Dok iz EU stižu upozorenja da se rokovi neće više produžavati, BiH je već sankcionisana sa umanjenjem dostupnih sredstava za 10% zbog kašnjenja, čime će 108 miliona evra, umjesto u razvoj i infrastrukturne projekte u BiH, biti investirano negdje drugo, a dalje odugovlačenje ne znači samo gubitak skoro milijardu maraka, već dodatno urušavanje kredibiliteta na evropskom putu.

„Još prošle sedmice uputila sam pismo vlastima, upozoravajući da Bosna i Hercegovina rizikuje gubitak stotina miliona evra ako se potrebne reforme ne provedu do decembra 2026. godine“, naglasila je Marta Kos, Evropski komesar za proširenje na otvaranju Prvog Konsultacijskog foruma o provođenju Reformske agende u BiH (CONFRA BiH), koji je danas u Sarajevu organizovao Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH).

Ona je dodala da produženja ovog roka neće biti uz upozorenje da bi „gotovo 50 posto sredstava (977 miliona konvertibilnih maraka) moglo bi biti izgubljeno“, te je podsjetila da su zemlje regiona pokrenule nužne reforme u upravljanju, javnoj upravi, privatnom sektoru, energetici, ljudskom kapitalu i vladavini prava, nakon čega su uslijedila obećana sredstva.

Za razliku od njih, Bosna i Hercegovina, gdje je javni fokus predugo bio na iznosu dostupnih sredstava, a ne na obavezama koje se moraju ispuniti, još uvijek nije potpisala i ratifikovala sporazum o pristupanju Instrumentu za reforme i rast i sporazum o zajmu, koji su preduslov za korištenje 976,6 miliona eura.

Međutim, nepostupanje takođe nosi svoju cijenu. Naime, u odsustvu reformi, Bosna i Hercegovina rizikuje da izgubi 373 miliona evra iz sredstava dodijeljenih u okviru Plana rasta, pored dodatnih 108 miliona evra koje je izgubila prošle godine.

„Reforme predviđene Reformskom agendom predstavljaju obrazac za ekonomsku transformaciju ove zemlje – transformaciju koja će joj pomoći da iskoristi svoj značajan ekonomski potencijal. Ova zemlja ima kvalifikovano stanovništvo, bogatu industrijsku tradiciju i geografski je smještena u srcu Evrope, u blizini jedinstvenog tržišta Evropske unije“, izjavio je Luiđi Soreka, šef Delegacije EU u Bosni i Hercegovini, dodavši da se ove prednosti ne koriste u dovoljnoj mjeri.

„Obrazovni sistem zahtijeva hitnu reformu. Veliki dio industrije u Bosni i Hercegovini oslanja se na zastarjele tehnologije i potrebno ga je modernizovati, uključujući i iskorištavanje mogućnosti koje nudi tranzicija ka čistoj energiji. Iako je Bosna i Hercegovina geografski blizu jedinstvenog tržišta Evropske unije, i dalje postoje prepreke za pristup tom tržištu. Reforme iz Reformske agende pomažu u uklanjanju tih prepreka i približavaju ovu zemlju ostvarivanju koristi od članstva u Evropskoj uniji“, dodao je Soreka.

Učesnici Forma naglasili su da navedena sredstva iz Plana rasta nisu nagrada za deklarativnu opredijeljenost evropskom putu, već podrška državama koje pokažu političku volju, kapacitete da provedu reforme. Zbog toga BiH mora imenovati nacionalnog koordinatora, uspostaviti sekretarijat, odbor za praćenje i kontaktne tačke za svaki reformski korak, kako bi se jasno znalo ko je odgovoran za provođenje, praćenje i izvještavanje.

Pored toga, naglašeno je, proces provođenja mora biti otvoreniji prema javnosti što znači da vlasti moraju da objave Reformsku agendu na službenim jezicima BiH zajedno sa listom infrastrukturnih projekata koji bi se finansirali iz Plana rasta, kako bi građani znali šta je država obećala i gdje planira usmjeriti dostupna sredstva.

„Plan rasta je test odgovornosti institucija, a ne samo finansijska prilika. Ako vlasti u BiH nisu spremne provesti reforme koje su same preuzele, onda problem nije samo u izgubljenim sredstvima, već u poruci koju politički predstavnici šalju EU i građanima. Odnos prema Planu rasta danas pokazuje stvarni odnos prema evropskom putu BiH“, izjavila je Ivana Korajlić, izvršna direktorica TI BiH.

TI BiH upozorava da se pri uspostavljanju institucionalnog okvira moraju iskoristiti naučene lekcije iz decenije postojanja nefunkcionalnog mehanizma koordinacije. Kroz novi sistem je neophodno definisati jasne odgovornosti, rokove i mehanizme za prevazilaženje blokada, kako se provođenje Reformske agende ne bi pretvorilo u još jedan zarobljen proces.

U rad odbora za praćenje potrebno je uključiti  i druge relevantne aktere kroz transparentan proces i jasne kriterije, zasnovane na ekspertizi, iskustvu i dokazanim rezultatima. Samo tako proces praćenja i izvještavanja može biti kvalitetniji, otvoreniji i usmjeren na stvarne rezultate.

Nastavak kašnjenja i političkih blokada ne znači samo gubitak dostupnih sredstava. On direktno šteti kredibilitetu BiH pred Evropskom unijom i državama članicama, te smanjuje šanse da zemlja u skorijem periodu napravi ozbiljan iskorak ka otvaranju pregovora. Zato TI BiH poziva vlasti da proces provođenja Reformske agende otvore prema civilnom društvu i da CONFRA BiH koriste kao prostor za redovan dijalog, praćenje napretka i razmatranje prepreka u ispunjavanju preuzetih obaveza.

(ti-bih.org)

The post Bez reformi BiH ostaje bez milijardu maraka iz Plana rasta do kraja godine. Marta Kos: Nema produženja ovog roka first appeared on Gerila.info.

Ova odluka znači da će iznos koji BiH ima na raspolaganju iz Plana rasta za Zapadni Balkan biti umanjen za deset odsto.

Evropska komisija je o sankciji zvanično obavijestila Savjet ministara BiH, uz upozorenje da to nije konačna kazna. Ukoliko BiH ne ispuni preostale obaveze do 30. septembra, prijeti dodatno umanjenje sredstava za još deset odsto, što bi značilo gubitak novih više od 100 miliona eura.

Ukupna sredstva koja su bila predviđena za BiH u okviru Regionalnog garantnog fonda iznosila su 1,085 milijardi eura. Nakon umanjenja, BiH će raspolagati sa 976,6 miliona eura.

Kako je obrazloženo u dopisu iz Brisela, Evropska komisija do samita u Skoplju, održanog 1. jula, nije dobila konačnu verziju Reformske agende, što je bio ključni uslov za aktiviranje punog iznosa podrške.

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos uputila je pismo bh. vlastima, pozivajući ih da “bez daljeg odlaganja” dostave konačnu verziju dokumenta kako bi Komisija mogla, uz konsultacije sa državama članicama EU, donijeti odluku o njegovom prihvatanju.

Ukoliko se ni do krajnjeg roka – 30. septembra – ne ispuni ova obaveza, Evropska komisija najavljuje dodatne sankcije u vidu novog smanjenja sredstava.

Reformska agenda predstavlja ključni dokument u kojem se definišu mjere koje BiH treba da sprovede kako bi ubrzala ekonomski razvoj, vladavinu prava i institucionalne reforme u procesu evropskih integracija. Kašnjenja u njenoj izradi i usvajanju već godinama predstavljaju prepreku za povlačenje sredstava iz EU fondova.

BiH jedina nije dostavila nacrt Reformske agende

Bosna i Hercegovina jedina zemlja u regionu koja nije dostavila usaglašeni i finalizirani nacrt Reformske agende Evropskoj komisiji.

Iako je politički dogovor postignut na sjednici Savjeta ministara BiH 27. juna, dokument još uvijek nije finaliziran.

Za razliku od BiH, Albanija, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija dostavile su svoje Agende tokom 2024. godine, a Evropska komisija ih je odobrila još u oktobru iste godine.

EU fondovi zavise od reformi

Iz Delegacije EU u BiH podsjećaju da je Instrument za reforme i rast, ključni mehanizam u okviru Plana rasta, zasnovan na principu „novac za reforme“.

Zemlje koje sprovode reforme mogu povući puni iznos sredstava, dok one koje kasne – poput BiH – rizikuju umanjenja.

Rok za korištenje sredstava iz ovog instrumenta ističe krajem 2027. godine, paralelno sa završetkom tekućeg sedmogodišnjeg budžeta EU. Ovaj rok, kako se ističe u saopštenju, ne može biti produžen.

Iako je Reformska agenda „gotovo spremna“ nakon niza tehničkih razgovora, iz Brisela upozoravaju da vrijeme ističe, te da bi BiH mogla izgubiti dodatnih 10% sredstava ako dokument ne bude dostavljen do 30. septembra 2025. godine.

Poziv na hitno djelovanje

Delegacija EU poručuje da BiH i dalje može imati značajne koristi od preostalih 976,6 miliona eura, koji bi mogli donijeti poboljšanja u oblastima poput transporta, energetike i digitalizacije, u korist svih građana.

„Vrijeme je da politički akteri u Bosni i Hercegovini djeluju kako bi iskoristili prilike koje su im dostupne za dobrobit građana“, navodi se u saopštenju, uz jasan zaključak: „Postoji i cijena nepostupanja.“

Zemlja apsurda, čuda, čemera i jeda. Na žalost ovaj vikend nećemo početi lijepim pričama, ali naprosto moram se oglasiti i izraziti negodovanje, žaljenje i zabrinutost jer je Bosna i Hercegovina jedina ostala bez dodijeljenih sredstava iz programa Plana rasta Evropske unije, a koja su bila namijenjena za zemlje zapadnog Balkana.

Izjavio je to gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović dodavši da je planirano da Bosna i Hercegovina dobije 108,5 miliona evra, ali zbog neodgovornosti političara i funkcionera sa vrha, “ostajemo uskraćeni za taj novac”.

“Razlog zbog kojeg novac nismo dobili je taj što se već dvadeset mjeseci političari sa državnog nivoa nisu mogli dogovoriti oko nadležnosti i nije usklađen reformski plan prihvatljiv za Evropsku komisiju”, napisao je Petrović na društvenim mrežama.

Prema njegovim riječima novac namijenjen Bosni i Hercegovini će sada biti preusmjeren ka drugim zemljama zapadnog Balkana i biće vraćen u EU fondove.

“Za 108,5 miliona evra u planu je bila realizacija projekata poput modernizacije željeznice, asfaltiranje brojnih dionica, izgradnja auto puteva, ulaganje u energetski sektor, digitalizaciju, obnovu škola širom BiH…U prevodu ostajemo sa najlošijim putevima i najdužom putnom makadamskom mrežom u Evropi, sa devastiranim školama, sa pretećim energetskim kolapsom, sa brojnim dugovima i aferama “Viadukt”, “Serdarov”, “Kumova zgrada”, “Zapaljena IRB” i ovako možemo u nedogled”, naglasio je Petrović.

Ozbiljnu diplomatiju i borbu za narod zamijenile su šatorske fešte, smatra on.

“Bosna i Hercegovina jeste podijeljena zemlja, ali moraćemo da napravimo tektonske promjene ako želimo: da nas ne gledaju kao zemlju trećeg svijeta, da ne gledaju naše ljude kao jeftinu radnu snagu, da ne gledaju naše planine, rijeke i zemlju kao izvor litijuma i ostalih minerala čija eksploatacija uništava životnu sredinu, kao bure baruta i tlo pogodno za kriminal, korupciju, dilere droge i oružja, makroe i sve prljave radnje”, napominje Petrović.

The post BiH izgubila 108,5 miliona eura zbog kašnjenja, prijeti nova finansijska kazna first appeared on Gerila.info.

„Nažalost, diplomate koje dolaze sa Zapada ne donose više svoje standarde – već se uklapaju u naš nakaradni sistem. Trguju pravdom iza leđa narodu. Pitamo gospodina Luiđija Soreku i Delegaciju EU – ko im je dao ovlaštenje da u ime građana ove zemlje prave prljave dogovore?“, poručio je Vukanović na konferenciji za novinare održanoj ispred sjedišta Delegacije EU u BiH u Sarajevu.

Govoreći o nedavnom pojavljivanju Dodika, Radovana Viškovića i Nenada Stevandića u Tužilaštvu BiH, Vukanović je kazao da su „otišli krajnje ponizno“, što po njemu pokazuje da su prethodno „postigli nagodbu s međunarodnim centrima moći“. „Zanima nas šta je tačno dogovoreno, da li je drugostepena presuda prodata“, dodao je.

Vukanović je naveo i da međunarodna zajednica godinama donosi odluke koje, umjesto da oslabe režim, štete opoziciji u Republici Srpskoj.

„Šmitova odluka da uskrati finansiranje SNSD-u zapravo je rezultirala time da se ukinu sredstva svim strankama u RS. Nama je uzeto skoro 300 hiljada KM, do izbora oko pola miliona. Je li to potez međunarodne zajednice, da gađaju Dodika, a pogode nas“, upitao je.

Lider Liste za pravdu i red je naglasio da Dodik ne smije biti aboliran od odgovornosti ukoliko pristane na odustajanje od krivičnih djela zbog kojih se sada vodi istraga jer i pokušaj krivičnog djela mora biti kažnjen.

U vezi sa tim kritikovao je i komesarku za proširenje Evropske unije Martu Kos: „To vam je kao da opljačkate banku, pa kad vas uhvate, kažete ‘evo vam pare – nemojte me hapsiti. Do neke nove krize i nove nagodbe. To je nedopustivo!’“

Podsjećamo, Kos je juče izjavila da očekuje od vlasti Republike Srpske da poštuju odluke Ustavnog suda BiH, da ponište secesionističke zakone i prihvate ishod sudskog postupka protiv predsjednika RS Milorada Dodika.

Vukanović se oštro osvrnuo i na odnos Delegacije EU u BiH prema javnosti i institucijama u BiH.

„Ako je tačno da je bilo kakva nagodba postignuta, to znači da nas tretiraju kao koloniju. Tražimo da Delegacija izađe i javno kaže – ko je pregovarao, u čije ime i zašto ustupci mafiji“, izjavio je.

Vukanović je takođe najavio nastavak protesta ispred institucija međunarodne zajednice. „Nećemo biti nasilni, ali ćemo pozvati slobodne ljude da izađu na ulice i kažu – dosta je trulih nagodbi koje se tiču svih nas“, zaključio je.

U toku konferencije, Vukanovića je verbalno napao nepoznati muškarac, kojeg je policija ubrzo udaljila s mjesta događaja. Vukanović je komentarisao da takvi incidenti postaju svakodnevica, te podsjetio da je Dodik javno pozivao građane da ga fizički napadaju.

Reakcija Delegacije EU u BiH: „Tvrdnje su potpuno lažne i štetne“

Ubrzo nakon Vukanovićevih optužbi, stigla je reakcija iz Delegacije Evropske unije u BiH.

„Tvrdnje da je EU umiješana u sudske postupke u Bosni i Hercegovini su u potpunosti lažne i suprotne našim vrijednostima. Vladavina prava i nezavisnost pravosuđa su temeljni principi za EU“, navodi se u zvaničnom saopštenju.

Delegacija EU poručuje da „neutemeljene optužbe i špekulativni napadi nisu samo netačni, već i štetni te narušavaju povjerenje“. Ističu da EU ostaje najpouzdaniji partner BiH i pozivaju sve političke aktere da se okrenu reformama i približavanju EU, u korist svih građana.

Gerila.info

The post Vukanović optužuje EU za tajne dogovore s Dodikom; Delegacija EU: Tvrdnje su lažne i štetne first appeared on Gerila.info.