Ali povlačenje inicijative nije kapitulacija, poručuju iz Mreže za zaštitu prirode u BiH koja okuplja 23 ekološka udruženja.

„Ovo nije odustajanje od borbe za prirodu i Matinski vis, već odgovoran čin djelovanja u skladu sa zakonom. Za razliku od onih koji već godinama dopuštaju neustavno uništavanje državnog zemljišta u zoni kamenoloma Ograjina, mi biramo odgovornost“, navode iz Mreže.

Iz ove mreže poručuju da ne žele biti dio „političkog igrokaza“ lokalnih vlastodržaca koji, kako navode, već decenijama omogućavaju devastaciju prirode – bez konsultacija s mjesnim zajednicama i građanima, uz brojne manipulacije i lažirane procedure. Tvrde da posjeduju dokaze o falsifikovanju potpisa, izmišljenim zborovima građana i montiranim odlukama koje se koriste za predstavljanje lažne slike da mještani ne žele zaštitu prirode.

„Ovo je bio test za lokalnu vlast u Žepču, ali i za cijelu Bosnu i Hercegovinu. Pokazalo se da se zaštita prirode sistemski blokira, dok se istovremeno ubrzava eksploatacija u korist pojedinaca. Na tom testu vlast u Žepču je pala – ne pred nama, nego pred vlastitim građanima“, navodi se u saopštenju.

Matinski vis, planinski plato iznad Žepča, godinama je pod pritiskom širenja eksploatacije kamena. Iako se radi o području izuzetne pejzažne, biološke i kulturne vrijednosti, lokalna vlast sistematski odbija da ga zaštiti. U isto vrijeme, ubrzano se odobravaju koncesije za kamenolome, bez javnih rasprava, bez studija uticaja na okoliš i mimo volje mještana.

Mreža je jasno poručila da zaštita prirode nije političko pitanje, niti tema na kojoj se ubiru glasovi, već civilizacijsko pitanje i moralna obaveza prema budućim generacijama. Optužuju političke strukture da se ponašaju kao da priroda nije zajedničko dobro, već resurs za eksploataciju i privatni profit. Posebno upozoravaju na odgovornost koju mladi vijećnici danas preuzimaju – ili odbacuju.

„Ne želimo da mladi svoju političku biografiju počnu kao generacija koja je odbila zaštititi prirodu. Ovo je prilika da ubuduće pažljivije biraju, jer neće zauvijek stajati iza onih koji ih guraju u nezakonite odluke“, ističu iz Mreže.

Iako je ova inicijativa povučena, najavljuju novu fazu – borbu kroz alternativne mehanizme, pravne prijave, javne kampanje i dokumentovanje svakog slučaja devastacije, bez oslanjanja na kompromitovane institucije. Fokus ostaje na građanima, mjesnim zajednicama i pokretu koji vjeruje da je priroda vrjednija od profita.

Portal Gerila.info već je pisao o ovom slučaju, upozoravajući da je Opštinsko vijeće Žepče godinama odbijalo raspravljati o zaštiti Matinskog visa, dok istovremeno ubrzano donosi odluke u korist koncesionara za kamenolome.

„Ovo nije kraj. Ovo je početak nove faze. Nastavljamo borbu, jače nego ikada prije“, poruka je koju ekološki aktivisti upućuju i Žepču i cijeloj Bosni i Hercegovini.

Ovakav obrazac ponašanja institucija na svim nivoima u BiH nije jedinstven samo za slučaj Matinskog visa, na žalost.

Sličan scenario odigrao se i nedavno u Banjaluci, gdje Narodna skupština Republike Srpske nije usvojila inicijativu za zabranu istraživanja i eksploatacije litijuma na području Majevice, iako je ona imala podršku više od 6.000 građana i brojnih ekoloških organizacija.

Od prisutnih 58 poslanika, 42 su glasala, a njih čak 25 – većinom iz vladajuće koalicije – ostalo je suzdržano, a 17 je bilo za, a niko, paradoksalno, nije bio protiv.

Narodni poslanici tako nisu usvojili Prijedlog odluke o moratorijumu na dodjelu koncesija za geološka istraživanja i za eksploataciju mineralnih sirovina, ruda i drugih resursa na području planine Majevica do okončanja postupka zaštite područja u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode Republike Srpske i usvajanja dokumenta o politici dodjele koncesija u skladu sa Zakonom o koncesijama Republike Srpske – građanska inicijativa.

Podsjećamo, predstavnici udruženja “Eko put” iz Bijeljine, “Čuvari Majevice” i “PEU Korak” iz Zvornika predali su 20. januara ove godine na protokol NSRS peticiju za donošenje odluke o moratorijumu na geološka istraživanja i eksploataciju pronađenih ruda na području planine Majevice, a i neposredno prije glasanja pozvali su poslanike da podrže ovu inicijativu.

Time se, i u Narodnoj skupštini RS, kao i u Opštinskom vijeću Žepče, još jednom potvrdio, sada već utabani i zabrinjavajući, obrazac institucionalne pasivnosti i političke opstrukcije kada je riječ o zaštiti prirode u Bosni i Hercegovini — čak i u trenucima kada je ta zaštita tražena legalnim putem, s legitimnim argumentima i podrškom javnosti.

Dejan Rakita / GERILA

The post Eko udruženja povlače inicijativu za Matinski vis, ali nastavljaju borbu: Inistitucije opet ignorišu zaštitu, ali ubrzavaju eksploataciju! first appeared on Gerila.info.

Mreža za zaštitu prirode u Bosni i Hercegovini, koju čini 20 organizacija civilnog društva iz cijele zemlje, uputila je 22. maja – simbolično, na Međunarodni dan biodiverziteta – zvaničnu urgenciju Opštinskom vijeću Žepče, tražeći da se na dnevni red konačno stavi inicijativa za zaštitu Matinskog visa, podnesena još u aprilu 2024. godine. Od tada, ova tema nije ni razmatrana, dok su se u međuvremenu donosile odluke koje direktno ugrožavaju to isto područje.

“Ignorisanje inicijative za zaštitu Matinskog visa, uz istovremeno donošenje odluka koje omogućavaju dalju devastaciju okoliša, više se ne može tumačiti kao običan administrativni propust”, poručuju aktivisti.

Kamenolomi na mjestu prirodnog blaga

Na sjednici održanoj 30. januara 2025. godine, Opštinsko vijeće Žepče usvojilo je odluku o davanju saglasnosti za dodjelu koncesije kamenolomu, ignorišući pritom Odluku Visokog predstavnika o zabrani raspolaganja državnom imovinom, kao i presudu Ustavnog suda BiH kojom je osporena slična odluka o promjeni namjene šumskog zemljišta.

Ni tu se nije stalo. Samo četiri mjeseca kasnije, na sjednici 30. maja, vijećnici su opet dali zeleno svjetlo za još jedan kamenolom – i to uprkos činjenici da se lokacije nalaze u neposrednoj blizini Matinskog visa.

Aktivisti priznaju da nisu protiv koncesija koje su u skladu sa zakonima i prostornim planovima, ali ističu da odluke Opštinskog vijeća pokazuju duboko neuravnotežen pristup razvoju:

“Javne inicijative koje štite prirodu i koriste cijeloj zajednici godinama se ignorišu, dok se one koje idu u korist pojedinaca usvajaju bez zadrške”, naglašavaju iz Mreže.

Matinski vis – potencijal umjesto prijetnje

Matinski vis obuhvata više od 1.300 hektara državnog zemljišta i stanište je čak 45 biljnih vrsta sa Crvene liste Federacije BiH. Uz to, nalazi se u tzv. serpentinskoj zoni – specifičnom geomorfološkom području prepoznatom po velikom broju endemskih vrsta, čije uništavanje ostavlja dugoročne posljedice po biološku raznolikost.

U posljednjih nekoliko godina, na ovom području je kroz različite projekte uloženo preko 500.000 KM, uključujući edukaciju, naučna istraživanja i turističke inicijative. Sve to, međutim, nije bilo dovoljno da se lokalna vlast pokrene.

Dodatnu težinu ignorisanju ove inicijative daje i izmjena Zakona o zaštiti prirode Federacije BiH, prema kojoj općinsko vijeće više nema obavezu dati saglasnost za zaštitu – već samo mišljenje. Drugim riječima, institucionalna volja je sve što stoji između očuvanja prirodnog blaga i njegove eksploatacije.

“Odbijanjem da se ova tema uopšte razmotri, Opštinsko vijeće Žepče šalje poruku da su interesi pojedinaca važniji od opšteg dobra, zdravlja građana i budućnosti zajednice”, upozoravaju organizacije potpisnice urgencije.

Dok drugi štite, Žepče šuti

U kontrastu s inertnošću vlasti u Žepču, susjedne opštine – poput Zavidovića i Maglaja – aktivno rade na proglašenju novih zaštićenih područja, a Zeničko-dobojski kanton pokrenuo je osnivanje javne ustanove za upravljanje njima. Pasivnost Žepča, prema mišljenju ekoloških udruženja, nije samo lokalni problem – ona predstavlja signal da su prioriteti lokalnih vlasti daleko od održivog razvoja i zaštite prirodnih resursa.

“Ako općinska administracija ne želi iskoristiti priliku da zaštiti Matinski vis, onda građani imaju pravo da znaju zašto. A odgovornost za štetu koja se nanosi prirodi i zajednici biće nemoguće izbjeći”,  zaključuju iz Mreže za zaštitu prirode.

GERILA

The post Matinski vis pod prijetnjom: Lokalna vlast u Žepču ignoriše inicijativu za zaštitu prirodnog blaga, ali ubrzano odobrava kamenolome first appeared on Gerila.info.