Projekat je mjesecima predstavljan kao velika razvojna šansa, ulaganje vrijedno više milijardi eura koje bi Republiku Srpsku moglo pozicionirati na evropskoj mapi strateških sirovina.

Međutim, politički potres koji se upravo dogodio u Mađarskoj mogao bi potpuno promijeniti sudbinu cijelog projekta, navodi portal biznisinfo.

Naime, Viktor Orban je izgubio izbore, a dužnost premijera juče je i zvanično preuzeo Peter Mađar, političar potpuno drugačijeg profila i odnosa prema vlastima Republike Srpske. Time je ozbiljno uzdrman jedan od ključnih političkih i finansijskih oslonaca projekta litijuma na Majevici.

O kakvom projektu je riječ

Za one koji nisu pratili cijelu priču, riječ je o projektu eksploatacije litijuma i drugih strateških minerala na području planine Majevice, gdje su istraživanja pokazala velika nalazišta litijuma, bora, kalijuma i magnezijuma. Prema ranijim procjenama, nalazište kod Lopara sadrži:

• oko 1,5 miliona tona ekvivalenta litijum-karbonata;
• oko 14 miliona tona borne kiseline;
• desetine miliona tona drugih minerala.

Zbog toga je projekat već proglašavan jednim od najznačajnijih rudarskih poduhvata u ovom dijelu Evrope.

Litijum je danas jedna od najtraženijih sirovina na svijetu jer predstavlja ključnu komponentu baterija za električne automobile i energetsku tranziciju Evrope.

Švajcarska firma, njemačka industrija i mađarski novac

Formalni nosilac istraživanja i zahtjeva za koncesiju je švajcarska kompanija Arcore AG, ali je od početka veoma važnu ulogu igrala Mađarska – kroz političku podršku Orbanove administracije, mađarske državne fondove i finansijske institucije.

Plan je bio da se sirovina iz Lopara transportuje na preradu u Njemačku, gdje bi se proizvodio litijum-hidroksid za evropsku autoindustriju. U tom lancu važnu ulogu ima i kompanija Rock Tech Lithium, koja razvija prerađivačke kapacitete u Njemačkoj.

Upravo zbog toga projekat nije bio samo lokalna rudarska priča, nego dio mnogo šire evropske industrijske i geopolitičke strategije.

Zašto je 2026. trebala biti prelomna godina?

Ova godina od početka je označavana kao ključna za budućnost projekta. Tokom 2026. očekivalo se:

• donošenje konačne odluke o koncesiji;
• početak velikih investicija;
• pripreme za komercijalnu eksploataciju;
• ulazak stotina miliona eura u projekat.

Investitori su već ranije govorili o mogućnosti početka eksploatacije krajem ove godine.

Istovremeno, vlasti Republike Srpske posljednjih mjeseci mijenjale su zakonski okvir kako bi ključne odluke o geološkim istraživanjima i eksploataciji bile prebačene na entitetski nivo, čime je znatno smanjen utecaj lokalnih zajednica.

Mnogi su upravo 2026. vidjeli kao godinu konačne odluke – ili početka velikog rudarskog projekta ili početka ozbiljnog društvenog sukoba oko njega.

Orbanov poraz mijenja političku računicu

Ali sada se geopolitička slika naglo mijenja. Orban je bio jedan od najbližih evropskih saveznika vlasti RS-a i snažno je gurao strategiju pretvaranja Mađarske u evropski centar proizvodnje baterija. Zbog toga je Budimpešta pokazivala veliki interes za regionalna nalazišta litijuma, uključujući i Majevicu.

Nova vlada Petera Mađara, međutim, dolazi s potpuno drugačijim političkim prioritetima.

Mađar se predstavlja kao proevropski reformista koji želi distancirati Mađarsku od Orbanovog modela politike i brojnih kontroverznih regionalnih savezništava.

To otvara ozbiljna pitanja:

• hoće li nova vlast nastaviti podržavati projekat;
• da li će ostati planirane investicije;
• hoće li Budimpešta i dalje politički stajati iza cijelog aranžmana.

Jer mađarska podrška nije bila samo finansijska. Ona je predstavljala i političku zaštitu projekta.

Ekološki otpor nije nestao

Paralelno s ekonomskim planovima, projekat se od početka suočava sa snažnim ekološkim otporom. Građani Lopara i ekološke organizacije mjesecima upozoravaju na moguće posljedice rudarenja litijuma:

• zagađenje podzemnih voda;
• upotrebu hemikalija u preradi;
• dugoročno uništavanje prirode Majevice.

Kao primjer često se navodi slučaj Srbije i projekta Rio Tinta u dolini Jadra, koji je zaustavljen nakon velikih protesta.

Godina odluke ili godina preispitivanja

Zbog svega toga, promjena vlasti u Mađarskoj mogla bi označiti početak nove faze neizvjesnosti za projekat koji je do prije samo nekoliko mjeseci djelovao kao gotovo siguran.

Umjesto godine početka eksploatacije, 2026. bi sada mogla postati godina preispitivanja cijelog projekta litijuma na Majevici.

Izvor: biznisinfo.ba

The post Šta Orbanov pad znači za Majevicu i projekat eksploatacije litijuma? first appeared on Gerila.info.

Istraživanja su potvrdila bogatstvo flore, faune i geološko-paleontološkog nasljeđa ovog područja. Zabilježeno je prisustvo brojnih rijetkih, endemskih i zakonom zaštićenih vrsta biljaka, gljiva i životinja – od šišmiša i ptica grabljivica do vodozemaca, gmizavaca i insekata. Posebno su istaknuti očuvani šumski ekosistemi bukve, jele, smrče i bora, ali i rijetke, reliktne biljne zajednice koje su danas sve rjeđe u Bosni i Hercegovini.

Rezultati, kako ističu istraživači i aktivisti, ostavljaju malo prostora za dilemu. Majevica ispunjava sve uslove da dobije status parka prirode, što je predviđeno i važećim Prostornim planom Republike Srpske. Lokalni okolišni pokreti podsjećaju da su još 2024. godine podnijeli Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske zahtjev za proglašenje Majevice zaštićenim područjem, te da izrada Studije zaštite predstavlja ključni korak u tom procesu.

„Rezultati istraživanja jasno pokazuju da Majevica ima neprocjenjivu prirodnu i kulturnu vrijednost. Naša poruka je jednostavna – zaštita Majevice nije prepreka razvoju, već jedina garancija da će ovaj kraj imati budućnost“, poručila je Andrijana Pekić iz Udruženja građana „Čuvari Majevice“.

Izložba je podsjetila i na kulturno-istorijski značaj Majevice. Prema podacima Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona, na ovom području evidentirano je oko 40 lokaliteta sa stećcima, dok se najveća nekropola stećaka u Bosni i Hercegovini nalazi upravo na Majevici, na razmeđi sela Piperi i Jablanica. Za mnoge mještane, ti nalazi dodatno potvrđuju da se ne radi o „praznom prostoru“ za eksploataciju, već o prostoru identiteta i kontinuiteta života.

Poruke sa skupa bile su jasne i kada je riječ o viziji razvoja. Građani i aktivisti insistiraju na održivim modelima – očuvanoj prirodi, zdravoj poljoprivredi i stočarstvu po kojima je Majevica decenijama poznata, te odgovornom razvoju turizma. S druge strane, eksploatacija litijuma i drugih takozvanih kritičnih mineralnih sirovina doživljava se kao direktna prijetnja pitkoj vodi, zemljištu, zdravlju ljudi i opstanku lokalnih zajednica.

„Održiva poljoprivreda, stočarstvo i odgovoran turizam su modeli razvoja koji čuvaju prirodna dobra i donose dugoročnu korist ljudima. Rudarenje litijuma nosi rizike koje Majevica i njeni stanovnici ne mogu i ne smiju prihvatiti“, istakla je Snežana Jagodić Vujić iz Ekološkog udruženja „Eko put“ iz Bijeljine.

Otpor lokalne zajednice nije nov. Više od šest hiljada građana iz Bijeljine, Zvornika, Lopara i Ugljevika potpisalo je peticiju kojom se od Narodne skupštine RS traži moratorijum na sva geološka istraživanja i eksploataciju ruda na Majevici. Iako je Narodna skupština RS dva puta odbila da podrži inicijativu za zabranu rudarenja litijuma, Skupština opštine Lopare je u julu 2025. godine jednoglasno usvojila Rezoluciju o sprječavanju otvaranja rudnika litijuma, jasno poručivši da se protivi bilo kakvim dogovorima s domaćim ili stranim investitorima.

U međuvremenu, Vlada RS je povukla poteze koji su dodatno pojačali nepovjerenje građana. Iako je zakonom propisan rok od dvije godine za podnošenje zahtjeva za eksploataciju nakon završenih istraživanja – rok koji je u slučaju nalazišta na Majevici isticao 31. jula prošle godine – taj rok je pomjeren do februara 2025. godine. Paralelno s tim, izmjenama Zakona o geološkim istraživanjima uklonjena je odredba koja je garantovala obavezno učešće lokalne zajednice u javnim raspravama, što su analitičari ocijenili kao ozbiljan korak unazad u transparentnosti.

Podsjećamo, lokalno stanovništvo Lopara se godinama protivi najavama otvaranja rudnika litijuma, a o tome je Gerila.info u više navrata izvještavala. Prije godinu dana tadašnji predsjednik RS Milorad Dodik primio je predstavnike kompanija Rock Tech Lithium i Arcore AG, a neposredno prije toga Arcore je podnio zahtjev za eksploataciju litijuma Ministarstvu energetike i rudarstva RS. Projekat je, uprkos otporu, i dalje u procedurama za dobijanje rudarske koncesije.

Sa današnje izložbe poručeno je da Majevica nije prostor za rizične projekte i brze profite, već dom za oko pola miliona ljudi koji na ovom području žive, rade i planiraju svoju budućnost. Poruka lokalne zajednice ostaje ista – razvoj da, ali ne po cijenu uništenja prirode, zdravlja i prava ljudi da odlučuju o prostoru u kojem žive.

Dejan Rakita / GERILA

The post Nauka potvrdila: Majevica je prirodno blago, ne prostor za rudnik litijuma first appeared on Gerila.info.

Ali, krenimo redom.

Od ignora do ignita

Mjesecima su aktivisti i mještani majevičkog kraja upozoravali: planirana eksploatacija litijuma ugroziće vodu, vazduh, zemlju, život. Podnijeli su preko 6.000 potpisa, dobili podršku skupštinskog Odbora za zaštitu životne sredine, održali desetine skupova, apela, tribina.

I kako je Narodna skupština odgovorila?

Nijemo. Tačnije – „demokratski“ tiho. Od 64 prisutna poslanika, svega njih 21 glasao je za građansku inicijativu. Ostali su, uprkos prisustvu, odlučili da ignorišu svoj mandat. Da ne pritisnu nijedno dugme. Takva politička šutnja bila je dovoljna da inicijativa bude skrajnuta.

Kada su inicijatori, uz pomoć Centra za životnu sredinu, podnijeli žalbu Vrhovnom sudu RS zbog neregularnog glasanja, vladajuća većina je ćutala. Opet.

Sve do jednog TV intervjua.

Istraga sedmice: Litijum u eteru

U intervjuu za emisiju Istraga sedmice Hayat televizije, članica Predsjedništva BiH i bliska saradnica Milorada Dodika, Željka Cvijanović, govorila je o pregovorima sa američkom administracijom. Spomenula je i litijum – u kontekstu potencijalnih sporazuma sa SAD-om, navodeći potrebu „otvaranja prema Zapadu“ i ulaganja u razvojne projekte. Bio je to trenutak kad je nešto škripnulo.

Draško Stanivuković, lider Pokreta „Sigurna Srpska“, dočekao je tu izjavu kao dokaz da se „Republika Srpska prodaje za lični mir“ vladajuće elite. U nizu objava na društvenim mrežama optužio je Dodikovu ekipu da su „litijum i prirodna bogatstva stavili na sto“ pred stranim centrima moći.

„Nakon kumovih zgrada, Vijadukta i Serdarova, sada je na redu zemlja“, poručio je Stanivuković. „Litijum je politički zalog za lične slobode.“

Iako Cvijanovićka tvrdi da je u intervjuu zapravo odgovorila „ne, nije“ na pitanje da li je litijum bio dio dogovora sa Amerikancima, Stanivuković je – kako tvrde režimski mediji – izmontirao snimak tako da izgleda kao da ona odgovara „naravno“.

Nije prošlo dugo dok Željka Cvijanović nije reagovala.

Старим манипулацијама прикриваш нове. Ти си мали манипулатор и фалсификатор. Џаба се уваљујеш у велике теме кад ни о малим стварима не знаш ништа. Видимо се на суду. https://t.co/b79UtPCSXX pic.twitter.com/unHfCJuRN9

— Жељка Цвијановић (@Cvijanovic_Z) November 11, 2025

„Ti si mali manipulator i falsifikator“, poručila je Stanivukoviću na društvenoj mreži X. „Vidimo se na sudu.“ Uslijedila je najava tužbe, uz tvrdnju da je Stanivuković već jednu izgubio i da je „očajan“.

Vukanović: Ugovori ispod stola

Nebojša Vukanović, lider Liste za pravdu i red, otišao je korak dalje. On je u istom intervjuu prepoznao „otkrivanje dijelova zakulisnih radnji i trgovina s Republikom Srpskom“, te prozvao Cvijanović da predlaže „predaju zaliha litijuma Americi kako bismo se zbližili s Trampom i Amerikom“.

“Punih sat vremena Avdo (Avdić, prim nov) je ispovjedio Željku Cvijanović za emisiju Istraga sedmice Hajat televizije, otkrivajući nam dijelove tajni, zakulisnih radnji i trgovina Republikom Srpskom. Tako smo saznali da Željka Cvijanović mnogo više poštuje i voli i da su joj bliži NATO, Evropska Unija i zapad nego BRIKS, uz poruku da Republika Srpska treba sklopiti ekonomski sporazum sa Amerikom i predati joj zalihe i rudnike litijuma, ali i drugih ruda i sirovina, kako bi se mi ubrzano razvili te zbližili sa bratom Trampom i Amerikom…Ne treba puno biti mudar i čitati između redova pa shvatiti da je suština kapitulacije u Vašingtonu i skidanja sankcija vrhu režima, povezanim firmama i licima u poruci SVE MOŽE, i NATO, i Litijum, i imovina, i da zbog te veleizdaje Srba i Republike Srpske imaju podršku Amerike, Hrvatske i zapadnih sila, ali i SDA, HDZ i brojnih stranaka iz Federacije”, napisao je Vukanović, između ostalog, na svom blogu.

Bio je to još jedan signal da se litijum pretvorio u politički alat u kampanji – što ujedno ukazuje i na nervozu u redovima vlasti. A da bi tema mogla da postane eksplozivna pokazuje i Cvijanovićkina izjava da će tužiti Stanivukovića, optužujući ga za „podmuklu prevaru“.

I šta je zapravo istina?

U pozadini političke buke i međusobnih optužbi ostaje činjenica da je vlada RS već godinama ignorisala građansku volju da se Majevica zaštiti kao park prirode. Kompanija Arcore AG, iako formalno još nema koncesiju, aktivno je istraživala nalazišta litijuma još od 2018. godine.

U međuvremenu, građanske inicijative – iako zakonski validne – doživjele su ignorisanje, proceduralno sabotiranje i pravne akrobacije. U više navrata, vlasti su tvrdile da „nisu ispunjeni uslovi“ za raspravu, iako su svi zakonski kriterijumi bili ispunjeni.

Načelnik Lopara, Rado Savić, javno je upozoravao da će otvaranje rudnika „ugroziti život i zdravlje ljudi, kao i životnu sredinu“. Malobrojni poslanici poput Đorđa Vučinića i Tanje Vukmanović govorili su o zagađenju, hidrauličkom ispirku i kiseloj magli koja bi mogla ugroziti tlo, vodu i pluća ljudi. Sve uzalud.

Podsjećamo, Milorad Dodik je 20. februara ove godine u Palati Republike u Banjaluci primio predstavnike švajcarske kompanije Arcore AG i kanadsko‑švajcarske firme Rock Tech Lithium Inc.

Sastanak se desio svega tri dana prije nego što je Arcore podnio zahtjev za eksploataciju litijuma kod Lopara, čime je označen ključni korak u prelasku sa istraživanja na eksploataciju. Tokom sastanka, Dodik je investitorima poručio da Republika Srpska „nudi stabilnost i pravnu sigurnost“, dajući time političku podršku projektu. Iako iz institucija tvrde da formalno još nije odlučeno o koncesiji, zahtjev je podnesen u zakonskom roku i otvara vrata za dalje procedure.

Kad ne može životna sredina, može kampanja

Paradoks je u tome što litijum nije postao tema zbog ekoloških razloga, nego zbog – politike. Tek kad je postao „predizborni napad“, institucije i moćnici su se zainteresovali.

I dok Željka Cvijanović najavljuje tužbe, Stanivuković optužuje za izdaju, a Vukanović govori o „dogovorima sa NATO-om“, jedno ostaje neporecivo: nijedan zvaničnik iz vrha vlasti RS do sada nije jasno rekao da rudnika litijuma na Majevici neće biti.

Građani su to rekli više puta. I na ulicama. I potpisima. I pred skupštinom. I pred Vrhovnim sudom.

Čini se, na kraju, da u ovoj zemlji životi ljudi i priroda koja ih okružuje postaju važni tek kad mogu poslužiti za političke obračune.

Dejan Rakita / GERILA

The post Kako je Majevica postala politički ulog: Litijum ću te, litijumom ćeš me! first appeared on Gerila.info.

Težak dan za prekodrinske, a i sve ostale Srbe, nije nimalo uticao na raspoloženje Milorada Dodika, koga, realno, ni jedno ni drugo ne interesuje. Jer, počela je kampanja — a na izborima, formalno, ne učestvuje on, ali ima svog “takmičara”. Sa hrvatskim vlastima, predvođenim HDZ-om, već godinama savršeno funkcioniše, zahvaljujući im se redovno i javno, nakon svih peripetija sa SAD, OFAC-om, Šmitom i Sudom BiH, iz kojih je, objektivno, izašao kao pobjednik. Incidente u Zagrebu i Splitu nije spomenuo, kao ni sramni okrugli sto održan u hrvatskom Saboru čiji su učesnici tvrdili da Јasenovac nije bio logor smrti, već radni logor. Vjerovatno neće ni Marijinu sudbinu — zašto bi, kad tu istu sudbinu kroje njemu lojalni kadrovi u Hercegovini.

Ali vratimo se na Sinišu Karana. Sam izlazak SNSD-ove vrhuške iz Palate Republike pokazao je ko je i dalje “glavni baja”, jer se Karan gotovo stidljivo šunjao iza svog stranačkog šefa. I to otvara jedno sasvim logično pitanje — ko je dozvolio da kampanja SNSD-a počne iz Palate, koja predstavlja instituciju Republike Srpske, a ne iz prostorija stranke u banjalučkom naselju Rosulje? Ali, jasno je: Dodik diktira ko se i kuda kreće, kada i kako se lijepe prvi plakati — i, naravno, na njima dominira on.

On prvi daje izjavu, on otvara kampanju, on komanduje kadrom. I, da se ne lažemo, svi novinari i okupljeni žele čuti samo njega.

I sam Karan je na svoj nalog na mreži X postavio video na kojem dominira – znate već ko!

Глас за Каранa је глас за Додика!

Побиједиће Српска! pic.twitter.com/L0YC27SthC

— Siniša Karan (@sinisa_karan) November 8, 2025

Karan je, već na startu, podsjetio na Rajka Kuzmanovića – nekada vrsnog profesora i intelektualca, a kasnije “institucionalnu ikebanu”, predsjednika čije je ime ostalo, ali ne i glas. Akademske reference pretvorene su u protokolarnu poslušnost.

Paradoksalno, upravo je Dodik, u svojoj samouvjerenosti, izgovorio možda i najistinitiju rečenicu o današnjoj Republici Srpskoj:

“Mi smo SNSD, mi smo snaga naroda, mi smo ono što ovom narodu treba i što narod nema ništa bolje od ovoga.”

I zaista — ima li ovaj narod išta “bolje od ovoga”? Kada se pogleda opoziciona estrada u Srpskoj, gdje se ne zna ko kome radi iza leđa, ko je povezan sa SNSD-om, a ko sa Vučićem, čini se da jedino Dodikov SNSD ima, kakav-takav, pravac.

A taj pravac mogao bi biti — konačna rasprodaja Republike Srpske. Tome u prilog govori i činjenica da je, nakon Banjaluke, prva destinacija SNSD-ove delegacije u kampanji bila upravo Lopare.

Tamo je Dodik večeras poručio da su ovi izbori “nametnuti od muslimana iz Sarajeva” i da je “glas za Karana – glas za njega”. Dodao je i da nije “vezan za funkciju”, nego “za narod”, te da je “komoditet svoje porodice podredio interesima Republike Srpske”.

Upravo Lopare, tačnije Majevicu, već godinama u fokusu su javnosti – pogotovo nakon što je Dodik, polovinom februara, ove godine u jeku svoje borbe za Šmitom u posjetu primio predstavnike kompanija Rock Tech i Arcore AG.

Република Српска није никад боље стајала него данас, имамо стабилне односе са Србијом, одличне са Мађарском, Русијом, Кином и са новом америчком администрацијом.

Дошло је вријеме да на овим изборима народ у Лопарама и широм Републике пресуди онима који су жељели да суде Српској.… pic.twitter.com/7yf4NevNsK

— Милорад Додик (@MiloradDodik) November 8, 2025

Podsjećamo, kompanija Rock Tech Lithium Inc. potpisala je 19. februara obavezujući sporazum o poslovnoj kombinaciji sa švajcarskom firmom Arcore AG, koja je svega nekoliko dana ranije podnijela zahtjev za eksploataciju litijuma u Loparama. Dodik ih je pimio u posjetu dva dana poslije. Sporazum predviđa osnivanje zajedničkog evropskog preduzeća koje će upravljati i Rock Techovim „Guben konverterom“ u Njemačkoj i projektom Arcore Lopare u BiH, čime se povezuje čitav lanac — od rudnika do litijuma spremnog za baterije.

Na nedavno održanoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, lider Liste za pravdu i red Nebojsa Vukanović upozorio je na moguće političke dogovore u vezi s koncesijama na rudna bogatstva, uključujući i litijum na Majevici. Tokom rasprave o Prijedlogu zakona o predmetima od dragocjenih metala, Vukanović je podsjetio da je, prema njegovim riječima, Milorad Dodik neposredno prije ukidanja sankcija navodno izjavio da je spreman ponuditi resurse Republike Srpske u zamjenu za političku podršku.

“Tu političku podršku je i dobio, ali javnost ne zna kakvi su detalji razgovora. Da li postoje dogovori u vezi s koncesijama na rudna bogatstva, uključujući litijum na Majevici?”, upitao je Vukanović.

Šef Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Srdjan Mazalica, odgovorio je da su navodi opozicije pogrešno interpretirani, naglašavajući da Milorad Dodik nije davao takva obećanja, već da je govorio o mogućem uključivanju Sjedinjenih Američkih Država u slučaju da Republika Srpska u budućnosti raspisuje koncesije.

Do 23. novembra dug je put — prepun slogana, lažnih osmijeha, obećanja o “snazi naroda” i tišine o koncesijama, sporazumima i litijumu. Kampanja će, kao i uvijek, biti predstava za narod, ali iza zastava i parola već se jasno vidi ono što slijedi – borba ne za Republiku, nego za ono što je od nje još ostalo da se proda, prepiše ili zadrži pod partijskim patronatom.

P.S. Sjeća li se neko Ane Trišić Babić, inače aktuelne predsjednice Republike Srpske?

Dejan Rakita / GERILA

The post Počela predizborna kampanja SNSD-a: Kandidat Karan kao statista, Dodik u euforiji, prva tribina u Loparama – slučajnost?! first appeared on Gerila.info.

U jeku sve agresivnijih zahvata stranih rudarskih kompanija i pokušaja pretvaranja Balkana u „žrtvenu zonu“ zelene tranzicije, desetine organizacija iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Sjeverne Makedonije i Crne Gore okupile su se u Bijeljini od 24. do 26. oktobra, s jasnim ciljem: ujedinjeni otpor ekološkoj i ekonomskoj eksploataciji.

“Smatramo da je pogubno govoriti o razvoju ekonomije u pravcu prihvatanja uloge moderne, rudarske kolonije, pri čemu će strane rudarske korporacije uzimati gotovo cjelokupan profit, a nama ostavljati uništenu životnu sredinu. Odlučno želimo poručiti da ovdje, na Balkanu nema mjesta takvim projektima. Borimo se i borit ćemo se da život u našim zavičajima, rijekama, planinama, šumama i na našim oranicama bude održiv, dostojanstven i na korist generacijama koje dolaze”, poručile su Azra Berbić iz Fondacije ACT i Žaklina Živković iz Polekola.

Majevica kao simbol borbe

Skup su ugostile organizacije Eko put, Čuvari Majevice i Karton revolucija, koje već godinama predvode borbu protiv planirane eksploatacije litijuma na planini Majevici. Iako je riječ o prostoru izuzetne prirodne i kulturno-istorijske vrijednosti, vlasti i dalje razmatraju dozvole za rudarenje koje bi ugrozilo zdravlje ljudi i narušilo ekološku ravnotežu.

“Planina Majevica je gusto naseljena i obuhvata osam opština i gradova, uključujući i Brčko distrikt. Ovaj kraj treba da razvijamo kroz turizam i poljoprivredu, a ne da ga pretvorimo u rupu bez povratka”, poručila je Snežana Jagodić Vujić, predsjednica udruženja Eko put.

Zelena tranzicija za koga?

Dok globalna potražnja za litijumom i drugim „kritičnim mineralima“ raste, zemlje Balkana sve češće se predstavljaju kao „strateški partneri“ EU u energetskoj tranziciji. No aktivisti upozoravaju da su u stvarnosti domaće institucije podređene interesima profita, a ne interesa ljudi.

“Korupcija, netransparentne koncesije i isključivanje građana iz odlučivanja omogućavaju sprovođenje projekata koji nemaju ni ekološku ni socijalnu opravdanost”, poručile su Berbić i Živković.

Savez raste – širi se i front otpora

Savez “Odbranimo r(ij)eke Balkana” odlučio je da promijeni svoj naziv u “Odbranimo prirodu Balkana”, jer izrastao u savez koji okuplja čuvare i čuvarice kako rijeka, tako i šuma, zavičaja i cijele prirode regije. Ovim činom otvara novo poglavlje za borbu koja nije samo sprječavanje, već iskreno i ujedinjeno zalaganje za sigurnu i dostojanstvenu budućnost te harmoniju između čovjeka i prirode.

Savezu su se pridružile i nove članice iz regije: “Rzavljani”, “Ne damo vode Mionice” i Pokret “Odbranimo šume Fruške gore” iz Srbije, pokret “Zelena narodna straža” iz Sjeverne Makedonije, te Udruga “Una” Srb iz Hrvatske.

“Zaštita prirode je jedna plemenita kauza zbog koje smo se povezali i sakupili ovde u Bijelini. Nama je izuzetno drago što smo postali deo Saveza Odbranimo reke (prirodu) Balkana i što možemo biti primer solidarnosti u borbe protiv zajedničkog neprijatelja”, poručila je Ema Velichkovska iz pokreta “Zelena narodna straža”.

Nedeljice – zajedništvo otpora

Uz poruku da odbrana prirodnih bogatstava ne poznaje granice, okupljanje regionalnog saveza završeno je posjetom Saboru Saveza ekoloških organizacija Srbije (SEOS), održanom u Gornjim Nedeljicama u organizaciji pokreta “Ne damo Jadar”. Na događaju je učestvovalo nekoliko stotina aktivista i aktivistkinja iz cijele Srbije i regiona.

Sa Sabora je poslata snažna poruka: borba za očuvanje prirode je zajednička borba svih ljudi Balkana koji vjeruju da je to jedini put ka dostojanstvenom i sigurnom životu – i sada i za generacije koje dolaze.

“Savez ekoloških organizacija Srbije nastao je iz zajedništva. Spojila nas je nevolja, ali nas je održala bliskost. Danas nas ne okuplja samo otpor, već i ideja rasta – ne borimo se samo protiv trovanja, već učimo kako da razvijamo život. Dakle, nismo samo protiv, kako nas optužuju – mi smo i za”, poručio je Jevđenije Julijan Dimitrijević iz SEOS-a.

Na kraju skupa, Savez “Odbranimo prirodu Balkana” uputio je otvoreni poziv svim ekološkim organizacijama, naučnoj i akademskoj zajednici, kulturnim radnicima i građanima da se priključe ovoj inicijativi i zajedničkoj borbi, solidarno i odlučno.

Okupljeni su saglasni da borba protiv izrabljivanja prirode i ljudi kroz rudarenje tzv. kritičnih mineralnih sirovina postaje jedno od ključnih pitanja društvene, socijalne i klasne pravde u zemljama Balkana.

GERILA

The post Od Majevice do Jadra: Eko aktivisti iz cijelog Balkana ujedinjeni protiv „zelene kolonizacije“ first appeared on Gerila.info.

„Koncesioni model znači da sav profit beru privatne kompanije, a svu štetu snose mještani“, poručio je Anes Podić (Eko akcija), predstavljajući pregled „Rudarenje u BiH – opasnosti po okoliš i ljude“.

Recenzenti mr Jelena Kalinić i prof. dr Samir Lemeš upozorili su na paradoks „zelene tranzicije“ koja u BiH često reprodukuje nepravde umjesto da ih smanjuje, te pozvali na razvoj privrede zasnovane na znanju, a ne na sirovinama.

Prof. dr Muriz Spahić naveo je niz primjera kako rudarski zahvati trajno mijenjaju vodne tokove, tlo i zdravlje ljudi.

Sa terena su stigla svjedočenja: Zoran Poljašević (Ozrenski studenac) opisao je kako se „zakoni kroje za investitore, a protiv mještana“, ali i kako zajednički otpor donosi pobjede.

Suzana Rajković govorila je u ime udruženja koja brane Plivu i Plivska jezera, a Snežana Vujić Jagodić (Ekoput, Bijeljina) podsjetila je da se Majevica uporno brani od planova za litijum, „u interesu stranih kompanija, a protiv volje lokalne zajednice“.

„Ne smijemo amnestirati EU – standarde koje primjenjuju kod kuće, ovdje često ne traže“, dodao je Davor Šupuković, iz UG Fojničani – Maglaj.

Majda Ibraković (Eko BIH mreža) posebno je istakla Vareš: „Jedna strana kompanija preuzela je i prugu i druga javna dobra. Koncesione naknade su mizerne. Možda raste BDP, ali šta je sa gubitkom čiste vode i porastom oboljenja?“

Izvještaj Eko akcije nabrojao je hronične slabosti: inspekcijski nadzor rudarenja praktično ne postoji, dodjele koncesija su netransparentne, odlagališta otpada niko stvarno ne nadzire, ključni podzakonski akti o rudarskom otpadu izostaju, otpor zajednica javlja se kasno, kad su bageri već stigli.

„Zakone o koncesijama treba odmah staviti van snage. Sve drugo je izdaja zemlje i interesa građana“, zaključio je Podić.

Podrška je stigla i iz akademske i državne administracije. Ekonomski stručnjak Anto Domazet ocijenio je da „institucije funkcionišu ekstraktivno – brinu o kapitalu više nego o ljudima“, te podsjetio da inkluzivna ekonomija traži ulaganja u rad, tehnologiju, znanje i interese zajednice, uz zaštitu resursa i jak institucionalni okvir.

„Rudarenje se ne može ukinuti, ali se može radikalno smanjiti ako stvorimo ambijent za industrije zasnovane na znanju“, rekao je prof. dr Samir Lemeš.

Senad Oprašić (MVTiEO BiH) dodao je mračniju procjenu stanja: „Na terenu je gore nego što zvuči. Ministri se ponašaju kao vlasnici resora, kazne su smiješne – 1.500 ili 15.000 KM – a investitori dovoze i radnu snagu, mijenjajući demografiju.“

Sejfudin Hodžić podsjetio je na presudu Ustavnog suda BiH (2012.) da su rijeke, šume, jezera i rude javno dobro, te na odluku OHR-a kojom je nepoštivanje tih presuda krivično djelo.

Iz Banjaluke je Vladimir Topić (Centar za životnu sredinu) ponovio poruku koju je prije godinu dana izgovorio i u Evropskom parlamentu: „BiH ne smije biti rudarska kolonija.“

Razlikovao je „nove privatne rudnike“ od javnih rudnika poput Kreke i Breze „koji su othranili generacije“, te pozvao da se pritisak prebaci na sporne koncesije i divlje istražne radove.

Jučerašnji skup u Parlamentu BiH – prvi takve vrste – zaključen je jasnim zahtjevima: moratorij na nova geološka istraživanja i rudnike dok se ne uspostave zaštićena područja, moderni standardi i nadzor, revizija i povlačenje spornih koncesija, usklađivanje kazni sa evropskim, te puna primjena presuda Ustavnog suda BiH.

Aktivisti su poručili da neće popustiti pritisak na institucije dok „glasovi sa terena“ ne postanu dio državne politike zaštite prirode.

Dejan Rakita /GERILA

The post Prvi put u Domu naroda: Eko-aktivisti u Parlamentarnoj skupštini BiH prozvali rudarske projekte i „ekstraktivnu“ politiku first appeared on Gerila.info.

Usvajanjem rezolucije, Bijeljina se priključila opštini Lopare, koja je još ranije izrazila svoj jasan stav protiv eksploatacije litijuma na teritoriji Majevice. Odluka odbornika dolazi nakon višemjesečnog pritiska građana, nevladinih organizacija i aktivista, ali i prethodnih pokušaja da se o ovoj temi raspravlja u institucijama, koji su bili ignorisani.

Odluka Skupštine dolazi nakon što je prethodno odbijen zahtjev da se ova tačka uopšte nađe na dnevnom redu. Skupština Grada Bijeljina mjesecima nije reagovala na inicijativu potpisanu od strane više od 6.000 građana, koji su tražili da se lokalne vlasti jasno izjasne o pitanju litijuma. Istovremeno, Vlada Republike Srpske odbila je da raspravlja o prijedlogu zakona o zaštiti Majevice, ignorišući zahtjeve lokalnog stanovništva i ekoloških udruženja.

Takođe, voljom većine NSRS nije usvojila građansku inicijativu kojom je traženo stavljanje moratorijuma na davanje koncesija za ekološka istraživanja i eksploataciju mineralnih sirovina, ruda i drugih resursa na području planine Majevica.

Aktivisti i dalje čekaju odgovor na Žalbu Vrhovnog suda Republike Srpske da se donese Odluka o poništenju glasanja za tačku 33 Građanske Inicijative i upućivanje na novo glasanje, zbog nepravilnosti u samom procesu glasanja.

Gerila.info

The post Skupština Grada Bijeljina jednoglasno protiv rudnika litijuma na Majevici first appeared on Gerila.info.

Ova građanska inicijativa izrađena je i uredno podnesena u skladu sa Zakonom o referendumu i građanskoj inicijativi Republike Srpske, o čemu smo već pisali, zbog čega je ista bila upućena u skupštinsku proceduru i uvrštena na dnevni red plenarne sjednice. Međutim, NSRS ipak nije usvojila građansku inicijativu—ali uz postupanje organa koje nije bilo u skladu sa zakonom. Zbog toga je, uz pomoć Centra za životnu sredinu, kod Vrhovnog suda Republike Srpske podnesena žalba radi preispitivanje postupanja Narodne skupštine.

Iako je građansku inicijativu jednoglasno podržao Odbor za zaštitu životne sredine, te i određen broj poslanika, konačno neprihvatanje inicijative nije bilo u skladu sa zakonom i poslovnikom o radu skupštine iz razloga što značajan broj poslanika, njih ukupno šesnaest, koji su prisustvovali sjednici i Danu za glasanje, uopšte nije glasalo iako je to bila njihova obaveza.

„Volja građana, izražena putem građanske inicijative je legitimna, dok negativna odluka Narodne skupštine to nije. Praksa apstiniranja od mandata u predstavničkom tijelu nigdje nije utemeljena i dugoročno je pravno štetna, posebno za građanske inicijative. Uz to, na ovaj način glas apstinenata uopšte nije poznat i ne može pravno biti korišten isključivo na štetu predlagača, što je ovdje slučaj—tim prije jer niko od poslanika nije glasao protiv građanske inicijative”, izjavio je Redžib Skomorac, pravni savjetnik u Centru za životnu sredinu.

Naime, uvidom u izvještaj iz Dana za glasanje od 9. 7. 2025. godine, evidentno je da je glasanju prisustvovalo ukupno 58 poslanika. Nakon glasanja, od prisutnih 58 poslanika, vidljivo je da je 17 poslanika glasalo za usvajanje, niko nije glasao protiv, dok je 25 poslanika bilo suzdržano. Dakle, u konačnici, ukupno 16 narodnih poslanika nije glasalo ni na koji način.

„Svedoci smo da je Narodna skupština po drugi put na isti način odbila peticije koje su sprovođene, prva peticija kojom se tražila Deklaracija opštine Lopare 2023. godine, a potom i naša građanska inicijativa gde je određeni broj poslanika, u ovom slučaju njih 16, koji su prisustvovali sednici a koji se nikako nisu izjasnili po pitanju inicijative. Tako da mi ne znamo šta ti poslanici misle, ali znamo da su po zakonu dužni da pritisnu jedno od ta tri dugmeta. Ako nam već taj isti zakon omogućava da se žalimo sudu na glasanje i da tražimo poništenje istog, rešili smo da iskoristimo svoja zakonska prava i uz pomoć Centra za životnu sredinu smo podneli  žalbu kojom tražimo ponovo glasanje u skladu sa propisima. Danas se u svetu obeležava Međunarodni dan borbe protiv ekstraktivizma, tako da koristimo i ovu priliku da još jednom pozovemo naše ‚donosioce odluka’ da donesu odluke koje će nam svima poboljšati kvalitet života, a ne da građani ovog regiona razmišljaju o napuštanju svojih domova”, istakla je Snežana Jagodić-Vujić, članica Inicijativnog odbora i predsjednica Ekološkog udruženja „Eko Put” iz Bijeljine.

Andrijana Pekić, članica Inicijativnog odbora i predsjednica Udruženja građana „Čuvari Majevice” iz Lopara takođe je izrazila podršku preispitivanju spornog glasanja i iznijela jasan stav potencijalno pogođene lokalne zajednice.

„Narod na Majevici je više puta dao do znanja kroz dvije peticije, veliki broj javnih tribina i protesta, da ne želi više otvaranje nikakvih rudnika na Majevici. Majevica će bti park prirode kako je i planirano Prostornim planom Republike Srpske i voljom naroda. Ostajemo predani aktivnostima koje vode tom cilju!”, navela je Pekić.

Dakle, Narodna skupština je propustila da na legitiman način odluči o proglašenju moratorijuma na otvaranje rudnika litijuma na području planine Majevice, i to do okončanja postupka zaštite područja i usvajanja koncesione politike. Usvajanje politike, koja nije legitimna već 20 godina, pravna je pretpostavka i svakako dužnost ovog organa, na koju se inicijativom ukazivalo.

Uprkos znatnoj mobilizaciji društva u cilju zaštite područja, ljudskih prava i demokratskog odlučivanja, zakonodavni organ je zloupotrijebio ovlaštenja, što je nedopustivo koliko i osiono.

„Šteta koju podnosioci žalbe trpe jednaka je šteti koju trpi demokratsko društvo uopšte. Ovakva praksa nelegitimnog odlučivanja u predstavničkim tijelima potpuno obesmišljava predmetni zakon, dok se participativni mehanizmi i učešće građana u odlučivanju dugoročno obeshrabruju. Građani s pravom zahtijevaju minimum demokratije, te se nadamo da će nadležni sud prihvatiti žalbu i intervenisati po prijedlogu građana—tj. da glasanje poništi i skupštini naloži da na narednoj redovnoj sjednici o građanskoj inicijativi odluči u skladu sa Ustavom, zakonom i poslovnikom”, zaključio je Skomorac.

Po žalbi Inicijativnog odbora, koja je podnesena 11. 8. 2025. godine, Vrhovni sud Republike Srpske je dužan da odluči u roku od 30 dana.

Centar za životnu sredinu

The post Da li će Vrhovni sud da preispita glasanje NSRS o Građanskoj inicijativi za Majevicu? first appeared on Gerila.info.

Poslanici većine nisu dali podršku inicijativi koju je potpisalo više od 6000 građana. Inicijativom je traženo stavljanje moratorijuma na davanje koncesija za geološka istraživanja i eksploataciju mineralnih sirovina, ruda i drugih resursa na Majevici do okončanja postupka zaštite područja u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode Republike Srpske i usvajanja dokumenta o politici dodjele koncesija u skladu sa Zakonom o koncesijama Republike Srpske.

Vlada Republike Srpske je ranije ocijenila da o ovoj inicijativi nije potrebno ni raspravljati a protivila se raspravi i ovaj put. Inicijativa se ipak našla dnevnom redu kao 33. tačka dnevnog reda ali to joj je bio i krajnji domet.

Nije pomoglo ni to što je mišljenje obrazloženo vrlo detaljno, opisujući i čitav proces pokretanja inicijative za zaštitu Majevice, oslanjajući se na Zakone o zaštiti prirode RS, geološkim istraživanjima i dodeli koncesija, pokrenutom Inicijativom za zaštitu Majevice kao Parka prirode ali i geološkim istraživanjima koje je vršilo preduzeće Arcore.

Švajcarska kompanija „Arcore AG“ prisutna je u Bosni i Hercegovini od 2018. godine i od Ministarstva energetike i rudarstva RS tada je dobila dozvolu za istraživanje litijuma u područjima Lopara i Zvornika. Kompanija, koja je najavila pripremu dokumentacije za koncesiju, tokom godina je mijenjala vlasničku strukturu i otvorila još četiri kćerke-firme s istom namjerom – eksploataciju vrijednih mineralnih sirovina na Majevici.

The post Poslanici većine nisu podržali Majevčane! Bez moratorijuma na geološka istraživanja i eksploataciju! first appeared on Gerila.info.

Odluka da se o ovoj tački uopšte ne raspravlja izazvala je burne reakcije ekoloških aktivista i dijela javnosti, posebno imajući u vidu višemjesečne napore građana koji su kroz Građansku inicijativu zahtijevali da se Majevica zaštiti kao prirodno područje, a ne pretvori u rudarsku zonu.

Predsjednica Skupštine grada, Željana Arsenović, obrazložila je da je tačka skinuta s dnevnog reda jer se „ovakve teme moraju razmatrati uz stručne analize“, navodeći da niko nije protiv zaštite životne sredine, ali da „rezolucija o litijumu zaslužuje širu ekspertsku raspravu“.

Međutim, Snežana Jagodić Vujić iz Ekološkog udruženja „Eko put“ i predstavnica Inicijativnog odbora Građanske inicijative za zaštitu Majevice, jasno je istakla da je riječ o političkoj odluci da se izbjegne suočavanje sa voljom naroda.

„Zašto nisu želeli da se vodi rasprava na ovu temu, o ovom problemu koji se tiče čitavog regiona Semberije i Majevice? Upravo zbog važnosti ovog problema i poznate volje građana kroz Građansku incijativu koja vam je svima već dobro poznata i koja već mjesecima od‌jekuje u medijima i po društvenim mrežama kao eho volje naroda da Majevica postane Park prirode a ne rudnik litijuma“, rekla je Jagodić Vujić, podsjećajući da je inicijativu podržalo više od 6.000 građana iz Bijeljine, Lopara, Ugljevika i Zvornika.

Naglašava da su i Građanska inicijativa i predložena Rezolucija dva odvojena, ali tematski povezana procesa, u čijem je središtu zaštita zdravlja ljudi i prirode od štetnih posljedica rudarenja.

“Građanska inicijativa koju vodi Inicijativni odbor isključivo je slobodni izraz volje građana i nije politički motivisana, niti opredijeljena. Ono gd‌je se dodiruju Građanska inicijativa i ova Rezolucija jeste predmet, odnosno otvaranje potencijalno štetnog rudnika litijuma i drugih pratećih sirovina na Majevici a što je u svojoj suštini ono najvažnije. Iako u Građanskoj inicijativi i u donošenju ove rezolucije učestvuju različiti i odvojeni akteri, bilo je lijepo vid‌jeti da su i predstavnici vlasti jedinice lokalne samouprave prepoznali ozbiljnost problema sa kojim se sada suočavamo. Stoga podržavamo ovu Rezoluciju koja je danas skinuta sa Dnevnog reda, a što ne znači da se neće naći na nekoj narednoj sednici, ali i nastavljamo svojim putem, putem Građanske inicijative kojim idemo već mjesecima, politički neobojeni i dostojanstveni”, rekla je Jagodić Vujić.

Gerila.info

The post Bez rasprave o litijumu: Skupština Bijeljine ignoriše građansku inicijativu first appeared on Gerila.info.