Ovaj dokument je predložila Komisija za saradnju sa NATO-om i koji se, kao godišnji izvještaj, šalje ovog vojnoj organizaciji.

Usvajanje ovog programa i njegovo slanje u NATO je jedna od obaveza koju BiH ima prema ovoj organizaciji, u okviru MAP programa.

Posljednji put Godišnji nacionalni program (ANP) je poslan 2022. godine.

Akcioni plan za članstvo (ANP) sa ciljem pružanja pomoći zemljama koje žele postati članice saveza se sastoji od praktične podrške i konsultacija, a namijenjen je kao pomoć tokom priprema država za članstvo u NATO-u.

Sarandnja BiH i NATO  i usvjanje ovih dokumenata su voma često predmet političkih sukoba, s obzirom na politiku vlasti Republike Srpske i SNSD-a prema ovoj organizaciji, te se često navodi da Republika Srpska opstruiše ovaj proces.

Ipak, zanimljivo je da je program reformi usvojen samo jedan dan nakon što se predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović sastala sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom.

Nakon sastanka su rodržali i konferenciju za medije, gdje je Cvijanovićeva rekla da saradnju treba jačati u budućnosti.

“Zahvalni smo NATO-u na podršci koju nam je pružao tokom godina i zapravo očekujemo da će ta podrška biti tu kada god zatreba, a posebno bih se zahvalila na podršci koja nam je pružena u smislu izgradnje kapaciteta odbrane. Ono što je jako važno sa današnjeg sastanka je zapravo da smo potpuno svjesni da našu saradnju treba jačati u budućnosti i ja sam jako zahvalna svima koji su strasno radili u prethodnom periodu da podrže državu i da daju ono što je bilo potrebno u tom trenutku“, rekla je tom prilikom Cvijanovićeva.

Ona se zahvalila Ruteu na podršci NATO-u koju BiH ima na putu ka Evropskoj uniji.

The post Savjet ministara BiH usvojio Program reformi koji se šalje u NATO first appeared on Gerila.info.

Proces evropskih integracija Bosne i Hercegovine se odvija po principu “jedan korak naprijed, dva nazad”. Obilježen je deklarativnom podrškom političkih elita, brojnim opstrukcijama i ispunjavanjem forme nauštrb suštine. To je, na kraju krajeva, i rezultiralo mnogobrojnim uslovljavanjima od strane predstavnika EU, kao što je posljednje “uslovno zeleno svjetlo”, kada je Bosna i Hercegovina dobila preporuku Evropske komisije za početak pregovora o članstvu u Evropskoj uniji, ali je potrebno da prethodno ispuni potreban stepen usklađenosti s kriterijumima o članstvu.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je u novembru prošle godine rekla kako će se o otvaranju pregovora s BiH odlučivati u martu 2024. godine. Mart se približava, malo šta je urađeno. U međuvremenu, predstavnici EU su došli u BiH da “provjere situaciju”. Međutim, postavlja se pitanje šta je stvarni razlog njihove posjete.

Viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) Adnan Ćerimagić ističe da posjeta predsjednice Evropske komisije dolazi kao rezultat mandata koji je ona dobila od zemalja članica u decembru.

“Taj mandat je glasio da do marta treba da dostavi međuizvještaj o napretku BiH i da se Komisija odredi prema tome da li uslovna preporuka o otvaranju pregovora treba postati bezuslovna. Dolazak dvojice premijera dolazi na inicijativu premijera Plenkovića, koji je ponudio, a predsjednica Evropske komisije to i prihvatila, da u BiH dođu u grupi koja uključuje jednog premijera koji je bio u decembru itekako zainteresovan za otvaranje pregovora s BiH, bezuslovno, i koji je zagovarao, bez obzira na to što Komisija nije preporučila da se ide u otvaranje pregovora, i jednog premijera koji je u decembru bio skeptičan prema tome i koji je smatrao, s obzirom da uslovi nisu ispunjeni, da Komisija nije proporučila, da tako nešto ne treba”, ističe Ćerimagić za Gerilu.

Navodi da je njihova posjeta dio pokušaja ohrabrenja vlasti u BiH da urade što više do marta, dodajući da pored ohrabrenja postoje još neki razlozi posjete.

“Činjenica da je tu premijer Rute čiji mandat će, sasvim izvjesno, u narednih dva, tri mjeseca prestati, možda je i neki dodatni pritisak da kaže „evo, dok sam ja tu, uradite te uslove koji su potrebni, jer kad poslije mene dođe novi premijer Holandije biće sasvim sigurno još teže“. Naravno, ispod svega toga su i neki individualni motivi tih političara. Prije svega, premijer Rute se vidi kao potencijalni kandidat za generalnog sekretara NATO, možda i kao neko ko bi mogao zauzeti neku važnu poziciju u Evropskoj komisiji, a nije tajna ni da predsjednica Evropske komisije želi ponovo biti izabrana na to mjesto, a da premijer Plenković već godinama ima velike ambicije na evropskom nivou”, navodi Ćerimagić.

Inače, smatra da je to za političare uvijek najbolja opcija kada mogu sa jednim potezom pokriti jako puno stvari.

“Ono što je za nas iz BiH pitanje da li će ta posjeta imati taj efekat koji je nama bitan, a to je ne nužno samo da otvorimo pregovore, ne nužno samo da se na evropskom nivou govori možda malo pozitivnije, već je nama bitno da se dogode reforme koje će svakodnevni život građana unaprijediti. Prije svega, tu govorimo o vladavini prava, o slobodama medija, sve što je pod udarom već duži niz godina u BiH, i to naravno zavisi od naših političara i tu mi kao građani i posmatrači imamo svakog razloga da budemo skeptični da će se to desiti”, istiće Ćerimagić na kraju.

Što se tiče ličnih interesa, kao potencijalnog razloga dolaska u BiH, nekadašnji diplomata Draško Aćimović podsjeća da će se u EU u junu održati izbori, u čemu vidi potencijalne razloge posjete.

“Odlazeća administracija želi da pokaže da je ostvarila uspjeh u jednom projektu, odnosno da pokaže da su političari u BiH ipak kooperativni i da su uradili ono što se od njih tražilo. Oni će to predstaviti kao svoj uspjeh i to je smisao njihove posjete i trenutnog angažmana. Svi su svjesni da se ne može prikazati nikakvim uspjehom donošenje dva, tri zakona, to je besmisleno nazivati uspjehom ako je Srbija za posljednjih pet godina više od hiljadu zakona vezanih za EU definisala ili napravila zadatke, BiH ima 27 tako da o bilo kakvom uspjehu tu nema govora. Ali, to je smisao njihove posjete”, ističe Aćimović za Gerilu.

Podsjeća da je Mark Rute izgubio izbore u Holandiji i smatra da on pokušava da ovom posjetom obezbijedi što bolje mjesto sebi u administraciji EU u sljedećem mandatu.

“To je jedan razlog da on pokaže nekakav svoj uspjeh da se sa njegovim dolaskom usvojilo nekoliko zakona, tako da vidimo da se panično radi na usvajanju bilo čega. Vidimo da se čak prikazuje kao uspjeh što će se usvojiti budžet na nivou BiH, sa usvajanjem budžeta se kasni tri mjeseca a oni to predstavljaju kao uspjeh. To treba Marku Ruteu. Plenković ima najveće šanse za neku od najviših pozicija EU i to je njegov cilj. Što se tiče Ursule fon der Lajen, njena pozicija unutar EU je već duži period prilično nesigurna tako da i njoj treba neki uspjeh u narednom periodu”, ističe Aćimović na kraju.

Evropski zvaničnici će otići. Pitanje je da li će njihova posjeta uroditi plodom. Možda i hoće, ali za koga. Za Bosnu i Hercegovinu teško.

Gerila.info

The post Razlozi posjete EU zvaničnika BiH: Ohrabrivanje, pritisci ili lični interesi? first appeared on Gerila.info.