Premlaćivanja nenaoružanih građana i građanki širom Srbije i ispaljivanje pirotehničkih i drugih sredstava na građane bez ikakvog upozorenja predstavljaju flagrantno kršenje i domaćih zakona i međunarodnih konvencija o sprečavanju mučenja i neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja.

Posebno zabrinjavaju opasne izjave predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da je još „jedino preostalo da neko strada” i najave da će u narednim danima iskoristiti „sve što nam je na raspolaganju” da se uvede red.

Kuća ljudskih prava Banja Luka oštro osuđuje ovakve prijetnje koje unose dodatni nemir (strah) među građane i građanke Srbije, te poziva i UN i evropske institucije za sprečavanje mučenja da hitno posjete Srbiju i na licu mjesta utvrde činjenično stanje i da posebno razgovaraju sa privedenim licima koje su tukli, ponižavali i prijetili im silovanjem, kao u slučaju studentice Nikoline Sinđelić.

Takođe, Kuća ljudskih prava Banja Luka poziva nosioce javnih funkcija u Republici Srpskoj da se uzdrže od pružanja bezrezervne podrške predsjedniku druge države čije policijske i parapolicijske snage tuku građane.

Mnogi građani i građanke Republike Srpske ne podržavaju metode koje je režim u Srbiji izabrao za obračunavanje sa protestantima, a koje uključuju kontinuiranu satanizaciju putem medija i fizičke napade na građane i građanke. Kuća ljudskih prava smatra krajnje neprimjerenim i licemjernim ponašanje i izjave političara u Republici Srpskoj koji zarad vlastitih interesa opravdavaju nasilje i gušenje kritičke misli u Srbiji.

The post “Zaustaviti nasilje nad građanima Srbije” first appeared on Gerila.info.

Bila bi ovo prva i jedina Kuća ljudskih prava u Republici Srpskoj i BiH, od koje bi građani imali brojne koristi, posebno kada je riječ o besplatnoj pravnoj pomoći.

Prema riječima Aleksandra Žolje iz Helsinškog parlamenta građana, ova incijativa je pokrenuta još 2016. godine, a kruna tog mukotrpnog rada bila bi pozitivna odluka na sutrašnjoj sjednici Skupštine grada da se Helsinškom parlamentu građana Banjaluke omogući zakup prostora po posebnim uslovima da bi se u njemu otvorila Kuća ljudskih prava.

“Osnivanjem Kuće ljudskih prava u Banjaluci, postajemo članovi Međunarodne mreže Kuće ljudskih prava, što Banjaluku stavlja na mapu Evrope kao otvorenog i tolerantanog grada koji se bori i štiti temeljna ljudska prava. Kuću ljudskih prava je podržalo 17 organizacija iz Banjaluke. Nekoliko organizacija bi bilo fizicki smješteno u Kući, čime bi se riješio problem prostora za rad organizacijama”, izjavio je Žolja za Gerilu.

Dodaje i da je jedna od najvažnijih osobina da će Kuća ljudskih prava biti otvorena za šire civilno društvo u Banjaluci, gdje bi svi imali pristup kod organizacija seminara i radionica, okruglih stolova i konferencija, a poseban pristup bi imali prema mladima i njihovim organizacijama.

„Dobili bi više stvari sa pokretanjem Kuće ljudskih prava. Prije svega, dobili bi mjesto gdje građani mogu doći po besplatnu pravnu pomoć, prije svega u vezi sa radnim pravima, kao i u vezi sa nasiljem u porodici, jer je već predviđeno da kuća ima besplatnu pravnu pomoć. S druge strane, Banjaluka bi stala na mapu Evrope gdje postoji mreža Kuća ljudskih prava u 18 gradova. Takođe, razvili bismo regionalnu saradnju jer Kuće ljudskih prava postoje i u Beogradu i Zagrebu“, napominej Žolja.

Dodatni benefit kod osnivanje Kuće ljudskih prava je da bi ona bila i jedan kulturni centar.

„Dakle, ne bi bilo predviđena usko za aktivnosti koje imaju nevladine organizacije, poput radionica i seminara, nego će tu biti i izložbe slika, fotografija, promocije knjiga, pjesničke večeri… Dakle, Banjaluka bi dobila jedan novi kulturni centar. Ono što je jako bitno, samim tim što bi se povezali za Mrežom kuća ljudskih prava, Fondacija kuća ljudskih prava iz Norveške bi uložila dodatna sredstva za renoviranje Kuće ljudskih prava, a koja je planirana u Jevrejskoj ulici“, govori Žolja.

Prema njegovim riječima, ovo bi moglo da pozitivno djeluje i na donatore jer bi njihov fokus bio veći, tako da bi i druge organizacije koje gravitiraju ovdje imale više prilike za dodatna sredstva za svakodnevni rad.

„Prva Kuća ljudskih prava je bila u Sarajevu, međutim ugasila se. Dakle, ovo bi bila jedina Kuća ljudskih prava, koja bi radila ne samo na nivou Banjaluke, nego na nivou Republike Srpske i Bosne i Hercegovine i nama su u stvari organizacije iz cijele BiH dale podršku za rad. Znajući u kakvom društvu i državi živimo gdje se ne poštuju ljudska prava, prije svega pravo na okupljanje, pravo na udruživanje, slobodu govora, bilo bi jako bitno za BiH da se i kroz kuće ljudskih prava stavi fokus na ljudska prava, a i to bi bio još jedan dodatni korak na putu ka evropskim integracijama“, zaključio je Žolja.

A baš zbog činjenice da se pitanje ljudskih prava često spominje u mnogim izvještajima kada je riječ o situaciji u BiH, biće interesantno pitanje kako će odbornici sutra glasati, to jeste, da li su ili nisu za ljudska prava i njihovu promociju.

The post Hoće li Banjaluka napokon dobiti Kuću ljudskih prava i zašto je to važno? first appeared on Gerila.info.