora u Bosni i Hercegovini svečano je uz prisustvo najviših zvaničnika Republike Srpske u saobraćaj puštena dionica autoputa od Prnjavora do Doboja. To je značilo da su radovi na izgradnji autoputa na području opštine Prnjavor završeni a da mještani, naročito južnog dijela ove opštine, mogu da odahnu čekajući sanaciju puteva korištenih u izgradnji autoputa.

Međutim, problemi mještana umjesto da budu okončani samo su gurnuti pod tepih. Obaveze onih koji su investirali u gradnju ali i onih koji su zaradili od gradnje i eksploatacije materijala za gradnju koristeći resurse u vlasništvu naroda, nisu ispoštovane do kraja. Stanje koje je ostavljeno nakon završetka izgradnje autoputa “9. januar” je haotično i očigledno je da niko više, budući da je posao završen, nema interes da investira u ono gdje nema zaradu već samo trošak bez obzira na preuzete obaveze.

Sanacija lokalnih puteva i vraćanje u stanje kakvo je zatečeno prije početka gradnje obećana je nakon dogovora postignutih između izvođača radova, lokalne zajednice, Autoputeva Republike Srpske i kompanije MG Mind koja je vlasnik koncesije nad kamenolomima sa kojih je eksploatisan materijal za gradnju autoputa.

Prema dogovorima i potpisanim memorandumima lokalni i regionalni put koji su korišteni za prevoz materijala sa dva kamenoloma na planini Ljubić morali su biti sanirani u potpunosti prije puštanja u saobraćaj dionice autoputa Prnjavor-Doboj. Dakle, prije oktobra 2018. godine.

Memorandum o regulisanju odnosa u vezi sa rehabilitacijom lokalnog puta između opštine Prnjavor, GD Granit iz Skoplja, MG Mind i mjesne zajednice Donji Vijačani zaključen je 2. februara 2016. godine. Izvođači radova i preduzeće MG Mind samo djelomično su ispoštovali obaveze preuzete memorandumom a putevi koji su korišteni u izgradnji autoputa, danas, dvije godine nakon puštanja dionice u saobraćaj su u vrlo lošem stanju.

„Sporazumom je određeno da su korisnici puta dužni da po završetku radova na izgradnji autoputa izvrše rehabilitaciju navedenih puteva, odnosno da ih vrate u prvobitno stanje“, piše u memorandumu iz juna 2016. godine.

Mještani svjedoče da je preko lokalnih puteva, dnevno u vrijeme izgradnje autoputa, prelazilo između dvije i tri stotine natovarenih kamiona koji su prevozili materijal za gradnju iz dva kamenoloma, a cijeni se da je ukupno preko lokalnih puteva u tom dijelu opštine Prnjavor prevezeno na milione kubika materijala.

Lokalna opozicija podsjeća da je obećanje bilo da će kada sav posao bude završen, putevi biti i bolji nego što su bili prije početka gradnje autoputa. Umjesto toga, mještani južnog dijela opštine imaju probleme i dvije godine nakon završetka radova.

„Kamenolomi su u produžetku, jedan kamenolom Ljubić, jedan Čelari iz kojih se i danas nosi materijal za razne aktivnosti. Mi smo uspjeli napraviti jedan sporazum da to malo saniraju koliko-toliko pod pritiskom građana da mogu putovati. Ostao je dogovor da će Granit, makedonska firma, sanirati lokalni put a da će MG Mind sanirati ovaj regionalni dio puta. Međutim ovaj regionalni dio nikada nije završen. Granit je svoje ispoštovao. Suština je prevara Autoputeva i Puteva, s kim su oni to trebali dogovoriti mi to ne možemo znati. Obećano je da će sve biti dovedeno u red prije otvaranja autoputa. Mi smo pokušavali preko opštine, dosta puta smo tražili i nikada nismo dobili zvaničnu informaciju kada će to biti. A sve i dalje što se radi na opštini ide ovim putem. Mi ne sporimo da se radi, nismo sporili ni da se radi autoput ali i mi živimo ovdje. Svakodnevno kamioni prolaze i nije to problem ali i mi tražimo svoja prava a ne da budemo zapostavljeni“, kaže za Gerila.info Slaviša Jenjić koji živi u ovom dijelu opštine a i odbornik je SDS-a u skupštini opštine Prnjavor.

Preduzeće MG Mind iz Mrkonjić Grada, u vlasništvu Mladena Milanovića Kaje, koncesiju nad kamenolomom Ljubić na obroncima istoimene planine dobilo je 2014. godine, nakon početka gradnje dionice autoputa kroz Prnjavor, na period od dvadeset pet godina.

Iz ove kompanije nisu nam, do momenta objavljivanja teksta, odgovorili na pitanja u vezi sa njihovim obavezama sanacije puteva koji vode od kamenoloma čiji su koncesionar a koji su korišteni za prevoz materijala za gradnju autoputa.

Most

„MG Mind se obavezao da će proširiti most, sanirati i po završetku radova vratiti u prvobitno stanje, međutim od toga ništa nema. Oni su uradili neku improvizaciju pješačkog mosta, to je smiješno, samo da bi ispoštovali taj dio nekog sporazuma koji smo mi u početku sa njima postigli. Ostavili su iza sebe smetljište, odlagalište guma na kamenolomu, otpad sumnjivog porijekla koji sad istovaraju u toku noći. Tokom noći oni to kipaju gore, to je nekakav sadržaj nepoznat, mi ne znamo šta je to.“

Ovako za Gerila.info priča Gojko Vuković koji živi u neposrednoj blizini kamenoloma Ljubić, jednog od dva kamenoloma korištenih u gradnji autoputa. Most o kojem govori je most u zaseoku Vukovići preko kojeg su prelazili kamioni natovareni materijalom za gradnju autoputa. On svjedoči da je kamenolom napušten jer je poslužio svrsi a da je pretvoren u smetljište. Čitav prizor izgleda postakopaliptično.

Mještani tvrde da nepoznati kamioni sporadično noću dolaze na kamenolom i istovaraju nepoznat materijal. Dodatni problem koji navode jeste taj da ispod kamenoloma teče rijeka koja puni bazen iz kojeg se cijela opština snadbjeva vodom.

Iz kompanije MG Mind nismo dobili odgovor ni na pitanje u vezi s tvrdnjama mještana, koji žive u blizini kamenoloma, da nepoznati kamioni istresaju otpad nepoznatog porijekla na kamenolomu Ljubić.

Iste odgovore tražili smo i od Opštine Prnjavor. Načelnik ove opštine Darko Tomaš tvrdi za naš portal da opština nema saznanja da se na kamenolomu istovara otpad sumnjivog porijekla a da će navode ispitati kao i da će obavijestiti nadležnu republičku inspekciju kao i Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske.

Kada je u pitanju sanacija puteva devastiranih zbog gradnje autoputa načelnik Prnjavora kaže da je opština nadležna za lokalne puteve, ne i regionalni. Tomaš tvrdi da je Opština u nekoliko navrata obavještavala nadležne institucije o stanju puteva kao i da su tražili da se oštećeni dio sanira.

Za most u zaseoku Vukovići koji se nalazi u blizini kamenoloma Ljubić, načelnik Prnjavora tvrdi da je saniran nakon završetka gradnje autoputa kao i da je izgrađena pješačka staza kako bi se odvojio pješački i drumski saobraćaj.

„Most je trenutno u funkcionalnom stanju i preko njega se odvija putnički i teretni saobraćaj. Na navedenom mostu su prije a i toku izgradnje autoputa izvršene sanacije i rekonstrukcija u nekoliko navrata. Opština Prnjavor će izvršiti procjenu stanja mosta i prema stručnim nalazima izvršiti sve potrebne radnje koje budu potrebne“, napisao je u odgovoru načelnik Opštine Prnjavor Darko Tomaš.

Sa njegovim tvrdnjama ne mogu da se slože mještani tog djela opštine koji pokazuju da most nema ogradu a da neoprezni, naročito djeca, lako mogu da propadnu kroz most.

Milan Aleksić, mještanin južnog dijela opštine Prnjavor, kaže da je vijest o gradnji autoputa kroz ovu opštinu dočekana sa radošću. Aleksić za naš portal priča kako su mještani nekoliko mjesnih zajednica bili svjesni da će zbog gradnje podnijeti najveći teret ali da su bili spremni da izdrže sve zbog obećanja da će im putevi biti sanirani.

„Tokom čitave izgradnje mještani nisu pravili problem. Postojalo je čvrsto obećanje od strane Autoputeva a i od lokalne vlasti da će put biti saniran nakon završetka izgradnje autoputa. Taj put nije doveden u prvobitno stanje i pored činjenice da je od otvaranja autoputa prošlo neko vrijeme. Ono što je bitno, u nekoliko navrata su naši mještani se obraćali vršiocima naše lokalne vlasti i oni su govorili da će to sve biti brzo riješeno. Postoje i video zapisi tih obećanja načelnika Tomaša. Mi nećemo političku priču kako je predstavljaju. Mi nećemo da budemo taoci politike i da čekamo jedne izbore, druge izbore, treće izbore da bi nešto bilo završeno“, kaže Milan Aleksić.

U preduzeću Autoputevi tvrde da je nakon puštanja u saobraćaj autoputa sve urađeno po dogovoru, da je izvršena inspekcija a da su putevi sanirani. Lopticu prebacuju u polje koncesionara.

„Tačnije, u periodu od 13.3. 2014. godine do 30.11.2017. godine, izvođač radova na izgradnji autoputa obavljao je redovno i vanredno održavanje predmetnih dionica regionalnih puteva, dok je tokom svake zimske sezone zimsko održavanje obavljao upravljač puta, JP „Putevi RS“, odnosno nadležni izvođači na redovnom održavanju puteva. Po završetku izgradnje autoputa, izvođač je sanirao oštećenja na regionalnim putevima, te je izvršena inspekcija i primopredaja održavanja regionalnih puteva, što je konstatovano i zapisnikom, sačinjenim 30.11.2017. godine, potpisanim od strane svih učesnika, što je potkrijepljeno video i foto dokumentacijom. Napominjemo da je lokalni put, koji od regionalnog vodi do kamenoloma, održavao jedan od članova konzorcijuma, firma „Granit“ iz Skoplja, na osnovu direktnog ugovora sa Opštinom Prnjavor. Već više od dvije godine, izvođač radova, koji je gradio autoput „9.januar“ ne koristi te dionice regionalnih puteva, niti se materijal iz navedenog kamenoloma koristi za potrebe izgradnje autoputeva u Srpskoj. Put vjerovatno koristi koncesionar kamenoloma za svoje potrebe, te se za dodatne inforamcije obratite njima“, piše u odgovoru Autoputeva Republike Srpske.

Milan Petrović, još jedan odbornik lokalnog opozicionog SDS-a kaže kako su oni i kao odbornici ali i mjesna zajednica u nekoliko navrata tražili reakciju, djelovanje i odgovore nadležnih službi i institucija. Samo smo dobijali obećanja, kaže on.

„Sav posipni materijal je izvezen iz kamenoloma planine Ljubić gdje oni nisu adekvatno plaćali koncesiju. Na kraju se ispostavilo da opština od svega toga nije imala dovoljno ni za krpljenje rupa po putu a pogotovo ne za sanaciju putnih pravaca koji su devastirani prilikom voženja posipnog materijala. Mnogi objekti ljudi koji žive pored puta su uništeni, fasade, ograde i ljudi nisu imali nikakvo pravo na naknadu te štete. Djeca ovuda prolaze, idu u školu, ljudi idu na posao a saobraćaj je potpuno nebezbjedan. Preko mosta prelazi mnogo djece iz zaseoka Vukovići. Ovaj dio opštine podnio je najveći teret izgradnje autoputa i nismo zaslužili ovakvo nedomaćinsko ponašanje vlasti prema ovim ljudima. Uvijek mi imamo obećanja, ali ne živi se samo pred i poslije izbora. Mi živimo ovdje stalno i moraćemo preduzeti neke konkretne mjere, blokade dok se taj most i ovaj put ne dovedu u prvobitno stanje“, kaže Petrović.

Zvanično, Opštini Prnjavor je na osnovu koncesije koju je dobio MG Mind za osam godina, od januara 2012. do kraja 2019. godine uplaćeno 939.491 maraka.

GERILA info

The post Kako su zbog kamenoloma prevareni građani Prnjavora? first appeared on Gerila.info.

Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine u februaru je potpisala novi ugovor o zakupu centralnog skladišta u Dervišima u Banjaluci. Po ugovoru, koji je trajao pet godina a koji je istekao krajem prošle godine, zakup tog skladišta UiO je plaćala oko 31 000 maraka mjesečno. Novim ugovorom zakup je poskupio i sada mjesečno iznosi nešto više od 55 000 maraka.

“Za period od 01.01.2014 – 31.12.2018 godine (pet godina) na ime troškova zakupa prostora za Centralno skladište fakturisan je i  plaćen iznos od 1.880.805,60 KM.
Za prva četiri mjeseca 2019 godine, fakturisan je i plaćen  iznos od 213.428,95 KM.”- odgovorili su iz Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine.

Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine zakup centralnog skladišta u Dervišima godinama plaća firmi Prodajno servisni centar Tam. Ta firma u vlasništvu je banjalučke tržnice koja je u vlasništvu MG Minda a koji je u vlasništvu Mladena Milanovića Kaje.

Na osnovu provedenog javnog oglasa od 12.01.2019. godine iznos zakupnine na mjesečnom nivou iznosi ukupno 55.499,85 sa PDV-om i to 6.336,00 m² otvorenog prostora po cijeni od 1,40KM i 5.865,34 m² zatvorenog prostora po cijeni od 7,95 KM. –pojašnjavaju u Upravi za indirektno oporezivanje.

Uprava za indirektno oporezivanje, prije nekoliko dana, predstavila je i novu carinsku laboratoriju. Laboratorija u Ramićima opremljena je uz pomoć Evropske unije i predstavlja značajno približavanje evropskim standardima kontrole kvaliteta. Međutim, prostor u kojem se nalazi najnovija laboratorija takođe se iznajmljuje. Uprava za indirektno oporezivanje taj prostor će da plaća nekoliko maraka manje od 30 000 maraka.

Visina zakupa     prostora    na mjesečnom nivou   iznosi   49,959   KM   sa  PDV-om    po  1 m²,    sto     na     mjesecnom        nivou      iznosi      29.975,40       KM     sa    PDV  -om     (600 m2*49,959 KM= 29.975,40 KM  sa PDV-om).-pojašnjavaju u Upravi za indirektno oporezivanje.

Prostor u Ramićima u kojem je smještena carinska laboratorija u vlasništvu je firme Soling d.o.o. Banjaluka. Zadovoljio je sve tražene standarde za laboratoriju, tvrde u UiO.

“Naglašavano da su sve procedure koje se provode u UIO svake godine predmet detaljne kontrole od strane Ureda za reviziju institucija BIH, te da nisu uočene bilo kakve nepravilnosti u gore pomenutim postupcima.”– tvrde u Upravi za indirektno oporezivanje BiH.

GERILA info

The post Milionske zarade pojedinaca u poslovima sa UiO BiH first appeared on Gerila.info.

Portal Kapital juče je objavio da je kompanija MG Mind u vlasništvu Mladena Milanovića Kaje kupila akcije Nove banke za 2,9 miliona KM, a da će ta kompanija u  narednim danima kroz još nekoliko milionskih transakcija postati najveći pojedinačni akcionar banke.

U Novoj banci danas nisu mogli komentarisati najnovija dešavanja u vezi sa akcijama banke.

Mladen Milanović, inače, slovi za jednog od najbogatijih ljudi u Republici Srpskoj a u dobrim odnosima je sa dugogodišnjim ministrom finansija Republike Srpske Zoranom Tegeltijom.

Za Kapital je juče potvrdio da će nakon kupovine akcija od postojećih vlasnika biti najveći pojedinačni akcionar Nove banke.

„Planiram da preuzmem 15 do 20 odsto akcija. Ovo je dobro posložena, stabilna i što je važno, domaća banka. Sinergijom sa mojim ostalim kompanijama stvoriće se mogućnost za njen dodatni razvoj i jačanje na bankarskom tržištu“, rekao je Milanović za Kapital.

On kaže da će Nova banka, čiji su najveći akcionari domaći privrednici, biti znatno više fleksibilnija prema kompanijama iz Republike Srpske za razliku od banaka kojima su centrale u inostranstvu.

The post Milan Radović završio sa Novom bankom first appeared on Gerila.info.

Blok poslom na Banjalučkoj berzi „MG Mind“ je juče kupio 4.151.303 akcije po cijeni od 0,7 KM po akciji.

Kako Capital.ba saznaje, „MG Mind“ danas bi trebalo da kupi još jedan dio akcija za oko četiri miliona KM, a u narednim danima trebalo bi da postane vlasnik od 15 do 20 odsto kapitala banke, što će ga koštati od 15 do 20 miliona KM.

Milanović će ovih dana kupiti maksimalno 10 odsto, a potom sačekati saglasnosti Agencije za bankarstvo Republike Srpske za dalje preuzimanje, za šta je već podnio zahtjev.

Akcije „MG Mindu“ su odlučili prodati trenutno najveći pojedinačni akcionar i bivši direktor Nove banke Milan Radović koji ima 7,9 odsto akcija banke, „Interpromet“ Novi Grad Dragana Pilipovića u čijem vlasništvu je 6,2 odsto, porodica Avlijaš koja ima 3,2 odsto akcija, te firme „Financ“ koja ima tri odsto i „Euroline“ sa 2,5 odsto akcija banke.

Dosadašnja prosječna tržišna cijena akcija Nove banke na Banjalučkoj berzi bila je niža za osam feninga od cijene koju je pristao platiti Kaja. Nominalna vrijednost svake od 134.637.768 akcija Nove banke je jedna marka ili ukupno blizu 135 miliona KM, a realno, odnosno tržišna vrijednost, prema trgovini između Kaje i postojećih akcionara od 0,7 KM, je 100 miliona KM.

Mladen Milanović je potvrdio  za Capital.ba da će nakon kupovine akcija od postojećih vlasnika biti najveći pojedinačni akcionar Nove banke.

„Planiram da preuzmem 15 do 20 odsto akcija. Ovo je dobro posložena, stabilna i što je važno, domaća banka. Sinergijom sa mojim ostalim kompanijama stvoriće se mogućnost za njen dodatni razvoj i jačanje na bankarskom tržištu“, rekao je Milanović.

On kaže da će Nova banka, čiji su najveći akcionari domaći privrednici, biti znatno više fleksibilnija prema kompanijama iz Republike Srpske za razliku od banaka kojima su centrale u inostranstvu.

„Ono što je najvažnije za sve klijente, poslovna politika banke se neće mijenjati“, rekao je Milanović.

Pored „MG Minda“ Mladen Milanović Kaja je vlasnik i banjalučke “Tržnice”, “Čistoće” Banjaluka, “Mrkonjićputeva”, a posluje i u Sloveniji.

Promjene u Novoj banci počele su početkom novembra sa smjenom Milana Radovića sa mjesta predsjednika Uprave Nove banke nakon što je odbio da podnese ostavku, koju je od njega pod političkim pritiskom tražio Nadzorni odbor.

Za novog direktora imenovan je Goran Avlijaš, dotadašnji Radovićev zamjenik.

The post Capital.ba: Kaja preuzima Novu banku first appeared on Gerila.info.