Najviše individualnih glasova širom Srpske osvojili su kadrovi SNSD-a. Ni u jednoj opštini Srpske među najboljima kada su u pitanju liste za skupštine opština nema članova PDP-a i Socijalističke partije. Najviše glasova knjižili su i članovi SDS-a, i DNS-a, i DEMOS-a i Ujedinjene Srpske.

Samo u pet opština najbolje su bile žene: prve tri dame imaju člansku kartu SNSD-a, četvrta SDS-a, dok je peta dio DNS-a. U Donjem Žabaru Sanja Pavlović osvojila je 282 glasa, Divna Aničić je u Mrkonjiću na svoj konto stavila 986, dok je Milanka Vasiljević u Jezeru upisala 90 glasova. Najveća opoziciona stranka je ubilježila jedan „plus“ u Istočnom Starom Gradu gdje je Tatjana Bekrić osvojila 183 glasa. U Petrovcu je najbolja bila Smilja Bulajić sa 125 glasova.

Nevjerovatna stvar desila se u dvije komšijske opštine – u Rogatici je najviše glasova odnio dok Siniša Janković iz SNSD-a i to 1.003 glasa, dok je njegov stranački kolega iz Višegrada Nedeljko Perišić osvojio u dlaku isto glasova – 1.003!

U Krupi na Uni najbolje je prošao Mile Kličković iz SDS-a sa osvojenih 115 glasova. Bojan Lukač (SNSD) u Novom Gradu je osvojio 1.615 glasova. Radenko Reljić koji je izbačen, pa potom vraćen u SNSD dobio je u Kozarskoj Dubici 1.464 glasova. Za Gorana Velaulu (SNSD) u Prijedoru glasalo je 3.311 birača.

Ni u Gradišci nije bilo drugačije – Zvjezdan Panić dobio je 1.752 glasa. SNSD je dao najbolje trkače i u Laktašima (Saša Popović, 3.442 glasa), u Srpcu (Draško Momić, 1.055 glasova), u Derventi (Davor Simić, 1.237 glasova), u Brodu (Goran Vidičević, 492 glasa), u Vukosavlju (Srđan Tripić, 212 glasova).

Veliku dominaciju SNSD-a na kratko prekida SDS i to u Prnjavoru (Milan Aleksić, 1.400) i u  Šamcu (Simo Varadinović, 847).

Sin bivšeg predsjednia Republike Srpske Milana Jelića, Petar Jelić, osvojio je najviše glasova u Modriči – 1.181. U Pelagićevu je sa 242 glasa najbolji bio Nedeljko Simeunović. Iako je Ljubiša Petrović iz SDS-a pobijedio u trci za gradonačelnika, najviše glasova za lokalni parlament u ovom gradu dobio je SNSD-ov Bojan Savić (6.876).

Oštra Luka pripala je u ovoj kategoriji brojanja Draganu Stanaru iz DNS-a sa uknjiževnih 165 glasova. Čelinački rekorder je Miroslav Janković (SNSD) sa 1.637 glasova, a iz iste stranke je i Igor Petrović za koga je u Doboju glasalo 5.115 birača. Ujedinjena Srpska je prvu pobjedu ovog tipa ostvarila u Stanarima gdje je Radojica Ćelić osvojio 601 glas.

Petrovo je pripalo Zoranu Blagojeviću (SNSD) sa 268, a Lopare Želimiru Neškoviću (SDS) sa 2.117 glasova. SNSD je dobio pobjednika i u Ugljeviku – tamo je najbolji bio Žarko Novaković sa 1.358 glasova. SDS-ov Milan Antelj iz Istočnog Mostara je u ovoj opštini dobio 40 glasova. Ribnik i Kneževo pripali su SNSD-u: u prvoj opštini je to potvrdio Dušan Barjaktarević sa 568, a u drugoj Željko Vujinović sa 845 glasova.

PDP je dobio novog/starog načelnika Kotor Varoša, ali je najviše individualnih glasova za SO imao  Mladen Trivunović iz SDS-a (1.582). Ova stranka je dala najboljeg „individualca“ i u Tesliću, a to je Stojan Smiljanić sa 1.492 glasa. U Zvorniku nije bilo dileme: Zoran Stevanović je dobio 8.550 glasova.

Narednih šest opština je u ovoj rubrici takođe pripalo SNSD-u: Šipovo (Jovo Dakić, 550), Šekovići (Željko Lazić, 849), Vlasenica (Aleksandar Kraljević, 778), Bratunac (Marko Mrkajić, 1.332), Srebrenica (Radomir Pavlović, 1.141) i Sokolac (Đorđe Radić, 1.015),

Han Pijesak je dobio novog načelnika koji pripada SDS-u, baš kao i šampion skupštinske liste Radica Todorović sa 329 glasova. Istočno Novo Sarajevo pripalo je Vedranu Jovančiću iz SNSD-a sa 1.108 glasova. Jedinu pobjedu u ovom nadmetanju DEMOS je ostvario na Palama: Aci Stanišiću je zabilježeno 1.726 glasova. SNSD nije pobijedio ni u Istočnom Mostaru gdje je slavio SDS-ov Milan Antelj sa velikih 40 glasova.

I ponovo kreće veliki niz SNSD-a: Trnovo (Stefan Ivanović, 255), Nevesinje (Milosav Uljarević, 853), Kalinovik (Željko Elez, 234), Gacko (Stevan Crnogorac, 427), Foča (Nenad Lalović, 1.783), Čajniče (Ivan Šubara, 192), Rudo (Jovica Vidaković, 731), Berkovići (Bojan Kojović, 164).

Hercegovina je djelomično isparcelisana SNSD-om i SDS-om. Prvoj stranci su pripali Bileća u kojoj je najviše glasova osvojio Željko Samardžić (584) u Trebinje (Luka Petrović, 3.662), a SDS je pod svoje uzeo Ljubinje (Dušan Koljibabić, 220).

SDS je bio najbolji i u Kostajnici u kojoj je Dragan Grublješić na ssvoj konto upisao 334 glasa, kao i u Istočnoj Ilidži gdje je „stara kuka“ Darko Babalj dobio 1.699 glasa. SNSD je ravnotežu vratio u Milićima (Marko Višković, 1.104), Novom Goraždu (Radoslav Đurđević, 161) i u Osmacima (Siniša Popović, 317).

Goran Dakić/GERILA

The post Željko Samardžić osvojio 584 glasa u Bileći first appeared on Gerila.info.

U gradiću opterećenom tragičnom istorijom, ovogodišnji kandidati za načelnika Srebrenice su Miloš Vučić iz SNSD-a, kao zajednički kandidat svih srpskih političkih stranaka, te Hamdija Fejzić iz SDA, koga podržavaju sve bošnjačke političke stranke u Srebrenici.

Inače, sam izbor Vučića, kao zajedničkog kandidata srpskih stranaka za načelnika Srebrenice, u samom SNSD-u bio je mnogo napetiji i komplikovaniji od bilo kakvih “tradicionalnih” razmirica i svađa koje ta partija ima sa svojim redovnim političkim konkurentima iz SDS-a ili neke druge opozicione stranke. Razlog tome jesu višegodišnji sukobi u srebreničkom SNSD-u, odnosno javno ispoljavana netrpeljivost između odlazećeg gradonačelnika Mladena Grujičića i šefa Opštinskog odbora SNSD Srebrenica, Radomira Pavlovića.

Inače, zanimljivo je da je upravo Pavlović, koji već pune dvije decenije važi za nezvaničnog vladara Srebrenice i bez čijeg “aminovanja” ne prolazi nijedna značajnija odluka u tom gradu, uoči lokalnih izbora 2016. godine predložio Grujičića kao kandidata za načelnika opštine. Međutim, nakon par godina Grujičić se “oteo” Pavlovićevoj kontroli, pa je sve češće javno prozivao svog dojučerašnjeg mentora za brojne mahinacije u Srebrenici.

Na kraju, Pavlović je i iz ovog sukoba izašao kao pobjednik jer je Grujičić, iako je ranije dobio podršku svih ostalih srpskih političkih stranaka za još jedan načelnički mandat, nakon razgovora sa stranačkim šefom Miloradom Dodikom odustao od kandidature u korist malo poznatog Miloša Vučića, inače novog političkog štićenika Radomira Pavlovića.

“Još ranije svi su se složili da nastavim sa svojim poslom. Međutim, na sastanku je prezentovano da će Srebrenica imati više uspjeha ako se svi složimo oko jednog kandidata koji u ovom trenutku ima podršku i ljudi koji su glasači izvan opštine Srebrenica. Da ne bi doveli u pitanje dolazak investicija i eventualni gubitak Srebrenice, prihvatili smo da se okupimo oko jednog kandidata kako ne bi narušili to jedinstvo i ne bi doveli u pitanje pobjedu srpskog načelnika”, izjavio je Grujičić nedugo nakon pomenutog sastanka s Dodikom.

Inače, kako se nezvanično navodilo u pojedinim medijima, odluci da Miloš Vučić bude kandidat za načelnika Srebrenice navodno je presudno kumovala njegova rodbinska povezanost s aktuelnim predsjednikom Srbije, Aleksandrom Vučićem.

Što se tiče zajedničkog kandidata bošnjačkih stranaka za načelnika Srebrenice, Hamdije Fejzića, usaglašavanje oko njegove kandidature između SDA i ostalih bošnjačkih političkih partija prošlo je bez većih trzavica. Nakon što su do 2016. godine i tadašnje Grujičićeve pobjede svi prethodni poslijeranti načelnici Srebrenice bili Bošnjaci – od Abdurahmana Malkića, Osmana Suljića pa do Ćamila Durakovića, bošnjačke stranke vjeruju da će nakon osam godina pauze ponovo imati “svog” načelnika. Iako, ruku na srce, nijedan od navedenih bošnjačkih načelnika skoro da ništa nije uradio na poboljšanju života tamošnjih građana.

Naime, prema brojnim procjenama, od svih gradova i opština u BiH Srebrenica je poslije rata dobila najveću međunarodnu pomoć, a u javnosti se često pominju vrtoglave cifre koje dosežu čak i do milijardu KM. Ipak, u Srebrenici je prije par mjeseci prestala s radom posljednja mesnica, u gradu nema apoteke, a većinu svakodnevnih potreba rijetki preostali mještani tog grada zadovoljavaju u susjednim opštinama u Republici Srpskoj ili preko Drine, u Srbiji.

O razlozima zbog kojih su sve srpske političke stranke u Srebrenici podržali kandidaturu Miloša Vučića iz SNSD-a za načelnika Srebrenice pitali smo predsjednika Opštinskog odbora SDS, Momčila Cvjetinovića. Posebno iz razloga što je upravo on ranije insistirao na tome da sve srpske stranke podrže kandidaturu Mladena Grujičića.

“Mi smo još u februaru ove godine imali dogovor da se podrži Grujičić. Iza toga su stale sve srpske političke stranke, osim dijela srebreničkog SNSD-a kojeg kontroliše Radomir Pavlović. Iza podrške Grujičiću stala je i naša crkva, boračka udruženja i organizacije. Međutim, nakon sastanka kojeg smo početkom jula imali s predstavnicima ostalih političkih stranaka i aktuelnim rukovodstvom Republike Srpske, na insistiranje SNSD-a odlučeno je da kandidat bude Miloš Vučić. SDS neće ništa raditi na štetu srpskog jedinstva, kao što nismo radili ni do sada, iako je SNSD u Srebrenici bezbroj puta do sada izigravao sve naše prethodne dogovore i sporazume”, kaže Cvjetinović za Gerilu.

Na naše pitanje kada će, po njegovom mišljenju, doći vrijeme da Srebreničani biraju načelnika opštine po njegovoj sposobnosti da im život učini boljim, umjesto što se odlučuju po nacionalnoj pripadnosti kandidata, Cvjetinović odgovara da ne vjeruje da će se to dogoditi u bliskoj budućnosti.

“Nažalost, situacija je takva kakva je. Možda će do toga jednog dana doći, ali ne vjerujem da će se to desiti brzo”, zaključuje Cvjetinović u razgovoru za naš portal.

Na posljednjim lokalnim izborima, 2020. godine, Mladen Grujičić je reizabran sa osvojenih gotovo 72 odsto glasova (5.189), dok je kandidat SDA Alija Tabaković dobio povjerenje 1.973 glasača. Dva nezavisna kandidata “upisala” su ukupno 52 glasa.

Inače, Gerila je ranije pisala i o političkoj situaciji u Gradišci, Bijeljini, Trebinju, Zvorniku, Prijedoru, Kozarskoj Dubici i Palama, a slijede pregledi i u drugim opštinama pred lokalne izbore u oktobru. Takođe, analizirali smo i opštine u kojima SNSD izbornu bitku bije sa koalicionim partnerima.

Lokalni izbori u BiH zakazani su za 6. oktobar.

Gerila.info

The post Tamo gdje je i Bog rekao laku noć: Umjesto po sposobnosti, Srebreničani načelnike opštine i dalje biraju po nacionalnoj pripadnosti first appeared on Gerila.info.

Šta god da se dešavalo na republičkom nivou i kakve god se vladajuće koalicije formirale na nivou BiH, jedna stvar uvijek je bila sigurna – DNS pobjeđuje na izborima u Prijedoru. Tako je bilo na lokalnim izborima 2004, 2008. i 2012. godine, kada je tadašnji lider te partije Marko Pavić postajao načelnik, odnosno gradonačelnik Prijedora, a nastavilo se i na izborima 2016, kad je Pavića u gradonačelničkoj fotelji zamijenio Milenko Đaković. A onda su se DNS-u dogodili “mangupi”.

Otvoreno koketiranje s opozicijom “mlade garde” DNS-a, koju je pred opšte izbore 2018. godine predvodio bankar Milan Radović, prvo je doveo do sloma “najdugovječnije koalicije na Balkanu”, kako je Milorad Dodik ranije često nazivao saradnju SNSD-a s DNS-om, a zatim i do odlaska u političku penziju vremešnog Marka Pavića, koji je od Prijedora za dvije decenije napravio bastion DNS-a i grad u kome se izborni pobjednici znaju prije izbora.

Obračun Dodika s DNS-om, koga je nakon Pavića preuzeo Nenad Nešić, doveo je do skoro potpune političke marginalizacije te nekad uticajne stranke, a zatim i do onoga što je ranije izgledalo nezamislivo, da DNS izgubi vlast u Prijedoru.

Od politički učmale sredine, u kojoj je pobjednik poznat prije izbora, Prijedor je u posljednje četiri godine postala lokalna zajednica u kojoj se vodi žestoka borba između vlasti i opozicije, a na prošlim lokalnim izborima pobjedu u trci za gradonačelnika odnio je kandidat SNSD-a Dalibor Pavlović, za koga je glasalo 15.351 Prijedorčanin. Drugo mjesto pripalo je kandidatu DNS-a Dragutinu Rodiću, koji je osvojio 12.210 glasova. Međutim, da svoju kandidaturu za gradonačelnika tada nije podnijela i Maja Dragojević Stojić iz SDS-a, za koju je glasalo 6.446 birača, DNS bi prije četiri godine ponovo osvojio gradonačelničku funkciju u Prijedoru.

“Odvlačenje” glasova Rodiću, čime je SNSD-ovom kandidatu pobjeda doslovno poklonjena, dovelo je tada do razmjene žestokih optužbi između Nenada Nešića, koji je u to vrijeme glumio opozicionara, sa čelnicima SDS-a, posebno Majom Dragojević Stojić, ali i sa tadašnjom perjanicom PDP-a Jelenom Trivić, koja je otvoreno stala na stranu SDS-ove ljekarke.

Kako bilo, SNSD je 2020. dobio gradonačelnika Prijedora nakon dugogodišnje vladavine DNS-a tim gradom, a onda, samo godinu dana kasnije, rijetko viđeni skandal postao je top tema ne samo u Prijedoru i Republici Srpskoj, već i u cijeloj regiji. Naime, u javnost su isplivale šokantne fotografije novopečenog gradonačelnika Dalibora Pavlovića na kojima, najblaže rečeno, ne djeluje kao da je pri sebi, a navodno ih je, kako je objavljivano u medijima, slao nekoj ženi. Ne svojoj, naravno.

Fotografije nagog i polunagog Pavlovića, kako leži pored WC šolje s ustima punim raznih tableta izazvale su šok u javnosti, a nesrećni gradonačelnik ubrzo je podnio ostavku. Da bi cijeli slučaj postao još bizarniji, pobrinuo se opet Pavlović, koji je javno tvrdio kako je “pao pod uticaj crne magije”!?

Iako nisu bile rijetke ocjene kako je navedeni skandal nanio nepopravljivu štetu SNSD-u u Prijedoru, te da na prijevremenim izborima za novog gradonačelnika u decembru 2021. ta stranka teško može očekivati trijumf, ipak se pokazalo da je Prijedorčanima DNS toliko dozlogrdio da im čak ni Pavlović “pod crnom magijom” nije predstavljao preveliku prepreku da svoje povjerenje većinski ponovo daju SNSD-ovom kandidatu, Slobodanu Javoru.

Potpuna propast DNS-a u svom nekadašnjem bastionu najbolje se oslikava time što na predstojećim izborima, za mjesec dana, ta stranka neće ni imati kandidata za gradonačelnika, pa će se izborni duel voditi između kandidata SNSD, aktuelnog gradonačelnika Slobodana Javora, te kandidata SDS, Maje Dragojević Stojić, koja uživa podršku ostalih opozicionih stranaka.

Ko je, prema njenom mišljenju, favorit za pobjedu na izborima za gradonačelnika Prijedora, pitali smo političku analitičarku Tanju Topić. Ona smatra da za razliku od nekih ranijih izbornih ciklusa, ovog puta ne postoji izraziti favorit.

“Politička slika Prijedora drastično je izmijenjena odlaskom Marka Pavića, neprikosnovenog vladara ovog grada. Monolitnost njegove partije i kontrole svake pore društva zamijenjena je nekim novim političkim klincima”, kaže Topićeva za Gerilu.

Teško je, prema njenim riječima, praviti procjene ko će pobijediti u Prijedoru, ali je svakako zanimljivo podsjetiti se nekih velikih obećanja u predizbornim utrkama ranije, kao, recimo, obećanje stanovnicima Omarske da će postati opština.

“Da li će se građani sjetiti izbornih prevara, afera, da li će kazniti politike zbog ugrožavanja životne sredine otvaranjem rudnika u Bistrici, ili će pobijediti kratka pamet, bojim se da je iskustvo na strani ovog drugog”, smatra ona.

Što se tiče izbora opozicije da za gradonačelnika Prijedora podrži SDS-ovu Maju Dragojević Stojić, Topićeva ocjenjuje da se radi o kvalitetnom kandidatu.

“Svakako je Maja Dragojević Stojić dobra kandidatkinja, obrazovana, pametna mlada žena. Pitanje je da li je to u ovakvim devastiranim i patrijarhalnim društvima prednost ili mana. Ono što se svakako ne može zanemariti jeste i činjenica da dolazi iz stranke koja u ovoj sredini nosi teško breme prošlosti”, zaključuje Topićeva.

Inače, Gerila je ranije pisala i o političkoj situaciji u Gradišci, Bijeljini, Trebinju, Zvorniku, Kozarskoj Dubici i Palama, a slijede pregledi i u drugim opštinama pred lokalne izbore u oktobru. Takođe, analizirali smo i opštine u kojima SNSD izbornu bitku bije sa koalicionim partnerima.

Lokalni izbori u BiH zakazani su za 6. oktobar.

Gerila.info

The post Izbori u Prijedoru: Od bastiona DNS-a do grada bez izrazitog izbornog favorita first appeared on Gerila.info.

Tome doprinosi nekoliko faktora. Pored nesporne SNSD-ove mašinerije i svih lokalnih poluga skoncentrisanih u rukama pomenutog Stevanovića, koje svakako doprinose dobrom rezultatu ove partije, nikako ne treba zanemariti činjenicu da opozicija u Zvorniku gotovo da ne postoji, što dalje vodi raznim izbornim malverzacijama koje nema ko da iskontroliše.

Jednošalterski sistem

Da je stanje beznadežno u ovom gradu pokazao je primjer sa prethodnih izbora kada ni Nebojša Vukanović, lider Liste Za pravdu i red, nije uspio u njemu pronaći dovoljno pouzdanih ljudi koji će kontrolisati izborni proces pa je tadašnja „Vukanova grupa“ predvođena nosiocem liste Miroslavom Ilićem naprasno napustila biračka mjesta i prije nego što je glasanje završeno.

Podatak da je decenijama glavni zvornički opozicionar bio poznati „preletač“ Kostadin Vasić, koji je godinama nizao stranke, direktorske funkcije ali i pravosnažne presude, dovoljno govori o tome koliko je Stevanović mogao biti bezbrižan u svoj vladavini. A koliko je ta vladavina bila sistematična govori anegdota koja je još prije desetak godina kružila Srpskom, da je Zvornik prvo mjesto kod nas koje je uvelo „jednošalterski sistem“ jer se za sva, pa i najmanja pitanja, sve završavalo kod tadašnjeg gradonačelnika.

Da su sve partije, i vlasti i opozicije, zajedno učestvovale u izbornim prevarama, pokazuje statistika po kojoj su u većini stranaka vodeći ljudi osvajali preko 90 odsto stranačkih glasova, što je jasan znak o masovnoj pojavi tzv. „doiksavanja“.

Koliko suvereno je Stevanović osvajao izbore pokazuju rezultati iz 2020. godine – kada je osvojio 23.403 glasa, a drugoplasirani Slaviša Vlačić (SDS) tek 3.521. Slično je bilo i 2016. Stevanović je osvojio 22.244 glasa, a Dragan Kojić ispred tadašnjeg Saveza za promjene 5.254.

Da se ništa neće promijeniti nakon njegovog formalnog odstupanja sa pomenute funkcije, nakon koje se preselio u fotelju direktora “Alumine” i klupe Narodne skupštine RS, pokazali su prijevremeni izbori, na kojima opozicija nije ni imala kandidata, a SNSD-ov Bojan Ivanović dobio 15.318 glasova.

Socijalista na čelu opozicije

Pomenuti Ivanović u oktobru ove godine ide po novi mandat, koji će sasvim sigurno i osvojiti, ali bi izborna trka ovoga puta mogla biti kudikamo zanimljivija. Prvo, jer imaju samo dva kandidata, pa će se stvoriti referendumska atmosfera koja uvijek garantuje veću izlaznost. Drugo, Zvornik je izabran za jednu od lokalnih zajednica koja će biti pod posebnom prismotrom u kojoj će, pored primjene skenera i novih tehnologija, biti prisutni i „specijalni posmatrači“. Treće, i najvažnije, SNSD ovoga puta za protivnika ima ljude sa kojima su donedavno bili u koaliciji i koji će se protiv njih boriti istim sredstvima.

Naime, Ivanovićev protivkandidat je Velizar Aćimović, i to ispred Narodnog fronta Jelene Trivić. Interesantno, on je bio dugogodišnji član Socijalističke partije, koji je još uvijek i odbornik u lokalnom parlamentu, u kojem je njegova stranka dio vladajuće koalicije koju predvodi SNSD.

Aćimović je prije nekoliko mjeseci, dok je još uvijek bio socijalista, saopštio kako namjerava da uđe u trku za prvog čovjeka grada. Nakon, kako je kasnije naveo, prijetnji koje je SNSD uputio njemu i njegovoj porodici te očiglednog manjka podrške stranačkog vrha predvođenog predsjednikom Petrom Đokićem, on u maju ove godine saopštava da ipak odustaje od kandidature.

Ipak, u julu obnavlja kandidaturu, i to na iznenađenje mnogih, ispred najmlađe partije, Narodnog fronta, a istu je, prema informacijama izvora Gerile, „pogurao“ i prvi zvornički SDS-ovac, Dragomir Vasić.

Koliko je Aćimović izrevoltiran nekadašnjim političkim saradnicima, govori njegova nedavna konstatacija da Zoranu Stevanoviću, ukoliko sebi održi kontinuitet vladavine, u Zvorniku treba omogućiti „pravo prve bračne noći“, što je dokaz da će kampanja koja je pred nama biti sve, samo ne i mlaka.

Rat sa najsnažnijim koalicionim partnerom

Dok je sve gore pomenuto samo „kap u moru“, naprasna objava DEMOS-a, druge po snazi partije u Zvorniku, da napušta koaliciju sa SNSD-om, predstavlja već ozbiljan problem za stranku Milorada Dodika. Primjera radi, prije dvije godine, SNSD je sakupio 10.003 glasa za Narodnu skupštinu RS, dok je DEMOS upisao 4.266. Kada tome dodamo 3.231 glas Ujedinjene Srpske, koja nije u koaliciji sa SNSD-om u Zvorniku, te glasove etablirane opozicije (SDS, PDP i Vukanovićev pokret), koji su dobili ukupno 5.433 glasa, dolazimo do brojke od 12.930 glasova, koji ovoga puta potencijalno mogu biti protiv SNSD-ovog kandidata. Ne treba zanemariti ni da je Aćimović sa sobom sigurno povukao i dio članstva Socijalističke partije, a da je Narodni front, kao najmlađa partija u Srpskoj, dobio i neke svoje autentične pristalice. Pored pobrojanih, značajna je i baza od oko 3.000 bošnjačkih glasova, dok ostale partije, poput DNS-a, SPS-a i mnoštva lokalnih pokreta, imaju zanemariv uticaj.

A šta se zapravo dogodilo na relaciji SNSD-DEMOS? Očekivano, borba za funkcije.

Saopštenjem GO DEMOS koje je potpisala Spomenka Stevanović, zamjenica predsjednika stranke i poslanik u Narodnoj skupštini RS, poručili su kako u ovom gradu sa SNSD-om ne mogu naći „zajednički jezik“ te da napuštaju koaliciju, „i formalno i suštinski“.

„Nakon ranije iskazanog nezadovoljstva i neslaganja sa određenim pitanjima koja se odnose na lokalnu politiku, SNSD u Zvorniku je preduzeo niz politički nekorektnih poteza prema DEMOS-u, što je kulminiralo današnjom smjenom direktora Doma zdravlja Zvornik“, poručili su tada iz GO ove stranke.

Podsjećamo, ovo je bilo samo jedno u nizu lokalnih „pucanja“ između SNSD-a i DEMOS-a, koje su uzdrmale i svoja krovna rukovodstva i dovela u pitanje zajedničku saradnju i na republičkom nivou. O tome smo detaljno pisali u tekstu Kad prave ljubavi ginu: Hoće li doći do razlaza SNSD-a sa njihovim najpouzdanijim partnerom?

Ivanović i dalje favorit

Da sumiramo, aktuelni gradonačelnik, SNSD-ov Bojan Ivanović, jeste nesporni favorit, ali izborna utakmica za njega ipak nije u startu dobijena.

Inače, Gerila je ranije pisala i o političkoj situaciji u Gradišci, Bijeljini, Trebinju, Kozarskoj Dubici i Palama, a slijede pregledi i u drugim opštinama pred lokalne izbore u oktobru. Takođe, analizirali smo i opštine u kojima SNSD izbornu bitku bije sa koalicionim partnerima.

Lokalni izbori u BiH zakazani su za 6. oktobar.

Gerila.info

The post Izbori u Zvorniku: Presvučeni socijalista i nezadovoljni DEMOS krnje SNSD-ovu tvrđavu first appeared on Gerila.info.

Koalicija „Pod lupom“ koja sprovodi misiju građanskog, nestranačkog posmatranja Lokalnih izbora u BiH predstavila je Prvi preliminarni izvještaj dugoročnog posmatranja Lokalnih izbora 2024. godine.

Koalicija „Pod lupom“ je u periodu od 22.7. do 1.9.2024. zabilježila ukupno 710 izbornih nepravilnosti. Najveći broj nepravilnosti se odnosi na zloupotrebu javnih sredstava i resursa (223 slučaja) i nepravilnosti pri formiranju biračkih odbora (210 slučajeva). Ostale nepravilnosti se odnose na: preuranjenu izbornu kampanju (93 slučaja), propuste u radu lokalnih izbornih komisija (67 slučajeva), nepravilnosti u radu medija (39 slučajeva), pritiske na birače (24 slučaja) i različite druge oblike izbornih nepravilnosti (54 slučaja).

Do sada je identifikovano da 30 političkih subjekta krši izborna pravila, a najveći broj nepravilnosti se odnosi na političke subjekte: SNSD (71), SDA (46), HDZ BiH (36), SDS (35) i SDP (29).

Iz Koalicije „Pod lupom“ upozoravaju na veliki broj nepravilnosti koje se odnose na formiranje biračkih odbora. Zabilježen je čak 181 slučaj gdje postoji sumnja na stranačku infiltraciju na pozicije predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora koji prema posljednjim izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH ne smiju biti povezani sa strankama.

“Postaje očigledno da političke stranke nemaju namjeru odustati od apsolutne kontrole biračkih odbora bez obzira na jasna izborna pravila. Mehanizam koji im omogućava manipulaciju izbornim rezultatima je još uvijek aktivan, i vidimo, iz do sada obrađenih slučajeva, da se na listama kandidata nalaze stranački ljudi koji su bili prethodno kandidati na izborima ili članovi biračkih odbora ispred stranke, ili stranački aktivisti ili čak članovi uže porodice onih koji ulaze u izbornu utrku”, navode iz Koalicije „Pod lupom“.

Pozvali su i CIK BIH da u svim dokazanim slučajevima odmah ukloni stranačke osobe sa liste kandidata za nestranačke predsjednike i njihove zamjenike i izrekne im predviđene sankcije za protivzakonito djelovanje, te da o navedenim slučajevima upozna nadležna tužilaštva u svrhu daljnjeg procesuiranja.

Takođe, iz Koalicije „Pod lupom“ naglašavaju da Centralni birački spisak (CBS) još uvijek nije dostupan javnosti. Prema posljednjim izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, javnost ostvaruje pravo uvida u izvode iz CBS-a putem internet-stranice CIK-a, što do danas nije urađeno. Koalicija „Pod lupom“ je stava da se radi o kršenju zakona i da još uvijek nije moguće raditi analize da se ispita postoje li manipulacije biračkim spiskovima i u kojoj mjeri.

Na osnovu svih ovih nalaza, Koalicija „Pod lupom“ je podnijela 193 prijave CIK-u koje se odnose na preuranjenu izbornu kampanju, zloupotrebu javnih sredstava i resursa i nepravilnosti u formiranju biračkih odbora. CIK je na osnovu prijava Koalicije „Pod lupom“ do sada izrekao 43 sankcije, i to 55.300 KM novčanih kazni, te je 29 osoba uklonjeno do sada sa liste kandidata za nestranačke predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora.

S obzirom na to da sutra zvanično počinje izborna kampanja iz Koalicije „Pod lupom“ su pozvali sve stranke i kandidate da se strogo pridržavaju svih propisa koji regulišu izbornu kampanju i da ne pribjegavaju zapaljivoj retorici pri vođenju kampanje. Najavili su da će raditi i monitoring izborne kampanje i da neće tolerisati bilo kakve oblike nepravilnosti ili kršenja zakona, te da će aktivno raditi na njihovom otklanjanju i prijavama ka nadležnim institucijama.

Iz Koalicije “Pod lupom” su također podsjetili da se građani/ke mogu prijaviti za nestranačke posmatrače/ice izbornog dana, kao i prijaviti sve izborne nepravilnosti Koaliciji „Pod lupom“, putem besplatnog telefona 080 05 05 05 ili putem dostupnih online obrazaca na www.podlupom.org.

(podlupom.org)

The post Stranke ne žele odustati od apsolutne kontrole nad biračkim odborima, birački spisak još nije javan first appeared on Gerila.info.

Jasna naredba lidera najveće partije u Republici Srpskoj, Milorada Dodika, da će SNSD imati kandidate u svim gradovima i opštinama te da od koalicionih partnera očekuje da ih podrže u 99 odsto njih, nije ostavila mnogo prostora strankama koje se ionako bore sa cenzusom i golim opstankom. Kako smo naveli u jučerašnjoj analizi, potpunu servilnost Dodiku pokazali su DNS Nenada Nešića i SPS Gorana Selaka, koji su donijeli odluku da apsolutno nigdje ne izađu sa vlastitim kanidatima u borbi za (grado)načelnička mjesta, dok su Ujedinjena Srpska, Socijalistička partija, DEMOS i NPS u većoj ili manjoj mjeri ignorisali smjernicu predsjednika Srpske, te istakli kandidature u 13 opština.

Da se ne miri sa odlukama partnera, od kojih se očigledno očekuje samo bespogovorno slušanje, Dodik je potvrdio i na jučerašnjoj konferenciji za medije, koja je održana nakon sjednica Izvršnog komiteta i Predsjedništva stranke na čijem je čelu.

“SNSD će detaljno ocijeniti ponašanje koalicionih partnera u proteklom periodu. Od tih ocjena će zavisiti dalji koraci u kreiranju buduće politike stranke”, poručio je Dodik.

Ipak, jedine dvije lokacije koje bi istinski mogle poremetiti odnos između partnera na republičkom nivou jesu, kako smo već naveli, Pale i Kozarska Dubica. Prema riječima sagovornika Gerile, DEMOS i NPS biće u problemu kako god se odvijali izbori. U slučaju poraza, postaće lak plijen SNSD-a, ali možda još veće udare mogu očekivati ukoliko pobijede.

Kozarska Dubica

Za razliku od nekadašnjih vremena, kada lider SNSD-a nije imao problem da koalicionim partnerima, kao znak zahvalnosti za podršku u Narodnoj skupštini RS, “džentlmenski” prepusti na upravljanje poneki grad ili opštinu, kao što je decenijama bio slučaj sa Prijedorom i tadašnjim liderom DNS-a Markom Pavićem, danas je situacija znatno drugačija.

Imajući u vidu da je NPS prije dvije godine jedva prešao cenzus, osvajanjem načelničkog mjesta u Kozarskoj Dubici, mjestu prebivališta njenog lidera Darka Banjca i najsnažnijim uporištem stranke u kojem imaju trećinu odbornika u lokalnom parlamentu, dalo bi koliko-toliko nade ovoj partije da će i za dvije godine obnoviti parlamentarni status. Međutim, SNSD ne samo što je istakao svog kandidata, nego česte posjete organizacionog sekretara te stranke Igora Dodika ovoj malenoj opštini znak su da im je ona, iz nekog razloga, izuzetno značajna.

Imajući u vidu da postoji i treći, SDS-ov kandidat, izbori u Kozarskoj Dubici mogli bi biti izuzetno interesantni.

Aktuelni načelnik pomenute opštine Radenko Reljić (SNSD) osvojio je mandat 2020. godine sa osvojenih 6.005 glasova. Njegov tadašnji protivkandidat Pero Karan (SDS-PDP) imao je 4.306 glasova.

Ovoga puta situacija će biti bitno drugačija, jer će pored SNSD-ovog kandidata Igora Savkovića i SDS-ovog Nikole Zlojutra, u trku i kadar partije Darka Banjca, Dragan Brdar. NPS nije postojao kada su održani prethodni lokalni izbori, a prije dvije godine su u Kozarskoj Dubici kandidati te stranke za NSRS osvojili 2.813 glasova. Brdara je podržao i lokalni DEMOS, koji nema neku značajniju snagu u ovoj opštini. Ukoliko se ostale stranke koje čine vlast na nivou Srpske podijele između kandidata SNSD-a i NPS-a, a opozicione stranke i na terenu iskreno stanu ispred SDS-ovog kandidata, Zlojutro bi, tvrdi naš izvor, mogao da ima ozbilju šansu.

„Da je dogovoren kandidat koga bi podržao i SNSD i Banjac, opozicija bi imala vrlo male šanse. U ovom slučaju, gdje lokalna vlast nastupa u dvije kolone, ujedinjena opozicija ima veću šansu. Sada je na njima da zaborave na lične animozitete i dogovore zajednički iskreni nastup“, kaže naš sagovornik.

Politikolog Nebojša Tojagić kaže za Gerilu da je glavno pitanju izbora u Kozarskoj Dubici stvarna snaga partije Darka Banjca, kome je ta opština sjedište, a poraz bi, dodaje on, mogao da dovede u pitanju i sam opstanak NPS-a.

“Ovi će izbori dati odgovor na to pitanje. Iskreno, sumnjam da će poremetiti odnose prethodnog izbornog ciklusa jer je SNSD tada uzeo preko 6.000 glasova dok je SDS imao nešto više od 4.000. Ne očekujem da će tu biti iznenađenja. Što se SNSD-a tiče vjerujem da će se prema kolacionim partnerima postaviti u skladu sa njihovim rezulatatima”, kaže naš sagovornik.

Pale

Bez dileme, najveću buru u vladajućim redovima izazvala je kandidatura DEMOS-ovog Dejana Kojića za načelnika opštine Pale, zbog čega je ova stranka ekspresno izbačena iz vlasti u pomenutoj opštini, kao i odbornici iz skupštinske većine, a opštinski funkcioneri iz dojučerašnjih fotelja. Gorili su i automobili ljudima bliskim prvim ljudima te stranke na Palama, a sve su pratile i teške optužbe o izdaji, do tada usmjeravane samo na opozicioni blok. Kojić je od SNSD-ovih funkcionera dobio etiketu „lošeg Srbina“, optužbe za saradnju sa Bošnjacima, a prvi čovjek DEMOS-a na Palama Aco Stanišić kako, zbog ličnih interesa, „talasa“ u momentu kada su ugroženi i Dodik i Srpska.

Prema riječima sagovornika našeg portala, na Palama traje pravi politički rat između ove dvije partije, a eksalacija je ozbiljno uzdrmala i odnose SNSD-a i DEMOS-a na republičkom nivou o čemu smo detaljno pisali u tekstu Kad prave ljubavi ginu: Hoće li doći do razlaza SNSD-a sa njihovim najpouzdanijim partnerom?

Prednost se trenutno daje DEMOS-ovom kandidatu, koji za protivnika ima SNSD-ovog Damjana Škipinu. Ukoliko Kojić zaista preuzme funkciju prvog čovjeka Pala, koju trenutno obavlja SNSD-ov Boško Jugović, biće interesantno pratiti reakciju i način na koji će se prema njima odnositi i sam Dodik.

I Nebojša Tojagić očekuje da će na Palama biti izuzetno zanimljivo.

“Tu bi prevagu mogli donijeti opoziciono nastrojeni građani a tada bi se i narušio ionako narušen odnos između SNSD-a i DEMOS-a. A podatak da na Palama, nekadašnjem bastionu SDS-a ta stranka nema svog kandidata te da birači imaju izbor između kandidata dvije partije koje čine vladajuću koialiciju na nivou Srpske, najbolje pokazuje gdje je SDS danas i koliko je ova stranka, nakon mnogih udaraca i unutrašnjih razmimoiljaženja, propala”, zaključio je Tojagić.

Inače, Gerila je ranije pisala i o političkoj situaciji u Gradišci, Bijeljini i Trebinju, a slijede pregledi i u drugim opštinama pred lokalne izbore u oktobru.

Lokalni izbori u BiH zakazani su za 6. oktobar.

Gerila.info

The post Izbori u Kozarskoj Dubici i Palama: Biti ili ne biti za NPS i DEMOS first appeared on Gerila.info.

„Koalicioni odnos će biti zadržan na republičkom nivou, a vjerujem da će u 99 odsto opština u Srpskoj koalicija zajedno nastupati preko naših kandidata. Inače, nećemo imati ništa protiv da neki od koalicionih partnera imaju svoje kandidate, ali SNSD će imati u svakoj opštini svog kandidata“, rekao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik i tako jasno stavio do znanja partnerima da neće tolerisati njihove kandidate u više od jedan odsto sredina, što ne predstavlja čak ni jednu čitavu opštinu, imajući u vidu da ih ukupno ima 64. Dakle, ostavio im je mogućnost da imaju kandidata u 0,64 odsto jednog grada ili opštine.

Pokajnici

Međutim, dok su Demos, NPS, Ujedinjena Srpska, donekle i Socijalistička partija, pokazali “kičmu” makar na mikronivou, tako što su odlučili da njihovi kandidati ipak “stanu na crtu” SNSD-ovim u pojedinim opštinama, DNS-u i SPS-u izgleda ovi izbori služe za “okajanje” kratkotrajnog opozicionog djelovanja pa nisu smjeli rizikovati sa kandidovanjem svojih kadrova, čak ni u mjestima gdje ni na koji način ne bi ugrozili interese “velikog brata”.

Podsjećamo, DNS je napustio višedecenijsku koaliciju sa SNSD-om 2020. godine nakon što je njihov lider Nenad Nešić bio primoran da zbog “zdravstvenih razloga” napusti vrlo unosnu fotelju prvog čovjeka “Puteva Srpske”. Rastanak je upriličen izuzetno glasno, sa teškim optužbama na račun Milorada Dodika, “pokazivanjem mišića” kroz višednevna veselja te disciplinovanjem vlastitih kadrova koji su na lokalu ignorisali pomenutu odluku.

Sa druge strane, SPS je izbačen iz vladajuće koalicije nakon lokalnih izbora 2020. jer je SNSD optužio stranku Gorana Selaka da je u Banjaluci radila mimo koalicionog sporazuma te podržavala kandidata opozicije za gradonačelnika Banjaluke, Draška Stanivukovića, a ne dotadašnjeg prvog čovjeka grada na Vrbasu, Igora Radojičića. Tek poslije dvije godine djelovanja po principu “ni na nebu, ni na zemlji”, formalno su zauzeli opozicioni kurs te se pridružili DNS-u u kritikama vlasti.

Ostaće zabilježeno da su u oktobru 2021. godine visoki funkcioneri pomenute dvije partije dijelili binu na opozicionom skupu sa ljudima iz SDS-a, PDP-a i pokreta Nebojše Vukanovića, što mnogi simpatizeri ovog bloka nisu odobravali. I bili su u pravu, imajući u vidu Nešićev i Selakov povratak u Dodikov zagrljaj odmah nakon opštin izbora 2022. godine.

Sa druge strane, ostatak vladajuće koalicije donio je pojedine odluke koje se rukovodstvu SNSD-a nikako nisu svidjele, poput odluke DEMOS-a da ima kandidata na Palama ili NPS-a da se bori u trci za prvog čovjeka Kozarske Dubice, o čemu ćemo opširnije pisati u sutrašnjoj analizi.

Frontovi

Sudar partija u kojima nema opozicionih kandidata, pored Pala, gledaćemo i u Krupi na Uni, gdje bivši SDS-ovac i socijalista Gojko Kličković, sada kao kadar NPS-a izlazi na “crtu” SNSD-ovom Miloradu Kovačeviću, a prati ih i treći kandidat, ispred Ujedinjene Srpske Nenada Stevandića, Miroslav Radaković.

Opozicija nije nikog ponudila ni u Stanarima i Šekovićima. U najmlađoj opštini u Srpskoj, Ujedinjena Srpska želi novi načelnički mandat. Ovoga puta, umjesto Radojice Ćelića, kandidovali su Aleksandra Ristića. SNSD je kandidovao Damira Kerića, dok se u izbornu trku uključila i Socijalistička partija, koja je kandidovala Denisa Stevanovića. U Šekovićima, kao i na Palama, imamo referendumsku situaciju između partija koje dijele vlast na republičkom nivou. Tamo SNSD-ovom kandidatu Miladinu Laziću, na megdan izlazi samo kandidat NPS-a Dragan Galić. Galić je inače bio dugogodišnji član PDP-a te je svojevremeno djelovao kao poslanik partije Branislava Borenovića u Narodnoj skupštini RS.

Đokićevi socijalisti u Pelagićevu nisu stali iza SNSD-ovog Slavka Tešića, te su ponovo kandidovali Simu Stakića. Na prošlim izborima Tešić je postao načelnik sa 1.681 glasom, dok je Stakić pridobio povjerenje 1.004 sugrađanina. Ovoga puta biće nešto zanimljivije jer postoji i treći kandidat, SDS-ov Slaviša Maksimović. Međutim, imajući u vidu da je njegova stranka prije četiri godine imala tek 117 glasova, i ovoga puta gledaćemo duel prve dvojice. Prevagu će svakako donijeti glasači HDZ-a, koji imaju bazu koju čini 400 do 500 glasova.

Demos nije stao iza SNSD-ovog kandidata Nenada Pezerovića ni u Kotor Varoši, već je nominovao Nemanju Panića. Obojica će za protivnika imati dugogodišnjeg načelnika ove opštine, PDP-ovog Zdenka Sakana. Stranka Nedeljka Čubrilovića imenovala je i Milana Grbića za načelnika Petrovca, uprkos tome što je to učinio SNSD sa Dragom Kovačevićem.

Ujedinjena Srpska, pored pomenutih Stanara, sa SNSD-om će se boriti i u Bratuncu te Istočnom Drvaru. Njihov Stefan Bojić za mandat će se boriti protiv bivšeg načelnika Srđana Rankića (sada kandidat Narodnog fronta) te aktuelnog načelnika, SNSD-ovog Lazara Prodanovića. U nedavnom gostovanju u emisiji “Telering” lider Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić izdvojio je Bratunac i Stanare i upitao zašto ih SNSD nije podržao u te dvije opštine, te to iskoristio kao argument kako se ne može istovremeno podrazumijevati da oni podrže SNSD u svim drugim opštinama. Opštinski odbor Ujedinjene Srpske kontinuirano kritikuje Prodanovićev rad.

Iako je lider Republičke stranke Srpske Slavenko Ristić postao poslanik u Narodnoj skupštini RS preko SNSD-ove liste, te u republičkom parlamentu djeluje u klubu pomenute partije, stranka na čijem je čelu u nekim mjestima je istakla svog kandidata te otkazala poslušnost partiji Milorada Dodika. Kandidata imaju u Bijeljini, Oštroj Luci i Ugljeviku.

Trojanski konji

Politička analitičarka Tanja Topić u ranijem razgovoru za Gerilu je rekla da je za opozicione partije dobro to što se kandidati iz vladajuće koalicije dijele takođe u kolone, ali samo pod jednim uslovom.

„Taj uslov je pretpostavka da sami pojedini kandidati opozicije nisu trojanski konji koji će nakon izbora preći na stranu vladajućih. Podsjetimo na gradonačelničku bitku u Banjaluci i ulogu Nenada Stevandića, kada je Dragan Čavić izgubio fotelju prvog čovjeka grada“, kaže naša sagovornica.

Sam stav da će  SNSD imati svog kandidata u svim opštinama, dodaje ona, djelimično iskazuje jednu vrstu ljutnje, ali i nepovjerenja prema koalicionim partnerima  koje u nekim sredinama bije glas da su na prošlim lokalnim izborima u tajnosti radili za opozicione kandidate.

„Sa druge strane, to je poruka koju treba čitati i razumjeti da se zna ko je gazda i da će biti kako najjača stranka ‘demokratski’ odluči. I tu se rasprava završava. Biće tu puno slobodnih strijelaca, pojedinačnih stranačkih kandidatura, što izbore može učiniti neizvjesnijim i dinamičnijim“, zaključila je Topićeva za naš portal.

Lokalni izbori u BiH zakazani su za 6. oktobar.

Gerila.info

The post SNSD širom Srpske u izbornim sukobima sa koalicionim partnerima, vijerni im samo pokajnici iz SPS i DNS first appeared on Gerila.info.

Među prvima koji su na ovo upozorili je član Glavnog odbora SDS-a Aleksandra Pandurević. Ona za GERILU kaže da SNSD glasove na Romaniji plaća od 300 do 500 maraka. Ipak, nada se da će narod ovaj put „preveslati veslače“.

„Pare daju oni koji imaju interes da daju, odnosno oni koji su krali svih ovih godina. Njima su od strateškog značaja opštine koje imaju dobre budžete i razvojen potencijale. Sve to oni vide kao plijen i uradiće ama baš sve da te opštine zadrže ili osvoje“, kazala je Pandurević.

Najviše trgovine će, smatra ona, biti u opštinama koje nemaju mnogo birača. U takvim mjestima je dovoljno kupiti hiljadu glasova i „biti miran“. Pandurević se uzda u, kako kaže, sazrijevanje naroda.

„Nadam se da je narod sazrio i da će uzeti pare, a da će glasati za koga hoće. To se sad ne može provjeriti kao prije. U Savjetu ministara je već potpisano 40-50 ugovora o djelu na određeno vrijeme. Zato su i usvojili budžet zajedničkih institucija koji im garantuje 2.500 novih radnih mjesta. Svi ti koji budu primljeni zauzvrat moraju da donesu glasove“, istakla je Pandurević.

Dobro upućeni izvori tvrde da će se stranke vlasti ove godine dobro „ispružiti“ prilikom kupovine glasova. Budžet za kupovinu je spreman u svim izbornim jedinicama, a posebna stavka tog budžeta odnosi se na Banju Luku.

„SNSD će uraditi sve da vrati Banju Luku pod svoju šapu i neće žaliti para da to ostvari. Jasno je da oni imaju spremne pune džakove para i da će potrošiti sve ijednu marku da bi ponovo uzjahali u banjolučko sedlo. Uostalom, posljednih godinu dana, ako ne i više, gledamo na šta sve Gradski odbor SNSD-a troši para. I ne samo na šta, već i koliko“, kaže sagovornik našeg portala koji dobro poznaje stanje na terenu.

Lider „ReStarta“ Stefan Blagić kaže kako će najviše plaćati vladajuće partije, jer one imaju najviše novca kojeg izvlače iz javnih preduzeća, tendera, sumnjivih grantova. Međutim, dodaje on, ne treba nikoga amnestirati, jer su i opozicione partije vlast u pojedinim jedinicama lokalnih samoupravama. Najviše će se plaćati, smatra on, u najbogatijim opštinama i gradovima.

„Ljudi su uglavnom izgubili nadu u promjenu, pa pokušavaju da iz izbornog procesa izvuku kakvu-takvu korist. Po mojom saznanjima, na dan glasanja cijena glasa je prethodnih godina išla i do 200 maraka. S obzirom na to da se ovakav vid izbornih malverzacija teško dokazuje i da je rijetko ko odgovarao za kupoprodaju glasova, ja samo mogu da poručim ljudima da uzmu novac, ali da glasaju po sopstvenoj savjesti“, poručio je Blagić.

Novinar Dragan Maksimović ističe kako društvo sazrijeva i napreduje. Do samo prije nekoliko godina glas je mogao da se kupi za svega pedeset maraka, a sada je i on poskupio.

„Dobro je da je glas poskupio, šteta je što se ljudi ne prodaju po kili žive vage, tada bi možda nešto i zaradili. Najbolje će proći oni koji će obećati glas na svih sedam strana, koji će dobiti sedam dnevnica, a na kraju neće glasati ni za koga. Volio bih da takvih bude najviše, ali će ih vjerovatno biti najmanje“, kazao je Maksimović.

Goran Dakić/Gerila

The post Glas na predstojećim izborima od 200 do 500 KM first appeared on Gerila.info.

Protesti, neisplaćivanje obaveza prema socijalnim kategorijama, upitna sudbina javnog prevoza, dojava o bombi u Gradskoj upravi, bezbrojne pres konferencije, krivične prijave, četvrto prekidanje sjednice o rebalansu budžeta u Skupštini grada, i sve ovo samo u mjesecu januaru.

Aleksandar Petković godinama je važio kao prepoznatljiv opozicioni političar, posebno kao odbornik u Skupštini grada Banja Luka i član SDS-a od svoje 18-te godine. Prije tačno godinu dana Petković se javno oprostio od SDS-a, prethodno kritikujući stanje u gradskom odboru ove stranke u nekoliko navrata, a potom nastavio djelovati kao nezavisni odbornik i zajedno sa Sašom Lazićem činio je možda i jedinu pravu opozicionu struju unutar Skupštine grada. Ipak, u novembru prošle godine, na iznenađenje mnogih, prešao je u DNS Nenada Nešića.

Zašto DNS, to je pitanje koje i danas glasači koji naginju opozicionim strujama, ali ne samo i oni, postavljaju?

Sve sam razloge iznio kada sam izašao iz toga. Poslije 30 godina nečega, pokazalo se tu emocija, u stranci u kojoj sam ja bio i u kojoj je moj otac osnivač. I u kojoj sam se ja učlanio sa 18 godina 1992. godine. I sagledavajući tu celokupnu situaciju neću govoriti ništa loše. Rekao sam zbog čega, šta, kako. Ja sam imao želju. Ne zato što mrzim bilo kakvu vlast, već zato što mi je želja bila pobjeda. Međutim, vidio sam neke stvari, neki ljudi nisu bili iz te priče i na kraju sam izašao iz toga. Nakon toga, sedam, osam mjeseci stalnih pritisaka. Da negdje uđem, da ovako, da onako.

U pokušaju da nađem neki modus, moja uloga je bila da budem u jednoj, da napadam drugu opciju. Tu istu od tih. Ili u toj drugoj da napadam ovu. A u trećoj opciji da napadam sve. Suština svega je, što sam i napominjao, kritika je odlična. Ali niko nema programa. Niko ne iznosi šta je to poslije preuzimanja vlasti. Naravno, u suštini, nebitno je ko je opozicija, vlast. Morate biti spremni da, kada preuzmete vlast, da to implementirate. A tu trebaju ljudi već koji će biti. Međutim, sagledavajući sa mnogo iskustva, gledajući da je to bila, neću reći samo ta neka borba za vlast, već ad hoc politika, koja nije imala onu ključno ulogu, a to je da se narodu ponude ljudi koji će vršiti određene funkcije ministara, i da se sa tim izađe.

Ne želeći da imam ulogu da napadam jedne ili druge i da mi to bude jedina uloga, novinari su samo to prenosili, nisu prenosili one stvari koje sam ja direktno govorio šta bi trebalo uraditi. Ja tu prosto ulogu nisam tio da preuzimam, niti da napadam jedne, druge, treće, samo se to prenosilo. Čak i kada nisam spominjao imena ljudi, kada sam nešto kritikovao, naslovi su bili da imenom i prezimenom nekog kritikujem.

Poslije toga, DNS. DNS je politička organizacija, koja je u suštini moga opredjeljenja u smislu stranke desnog centra. Imam dobre prijateljske odnose sa predsjednikom gradskog odbora, Dejanom Lolićem. Na kraju krajeva, našao sam sebi neko mirno mjesto u kome neću imati obavezu da to budu neki napadi, već pokušaji rješenja. U jednom trenutku sam razmišljao i da napustim skroz političku scenu i da više ne učestvujem u njoj. Ali, s druge strane, ja ovdje živim.

Mučno je biti u Skupštini, svi misle da je to lagodno. Devet sati, pa natezanja, pa ovako, pa onako, vi ne možete da stalno budete koncentrisani. I vi možete u jednom trenutku samo da naslonite glavu i kada bi se prikazao taj snimak i da se vidi, vidjelo bi se da je to bio trenutak u kome se sama slika izvadi i izvuče i onda poslije toga pljušte razne optužbe. Ali to je vrsta manipulacije koju shvatam.

Gledajući unazad šta se desilo i u prethodnom periodu, mi moramo znati da smo mi u javnosti i da to shvatimo da je to tako, ali smo imali u prethodnom periodu i dva slučaja u kome je došlo do dva samoubistva. Upravo zbog nekih gluposti koje su izlazili u javnost i niko nije amnestiran zbog toga. I politika i ova drama ovdje što se dešava i ove bombe što se sada u gradskoj upravi spominju i što je bilo na Skupštini, to je jedna ružna poruka da sutra djeca koja gledaju ne znam šta da uopšte pomisle. To su neke stvari koje su dramatične. Znači, situacija u samoj Skupštini je prikazana toliko dramatično. Međutim, kada se završi Skupština nije to toliko dramatično koliko se prenosi na narod, koji je ušao u mržnju, gledajući sa navijačke strane prema jednima, drugima i trećima i ta mržnja će ostaviti velike posljedice po građane koji ne mogu tu situaciju da razluče. Ja ne vidim te svađe, te galame, tog cirkusa koji se dešava u samoj Skupštini kada se ugase kamere.

Mi u suštini moramo pokušamo da izađemo, da smirimo tu situaciju, da vidimo da imamo različite stavove, političke pa čak i kritičke i svake vrste, ali ovakav način i vokabular i pokušaj raznih diskreditacija, ja sad samo mogu reći, istina nije ni na jednoj strani skroz. Ja ne posmatram svijet s jedne strane crnim, s druge strane bijelim. Ja to tako shvatam. Da li to može da shvati javnost? Naravno, politika je manipulacija. S jedne strane su određene grupacije nezadovoljne, s druge strane imate vlast koja ima svoju grupaciju ljudi, tako da su to neke stvari koje su toliko postale mučne u ovom našem društvu da ostavljaju ogromne posledice. Kakvu mi ovdje poruku šaljemo svi zajedno, nebitno koja opcija? Da li mi šaljemo signal ljudima da odavde idu ili da ostanu da žive? Trebamo naći neki način, bez obzira što je politika postala toliko prljava, ali mora postojati neki kodeks, mora postojati neki ljudski moralni kodeks kojeg u velikoj mjeri svi gaze.

Nakon odlaska iz SDS-a bilo je spekulacija da ste bliski s opcijom Draška Stanivukovića, dok su vas s druge strane povezivali i sa Narodnim frontom Jelene Trivić. Da li je bilo pregovora s tim stranama, i ako jeste zašto se niste opredijelili za neku od tih strana?

Niko ne vidi put kojim je neki čovjek prošao, ne znate kakvim sam putem prošao i kakve sam cipele nosio. Meni je to postalo mučno, odmah poslije toga da su se počeli Jelena i Draško svađati, a bili su toliko bliski. Ali međutim, to se proširilo. To se proširilo i na gospodina Vukanovića, koga ja neću uopšte da komentarišem u nekom negativnom kontekstu, nikoga od njih. Same njihove riječi će se pokazati nakon nekog vremena i ja im želim svu sreću. Međutim, to se nastavilo i niko nikome više ne valja. Ne valja između Draška i Jelene, između Jelene i Vukanovića. Tu postoji jedan ogroman egoizam. I s jedne, i s druge, i s treće strane. Politika je kompromis. Život je kompromis. Ako nema kompromisa, kakvu oni poruku šalju narodu? Znači, iza zatvorenih vrata mogu da se svađaju koliko hoće, ali u javnost mora da izađe neka drugačija slika. Ovako, izgubila se ta nada. Priča je bila da su se pojavile neke nove snage, međutim, te nove snage su više brutalnije između sebe nego što su okrenute prema vlasti.  Ja nisam mogao da budem dio toga. Nisam želio da budem zloupotrebljen od jednih, drugih, trećih i tu sam stao.

Razgovora i priča je bilo, naravno da postoje pregovori i vlasti i opozicije. Naravno da je bilo razgovora u tom smislu da se nađemo na istom putu. Međutim, mučna je situacija koja je jako teška i ovakvi signali ne šalju dobru sliku prema javnosti, prema građanima, prema stanovništvu Republike Srpske. Nadam se da griješim, ali ovakva politika ne vodi ka tome da ljudi na političkoj sceni vide tu neku svjetlost. Nadam se da će ta svjetlost doći. Ovo je poruka samoživosti, egoizma, sujete. Ja u tome nisam htio da učestvujem.

U SDS-u ste bili dugo godina, imali ste i emotivan javni oproštaj od te stranke. Kako sad vidite stanje u SDS-u u Banjaluci? Da li je to stranka koja može biti bitan faktor u narednom periodu?

Svaka stranka mora imati svoj stav. Ne želim da kažem ništa ružno o SDS-u, to je dio mene, htio sam da to napreduje, da čini pozitivne stvari u društvu. Ali ako nemate svoje politike, ako nemate svoj stav, ako vam ne izlaze ljudi u javnost, ako nemate medijskih nastupa, pa kako ćete se prikazati onda? Ja sam bio jedini koji je u Srpskoj demokratskoj stranci izlazio i, naravno, trpio sam mnoge stvari. Mnogi žele komoditet, da budu na funkcijama i da na taj način žele da budu bitni. Međutim, nigdje ih nema, ne upoznaje ih javnost, ne vide se. Kako da bude predsjednik gradskog odbora bilo koje političke partije, da ga niko ne zna? Ako želite ući u politiku, onda morate znati da to nije med i mlijeko, da ćete dobijati razne udarce, i mnoge udarce koji nisu istine, ali morate da se na to priviknete i da uradite. A samo želja da kontrolišete nešto, a da vas nema u javnosti, a da vam to neko uradi, što bih ja to za nekog drugog uradio? I govorim za sve političke partije, ne samo za Srpsku demokratsku stranku.

Srpska demokratska stranka je jedan od simbola stvaranja Republike Srpske, ali to više nije pokret, to je stranka, koja čine ljude i ljudi mogu da pokvare ili mogu da poprave stvari. Ja neću reći ni jedno ni drugo, to će pokazati vrijeme šta će se dešavati, na koji način, ali, očita je situacija kada ste dugo u opoziciji, kada vam se nameće iz nekih drugih sredina koji su bili stalno u vlasti, oni imaju budžete i na taj način ostvaraju mnogo bolje rezultate u Banjaluci. Naravno, pečat u Banjaluci je ostavila ona 1997-98. godina kada je došlo do raskola. Realno, 30%, 40% i više stanovništva, kažu da nikad ne glasali za Srpsku demokratičku stranku. U Banjaluci Srpska demokratska stranka ima tu hipoteku i ona je još uvijek nije skinula. Da li će ikad biti skinuta, ja to ne znam. Ali očito je da je u Banjaluci član Srpske demokratske stranke, odnosno njen funkcioner, najteže biti. Nemate podrške od tamo gdje treba da imate, stalno vam se nameću neka rješenja sa strane, ljudi koji ne žive tu. Ali oni kažu da najbolje poznaju situaciju. Ako najbolje poznaju situaciju, neka prave onda oni Srpsku demokratsku stranku, kao što su je do sad pravili po volji sebe, a ne po volji članova i simpatizera, odnosno ljudi koji žive u Banjaluci i koji tu glasaju.

Koliko se sukob između Jelene Trivić i Draška Stanivukovića odražava na Banjaluku, a posebno na mogućnost opozicije da jednog dana preuzme vlast u Banjaluci?

Pa odrazilo se već. Ali može se popraviti, sve se u životu može popraviti, samo što je teže kada nešto pokvarite, lakše je nekad iz temelja uraditi nanovo. Ljudi više ne znaju kome da vjeruju. Ko je taj u suštini koji stvarno može da to iznese, a to ne može da iznese jedan čovjek. Tu mora da bude tim ljudi.

Kad pogledamo globalnu sliku poslije izbora opozicija je bila koliko-toliko složna do 2022. godine. Međutim, sada se i u lokalnim zajednicama i po celoj Republici Srpskoj vidi da postoje razni animoziteti. Negdje nije dobar Vukanović, negdje nije dobra Jelena, negdje nije dobar PDP, Draško. Očito je da se opozicija debelo dezorijentisala nakon 2022. godine i da je to dugoračan proces koji treba da dovede do toga da se poklope koskice. Ja ne govorim s neke strane da ja njima ne želim dobro. Želim da u Republici Srpskoj postoji dobra vlast i dobra opozicija. Ali očito da u ovom trenutku imamo sasvim drugačiju sliku.

Kako ocjenjujete trenutno stanje u Skupštini grada gdje ste dugogodišnji odbornik?

Nikad gore i šta god uradite, niste pametni da li je dobro ili nije. S jedne strane, ta politička borba, više je to naslanjeno na to da se pridobiju glasovi. Ne govorim sada više o jednoj opciji ili drugoj opciji. Sve i jednoj opciji. I stvara se neka klima. Proslavili smo 9. januar, kažemo da moramo čuvati Republiku Srpsku od nekih neprijatelja sa strane, svi to govore. A s druge strane, poslije toga bomba u gradskoj Skupštini. Ko može Srbinu biti veći neprijatelj od samih Srba? Kakva je to slika javnosti? Kako dalje? Sutra šta da se dešava? Upravo ta mržnja je stvorena. Više nije u pitanju da se ljudi ne vole, već se mrze između sebe. Zašto takvu sliku više prenositi? Ja sam pristalica da se ta situacija, koliko toliko, dovede u neku normalu. Ne znam kako će to izgledati u narodnom periodu, odnosno pred same izbore ako je to sada ovako, i ako se ovakve stvari čine? Nama ne treba građanski rat. Ne treba nam stvaranje tolikih tenzija. Prošao je narod kroz teške stvari. Naravno, opozicija treba da kritikuje, ali mora da ima i suštinski program koji daje nadu ovom narodu. A isto tako, i vlast ima mogućnost da se popravi.

Šta je sa rebalansom i posljednjom sjednicom koja je opet prekinuta?

U suštini, dovedeni ste do zida. Istina nije samo na jednoj strani. Istine su, podijeljene. S jedne strane, ovdje trpe mnoge kategorije, a s druge strane, ti zakonski osnovi koji je i ministarstvo samo poslalo, čovjeka dovodi u nedoumicu. Šta sada uraditi, koliko će to trajati, do kada će se ovo dešavati? Ne isplaćuju se socijalna davanja, a da ne govorimo o tome da mi trebamo da razmišljamo i da Banja Luka i osim tih stvari, socijalnih davanja, mora da stvara ambijent privrede koja treba da puni budžet. Znači, šaljemo ružnu sliku, neću da sebe da izostavim iz toga. Postalo je mučno dolaziti na skupštinu.

Da li je bilo pritisaka sa jedne ili i sa obe strane da se to usvoji ili ne usvoji?

Nemam ja tu vrstu pritisaka. Imam mišljenja jednih i drugih, pa pozive, razgovore. Nije to samo poziv, postoji tu razgovor, šta uraditi, na koji način, kako izaći iz ove situacije?

U ovoj situaciji kada imate te dvije grupacije, oni snose najveću odgovornost. Mi smo svi kolateralna šteta. Postoji i skupštinska većina koja nije sinhronizovana, postoji i vlast, i u samom PDP-u postoji raskol. Znači, jedan od odbornika ne želi to da usvoji. Postoje mnoge stvari koje nije su logične.

Kako vrijeme prolazi i kako idu ta dešavanja, čovjek više nije pametan. Znači, u jednom trenutku, da glasamo za to, da se glasa da se više skine ta priča, da ide, da se to otkoči, s druge strane imate sve više i više materijala koji govori drugačije. I u raskolu ste šta da uradite. Da li da uradite ovako ili onako. Kada gledate sa strane, vi mislite to je lako. Kada bi se našli u toj situaciji, vjerujte, mučno je Evo, sada je i ta priča o krivičnim prijavama. Ako postoji element, što ja neću da demantujem, pošto raznih stvari ima, koji je to model da se izađe iz ovoga svega. Naravno, neka ta borba i dalje traje, samo da skinemo, da izađemo iz ovoga, da otkočimo grad u smislu tih prethodnih dešavanja, odnosno, prethodne budžetske godine, tekuće godine, koja je ušla već duboko u drugu godinu i usvojen je novi budžet, dok rebalans budžeta u prethodnoj godini nije usvojen. Zakonski je do 31.12. što se tiče rebalansa, budžet se može usvajati u narodnoj godini, postoje procedure i ako se ne usvoji do određenog perioda u toku godine, onda ide privremno finansiranje.

Kada gledate dubinu, kada gledate i sam narod i ljude koji trebaju da prime plate, nema veze, kažu, nek je kriminal, nek je ovo, nek je ono, samo da ja dobijem svoje. I, nažalost, takva je postala svijest ljudi koji žive ovde. Ali nisu oni krivi tome.

Očito da nijedna strana nema dovoljno ruku da uradi jedno ili drugo. Znači, tu je očit prikaz da ni jedna ni druga strana nemaju šesnaest famoznih ruku koji trebaju da urade ovo ili ono. To se vidjelo na prethodnoj skupštni. Šta će se dešavati u budućnosti? Šta će biti? Čak i ove skupštne koje se sazivaju, kao da je ratno stanje. Dobijete poziv naveče da sutra prisustvujete skupštni. Mislim, nisu vanredne okolnosti. Ipak ovo se trebalo desiti prije dvadeset i više godina. Ulazimo u takvu fazu nekog sazrijevanja, odnosno tog dvopolnog sistema u kome smo mogli da za tih dvadeset godina izađemo u jednu normalu. Ovo se danas dešava kada je ogroman broj ljudi napustio Republiku Srpsku. Ogroman broj ljudi, kada ih susrećete više ih ne interesuje ni jedna politička partija. To je u razgovoru sa ljudima s kojima se ja često susrećem i volim da čujem mišljenje tih ljudi. Zgadila se politika većini ljudi, sem navijačima jednih, drugih, trećih. Mi moramo izaći iz toga. Ko će sutra vladati, nije ni bitno. Jeste bitno samo da ta vlast bude u korist naroda, u korist građana, i da ne trpimo ni jedni, ni drugi, ni treći.

Nije jednostavno sjediti u Skupštini. Narod nas sve isto gleda. Ali isto tako postoji u narodu raznih ljudi. Tako da ako ćemo generalizovati te stvari, dovedete se u takvu situaciju, bez obzira što želite, najbolje da vas gledaju da ste najgori.

Kako vi vidite sukob Đajić-Stanivuković i koliko taj sukob blokira normalno funkcionisanje grada Banjaluka?

Vidljivo je svima da je tu očigledan sukob. Ne želeći da u ovom trenutku kažem ko je tu u pravu ili da neko nije u pravu, ali, kao što sam rekao da je politika kompromis i da je život kompromis i da je ovo za dobrobit građana, mislim da bi trebali staviti jednu tačku, pa neka nastave poslije, da se stavi ta tačka i da izađemo iz ove ogromne krize. Ovo je koja ostavlja ogromne posljedice, ne samo na funkcionisanje grada, već na samo stanovništvo i sam odnos između ljudi van Skupštine.

Pored Saše Lazića ste, barem do ulaska u DNS, važili za jednog na najglasnijih odbornika u graskoj skupštini. Kada ste ulazili u DNS na pres konferenciji ste najavili da nećete biti ni u vlasti ali ni u opoziciji. Kako to danas izgleda, smatrate li da ste vlast ili opozicija na gradskom nivou?

Ima izvršna vlast i zakonodana vlast. Zakonodana vlast čini skupštinska većina, izvršnu vlast čini gradonačelnik, odnosno gradska uprava. DNS ne pripada ni jednoj ni drugoj opciji, ako ćemo gledati po tome. Znači, nema ni jednoga direktora, nema postavljenja, nema upravnih odbora, nema ništa. Znači, ako ćemo gledati po tome, kako smo onda mi dio vlasti? Govorim za Banjaluku.

U ovom trenutku, mi možemo samo sa dobronamjernom kritikom i nekim rješenjima da damo doprinos samom Gradu i Skupštini. Da pokušamo da smirimo ovu situaciju koja je jako napeta. Napeta je, ne samo s jedne i druge strane, već i sa treće. Da pokušamo da se napravi neki kompromis. Kompromis je život, kompromis je politika. Imate brak, ako nema kompromisa, on puca. A ovde nije u pitanju brak, ovde je u pitanju grad. Mi ovdje živimo i ovdje žive naši sugrađani koji su nas birali, a moramo da nađemo način kako da izađemo iz ovog svega. Ja sam pristalica toga. Naravno, uz dobronamjernu kritiku. Koje je to rješenje, kako mi da izađemo iz ove situacije koja već traje duži vremenski period?

Kakvi su planovi DNS-a u Banjaluci? Da li ćete biti nosilac liste na narednim lokalnim izborima? Kakve rezultate očekujete? Da li ćete sa nekim u koaliciju?

To su još uvijek razmatranja. Što se tiče liste, očito da postoji i u samim političkim partijama, ono što sam ja vidio i što sam čuo sa druge strane, najgora je ta najprljavija borba unutar stranke. Mi imamo tu najlagodniju situaciju u kome nema tih trzavica. Kod pravljenja lista na narodnim izborima, sve i jedna politička partija unutar našeg sistema, odnosno koja gravitira ovdje, imaće ogroman problem što se tiče pravljenja lista. Nažalost, to je konstatacija da je najveća borba unutar političkih organizacija.

Šta će se dešavati? Sve se može desiti. Ja ne mogu reći sada da ću ja biti uopšte na listi. Razgovara se, naravno, da se neke stvari rade, ali nisu toliko drastične kao u nekim političkim partijama u kome dolazi do uslovljavanja jednih i drugih, trećih, pošto tu ima ogroman broj frakcija. Imate već jednu vrstu koalicije, to je Narodni front i Banja Luka zove. Kako će i oni na kraju krajeva dogovor napraviti, hoće li napraviti neki kompromis? Nije samo u pitanju moj dragi kolega Saša Lazić, zato što vjerovatno i on ima nekih ljudi. Tako da će doći do situacije u kojoj će svako misliti da je najbolji. I da je on najbitniji u tom svemu, a u suštini bez ekipe, ljudi, nema ni rezultata.

U ovom trenutku ne razmišljamo ni o podršci nekoj od političkih partija. Bilo je nekih razgovora da imamo svog kandidata za gradonačelnika. Što se tiče podrške bilo kome, to je još daleko. Ne znamo još u suštini ko će biti kandidat. Bilo koje političke partije. Ovo su samo priče. U samom PDP-u, predsednik političke partije Borenović kaže „logično bi bilo“,  to znači u suštini da još uvijek Stanivuković nije kandidat PDP-a. Šta se tu dešava, ne znam. Tako je isto što se tiče i najveće političke partije Republike Srpske, oni još nisu definisali, nemaju kandidata. Ne znam sada što se tiče Narodnog fronta da li je definitivno Jelena Trivić je odlučila da ide, nešto sam tu pročitao, da li će se nešto promijeniti. Kakve će biti koalicije? Da li će neko s nekim ići? Sad će biti procjena tih političkih partija kako da učestvuju na tim izborima. Evo sada i razgovor oko promjene Izbornog zakona, da se poveća cenzus na 4% na lokalnom nivou, na 5% na republičkom. To su sve neke stvari, nova dešavanja, koja će biti uzeta u obzir, i na taj način će se, ovaj, gledati kako ići dalje.

Danas sve stranke na određeni način najavljuju da će imati svog kandidata za gradonačelnika na narednim izborima. Da li će i DNS imati svog kandidata?

Ovo su lokalni izbori, specifični izbori, preko 600 kandidata i zavisi kakve imate kandidate. Imate situacija u kome će prema kandidatima otići sigurno preko 30 i više hiljada glasova. Znači to nisu republički izbori, to je sasvim drugačije, imate rodbinske veze, imate kumovske veze, imate prijatelje. Sve zavisi od samih kandidata, kandidatskih lista. Imate političke partije koje su jake i koje imaju resurse, one su u prednosti. Očito da sa resursima grade i svoj rezultat. Tako da možete da vidite u drugim lokalnim zajednicama gdje je opozicija vlast, da isto sa resursima koje posjeduju pobjeđuju. Moguće je da se pojavi neka nestranaška ličnost. Ne mora to biti DNS-ov kandidat za gradonačelnika. Sve su mogućnosti otvorene. Mnoge stvari se mogu promijeniti za dan, a ne za sedam, osam, deset meseci koliko ima do izbora. Pitanje je i samih izbora. Da li će se održati, da li neće, šta će se dešavati? To su sve neke stvari koje se ne mogu predvidjeti.

Gerila.info

The post INTERVJU Aleksandar Petković: “Stanje u Skupštini Grada nikad gore, dovedeni smo do zida” first appeared on Gerila.info.

Iako je od lokalnih izbora u BiH prošlo više od mjesec dana, i dalje se ne smiruju reakcije na konačne rezultate na pojedinim biračkim mjestima.

Iz teslićkog SDS-a tvrde da su na dva biračka mjesta oštećeni i da su, iako su na vrijeme i sa dokazima reagovali prema CIK BiH, reakcija je izostala.

Teslićki SDS je Centralnoj izbornoj komisiji BiH 7.12. ove godine podnio dva zahtjeva za ponovnom prebrojavanjem  glasačkih listića na dva biračka mjesta u izbornoj jedinici Teslić: 074B046 Gornja Radnja kao i 074B014A Đulić za Skupštinu opštine Teslić.

Iz SDS u Obrascu za podnošenje prigovora izbornim komisijama od 7.decembra su opisali povrede da preferencije za kandidate SDS nisu unesene na obrazac za zbirne rezultate iako postoje jasni dokazi da su kandidati imali glasove, kao i da kandidatima SDS Teslić nisu upisani glasovi.

Iz teslićkog SDS to su potkrijepili u vidu dokaza: obrazac za zbirne rezultate (većinski glas), pomoćni obrazac za preferencije i detaljan opis činjeničnog stanja, a što je potpisao Milan Kasapović, predsjednik Opštinskog odbora Teslić.

CIK BiH je već na 95.sjedinici 7.decembra donio odluku da odbaci Odluku SDS Teslić za ponovno prebrojavanje glasačkih listića u osnovnoj izbornoj jedinici Teslić na biračkom mjestu  074B046 Gornja Radnja za Skupštinu opštine Teslić, zbog toga što zahtjev nije bio potpisan od strane predsjednika stranke.

Ipak, ponovno brojanje na ovom biračkom mjestu je naređeno po službenoj dužnosti. Zahtjev za ponovno prebrojavanje na biračkom mjestu 074B014A Đulić je u potpunosti odbijen kao neosnovan.

Iz SDS tvrde da se objavljeni rezultati za biračko mjesto Đulić na zvaničnoj stranici CIK BiH ne poklapaju sa žutom kopijom zapisnika i sa izvještajem posmatrača.

Tvrde da je originalni zapisnik sa biračkog mjesta 074B046 prepravljen i kandidatima SNSD i kandidatima pod rednim brojem 5 , 6 i 34 dodat maksimalan rezultat.

CIK je ipak odlučio da je ovaj zahtjev teslićkog SDS paušalan i nije potkrijepljen dokazima, te da se zasniva na pretpostavkama.

Ipak, 9.decembra CIK BiH je donio naredbu da se izvrši ponovno brojanje glasačkih listića, ismeđu ostalog i u izbornoj jedinici Teslić na biračkim mjestima 074B002B i 074B005, kao i na još nekoliko biračkih mjesta po drugim političkim subjektima, ali iako iz teslićkog SDS-a tvrde da su dostavili sve relevantne dokaze – CIK BiH nije naredio ponovno brojanje ni na jednom od ova dva biračka mjesta po njihovom zahtjevu.

Prema rezultatima sa ponovljenog brojanja sa čak 16 biračkih mjesta u Tesliću, a koji su tražili SNSD i ostali subjekti bliski ovoj partiji, pronađena je samo jedna greška, tj glas, za koji je oštećen HDZ BiH.

GERILA.info

The post Teslićki SDS tvrdi da je oštećen na izborima, CIK BiH nijem na dokaze! (FOTO) first appeared on Gerila.info.