Sud Bosne i Hercegovine proglasio je nezakonitim većinu dokaza Državnog tužilaštva u postupku protiv Marka Pandže i Nermina Aleševića koji su optuženi za primanje odnosno davanje dara.

Državni sud je zaključio da je prvobitni iskaz Aleševića kao svjedoka nezakonit jer je Tužilaštvo tom prilikom povrijedilo njegova prava i propisane odredbe.

Nezakonitim je proglašen i videosnimak optuženih i bivšeg predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Milana Tegeltije i još jednog lica u ugostiteljskom objektu u Banjaluci sačinjen u novembru 2018. godine.

Na osnovu toga, kako je objasnio sudija Goran Radević, većina ostalih dokaza Tužilaštva je nezakonita u skladu sa pravilom “ploda zatrovane voćke”.

Sudija Radević je dio dokaza ocijenio nerelevantnim te odbio pozivanje svih predloženih svjedoka.

Pandža je kao inspektor Državne agencija za istrage i zaštitu (SIPA) optužen za primanje dara, a Alešević za davanje dara. Prema optužnici, Pandža je 2018. godine zahtijevao novac da bi kao posrednik uticao na Tegeltiju da vrši pritisak na tadašnju glavnu kantonalnu tužiteljica u Sarajevu Dalidu Burzić kako bi uticala na postupajućeg tužioca da uzme predmet za koji je bio zainteresovan Alešević.

Za 2. juni su zakazane završne riječi u ovom predmetu.

The post Sud proglasio nezakonitim većinu dokaza protiv Nermina Aleševića first appeared on Gerila.info.

„Za ovog čovjeka (Nermina Aleševića) sam čula kada mi je poslao tortu. Tek tada sam vidjela o čemu se radi, jer je na torti napisao broj predmeta. Nikad me niko nije u vezi s njim kontaktirao, čak ni urgenciju nije poslao u vezi s tim predmetom“, kazala je Dalida Burzić 21. maja ove godine u „ekskluzivnoj“ ispovijesti Dnevnom avazu.

I, naravno,  sve je slagala. Dokumenti koji su na raspolaganju Tužilaštvu BiH dokazuju da se Dalida Burzić itekako interesovala za predmet koji joj je, prema Avazu, bio nepoznat.

VIDIO S DALIDOM

Naime, dva puta je bivša glavna sarajevska kantonalna tužiteljica slala pisane urgencije da se ubrza rad na predmetu o kojem su u novembru prošle godine, u kafani, razgovarali predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija, biznismen Nermin Alešević i inspektor SIPA-e Marko Pandža. Osim tadašnje glavne sarajevske kantonalne tužiteljice Burzić, dvije je urgencije poslala i njena nasljednica Anika Kešelj, navodi se u tekstu na portalu Žurnal.info. Sve urgencije su poslane nakon što je Milan Tegeltija, u kafani, obećao Nerminu Aleševiću da će „vidjeti s Dalidom“ detalje predmeta na čije sporo rješavanje se žalio biznismen iz Velike Kladuše. Tegeltija se, podsjećamo, sa Aleševićem sreo uz posredovanje inspektora SIPA-e Marka Pandže koji je, u ime Milana Tegeltije, primio mito.

„Potrebno je da Uredu Glavne tužiteljice dostavite informaciju o stanju predmeta broj gornji (T09 0 KTO 0112075 17) u kojem ste postupali kao tužilac“, piše u dokumentu kojeg je Dalida Burzić poslala 27. februara 2019. godine, odnosno, tri mjeseca nakon što je u banjalučkoj kafani predsjednik VSTV-a obećao Aleševiću da će „vidjeti sa Dalidom“ u kojoj je fazi baš ovaj predmet.

Petnaest dana kasnije, Dalida Burzić je ponovo pisala. Sada je na dokumentu pisalo – urgencija.

„Urgiramo postupanje po dopisu Ureda GKT od 27. 2. 2019. godine“, pisalo je u dopisu glavne tužiteljice Kantona Sarajevo – Dalide Burzić, sačinjenom 15. marta 2019. godine.

Kako je vrijeme odmicalo, Dalida Burzić i njena vd nasljednica Anika Kešelj bivale su sve nervoznije. Uslijedila je nova urgencija.

„Ured Glavne kantonalne tužiteljice dana 27.2.2019. godine zatražio je dostavljanje informacije o predmetu broj gornji, u kojem ste postupajući tužilac, kao i informacije da li je završeno vještačenje. S obzirom da niste dostavili tražene informacije – urgiramo na postupanje“, piše u aktu od 25. 3. 2019. godine koji je potpisala zamjenica Dalide Burzić – Anika Kešelj.

Uslijedila je, potom, nova urgencija. U aktu od 3. aprila 2019. godine, Anika Kešelj je poslala novu urgenciju da postupajući tužilac odgovori u kojoj je fazi predmet o kojem je Milan Tegeltija, prije samog potkivanja, razgovarao sa biznismenom Aleševićem.

TEGELTIJA PONOVO ZAOBILAZI ISTINU

I predsjednik VSTV-a je, posljednjih dana, zaobilazio istinu. Tegeltija je, naime, tvrdio, da se sa inspektorom Pandžom sreo na intervenciju svog kuma Vladimira Jurišića.

No, Žurnal je u posjedu dokumenta koji dokazuje da je Tegeltija 13. novembra 2018. godine obavio telefonski razgovor sa Markom Pandžom, nakon čega je imao i nekoliko prepiski s njim, u kojima su dogovarali detalje sastanka sa Nerminom Aleševićem.

Sastanak Tegeltija-Pandža-Alešević održan je 23. novembra 2018. godine i tada je Pandža kazao Tegeltiji: „Mića, ovo je čovjek o kojem smo pričali“. Tegeltija se, ukratko, raspitivao o predmetu, te je kazao da Alešević proslijedi broj predmeta Marku Pandži, te ime postupajućeg tužioca, a da će on nakon toga vidjeti sa Dalidom. Uslijedili su, potom, praznici u decembru i januaru, a Dalida Burzić se, kako je Tegeltija i obećao u kafani,  počela interesovati za predmet krajem februara 2019. godine. Tri mjeseca nakon potkivanja.

PIŠE: Avdo Avdić

IZVOR: Žurnal.info

The post NAKON TEGELTIJINOG OBEĆANJA U KAFANI: Dalida Burzić i Anika Kešelj četiri puta urgirale da se ubrza predmet first appeared on Gerila.info.

„Došao sam s odsluženja kazne. Oni su pratili ko izlazi iz zatvora. Pet dana kasnije pojavili su mi se na vratima. ’Ajmo na piće.’ Nisam znao o čemu ćemo pričati. Bio sam na uslovnoj i zato nisam odbio. Odmah su mi stavili do znanja: ’Pazi, možemo ti namontirati šta hoćeš. Dođem, donesem 100 grama heroina i kažem – njegovo je. I ti si gotov“, priča Aleksandar Ninković, ranije osuđen za preprodavanje droge. Nakon izlaska iz zatvora, inspektor MUP-a RS Slavko Đurić „ubjeđivao“ ga je da ponovo počne dilati, ali za njega i još trojicu njegovih kolega iz policije RS. Riječ je o bivšim inspektorima CJB Banjaluka Srđanu Raduloviću, Ognjenu Stijaku i Mirku Kovačeviću.

Priča o njima je tek djelić sage o koruptivnoj policijsko-pravosudnoj hobotnici u Republici Srpskoj. A jezu uliva činjenica da su njeni akteri uvjereni u svoju nedodirljivost, jer uživaju zaštitu moćnijih od sebe.

Heroin k’o kokice

„Ja mogu staviti štand heroina ispred Boske, k’o ovi što kokice prodaju“, rekao je banjalučki inspektor bivšem osuđeniku, uvjeren da se takva ponuda ne odbija i sasvim siguran u svoju nedodirljivost. „Vidjećeš, ne može ti niko ništa. Vodim te kod šefa, on ti garantuje da ćeš moći raditi“, uvjeravao je inspektor-diler vodeći se očigledno dotadašnjom praksom policijskih prljavih poslova s drogom. Ko je „šef“ nije se saznalo uprkos provedenoj istrazi i sudskom procesu koji je uslijedio.

Đurićeva ubjeđivanja nisu dala rezultat, Ninković je ponudu odbio, a inspektora snimio.

Kako izgleda kada policija vrbuje dilere da rade za njih, Aleksandar Ninković do detalja je objasnio. „Policija radi travu s klincima. Prilikom hapšenja, drogu uzima sebi i vraća na ulicu“, objašnjava on. Priča da mu je poznato kako je heroin do tada za policiju radio diler Goran Bošnjak koji je, osim policijske, prodavao svoju drogu koju inspektorima nije prijavljivao.

„Nisu bili zadovoljni. Poletili su na veći zalogaj, htjeli su moje veze od ranije. Dotle su išli da su mi nudili da službenim autom voze moju robu – ako na primjer ne želim s nekim da se vidim – da oni to odrade“, sjeća se. Mjesecima su ga pritiskali, odbijao je.

„Uhapsili su me Stijak i Kovačević i odvezli na Partizansko groblje gdje su me pretukli. Na njihov poziv, došlo je još osam inspektora koji su me tukli. Znam da su me maltretirali, jer neću da radim s njima i imam dokaz protiv njih“, ispričao je Ninković na suđenju inspektorima.

Ali od duboko ukorijenjenog kriminala unutar policijskih struktura, nadležni su mjesecima okretali glavu.

Bloger Slobodan Vasković objavio je ranije službenu zabilješku Gorana Mihajlice, koji je radio u Odjeljenju za borbu protiv narkotika zajedno sa optuženim inspektorima.

U njoj Mihajlica predočava Ninkovićeve tvrdnje o pritiscima da dila za policiju i o tome obavještava Sinišu Grahovca, načelnika Odjeljenja za borbu protiv nakotika. Grahovac tada nije učinio ništa. Nije završio ni na optuženičkoj klupi nakon što je sve otkriveno, već je pomjeren na drugu načelničku poziciju, objavio je Vasković.

Za inspektore je čuo i tadašnji načelnik Jedinice za borbu protiv organizovanog kriminaliteta i korupcije UKP MUP RS Siniša Kostrešević koji šest mjeseci nije pokrenuo istragu protiv svojih kolega iz policije.

Zahvaljujući snimku koji je Ninković napravio, kao i prijetnji da će sve iznijeti u javnost, istraga je na kraju ipak pokrenuta, nakon koje su nekadašnji banjalučki inspektori Srđan Radulović i Ognjen Stijak optuženi da su dio zločinačke organizacije koja se bavila švercom heroina i marihuane. Drogu su, između ostalog, prodavali i u dvorištu banjalučke Osnovne škole “Branko Ćopić”.

Slučaj inspektora-dilera presedan je u istoriji banjalučke policije, jer do tada policajci nisu optuživani za tako teška krivična djela. Nezabilježeno je i to da je unutar policije postojala cijela grupa korumpiranih inspektora koja se godinama bavila preprodajom heroina na banjalučkim ulicama.

Afera o inspektorima – dilerima u javnosti je eksplodirala kao bomba. Očekivalo se hitno procesuiranje i maksimalne zatvorske kazne. Ali tada na scenu stupa pravosuđe Republike Srpske. Slučaj narko-inspektora do danas nije dobio sudski epilog.

Pravosudna burleska

U ljeto 2015. inspektori banjalučkog Centra javne bezbjednosti Srđan Radulović, Ognjen Stijak i Marko Kovačević osuđeni su, prvostepeno, na ukupno 23 godine zatvora zbog organizovane trgovine drogom i drugih djela.

Uprkos postojanju snimka koji se nije mogao koristiti na sudu, ali je bio nesalomiva osnova za detaljnu istragu, osporeni su ključni dokazi – svjedočenje dilera Gorana Bošnjaka i svjedoka pokajnika, bivšeg inspektora Slavka Đurića.

Nakon Vrhovnog, slučaj je završio na Ustavnom sudu RS u čijoj se odluci navodi da je presuda Vrhovnog suda RS zasnovana na nezakonitim dokazima, saslušanjima svjedoka pokajnika Slavka Đurića, bivšeg službenika MUP RS, i Gorana Bošnjaka, osuđivanog narkodilera. Za Đurića je, takođe, navedeno da ga je MUP RS prije svedočenja trebalo da oslobodi čuvanja službene tajne, pa da tek nakon toga on svjedoči u sudu. Za Bošnjaka je Ustavni sud obrazložio kako ni banjalučki Okružni, a potom i Vrhovni sud RS, nisu uvažili njegova upozorenja da je iskaz, na osnovu kojeg je kasnije zasnovana kompletna presuda, dao u strahu za vlastiti život.

Iz pravosudne burleske sasvim su jasne dvije stvari – prvo, da policijske istrage zapravo nije bilo, jer su ključni dokazi bili samo svjedočenja. Potom, proceduralne greške pravosuđa dovele su do toga da je novo suđenje inspektorima počelo u maju prošle godine i još nije završeno. Suđenje se vraćalo na početak, makar sasvim nevjerovatno zvučalo, i zbog toga što je sud mjesecima izlazio u susret optuženom Ognjenu Stijaku koji se zaposlio u Njemačkoj, pa nije stizao na ročišta!

Tako je udružena policijsko-pravosudna hobotnica dovela do toga da se na epilog ove priče čeka gotovo šest godina.

„Ma ne može im niko ništa“, gotovo rezignirano danas kaže Aleksandar Ninković zahvaljujući kojem je uopšte otpočelo prvo procesuiranje narko- policajaca Republike Srpske.

Na matrici „Ne može nam niko ništa“ počiva i opstaje koncept korupcije i kriminala u Republici Srpskoj. Njen prvi čovjek Milorad Dodik rado proslavlja izborne trijumfe SNSD-a uz taj narodnjački hit Mitra Mirića. Možda uz istu muzičku numeru trijumfuju i korumpirani policajci, tužioci i sudije jer su iz godine u godinu zaštićeni i nedodirljivi.

Pokazao je to i slučaj ubistva Davida Dragičevića, gdje je odgovornost institucija neupitna, ali se omča nije stezala oko odgovornih, već oko onih koji su tražili istinu i pravdu.

Imena koja se vrte u krug

Jedna od činjenica koja veoma uznemirava javnost jeste da se akteri policije i pravosuđa provlače kroz priče o najgorim vidovima kriminala tokom nekoliko godina. Siniša Kostrešević je u vrijeme hapšenja narko-inspektora bio načelnik Jedinice za borbu protiv organizovanog kriminaliteta i korupcije, dok je u vrijeme ubistva Davida Dragičevića obavljao funkciju načelnika Uprave kriminalističke policije. Naknadno je smijenjen i postavljen na mjesto savjetnika ministra policije RS Dragana Lukača.

Darko Ilić, koji se u javnosti najviše dovodi u vezu sa smrti Davida Dragičevića, bio je načelnik Uprave za organizovani i teški kriminalitet MUP-a RS. Ranije, u vrijeme afere s inspektorima – dilerima, Ilić je radio u Odjeljenju za istrage Specijalnog tužilaštva Republike Srpske, kao i postupajući tužilac u predmetu ubistva Davida Dragičevića Dalibor Vrećo. Darku Iliću takođe je dat snimak inspektora Slavka Đurića koji vrbuje dilera da radi za policiju.

Ubistvo Davida Dragičevića do sada je najviše kompromitovalo policiju i pravosuđe Republike Srpske. Pokušaj kriminalizacije žrtve, proglašavanje Davidove smrti zadesnom, te nerad i zataškavanje od strane institucija, izazvali su revolt građana ne samo Banjaluke već cijele Bosne i Hercegovine. Da je hobotnica uplela svoje pipke u zataškavanje ubistva niko sa imalo zdravog razuma odavno ne sumnja.

Tužiteljka se plašila raditi na ubistvu Davida Dragičevića

Jedan od najpoznatijih novinara-istraživača u regionu, Domagoj Margetić takođe potvrđuje da sve što je do sada objavljeno o ubistvu i njegovim okolnostima ukazuje na opravdane sumnje u zakonitost postupanja policije i institucija. Margetić kaže da sada može reći šta je izazvalo histeriju institucija i ljudi koji ih vode.

“Nedavno sam, u prisustvu nekoliko svjedoka, imao priliku razgovarati s jednom od tužiteljica kojoj je taj predmet trebao biti dodijeljen na obradu i koja je tražila da ju se izuzme i da ne radi taj spis. Osobno mi je ispričala priču koja proizilazi iz saslušanja nekih svjedoka koja je ona imala. Priča se svodi otprilike na to da je mali David, servisirajući jedan laptop, sasvim slučajno došao do određenih podataka o nekim financijskim transferima ljudi iz vlasti ovdje i da je to, očito, bilo preopasno. Radi se o mogućoj trgovini bitcoinima, a poznato je da je upravo tada kad se to s Davidom dešavalo, najlakše bilo prati novac upravo trgovinom bitcoinima jer se trag izvornog novca mogao jako lako zamesti”, kaže Margetić. Ističe da sutra, ako zatreba, tu priču o tužiteljkinom povlačenju može braniti, jer joj je svjedočilo još nekoliko ljudi.

Na pitanje kako je moguće da ljudi iz nadležnih institucija uspijevaju više od godinu dana zataškati ubistvo, Domagoj Margetić kaže: “Oni su uspostavili sistem koji štiti hijerarhiju moći tog korumpiranog aparata. I onaj najmanji u lancu zna da, ako progovori, ugrozio je sebe.”

Ifet Feraget, advokat Davora Dragičevića, takođe je ogorčen izostankom reakcija na brojne slučajeve kriminala unutar pravosudnih i policijskih institucija. Podsjeća da je bivši direktor u Evropskoj komisiji i ekspert u oblasti vladavine prava Rajnhard Pribe, dolazeći u BiH najavio da će budućom reformom pravosuđa biti obuhvaćena i policija. Feraget navodi na čemu je neophodno raditi.

“Treba mijenjati zakone u smislu manjih ovlaštenja i veće odgovornosti tužilaca i treba reformisati Visoko sudsko i tužilačko vijeće u smislu efikasne kontrole nosilaca pravosudne funkcije”, objašnjava ovaj advokat.

Dalje ističe da se zakonski mora preciznije utvrditi i osnov sumnje kao “okidač” tužiocu da donese naredbu o provođenju istrage. “A osnov sumnje je samo da je izvršeno nekakvo djelo. I nije nikakav grijeh… bolje provesti 100 istraga da utvrdimo da se ništa nije desilo nego promašiti jednu, odnosno, ne provesti je”, zaključuje advokat Davora Dragičevića.

Buđenje međunarodne zajednice

Govoreći o izostanku reakcije na korupciju i kriminal unutar policije i pravosuđa, Feraget kaže: “U ovim uvjetima koje imamo i sa ovim odnosom snaga mi ne trebamo očekivati ništa.” Ipak, bez obzira na skepsu, on podvlači: “Ja jedino vjerujem u nekakav rez međunarodne zajednice koji bi išao u pravcu poboljšanja.”

Dolaskom evropskog pravnog eksperta Rajnharta Pribea posredno je najavljeno da će pravosuđe i policija postati fokus međunarodne zajednice u BiH. Simptomatičan je i sastanak koji je nedavno organizovala Američka ambasada u BiH, a kojem su prisustvovali sudija Suda BiH Branko Perić, sudija Vrhovnog suda Federacije BiH Goran Nezirović i glavni kantonalni tužilac Tuzlanskog kantona Tomislav Ljubić. Ova trojica važe za najveće kritičare rada VSTV-a, čije je predstavnike Ambasada izostavila na sastanku izazvavši njihov revolt.

Trinaest dana kasnije, portal Žurnal objavio je snimak u kojem predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija obećava biznismenu Nerminu Aleševiću da će se raspitati za njegov predmet u Tužilaštvu Kantona Sarajevo. Posrednik u sastanku, inspektor SIPA-e Marko Pandža uzima novac od biznismena, uvjeravajući ga da će njime “potkovati” Tegeltiju.

Samo koji dan nakon objavljivanja snimka, Delegacija Evropske unije u BiH, Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u BiH i OSCE uputili su pismo VSTV u kojem, između ostalog, ističu da nisu zadovoljni provođenjem reformi kada je riječ o podnošenju imovinskih kartona, ocjenjivanju rada, te postupku imenovanja sudija i tužilaca.

“Premda nezavisni, nosioci pravosudnih funkcija moraju biti i odgovorni. Da bi zadobilo povjerenje građana u sudskim postupcima, pravosuđe takođe mora biti nepristrasno, profesionalno i efikasno”, kaže se u pismu. Ono što je, ipak, ovo pismo izdvojilo iz mase sličnih u kojima je međunarodna zajednica “izražavala zarbinutost” jeste otvorena najava uskraćivanja finansijske pomoći EU i SAD.

Predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Milan Tegeltija, nakon pisma, ali i podnošenja disciplinske tužbe protiv njega, odlučio je da se skloni na godišnji odmor. U međuvremenu, njegove kolege su ga, očekivano, oslobodile disciplinske odgovornosti.

Na potezu je međunarodna zajednica, a slučaj Tegeltija vjerovatno će postati lakmus-papir za pitanje da li je Bosna i Hercegovina spremna da se obračuna sa kriminalom unutar svojih ključnih institucija.

Izvor: Impuls portal

The post Pravosuđe i policija u BiH: Kad sistem dila i ubija first appeared on Gerila.info.

“To što on govori da je snimak isječen, to je njegova stvar. Neću da ulazim u polemiku sa Tegeltijom. Ne bih ja ništa komentarisao. Svi vide šta je u pitanju”, kaže Avdić.

“Ne znam šta je problem odakle je ovaj snimak. Je li problem što je Tegeltija uzeo mito ili odakle nama snimak”, dodao je Avdić.

Milan Tegeltija, sa druge strane, nije htio komentarisati novac koji se pojavljuje na snimku.

“Moj jedini komentar na ovakav isječen i zakonski upitan snimak, u cijelosti potvrđuje navode iz demanta koji sam dao neki dan. Čuje se jasno da mu ja ne mogu pomoći i upućujem ga na standardne procedure odnosno kada se građani žale na sporost ili nedovoljnu brzinu rješavanja”, rekao je za Face Tegeltija.

“Ja ne isključujem mogućnost da je neko iskoristio razgovor sa mnom. Vidljivo je na snimku da sam ja otišao i da s tim nemam nikakve veze. Ja tog čovjeka nisam više nikada u životu vidio, ni Marka Pandžu ni Nermina Aleševića, samo jednom kada je slučajno prišao mom stolu u jednoj kafani sa više ljudi. Nisam nikada ni razgovarao s njima”, dodao je Tegeltija.

Tvrdi da je na ispravan način postupio

“Kada mi stranke skrenu pažnju da nešto nije kako treba, uvijek im kažem da dostave potrebne dokumente.

Na upit da li je normalno da se ti formalni poslovi obavljaju u kafani Tegeltija odgovara:

“Ja idem u kafane. Čovjeku sam u kafani rekao ja ti sada ovdje ne mogu pomoći. Ništa neću uraditi nakon ovog snimka, nemam šta da uradim”, zaključio je Tegeltija.

Podsjećamo, internet portal Žurnal, koji je prvobitno objavio informacije o umiješanosti predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH Milana Tegeltije u korupciju, objavio je danas i snimak na kojem je jedan od sudionika i Tegeltija, a na kojem razgovara s Nerminom Aleševićem, biznismenom iz Velike Kladuše.

FACE TV

The post Avdić : Na snimku se sve vidi! Tegeltija: Neko je iskoristio razgovor sa mnom! first appeared on Gerila.info.

Milan Tegeltija  je pristao da mu čovjek kojeg je vidio dvaput u životu dovede čovjeka kojeg nikad nije vidio u životu da pričaju o pojedinačnom krivičnom predmetu o kojem članovi VSTV-a ne smiju pričati.

To je, otprilike, sažetak izjava koje je proteklih dana davao predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća.

Dokument VSTV-a broj: 01-50-93-14/2015 od 9. februara 2015. godine, naslovljen kao “demanti Slobodnoj Bosni”, dokazuje da članovi Visokog sudskog i tužilačkog vijeća NE SMIJU baviti pojedinačnim predmetima.

“Predsjednik Tegeltija je u više navrata jasno istakao da VSTV BiH nema mandat da se bavi pojedinačnim predmetima, pa tako navodi: principijelno moram da kažem da ukoliko bilo koje pitanje dotiče bilo koje pojedinačne predmete u pravosuđu, Visoki sudski i tužilački savjet ne može tim da se bavi. To nije njegov posao. Mi u VSTV ne možemo da se bavimo pojedinačnim predmetima. Ja kao predsjednik VSTV-a niti bilo ko u VSTV ne može da razmatra da li je nekakav sudija ili tužilac pogriješio u određenom predmetu. To nije ono što mi radimo”, navedeno je u aktu kojeg je potpisao Milan Tegeltija, među korumpiranim inspektorima SIPA-e poznatiji kao Mića.

“Mića, ono što smo pričali, drug”, reći će inspektor Marko Pandža nakon što je za Tegeltijin sto, po prethodnom dogovoru sa predsjednikom VSTV-a, doveo Nermina Aleševića, da popričau o pojedinačnom predmetu o kojem članovi VSTV-a – ne mogu razgovarati.

“Nermine, sjedi”, kazat će Tegeltija, a onda će upitati Aleševića šta ima kod Dalide.

Pola sata kasnije, nakon što je Tegeltija upoznat o pojedinačnom predmetu i nakon što je dao upute Aleševiću da Marku iz SIPA-e proslijedi broj pojedinačnog predmeta o kojem članovi VSTV-a ne smiju da govore,  Mića je kazao: “Ti ćeš meni sve to dostaviti, pa ću ja vidjeti s Dalidom”. Onda je šef bh. pravosuđa izašao iz kafane u kojoj su ostali biznismen Alešević i posrednik Pandža.

“Slučaj druže, moja je uloga ovdje najnezahvalnija”, kazat će Pandža prije nego će započeti proces potkivanja.

Alešević je izbrojao do dvadeset, predao dvije hiljade maraka inspektoru Pandži, a ovaj je obećao da će, po dogovoru, prebaciti prebaciti njemu, tj. Mići. I, da, bila je to treća rata u nizu.

“On će to završiti”, kazao je Pandža.

Izvor: zurnal.info

The post ŽURNAL: Video razgovora između Milana Tegeltije i Nermina Maleševića i predaja novca inspektoru SIPA-e! first appeared on Gerila.info.