Projekat je mjesecima predstavljan kao velika razvojna šansa, ulaganje vrijedno više milijardi eura koje bi Republiku Srpsku moglo pozicionirati na evropskoj mapi strateških sirovina.

Međutim, politički potres koji se upravo dogodio u Mađarskoj mogao bi potpuno promijeniti sudbinu cijelog projekta, navodi portal biznisinfo.

Naime, Viktor Orban je izgubio izbore, a dužnost premijera juče je i zvanično preuzeo Peter Mađar, političar potpuno drugačijeg profila i odnosa prema vlastima Republike Srpske. Time je ozbiljno uzdrman jedan od ključnih političkih i finansijskih oslonaca projekta litijuma na Majevici.

O kakvom projektu je riječ

Za one koji nisu pratili cijelu priču, riječ je o projektu eksploatacije litijuma i drugih strateških minerala na području planine Majevice, gdje su istraživanja pokazala velika nalazišta litijuma, bora, kalijuma i magnezijuma. Prema ranijim procjenama, nalazište kod Lopara sadrži:

• oko 1,5 miliona tona ekvivalenta litijum-karbonata;
• oko 14 miliona tona borne kiseline;
• desetine miliona tona drugih minerala.

Zbog toga je projekat već proglašavan jednim od najznačajnijih rudarskih poduhvata u ovom dijelu Evrope.

Litijum je danas jedna od najtraženijih sirovina na svijetu jer predstavlja ključnu komponentu baterija za električne automobile i energetsku tranziciju Evrope.

Švajcarska firma, njemačka industrija i mađarski novac

Formalni nosilac istraživanja i zahtjeva za koncesiju je švajcarska kompanija Arcore AG, ali je od početka veoma važnu ulogu igrala Mađarska – kroz političku podršku Orbanove administracije, mađarske državne fondove i finansijske institucije.

Plan je bio da se sirovina iz Lopara transportuje na preradu u Njemačku, gdje bi se proizvodio litijum-hidroksid za evropsku autoindustriju. U tom lancu važnu ulogu ima i kompanija Rock Tech Lithium, koja razvija prerađivačke kapacitete u Njemačkoj.

Upravo zbog toga projekat nije bio samo lokalna rudarska priča, nego dio mnogo šire evropske industrijske i geopolitičke strategije.

Zašto je 2026. trebala biti prelomna godina?

Ova godina od početka je označavana kao ključna za budućnost projekta. Tokom 2026. očekivalo se:

• donošenje konačne odluke o koncesiji;
• početak velikih investicija;
• pripreme za komercijalnu eksploataciju;
• ulazak stotina miliona eura u projekat.

Investitori su već ranije govorili o mogućnosti početka eksploatacije krajem ove godine.

Istovremeno, vlasti Republike Srpske posljednjih mjeseci mijenjale su zakonski okvir kako bi ključne odluke o geološkim istraživanjima i eksploataciji bile prebačene na entitetski nivo, čime je znatno smanjen utecaj lokalnih zajednica.

Mnogi su upravo 2026. vidjeli kao godinu konačne odluke – ili početka velikog rudarskog projekta ili početka ozbiljnog društvenog sukoba oko njega.

Orbanov poraz mijenja političku računicu

Ali sada se geopolitička slika naglo mijenja. Orban je bio jedan od najbližih evropskih saveznika vlasti RS-a i snažno je gurao strategiju pretvaranja Mađarske u evropski centar proizvodnje baterija. Zbog toga je Budimpešta pokazivala veliki interes za regionalna nalazišta litijuma, uključujući i Majevicu.

Nova vlada Petera Mađara, međutim, dolazi s potpuno drugačijim političkim prioritetima.

Mađar se predstavlja kao proevropski reformista koji želi distancirati Mađarsku od Orbanovog modela politike i brojnih kontroverznih regionalnih savezništava.

To otvara ozbiljna pitanja:

• hoće li nova vlast nastaviti podržavati projekat;
• da li će ostati planirane investicije;
• hoće li Budimpešta i dalje politički stajati iza cijelog aranžmana.

Jer mađarska podrška nije bila samo finansijska. Ona je predstavljala i političku zaštitu projekta.

Ekološki otpor nije nestao

Paralelno s ekonomskim planovima, projekat se od početka suočava sa snažnim ekološkim otporom. Građani Lopara i ekološke organizacije mjesecima upozoravaju na moguće posljedice rudarenja litijuma:

• zagađenje podzemnih voda;
• upotrebu hemikalija u preradi;
• dugoročno uništavanje prirode Majevice.

Kao primjer često se navodi slučaj Srbije i projekta Rio Tinta u dolini Jadra, koji je zaustavljen nakon velikih protesta.

Godina odluke ili godina preispitivanja

Zbog svega toga, promjena vlasti u Mađarskoj mogla bi označiti početak nove faze neizvjesnosti za projekat koji je do prije samo nekoliko mjeseci djelovao kao gotovo siguran.

Umjesto godine početka eksploatacije, 2026. bi sada mogla postati godina preispitivanja cijelog projekta litijuma na Majevici.

Izvor: biznisinfo.ba

The post Šta Orbanov pad znači za Majevicu i projekat eksploatacije litijuma? first appeared on Gerila.info.

Istraživanja su potvrdila bogatstvo flore, faune i geološko-paleontološkog nasljeđa ovog područja. Zabilježeno je prisustvo brojnih rijetkih, endemskih i zakonom zaštićenih vrsta biljaka, gljiva i životinja – od šišmiša i ptica grabljivica do vodozemaca, gmizavaca i insekata. Posebno su istaknuti očuvani šumski ekosistemi bukve, jele, smrče i bora, ali i rijetke, reliktne biljne zajednice koje su danas sve rjeđe u Bosni i Hercegovini.

Rezultati, kako ističu istraživači i aktivisti, ostavljaju malo prostora za dilemu. Majevica ispunjava sve uslove da dobije status parka prirode, što je predviđeno i važećim Prostornim planom Republike Srpske. Lokalni okolišni pokreti podsjećaju da su još 2024. godine podnijeli Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske zahtjev za proglašenje Majevice zaštićenim područjem, te da izrada Studije zaštite predstavlja ključni korak u tom procesu.

„Rezultati istraživanja jasno pokazuju da Majevica ima neprocjenjivu prirodnu i kulturnu vrijednost. Naša poruka je jednostavna – zaštita Majevice nije prepreka razvoju, već jedina garancija da će ovaj kraj imati budućnost“, poručila je Andrijana Pekić iz Udruženja građana „Čuvari Majevice“.

Izložba je podsjetila i na kulturno-istorijski značaj Majevice. Prema podacima Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona, na ovom području evidentirano je oko 40 lokaliteta sa stećcima, dok se najveća nekropola stećaka u Bosni i Hercegovini nalazi upravo na Majevici, na razmeđi sela Piperi i Jablanica. Za mnoge mještane, ti nalazi dodatno potvrđuju da se ne radi o „praznom prostoru“ za eksploataciju, već o prostoru identiteta i kontinuiteta života.

Poruke sa skupa bile su jasne i kada je riječ o viziji razvoja. Građani i aktivisti insistiraju na održivim modelima – očuvanoj prirodi, zdravoj poljoprivredi i stočarstvu po kojima je Majevica decenijama poznata, te odgovornom razvoju turizma. S druge strane, eksploatacija litijuma i drugih takozvanih kritičnih mineralnih sirovina doživljava se kao direktna prijetnja pitkoj vodi, zemljištu, zdravlju ljudi i opstanku lokalnih zajednica.

„Održiva poljoprivreda, stočarstvo i odgovoran turizam su modeli razvoja koji čuvaju prirodna dobra i donose dugoročnu korist ljudima. Rudarenje litijuma nosi rizike koje Majevica i njeni stanovnici ne mogu i ne smiju prihvatiti“, istakla je Snežana Jagodić Vujić iz Ekološkog udruženja „Eko put“ iz Bijeljine.

Otpor lokalne zajednice nije nov. Više od šest hiljada građana iz Bijeljine, Zvornika, Lopara i Ugljevika potpisalo je peticiju kojom se od Narodne skupštine RS traži moratorijum na sva geološka istraživanja i eksploataciju ruda na Majevici. Iako je Narodna skupština RS dva puta odbila da podrži inicijativu za zabranu rudarenja litijuma, Skupština opštine Lopare je u julu 2025. godine jednoglasno usvojila Rezoluciju o sprječavanju otvaranja rudnika litijuma, jasno poručivši da se protivi bilo kakvim dogovorima s domaćim ili stranim investitorima.

U međuvremenu, Vlada RS je povukla poteze koji su dodatno pojačali nepovjerenje građana. Iako je zakonom propisan rok od dvije godine za podnošenje zahtjeva za eksploataciju nakon završenih istraživanja – rok koji je u slučaju nalazišta na Majevici isticao 31. jula prošle godine – taj rok je pomjeren do februara 2025. godine. Paralelno s tim, izmjenama Zakona o geološkim istraživanjima uklonjena je odredba koja je garantovala obavezno učešće lokalne zajednice u javnim raspravama, što su analitičari ocijenili kao ozbiljan korak unazad u transparentnosti.

Podsjećamo, lokalno stanovništvo Lopara se godinama protivi najavama otvaranja rudnika litijuma, a o tome je Gerila.info u više navrata izvještavala. Prije godinu dana tadašnji predsjednik RS Milorad Dodik primio je predstavnike kompanija Rock Tech Lithium i Arcore AG, a neposredno prije toga Arcore je podnio zahtjev za eksploataciju litijuma Ministarstvu energetike i rudarstva RS. Projekat je, uprkos otporu, i dalje u procedurama za dobijanje rudarske koncesije.

Sa današnje izložbe poručeno je da Majevica nije prostor za rizične projekte i brze profite, već dom za oko pola miliona ljudi koji na ovom području žive, rade i planiraju svoju budućnost. Poruka lokalne zajednice ostaje ista – razvoj da, ali ne po cijenu uništenja prirode, zdravlja i prava ljudi da odlučuju o prostoru u kojem žive.

Dejan Rakita / GERILA

The post Nauka potvrdila: Majevica je prirodno blago, ne prostor za rudnik litijuma first appeared on Gerila.info.

Projekat, čija je vrijednost procijenjena na gotovo tri milijarde dolara, bio je promovisan kao jedan od najvažnijih izvora litijuma za evropsku energetsku tranziciju. Deceniju nakon početka istraživanja i nakon nekoliko godina društvenih previranja, Rio Tinto se povlači iz aktivne faze rada usljed kombinacije političkih, regulatornih, tržišnih i društvenih faktora.

Od početka geoloških istraživanja 2004. do masovnih protesta 2021–2022, lokalna zajednica i ekološki aktivisti upozoravali su da bi rudnik ugrozio zemljište, vodu i život u dolini rijeke Jadar. U januaru 2022. Vlada Srbije poništila je prostorni plan i najavila „kraj projekta“, ali je Ustavni sud Srbije 2024. poništio tu odluku kao neustavnu.

U međuvremenu, Evropska komisija je Jadar proglasila strateškim projektom. Ipak, otpor lokalnog stanovništva i poljoprivrednika nije oslabio. Ni politička podrška iz EU, ni rastuće potrebe za litijumom nisu bile dovoljne da se otpočne sa eksploatacijom.

Prebacivanje projekta u „stand-by“ režim, inače, znači da Rio Tinto više neće ulagati u razvoj Jadra, ali neće ni formalno napustiti projekat. Lokacija će biti konzervirana, uz minimum aktivnosti, dok se ne promijeni politička klima, pravni okvir ili tržišna dinamika.

Za lokalne zajednice, to je pobjeda. Za kompaniju, to je skupo povlačenje. A za Srbiju, potencijalna pravna bomba.

Rio Tinto je već uložio stotine miliona dolara u istraživanja, infrastrukturu i otkup zemljišta. Projekat je bio pokrenut na osnovu Memoranduma o razumijevanju iz 2017, koji nije imao težinu koncesionog ugovora, ali je u kombinaciji sa ranijim izmjenama Zakona o rudarstvu iz 2015. (koje istraživaču daju prioritetno pravo da zatraži eksploataciju) stvorio očekivanje da će rudnik biti odobren.

To otvara mogućnost međunarodne arbitraže. Rio Tinto se pozivao na bilateralni sporazum o zaštiti investicija između Ujedinjenog Kraljevstva i Srbije. Prema praksi iz sličnih slučajeva, država može biti tužena ne samo za stvarne troškove već i za „izgubljenu dobit“, što bi moglo dostići milijarde evra.

Dok se Jadar gasi, ili stavlja na „stand-by“, u Republici Srpskoj postoji sličan scenario eksploatacije ove rude. U opštini Lopare najavljeno je istraživanje i moguća eksploatacija litijuma. Kanadska firma Rock Tech Lithium potpisala je partnerstvo sa domaćom kompanijom Arcore. Investiciono-razvojna banka RS navodi Rio Tinto kao jednog od ranijih investitora u tom području.

Slično situaciji u Srbiji, ako se projekti u Loparama i drugim sredinama budu vodili bez odgovornog planiranja, pune transparentnosti i stvarnog uključivanja lokalne zajednice, što se već dešava, mogli bi završiti ne samo na udaru građanskog otpora, nego i u dugotrajnim pravnim sporovima i političkim krizama.

Republika Srpska i Bosna i Hercegovina imaju priliku da na vrijeme nauče lekcije iz slučaja Jadar i da izbjegnu greške koje su taj projekat dovele do zastoja, ali i potencijalnih milionskih odšteta.

Prije svega, faza geoloških istraživanja ne bi smjela automatski voditi ka dobijanju koncesije za eksploataciju rude, jer takva praksa potkopava javno povjerenje i dovodi do privilegovanja pojedinih kompanija.

Dalje, lokalna zajednica mora imati jasno zakonsko pravo da učestvuje u odlučivanju i da, u slučaju dokazanih rizika, može zaustaviti projekat koji bi mogao ugroziti zdravlje ili životnu sredinu.

Takođe, ugovori sa investitorima ne bi smjeli sadržavati klauzule koje onemogućavaju buduće izmjene zakona, kao što su tzv. „stabilizacione“ odredbe i ISDS mehanizmi koji zaobilaze domaće sudove.

Svaki rudarski projekat mora biti vođen uz punu transparentnost, uključujući javne rasprave, objavljene studije uticaja i slobodan pristup ključnim informacijama.

Naposlijetku, odluke o odobravanju rudarskih projekata ne smiju biti rezultat političke volje, već moraju biti zasnovane na mišljenjima stručnih i nezavisnih institucija koje garantuju javni interes.

U ovom trenutku Rio Tinto je odustao ne zbog manjka rude, već zbog snažnog otpora, pa se nameće pitanje da li je Jadar postao primjer kako ne treba voditi strateški rudarski projekat?

S druge strane, u trenutku kada se u Republici Srpskoj “lome koplja” oko Lopara, postavlja se još jedno pitanje: hoće li vlasti iskoristiti priliku da izgrade pristup zasnovan na odgovornosti, zakonitosti i uvažavanju lokalne zajednice?

Na kraju, ako se to ne desi, da li svaki novi projekat rizikuje da postane novi Jadar, sa istim sukobima, tužbama i političkim greškama koje će na kraju platiti građani?

Mladen Bubonjić, Gerila.info

The post Rio Tinto odlaže projekat u Jadru: Da li se litijumska priča završava ili tek počinje? first appeared on Gerila.info.

Ali, krenimo redom.

Od ignora do ignita

Mjesecima su aktivisti i mještani majevičkog kraja upozoravali: planirana eksploatacija litijuma ugroziće vodu, vazduh, zemlju, život. Podnijeli su preko 6.000 potpisa, dobili podršku skupštinskog Odbora za zaštitu životne sredine, održali desetine skupova, apela, tribina.

I kako je Narodna skupština odgovorila?

Nijemo. Tačnije – „demokratski“ tiho. Od 64 prisutna poslanika, svega njih 21 glasao je za građansku inicijativu. Ostali su, uprkos prisustvu, odlučili da ignorišu svoj mandat. Da ne pritisnu nijedno dugme. Takva politička šutnja bila je dovoljna da inicijativa bude skrajnuta.

Kada su inicijatori, uz pomoć Centra za životnu sredinu, podnijeli žalbu Vrhovnom sudu RS zbog neregularnog glasanja, vladajuća većina je ćutala. Opet.

Sve do jednog TV intervjua.

Istraga sedmice: Litijum u eteru

U intervjuu za emisiju Istraga sedmice Hayat televizije, članica Predsjedništva BiH i bliska saradnica Milorada Dodika, Željka Cvijanović, govorila je o pregovorima sa američkom administracijom. Spomenula je i litijum – u kontekstu potencijalnih sporazuma sa SAD-om, navodeći potrebu „otvaranja prema Zapadu“ i ulaganja u razvojne projekte. Bio je to trenutak kad je nešto škripnulo.

Draško Stanivuković, lider Pokreta „Sigurna Srpska“, dočekao je tu izjavu kao dokaz da se „Republika Srpska prodaje za lični mir“ vladajuće elite. U nizu objava na društvenim mrežama optužio je Dodikovu ekipu da su „litijum i prirodna bogatstva stavili na sto“ pred stranim centrima moći.

„Nakon kumovih zgrada, Vijadukta i Serdarova, sada je na redu zemlja“, poručio je Stanivuković. „Litijum je politički zalog za lične slobode.“

Iako Cvijanovićka tvrdi da je u intervjuu zapravo odgovorila „ne, nije“ na pitanje da li je litijum bio dio dogovora sa Amerikancima, Stanivuković je – kako tvrde režimski mediji – izmontirao snimak tako da izgleda kao da ona odgovara „naravno“.

Nije prošlo dugo dok Željka Cvijanović nije reagovala.

Старим манипулацијама прикриваш нове. Ти си мали манипулатор и фалсификатор. Џаба се уваљујеш у велике теме кад ни о малим стварима не знаш ништа. Видимо се на суду. https://t.co/b79UtPCSXX pic.twitter.com/unHfCJuRN9

— Жељка Цвијановић (@Cvijanovic_Z) November 11, 2025

„Ti si mali manipulator i falsifikator“, poručila je Stanivukoviću na društvenoj mreži X. „Vidimo se na sudu.“ Uslijedila je najava tužbe, uz tvrdnju da je Stanivuković već jednu izgubio i da je „očajan“.

Vukanović: Ugovori ispod stola

Nebojša Vukanović, lider Liste za pravdu i red, otišao je korak dalje. On je u istom intervjuu prepoznao „otkrivanje dijelova zakulisnih radnji i trgovina s Republikom Srpskom“, te prozvao Cvijanović da predlaže „predaju zaliha litijuma Americi kako bismo se zbližili s Trampom i Amerikom“.

“Punih sat vremena Avdo (Avdić, prim nov) je ispovjedio Željku Cvijanović za emisiju Istraga sedmice Hajat televizije, otkrivajući nam dijelove tajni, zakulisnih radnji i trgovina Republikom Srpskom. Tako smo saznali da Željka Cvijanović mnogo više poštuje i voli i da su joj bliži NATO, Evropska Unija i zapad nego BRIKS, uz poruku da Republika Srpska treba sklopiti ekonomski sporazum sa Amerikom i predati joj zalihe i rudnike litijuma, ali i drugih ruda i sirovina, kako bi se mi ubrzano razvili te zbližili sa bratom Trampom i Amerikom…Ne treba puno biti mudar i čitati između redova pa shvatiti da je suština kapitulacije u Vašingtonu i skidanja sankcija vrhu režima, povezanim firmama i licima u poruci SVE MOŽE, i NATO, i Litijum, i imovina, i da zbog te veleizdaje Srba i Republike Srpske imaju podršku Amerike, Hrvatske i zapadnih sila, ali i SDA, HDZ i brojnih stranaka iz Federacije”, napisao je Vukanović, između ostalog, na svom blogu.

Bio je to još jedan signal da se litijum pretvorio u politički alat u kampanji – što ujedno ukazuje i na nervozu u redovima vlasti. A da bi tema mogla da postane eksplozivna pokazuje i Cvijanovićkina izjava da će tužiti Stanivukovića, optužujući ga za „podmuklu prevaru“.

I šta je zapravo istina?

U pozadini političke buke i međusobnih optužbi ostaje činjenica da je vlada RS već godinama ignorisala građansku volju da se Majevica zaštiti kao park prirode. Kompanija Arcore AG, iako formalno još nema koncesiju, aktivno je istraživala nalazišta litijuma još od 2018. godine.

U međuvremenu, građanske inicijative – iako zakonski validne – doživjele su ignorisanje, proceduralno sabotiranje i pravne akrobacije. U više navrata, vlasti su tvrdile da „nisu ispunjeni uslovi“ za raspravu, iako su svi zakonski kriterijumi bili ispunjeni.

Načelnik Lopara, Rado Savić, javno je upozoravao da će otvaranje rudnika „ugroziti život i zdravlje ljudi, kao i životnu sredinu“. Malobrojni poslanici poput Đorđa Vučinića i Tanje Vukmanović govorili su o zagađenju, hidrauličkom ispirku i kiseloj magli koja bi mogla ugroziti tlo, vodu i pluća ljudi. Sve uzalud.

Podsjećamo, Milorad Dodik je 20. februara ove godine u Palati Republike u Banjaluci primio predstavnike švajcarske kompanije Arcore AG i kanadsko‑švajcarske firme Rock Tech Lithium Inc.

Sastanak se desio svega tri dana prije nego što je Arcore podnio zahtjev za eksploataciju litijuma kod Lopara, čime je označen ključni korak u prelasku sa istraživanja na eksploataciju. Tokom sastanka, Dodik je investitorima poručio da Republika Srpska „nudi stabilnost i pravnu sigurnost“, dajući time političku podršku projektu. Iako iz institucija tvrde da formalno još nije odlučeno o koncesiji, zahtjev je podnesen u zakonskom roku i otvara vrata za dalje procedure.

Kad ne može životna sredina, može kampanja

Paradoks je u tome što litijum nije postao tema zbog ekoloških razloga, nego zbog – politike. Tek kad je postao „predizborni napad“, institucije i moćnici su se zainteresovali.

I dok Željka Cvijanović najavljuje tužbe, Stanivuković optužuje za izdaju, a Vukanović govori o „dogovorima sa NATO-om“, jedno ostaje neporecivo: nijedan zvaničnik iz vrha vlasti RS do sada nije jasno rekao da rudnika litijuma na Majevici neće biti.

Građani su to rekli više puta. I na ulicama. I potpisima. I pred skupštinom. I pred Vrhovnim sudom.

Čini se, na kraju, da u ovoj zemlji životi ljudi i priroda koja ih okružuje postaju važni tek kad mogu poslužiti za političke obračune.

Dejan Rakita / GERILA

The post Kako je Majevica postala politički ulog: Litijum ću te, litijumom ćeš me! first appeared on Gerila.info.

Težak dan za prekodrinske, a i sve ostale Srbe, nije nimalo uticao na raspoloženje Milorada Dodika, koga, realno, ni jedno ni drugo ne interesuje. Jer, počela je kampanja — a na izborima, formalno, ne učestvuje on, ali ima svog “takmičara”. Sa hrvatskim vlastima, predvođenim HDZ-om, već godinama savršeno funkcioniše, zahvaljujući im se redovno i javno, nakon svih peripetija sa SAD, OFAC-om, Šmitom i Sudom BiH, iz kojih je, objektivno, izašao kao pobjednik. Incidente u Zagrebu i Splitu nije spomenuo, kao ni sramni okrugli sto održan u hrvatskom Saboru čiji su učesnici tvrdili da Јasenovac nije bio logor smrti, već radni logor. Vjerovatno neće ni Marijinu sudbinu — zašto bi, kad tu istu sudbinu kroje njemu lojalni kadrovi u Hercegovini.

Ali vratimo se na Sinišu Karana. Sam izlazak SNSD-ove vrhuške iz Palate Republike pokazao je ko je i dalje “glavni baja”, jer se Karan gotovo stidljivo šunjao iza svog stranačkog šefa. I to otvara jedno sasvim logično pitanje — ko je dozvolio da kampanja SNSD-a počne iz Palate, koja predstavlja instituciju Republike Srpske, a ne iz prostorija stranke u banjalučkom naselju Rosulje? Ali, jasno je: Dodik diktira ko se i kuda kreće, kada i kako se lijepe prvi plakati — i, naravno, na njima dominira on.

On prvi daje izjavu, on otvara kampanju, on komanduje kadrom. I, da se ne lažemo, svi novinari i okupljeni žele čuti samo njega.

I sam Karan je na svoj nalog na mreži X postavio video na kojem dominira – znate već ko!

Глас за Каранa је глас за Додика!

Побиједиће Српска! pic.twitter.com/L0YC27SthC

— Siniša Karan (@sinisa_karan) November 8, 2025

Karan je, već na startu, podsjetio na Rajka Kuzmanovića – nekada vrsnog profesora i intelektualca, a kasnije “institucionalnu ikebanu”, predsjednika čije je ime ostalo, ali ne i glas. Akademske reference pretvorene su u protokolarnu poslušnost.

Paradoksalno, upravo je Dodik, u svojoj samouvjerenosti, izgovorio možda i najistinitiju rečenicu o današnjoj Republici Srpskoj:

“Mi smo SNSD, mi smo snaga naroda, mi smo ono što ovom narodu treba i što narod nema ništa bolje od ovoga.”

I zaista — ima li ovaj narod išta “bolje od ovoga”? Kada se pogleda opoziciona estrada u Srpskoj, gdje se ne zna ko kome radi iza leđa, ko je povezan sa SNSD-om, a ko sa Vučićem, čini se da jedino Dodikov SNSD ima, kakav-takav, pravac.

A taj pravac mogao bi biti — konačna rasprodaja Republike Srpske. Tome u prilog govori i činjenica da je, nakon Banjaluke, prva destinacija SNSD-ove delegacije u kampanji bila upravo Lopare.

Tamo je Dodik večeras poručio da su ovi izbori “nametnuti od muslimana iz Sarajeva” i da je “glas za Karana – glas za njega”. Dodao je i da nije “vezan za funkciju”, nego “za narod”, te da je “komoditet svoje porodice podredio interesima Republike Srpske”.

Upravo Lopare, tačnije Majevicu, već godinama u fokusu su javnosti – pogotovo nakon što je Dodik, polovinom februara, ove godine u jeku svoje borbe za Šmitom u posjetu primio predstavnike kompanija Rock Tech i Arcore AG.

Република Српска није никад боље стајала него данас, имамо стабилне односе са Србијом, одличне са Мађарском, Русијом, Кином и са новом америчком администрацијом.

Дошло је вријеме да на овим изборима народ у Лопарама и широм Републике пресуди онима који су жељели да суде Српској.… pic.twitter.com/7yf4NevNsK

— Милорад Додик (@MiloradDodik) November 8, 2025

Podsjećamo, kompanija Rock Tech Lithium Inc. potpisala je 19. februara obavezujući sporazum o poslovnoj kombinaciji sa švajcarskom firmom Arcore AG, koja je svega nekoliko dana ranije podnijela zahtjev za eksploataciju litijuma u Loparama. Dodik ih je pimio u posjetu dva dana poslije. Sporazum predviđa osnivanje zajedničkog evropskog preduzeća koje će upravljati i Rock Techovim „Guben konverterom“ u Njemačkoj i projektom Arcore Lopare u BiH, čime se povezuje čitav lanac — od rudnika do litijuma spremnog za baterije.

Na nedavno održanoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, lider Liste za pravdu i red Nebojsa Vukanović upozorio je na moguće političke dogovore u vezi s koncesijama na rudna bogatstva, uključujući i litijum na Majevici. Tokom rasprave o Prijedlogu zakona o predmetima od dragocjenih metala, Vukanović je podsjetio da je, prema njegovim riječima, Milorad Dodik neposredno prije ukidanja sankcija navodno izjavio da je spreman ponuditi resurse Republike Srpske u zamjenu za političku podršku.

“Tu političku podršku je i dobio, ali javnost ne zna kakvi su detalji razgovora. Da li postoje dogovori u vezi s koncesijama na rudna bogatstva, uključujući litijum na Majevici?”, upitao je Vukanović.

Šef Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Srdjan Mazalica, odgovorio je da su navodi opozicije pogrešno interpretirani, naglašavajući da Milorad Dodik nije davao takva obećanja, već da je govorio o mogućem uključivanju Sjedinjenih Američkih Država u slučaju da Republika Srpska u budućnosti raspisuje koncesije.

Do 23. novembra dug je put — prepun slogana, lažnih osmijeha, obećanja o “snazi naroda” i tišine o koncesijama, sporazumima i litijumu. Kampanja će, kao i uvijek, biti predstava za narod, ali iza zastava i parola već se jasno vidi ono što slijedi – borba ne za Republiku, nego za ono što je od nje još ostalo da se proda, prepiše ili zadrži pod partijskim patronatom.

P.S. Sjeća li se neko Ane Trišić Babić, inače aktuelne predsjednice Republike Srpske?

Dejan Rakita / GERILA

The post Počela predizborna kampanja SNSD-a: Kandidat Karan kao statista, Dodik u euforiji, prva tribina u Loparama – slučajnost?! first appeared on Gerila.info.

Ona je svoj transfer ozvaničila fotografijom na kojoj stoji zagrljena sa Igorom Dodikom, organizacionom sekretarom SNSD-a.

U međuvremenu je i predsjednik Opštinskog odbora SNSD Lopare Đoko Vasić izjavio da će Maksimovićeva ubuduće djelovati kao samostalni odbornik u Klubu odbornika ove stranke.

Prema riječima Vasića, SNSD će od sada imati šest odbornika u Skupštini opštine Lopare koja ima 23 odbornika.

Ovo je treća žena koja je napustila PDP u posljednjih 7 dana.

Mirjana Ristanić iz Brčkog, dugogodišnji član Glavnog odbora PDP i potpredsjednica Foruma žena PDP tokom prošle sedmice je objavila da prelazi u Narodni front.

Ristanićeva je navela da je čitav svoj radni i javni angažman posvetila borbi za pravednije društvo, veću ravnopravnost i odgovornije upravljanje i da osjeća dužnost da svojim djelima pokaže istu tu odgovornost i dosljednost i dalje.

“Organizacija u kojoj sam do sada djelovala više ne dijeli iste vrijednosti i viziju sa mnom. Iako u njoj imam mnogo prijatelja i znam da je puna divnih ljudi, odlučila sam da svoj put i svoj doprinos zajednici nastavim u Narodnom frontu, stranci koja mi daje mogućnost da više uradim za dobrobit društva, gdje neću biti limitirana i sputavana. Jelena Trivić, pokazala je izuzetnu odgovornost, čak i u najtežim trenucima kojima smo svi svjedočili, čuvajući ne sebe, već mir i stabilnost Republike Srpske. Time je potvrdila da razumije političke procese i interese naroda, kao i sada, kada su ona i Narodni front podržali zajedničkog kandidata opozicije za predstojeće prijevremene predsjedničke izbore”, izjavila je Ristanić.

Poslije nje, PDP je napustila i Marina Blagojević, dosadašnja članica Predsjedništva PDP-a.

Ona je pristupila SNSD-u, a svoj poatupak je pravdala kritikama novog pokreta koji je osnovao Draško Stanivuković, predsjednik PDP-a.

“Republika Srpska se nalazi u vremenu kada je jedinstvo svih političkih faktora važnije nego ikada. Umjesto sukoba i podjela, danas nam je potrebno nacionalno jedinstvo kao snaga koja bi ujedinila sve koji istinski vole Republiku Srpsku i razumiju ozbiljnost trenutka u kojem se nalazimo”, rekla je Blagojević.

Dodala je da su PDP i njegov predsjednik Draško Stanivuković pokazali da nisu spremni da prepoznaju tu odgovornost”, izjavila je tom peilikom Blagojević.

The post PDP i Stanivukovića napustila još jedna odbornica first appeared on Gerila.info.

Ceremonija dodjele nagrada održana je danas u Europe House-u u Sarajevu, uz prisustvo brojnih novinara, predstavnika medijskih organizacija i međunarodnih institucija.

Serijal nagrađene priče rezultat je višemjesečnog istraživanja o kontroverznom planu eksploatacije litijuma na području Lopara. Umjesto nade za razvoj, potencijalno najvrednije nalazište litijuma u zemlji postalo je izvor duboke polarizacije, neinformisanosti i političko-ekonomskih sprezi između domaćih vlasti i stranih kompanija. Poseban fokus Rakita je stavio na ulogu Arcore AG i Rock Tech Lithium, kao i na javne nastupe političkih lidera Republike Srpske koji su projektima davali bezrezervnu podršku.

“Ova nagrada je za mene potvrda da se dugotrajan i temeljit rad na istraživačkim pričama isplati, ali i podsticaj da nastavim da se bavim temama koje su od presudnog značaja za građane. Serijal o litijumu u Loparama pokazao je koliko je važno da novinarstvo bude uporno i nezavisno, naročito kada se radi o pitanjima koja direktno zadiru u ljudska prava i prirodne resurse. Vjerujem da je ovo priznanje i znak podrške svim kolegama koji se bore za javni interes, bez obzira na pritiske i prepreke”, rekao je Rakita nakon dodjele nagrada.

„Projekat litijum“ donio je i autentične glasove lokalne zajednice, mještana, aktivista i stručnjaka koji su do sada rijetko dobijali prostor u medijima. Serijal je, nakon objavljivanja, izazvao snažnu pažnju javnosti i prenijeli su ga brojni portali i organizacije u BiH.

Odluku o nagradi donio je tročlani žiri koji čine istaknuti stručnjaci iz oblasti medija i komunikacija – Davor Glavaš, dugogodišnji medijski profesionalac s preko četiri decenije iskustva u novinarstvu i međunarodnom razvoju medija; dr. Lejla Turčilo, profesorica na Univerzitetu u Sarajevu i jedna od vodećih ekspertica za online komunikaciju i medijske slobode u regionu; te Vuk Vučetić, vanredni profesor i prodekan na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu, bivši novinar i autor brojnih radova o medijskoj pismenosti i političkoj komunikaciji.

Dejan Rakita od 2018. godine radi za portal Gerila.info, a ranije je radio za više elektronskih medija u BiH. Fokus njegovog rada su istraživačke priče o korupciji, ekologiji i ljudskim pravima. Dobitnik je i EU nagrade za istraživačko novinarstvo u BiH za 2024. godinu, za priču o Trgovskoj gori. Autor je više dokumentarnih filmova i poznat po multimedijalnom pristupu i radu na kompleksnim temama koje direktno utiču na građane.

Nagrada EU za istraživačko novinarstvo predstavlja jedno od najznačajnijih priznanja za novinare u Bosni i Hercegovini i regionu Zapadnog Balkana. Dodjeljuje se u okviru programa Evropske unije za jačanje nezavisnog i kvalitetnog novinarstva u zemljama regiona i Turskoj, a operativno je vodi organizacija Thomson Media uz podršku partnerskih organizacija iz svake zemlje učesnice.

Cilj nagrade je da prepozna, nagradi i podrži izvanredne istraživačke priče koje služe javnom interesu – razotkrivaju korupciju, zloupotrebe vlasti, ugrožavanje ljudskih prava, ekološke probleme i druge teme od posebne važnosti za građane. Osim što pruža priznanje autorima, nagrada povećava vidljivost njihovih priča i podstiče javnu raspravu o temama koje su često skrivene ili zanemarene.

Ovo priznanje dodjeljuje se već nekoliko godina u svakoj zemlji Zapadnog Balkana i Turskoj, a pored nacionalnih nagrada postoji i regionalna kategorija za priče koje imaju prekogranični značaj ili su rađene u saradnji novinara iz više zemalja. Time nagrada ne samo da promoviše kvalitetno i hrabro novinarstvo, već i potiče profesionalnu saradnju i umrežavanje među novinarima u regionu.

Zahvaljujući ovom programu, najznačajnije istraživačke priče dobijaju priliku da dopru do šire javnosti i institucija, a autori dobijaju dodatnu potvrdu svog rada, profesionalnog integriteta i doprinosa jačanju slobodnog i odgovornog novinarstva.

GERILA info

The post Dejan Rakita dobitnik EU nagrade za istraživačko novinarstvo u BiH first appeared on Gerila.info.

Lokalna zajednica je ovom rezolucijom još jednom potvrdila opredijeljenost i jedinstvo naroda ovog kraja u borbi protiv otvaranja rudnika litijuma!

Načelnik opštine Rado Savić je saopštio ovu vijest na početku poslovnog foruma koji se danas u Loparama odrźava u okviru Dana dijaspore, a na kojem je jedna od tema upravo i rudnik litijuma na Majevici i kojem prisustvuju predstavnici građanske inicijative koji se bore protiv ovog projekta, kao i drugi ekološki aktivisti, te predstavnici Centra za źivotnu sredinu.

Rezolucijom se najoštrije osuđuje svaka aktivnost koja se odnosi na otvarenje rudnika litijuma na Majevici, te bilo kakav dogovor sa domaćim ili stranim investitorima.

U njoj se govori o štetnosti rudnika po životnu sredinu i stanovništvo koje živi u naseljima u blizini lokaliteta i na širem prostoru na kome bi rudnik trebao biti otvoren.

U Loparama je oko 18 časova počeo i protest građana protiv rudnika litijuma.

Iz ekološkog udruženja Eko put pozvali su stanovnike Majevice i Semberije i sve slobodnomisleće ljude da im se pridruže na  protestnoj šetnji kojom još jednom žele da iskažu svoje protivljenje ovom štetnom projektu jer branimo ono što niko nema pravo da nam oduzme – čistu vodu, zdravu zemlju i vazduh kao i život dostojan čovjeka.

“Ne pristajemo na tišinu dok se u tajnosti donose odluke koje mogu nepovratno da degradiraju i unište Majevicu. Borba protiv otvaranja ovog štetnog rudnika se zbog toga nastavlja dalje, jer ljudi koji žive na Majevici, na njenim padinama i oko ove veličanstvene planine su nepokolebljivi u cilju da Majevica ostane naše zajedničko blago”, saopšteno je iz Eko puta.

Kako su naveli, Majevica nije prodaju, uz napomemu da skup organizuju građani Lopara u saradnji sa dijasporom i Udruženjem Majevičana u dijaspori.

“Ako nećete da pristanete na život bez budućnosti, dignite svoj glas protiv jer ne pristajemo na litijum po cijenu svega. Šta je to šta hoćemo; da pijemo svoju vodu i jedemo svoju hranu; da čuvamo prirodne vrijednosti ovog kraja, da ostanemo živjeti na našoj Majevici i da se imamo gdje i vratiti”, dodaju u ovom udruženju.

The post Lopare protiv otvaranja rudnika litijuma first appeared on Gerila.info.

Očekujemo da poslanici podrže inicijativu i zahtjev više od 6000 građana majevičkog kraja, rekli su članovi inicijativnog odbora. Ova inicijativa sa više od šest hiljada potpisa našla se na dnevnom redu aktuelne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske. Inicijativom se traži moratorijum na dodjelu koncesija za geološka istraživanja i eksploataciju mineralnih sirovina, ruda i drugih resursa na području planine Majevica do okončanja postupka zaštite područja u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode Republike Srpske i usvajanja dokumenta o politici dodjele koncesija u skladu sa Zakonom o koncesijama Republike Srpske.

“Posljednji put smo se ovdje okupili 23. januara 2025. godine kada smo kao članovi Inicijativnog odbora građanske inicijative predali na protokol Narodne skupštine 6057 potpisa koji su skupljeni na području gradova Bijeljina i Zvornik i opština Ugljevik i Lopare“, rekla je Snježana Jagodić Vujić iz ove inicijative.

Pravni savjetnik banjalučkog Centra za životnu sredinu Redžib Skomorac rekao je da je inicijativa prihvaćena od strane Narodne skupštine kao i da je ispoštovana sva zakonska procedura. On je rekao i da je inicijativa dobila nedvosmislenu podršku skupštinskog Odbora za zaštitu životne sredine.

“Očekujemo podršku kako odbora tako i većine poslanika, očekujemo da se potvrdi volja građana koja je nedvosmisleno data u smislu utvrđivanja moratorijuma na otvaranje rudnika“, kazao je Skomorac.

Vlada Republike Srpske je ranije ocijenila da o ovoj inicijativi nije potrebno ni raspravljati a protivila se raspravi i ovaj put. Inicijativa jeste na dnevnom redu kao 33. tačka dnevnog reda.

Nije pomoglo ni to što je mišljenje obrazloženo vrlo detaljno, opisujući i čitav proces pokretanja inicijative za zaštitu Majevice, oslanjajući se na Zakone o zaštiti prirode RS, geološkim istraživanjima i dodeli koncesija, pokrenutom Inicijativom za zaštitu Majevice kao Parka prirode ali i geološkim istraživanjima koje je vršilo preduzeće Arcore.

Švajcarska kompanija „Arcore AG“ prisutna je u Bosni i Hercegovini od 2018. godine i od Ministarstva energetike i rudarstva RS tada je dobila dozvolu za istraživanje litijuma u područjima Lopara i Zvornika. Kompanija, koja je najavila pripremu dokumentacije za koncesiju, tokom godina je mijenjala vlasničku strukturu i otvorila još četiri kćerke-firme s istom namjerom – eksploataciju vrijednih mineralnih sirovina na Majevici.

GERILA info

The post MAJEVČANI ISPRED NSRS: Očekuju da poslanici usvoje njihovu inicijativu! (VIDEO) first appeared on Gerila.info.

To je izazvalo burnu reakciju aktivista koji upozoravaju da se područje sjeveroistočne Bosne pretvara u novu metu rudarskih interesa, nakon što je sličan scenario već viđen u dolini rijeke Jadar u Srbiji.

Kako otkriva portal Odgovorno.ba, u dokumentu se eksplicitno navode prostori za potencijalnu eksploataciju, što su ekološki aktivisti iz Tuzle okarakterisali kao “riječi veleizdaje”. Inicijativa „Karton revolucije“ najavila je da će, ako plan ostane u ovom obliku, radikalizovati svoje aktivnosti, pozivajući građane, sindikate, akademsku i kulturnu zajednicu da u narednih 60 dana, koliko traje javna rasprava, djeluju protiv ovakvih rješenja.

“Nakon Jadra u Srbiji i Lopara u BiH, ovo je prvi puta da se i regija Tuzla spominje u ovom kontekstu. I to u najvažnijem strateškom planskom dokumentu TK. Imamo period od 60 dana da poduzmemo akciju, mobilišemo akademsku zajednicu, politiku, milion udruženja od kojih većina samo ćute, radnike u prosvjeti, medicini, kulturi, umjetnosti, privredi i druge i da kroz javnu raspravu izmjenimo prostorni plan i obrišemo ove riječi veleizdaje koje su napisane“, stoji u reakciji aktivista “Karton revolucije” iz Tuzle.

Paradoks je utoliko veći jer je upravo Tuzla bila među potpisnicima zajedničke izjave donesenе na sastanku u Loparama u septembru 2024. godine, gdje su se predstavnici osam opština (među njima i Čelić i Sapna) javno usprotivili otvaranju rudnika litijuma na Majevici. Nešto ranije, u septembru iste godine, Gradsko vijeće Tuzle usvojilo je Deklaraciju o najoštrijem protivljenju otvaranju rudnika litijuma u susjednim Loparama.

Ipak, dokument koji je sada u proceduri mijenja tu logiku: po prvi put se litijum i drugi metali pojavljuju u zvaničnom planskom dokumentu TK kao resursi čiju eksploataciju treba razmotriti. To je, upozoravaju aktivisti, dovoljan signal da se priprema teren za buduće koncesije.

Posebno upozoravajuće djeluje i planirana mogućnost otvaranja rudnika bakra u Lukavcu, Banovićima, Gračanici i Srebreniku, kao i dosad nedovoljno objašnjeni pokušaji da se zone zaštite prirode na planini Konjuh prilagode potencijalnim rudarsko-ekonomskim interesima.

Aktivisti najavljuju da će nastaviti s okupljanjima, filmskim projekcijama i javnim tribinama, poput one u martu 2024. u Tuzli, kada je o planiranom rudniku u Gornjoj Tuzli rečeno da je to “uništenje Tuzle”. Tada je potpisan i Memorandum o saradnji ekoloških grupa iz više gradova BiH, s jasnim ciljem: zajednički otpor svakoj formi eksploatacije strateških sirovina koja prijeti prirodi, zdravlju i budućnosti lokalnog stanovništva.

Rasprava o nacrtu Prostornog plana će trajati 60 dana, a provešće je Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice Tuzlanskog kantona.

GERILA

The post Zaokret prema rudarenju: Tuzlanski kanton otvara vrata eksploataciji litijuma i metala? first appeared on Gerila.info.