Ova zakonska odredba, iako namijenjena zaštiti privatnosti, izaziva značajnu zabrinutost među novinarima, medijskim organizacijama i aktivistima civilnog društva zbog njegovih mogućih posljedica na slobodu izražavanja, slobodu medija i pravo javnosti na informisanje.

Široka i nejasna formulacija člana 193. A ostavlja prostor za različita tumačenja i potencijalne zloupotrebe, te bi mogla biti iskorištena za ciljano suzbijanje istraživačkih novinara i zvizdača koji izvještavaju o pitanjima od javnog interesa, posebno o korupciji, zloupotrebi moći i drugim oblicima nepravilnosti. Zahtjev za pristankom za objavljivanje sadržaja “ličnog karaktera” mogao bi postati alat za cenzuru, efikasno utišavajući kritičko izvještavanje.

Strah od krivičnog gonjenja, zajedno sa mogućnošću zatvorske kazne, mogao bi da obeshrabri novinare u istraživanju važnih priča, te bi ovaj efekat zastrašivanja mogao dovesti do autocenzure i smanjenja medijskog izvještavanja o osjetljivim temama, čime bi se ograničio pristup javnosti ključnim informacijama, što bi rezultiralo sa dodatnim ugrožavanjem, ionako slabih, medijskih sloboda u Bosni i Hercegovini.

Zakon u ovakvom obliku nije u skladu ni sa međunarodnim standardima slobode izražavanja i prava na pristup informacijama. Ujedinjene nacije, Evropski sud za ljudska prava i druge institucije zagovaraju zakone koji su jasno definisani kako bi spriječili nepotrebna ograničenja novinarskih aktivnosti i slobode govora, te ukazuju na potrebu balansiranja između zaštite privatnosti i osiguravanja slobode medija.

Udruženje Umbrella poziva zakonodavce da revidiraju član 193. A i osiguraju da zakon bude precizniji, pravičan i u skladu s demokratskim vrijednostima. Konkretno:

• Jasno definisati izuzetke za novinarski rad u javnom interesu.
• Ograničiti primjenu zakona kako bi se spriječile zloupotrebe u cilju ućutkivanja kritičkih glasova.
• Uvesti zaštitne mehanizme za novinare, istraživače i zvizdače.

Udruženje Umbrella takođe poziva nadležne institucije da uvaže mišljenja medijskih profesionalaca, nevladinih organizacija i stručnjaka za ljudska prava kako bi se osiguralo da zakonodavne izmjene ne ugroze demokratske vrijednosti na kojima se Bosna i Hercegovina temelji.

Inforadar.ba, Interview.ba, Impulsportal.net, Spin-portal.info, eTrafika.net, Gerila.info, Direkt-portal.com, Capital.ba, Hercegovina.info, Infoveza.com, Tačno.net, Fokus.ba, Žurnal

The post Umbrella: Predložene izmjene Krivičnog zakona FBiH prijete slobodi medija i pravu na informisanje javnosti first appeared on Gerila.info.

“Јedna od mogućnosti je uvođenje novog krivičnog djela u Krivični zakonik RS kojim bi se sankcionisala svaka komunikacija sa predstavnicima ambasada, međunarodnih organizacija i stranih država, koje bi Narodna skuština RS definisala kao strane organizacije i lica koja učestvuju u aktivnostima protiv ustavnog, pravnog i ekonomskog poretka Republike Srpske”, naglasio je Vranješ.

Bh ambasador taj radikalni prijedlog pravda činjenicom da “ambasada SAD-a u Sarajevu, zajedno sa britanskom i njemačkom ambasadom, vode  hibridni rat protiv Republike Srpske, što se ogleda kroz njihovo nediplomatsko ponašanje, sankcije i politički pritisak, te je dodao da se takvom djelovanju Srpska može i mora oduprijeti.”

Vranješ tvrdi da američka i britanska ambasada do informacija dolaze preko saradnika i doušnika i zato, kako  ističe, bi valjalo da “krivično djelo predstavljala svaka komunikacija naših funkcionera, državnih službenika, predstavnika lokalne samouprave, direktora javnih preduzeća, savjetnika u kabinetima i dr. funkcionera u Republici Srpskoj i na nivou BiH sa organizacijama i licima sa definisane crne liste Narodne skupštine RS”.

“Mi ne možemo da kaznimo nekog predstavnika političkog odjeljenja američke ambasade za subverzivno djelovanje na teritoriji RS, ali možemo da kaznimo naše državne službenike ili imenovana lica sa prebivalištem u Republici Srpskoj koji na bilo koji način sarađuje i komuniciraju sa tim istim predstavnicima pojedine ambasade ili organizacije koja se nalazi na navednoj listi”, rekao je Vranješ za Srnu.

Crna lista, kako kaže Vranješ, bi bila javna i transparentna, sve sa imenima i fotografijama, čime bi šira javnost bila upoznata.

“Tako da bi s tim bili upoznati i oni građani Republike Srpske koji nisu obuhvaćeni ovim krivičnim djelom kao što su predstavnici realnog sektora, mediji, javne ličnosti, profesori univerziteta, predstavnici nevladinog sektora i drugi”,  dodaj je Vranješ.

Lučka: Nepotrebna ideja jer već postoje krivična djela koja obuhvataju djelovanje protiv Srpske!

Dejan Lučka iz Banjalučkog centra za ljudska prava ističe da je u pitanju apsolutno nepotrebno propisivanje novog krivičnog djela u ovom smislu.

“U Krivičnom zakoniku Republike Srpske već postoje krivična djela koja obuhvataju djelovanje protiv Republike Srpske, kao što su npr. špijunaža ili odavanje tajne Republike Srpske. Tako onaj ko saopšti, preda ili učini dostupnim stranoj državi, stranoj organizaciji ili licu koje im služi, tajne ekonomske ili službene podatke ili dokumente može dobiti kaznu zatvora od dvije do dvanaest godina. Takođe, onaj ko neovlašteno nepozvanom licu saopšti, preda ili učini dostupnim podatke ili dokumente koji su mu povjereni ili do kojih je na drugi način došao, a koji predstavljaju tajnu Republike Srpske, može biti kažnjen kaznom zatvora od jedne do deset godina”, kaže Lučka u razgovoru za Gerilu.

On naglašava da je “u ovim krivičnim djelima na dobar i primjeren način definisano djelovanje onih koji rade protiv interesa Republike Srpske podrivajući njeno ustavno uređenje i bezbjednost”.

“Dakle, ukoliko se ispostavi da npr. neko od predstavnika lokalne samouprave ili direktor javnog preduzeća špijunira, odnosno predaje tajne podatke predstavnicima strane države, on može da se sankcioniše prema sadašnjem Krivičnom zakoniku. Međutim, propisivanje sankcija za svaku komunikaciju sa predstavnicima ambasada, međunarodnih organizacija i stranih država, bez sprovođenja adekvatnog sudskog postupka, samo na osnovu nekog političkog zaključka ili odluke je neproporcionalno i zadire u prava pojedinaca“, zaključuje Lučka.

Dragan Maksimović, novinar iz Banjaluke, smatra da je ovo nastavak represivnih mjera vlasti u Srpskoj koje, ako se usvoje, mogu uticati na rad nezavisnih medija ali i bilo kakvo drugačije mišljenje u javnom diskursu od onog koje je po volji vlastodršcima.

“Ovo je, na žalost, još jedan represivnih prijedloga u pokušaju aktuelne vlasti u Srpskoj da dodatno iskontrolišu medije koji nisu pod njihovom kontrolom, ali i da dodatno “disciplinuju” pojedine funkcionere za koje se sumnja da su se navodno sastajali sa predstavnicima stranih ambasada i odavali podatke koji su dovele do sankcija za političke lidere ali i firme povezane sa njima. Nadam se da ima dovoljno razuma da se ovakvo nešto ne uzima uopšte u razmatranje jer Republiku Srpsku može još dodatno da gurne u neki oblik represivnog sistema gdje će biti opasno baviti se javnim poslom. Postoje već zakoni koji štite Republiku Srpsku od eventualnih negativnih stranih uticaja i smatram da bi pravljenje dodatnog pritiska bila samo nova farsa za javnost ali i potencijalna opasnost za sve koji su politički protivnici vlasti, a ponajviše za nezavisne novinare i medije, kojih ionako ima premalo u cijeloj BiH“, kaže Maksimović u razgovoru za naš portal.

The post Nove ideje Dodikovih pretorijanaca: Sastanak sa stranim ambasadorima uskoro krivično djelo u RS?! first appeared on Gerila.info.

Ono što je počelo  kao tvit Milorada Dodika nekoliko mjeseci kasnije pretvorilo se u najcrnju moru onog dijela novinara u Srpskoj ali i BiH koji se bave istraživačkim novinarstvom. Taj broj novinara i do sada je bio mizeran u odnosu na sav kriminal i korupciju koja se svakodnevno dešava u našoj okolini a od danas će i taj broj svakim danom neminovno opadati.

Podsjećamo, predsjednik RS Milorad Dodik je prije osam dana potpisao Ukaz o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika RS i na taj način je kleveta postala krivično djelo.

Navedeni zakon predstavlja mogućnost da svako bude osumnjičen ili pod istragom ukoliko neko bude smatrao da je oštećen potencijalnim klevetničkim izražavanjem a to bi se moglo koristiti za gušenje slobodnog izražavanja i koristiti za političke zakulisne igre.

Evropska unija izrazila je “žaljenje zbog stupanja na snagu kriminalizacije klevete u Srpskoj ocjenjujući takav potez korakom nazad za integracije BiH prema EU i udarcem za civilno društvo i nezavisne medije”.

Portparol Evropske komisije za vanjske poslove Peter Stano je rekao da će na ovaj način vlasti u RS “nametnuti nepotrebna i nesraymjerna ograničenja nezavisnim medijima i civilnom društvu”.

“Novi zakon ozbiljno utiče na ambijent u kojem djeluje civilno društvo i ograničava slobodu izražavanja i medija u Republici Srpskoj. Ovo je potez za žaljenje i nesumnjivo predstavlja krupan korak unazad u zaštiti temeljnih prava”, ocijenio je Stano i dodao da je ovakvo zakonsko rješenje suprotno očekivanjima izraženim prilikom dodjeljivanja statusa kandidata za članstvo u EU.

Iz Eu su pozvali sve vlasti u BiH “da djeluju konstruktivno na realizaciji ključnih prioriteta iz mišljenja Europske komisije koji su neophodni kako bi dala preporuku za otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom o pristupanju EU a to podrazumijeva i osiguranje slobode izražavanja i medija, te zaštitu novinara”.

Ono što je posebno apsurdno je da je upravo Dodik, neformalni inicijator ovog zakona, iznio klevetničke tvrdnje svega par dana prije nego što će ovaj zakon stupiti na snagu.

Predsjednik Srpske i najmoćniji čovjek u državi prije svega dvije sedmice je na pres konferenciji održanoj povodom podizanja krivične prijave Tužilaštva BiH protiv njega nekoliko medija optužio da rade za strane ambasade za rušenje RS.

Opštužnica Tužilaštva je, podsjećamo, podignuta zbog neobjavljivanja odluka Visokog predstavnika (kojeg ne priznaje Republika Srpska) u Službenom glasniku RS.

Dodik je novinare portala Kapital, Buka kao i televizije N1 i BN optužio da rade za strane ambasade i da su primili donacije od četiri miliona funti da ruše Republiku Srpsku.

Sekretar Kluba novinara Banjaluka i novinarka Al Jazeer-e Balkan Ljiljana Smiljanić kaže da ne zna ko se od kolega može osjećati bezbjedno poslije ovakvih riječi predsjednika.

“Ovo naročito ako uzmemo u obzir aktivnosti vlasti u posljednjih gotovo godinu dana, od kriminalizacije klevete do najava još restriktivnih zakona. Očigledno je da rad određenih novinara i medija “mrsi račune” i zbog toga su na meti. Iz ranijih sličnih obraćanja predsjednika znamo da je to i “zeleno svjetlo” za pristalice vlasti da se isto ponašaju, što je neprihvatljivo“, rekla je Smiljanićka za Kapital.

Transparency International u BiH (TI BiH) saopštio je kako je usvajanjem izmjena Krivičnog zakona vlast u RS ušla u fazu otvorene represije nad građanima i svrstala se u red najgorih autoritarnih režima u ovom dijelu svijeta.

Brajan Egler, šef Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini, izjavio je da je razočaran potezom vlasti RS-a da kriminalizuju klevetu, zanemarujući preporuke međunarodnih organizacija i krećući se “suprotno od međunarodnih standarda zaštite ljudskih prava”.

Za klevetu su propisane novčane kazne do 6.000 KM što je mnogo manje od prvobitne cifre koja je bila u nacrtu zakona, koje su ipak izmjenjeni na sjednici Narodne skupštine RS održane 20. jula ove godine.

Određeni ustupak, ako se tako može nazvati, je što je u konačnoj verziji Zakona izmijenjena kvalifikacija uvrede koja ostaje prekršaj i neće se tretirati kao krivično djelo.

Zabrinjavajuće je ostavljanje odredbe koja se odnosi na “neovlašteno objavljivanje i prikazivanje tuđeg spisa, portreta i snimka” je ostala i za nju je predviđena novčana kazna ili kazna zatvora do dvije godine.

To može da znači da sutra novinar neće moći da objavi lažni dokument, lažnu diplomu ili imovinu nekog od moćnika zbog ove odredbe, iako je objavljivanje ovakvih informacija nesumnjivo u interesu javnosti.

Klevetom se naziva iznošenje zlonamjernih ili neistinitih tvrdnji o nekoj osobi, a veće kazne su predviđene ukoliko je iznesena u medijima, uključujući društvene mreže, ili na javnom skupu.

Novčane kazne su predviđene za javno izrugivanje zbog pripadnosti određenoj rasi, boji kože, vjeri, nacionalnosti ili zbog etničkog porijekla, seksualnog opredjeljenja ili rodnog identiteta.

Iako se navedeni Zakon barem u široj javnosti percipira da će uticati samo na stanovnike Republike Srpske, on se zapravo odnosi i na ostale građane BiH ili i druge države ukoliko “kleveću” i nađu se na teritoriji Republike Srpske

Banjalučka advokatica Jovana Kisin Zagajac rekla je za Radio Slobodna Evropa da “se tokom istrage može donijeti zabrana o napuštanju zemlje, mjera pritvora ili zadržavanje u policijskoj stanici”.

“To povlači i evidenciju da se protiv osobe vodi krivični postupak, što može dovesti do suspenzije ili mogućnosti konkurisanja na neko radno mjesto. Najteže će proći oni koji će se naći na udaru prvi, dok će političari koji uživaju imunitet proći bez sankcija”, istakla je Kisin Zagajac.

Poseban problem, ističe ona, jeste pogrešno prezentovanje javnosti od strane vlasti u Srpskoj da građani nisu imali pravu zaštitu od klevete i da je kleveta nešto što treba da se sankcioniše”

“Mi imamo već 20 godina vrlo efikasno pravnu zaštitu od klevete u građanskom postupku. I svako je, već 20 godina, od kako je donesen Zakon o zaštiti od klevete imao mogućnost da se zaštiti, traži naknadu štete. Usvajanjem izmjena i dopuna Krivičnog zakonika kleveta postaje krivično djelo, što znači da će sada Okružno javno tužilaštvo preuzimati prijedlog, odnosno po krivičnoj prijavi će, goniti, saslušavati osumnjičena lica, prikupljati dokaze, provoditi istragu, podizati optužnicu… To znači da sada će svako osumnjičen za klevetu biti subjekt krivičnog progona”, ističe Jovana Kisin Zagajac.

I tako se upravo u vikendu kada se održava 58. Kočićev zbor u čast narodnog tribuna i najpoznatijeg borca za slobodu sa ove strane Drine nanosi nesumnjiv udarac na slobodu govora i medijske slobode.

Paradoksalno, baš kao i sami Zakon koji će, pod krinkom brige za građane, iste te građane “dovoditi u red”.

Kako sudanija nekad, tako i danas.

GERILA

The post KLEVETA OD DANAS KRIMINALIZOVANA Udar na nezavisne medije ali i sve građane first appeared on Gerila.info.

Istovremeno, Dodik svoje stavove i poruke plasira preko internet stranice dodik.net, registrovane na Islandu, posredstvom kompanije koja vlasnicima domene pruža visok stepen anonimnosti. Zbog toga je teško tužiti za klevetu autore sadržaja na tom sajtu, kažu pravnici za Radio Slobodna Evropa.

Domena dodik.net je registrovana 27. juna prošle godine u glavnom gradu Islanda, Rejkjaviku, a podaci se čuvaju na serveru u Kanadi. Registrar je kompanija Namecheap.inc, na čijoj stranici se navodi da upravlja sa više od 17 miliona domena u 18 zemalja. Kompanija osigurava privatnost vlasnicima domena uz pomoć partnerske kompanije “Withheld for Privacy”.

U odgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE), ova kompanija navodi da “ne provodi istrage u slučajevima tužbi za klevetu”, te da “neće dobrovoljno otkriti vlasnika domene, ali da će se povinovati presudi ili naredbi sudova Sjedinjenih Američkih Država (SAD)”.

U objašnjenju pravnog odjela ove kompanije, navodi se “da će u krivičnim predmetima protiv njenih klijenata, kao i u slučajevima privatne tužbe za klevetu, firma Namecheap poštovati isključivo mehanizme sudova SAD-a”.

Šta kažu pravnici?

Pravni stručnjaci za RSE kažu da bi u slučaju klevete, pravosuđe RS-a “imalo veliki problem da sudskim putem dokaže da iza stranice Dodik.net stoji upravo Milorad Dodik”.

Sarajevski advokat Nedim Ademović navodi da se u ovom slučaju radi o “takozvanim slučajevima sa inostranim elementom”, odnosno o situaciji gdje strani subjekti preduzimaju određenu radnju van BiH, čiji se efekti, kao što je eventualna šteta, mogu desiti i u BiH, odnosno kada je oštećen neko iz BiH.

Kada bi Dodika neko tužio za klevetu iznesenu na stranici dodik.net, objašnjava Ademović, sudilo bi se po bh. zakonodavstvu pred sudom koji je teritorijalno nadležan za tužitelja.

“Bez obzira što se radi o stranom veb portalu, suđenje može biti u BiH. Drugim riječima, klevete stranog veb portala podliježu jurisdikciji BiH”, kaže on. Dodaje, međutim, da to ne znači da bi suđenje bilo jednostavno, posebno ako taj portal nema impresum.

“U tom slučaju, potrebno je putem sudova i nadležnih ministarstava poduzeti radnje sa ciljem otkrivanje lica koja se kriju iza portala. Situacija će biti otežana ukoliko BiH nema potpisane bilateralne ugovore o pravnoj pomoći sa trećim državama, na čijoj teritoriji se nalazi sjedište tuženog. I to je moguće, ali zahtjeva truda i upornosti”, kaže Ademović.

Objašnjava da bi se i tužioci u eventualnom krivičnom procesu suočili sa istim problemom da identifikuju odgovorna lica za rad neke internet stranice, kao i da ih učine dostupnim organima gonjenja.

Sarajevski advokat Asim Crnalić navodi da “postoji mogućnost da se ustanovi odgovornost autora koji može odgovarati po Zakonu o zaštiti od klevete BiH”.

Ističe da je, uz autora, odgovoran i izdavač publikacije (osoba koja je zakupila internet domenu), kao i osoba koja je imala stvarnu kontrolu nad izdavanjem teksta (urednik ili administrator stranice).

“On (Dodik) može odgovarati, jer on je autor teksta i on je domaći državljanin i nije sporno da je to njegov tekst”, kaže Crnalić. Dodaje da bi i vlasnik domene registrovane na Islandu mogao u principu odgovarati, ali je to “realno teško očekivati, jer je zaštićen anonimnošću”.

Crnalić navodi da je odgovornost veliki problem internet medija i postavlja pitanje objavljivanja sadržaja bez podataka o odgovornoj osobi ili osobama.

“Priča je identična kao i sa komentarima koji se objavljuju na tekstove. Mediji objave nešto, pa se dole poredaju komentari koji su apsolutno neprihvatljivi i prelaze sve granice razuma i pristojnosti, i nikome ništa. Nema posljedica”, kaže on.

Šta kaže Dodik?

Tri dana nakon što je potpisao ukaz o kriminalizaciji klevete, Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, kaže da “ne zna da postoji sajt dodik.net” na kome se objavljuju, isključivo, njegovi sadržaji i poruke.

Tako je odgovorio za Radio Slobodna Evropa (RSE) na pitanje zbog čega sajt nema impresum, odnosno imena osoba koje na toj stranici objavljuju sadržaj.

Nakon što su se na konferenciji za novinare u Banjaluci 21. avgusta “konsultovao sa saradnicima” odgovorio je:

“Evo, kaže da imamo (internet sajt), to rade momci, nije to portal, to je sajt”, kazao je Dodik, obrazlažući zbog čega nema impresuma.

Web portali su sofisticiranije internet stranice koje prikupljaju podatke iz raznih izvora i prezentiraju ih korisnicima. Internet stranica je lokacija na internetu, koja ne dozvoljava korisnicima povratnu interakciju ili registraciju, kakva je moguća na stranici Dodik.net.

Na sajtu dodik.net prenose se isključivo stavovi i poruke Milorada Dodika, kako one sa društvenih mreža, tako i one iznesene na javnim skupovima ili putem medija.

Tako je 18. jula na stranici prenesena njegova izjava “da su ljudi tražili da bude regulisano pitanje blaćenja u javnom prostoru, jer je svaka mjera prevršena”.

Komentarišući Vijeće za implementaciju mira (Međunarodnog političkog šefa OHR-a) Dodik je rekao da je riječ o “sumnjivom skupu ljudi, koji se lažno predstavljaju i sebe nazivaju međunarodnom zajednicom”.

Stranica prenosi i Dodikove objave na društvenim mrežama, poput nedavne izjave da su “sve probleme koje BiH ima stvorili međunarodni službenici poput ambasadora SAD u BiH Majkla Marfija”.

U tekstu zakona klevetom se naziva “iznošenje zlonamjernih ili neistinitih tvrdnji o nekoj osobi”, za šta su predviđene novčane kazne od 1.000 do 3.000 eura.

Šta su “zlonamjerne ili neistinite tvrdnje o nekoj osobi” nije precizirano u novom Zakonu.

Stotine portala bez impresuma

U Bosni i Hercegovini djeluje najmanje 270 internet portala bez impresuma, koji objavljuju informativne medijske sadržaje.

Ovo je pokazalo istraživanje pod nazivom “Mapiranje medijskih portala u BiH” iz juna 2021. godine, koju je provela organizacija Centar za promociju civilnog društva (CPCD).

Novinar Nikola Morača strahuje da će ih biti još više nakon što izmjenjeni Krivični zakon RS-a stupi na snagu u petak, 25. avgusta.

“Nakon ućutkavanja slobodnih novinara pojaviti će se još veći broj portala bez impresuma. Očekujem, dakle, jedno medijsko rasulo, naročito u RS-u”, kaže Morača za RSE.

Morača ističe da će stupanjem na snagu ovog Zakona početi autocenzura novinara, jer je, kako kaže, tužiocu i policiji data mogućnost da odluče protiv koga će da pokrenu krivičnu istragu za klevetu.

“Ta istraga naravno ne mora biti okončana pravosnažnom osuđujućom presudom nego je dovoljno da nam upadnu u redakciju i oduzmu sredstva za rad i zabrane nam rad nekoliko mjeseci, pa da poslije toga uopšte ne odgovaraju za svoje postupanje. Dakle, očekujem jednu apsolutnu tišinu u radu novinara”, poručuje Morača.

Inače, tokom istraživanja rada internet portala je mapirano je njih 615 . Samo jedna trećina njih ima potpun impresum, njih 194 se nalaze na nepoznatoj lokaciji, tri u zemljama regiona i sedam u inostranstvu.

slobodnaevropa.org

The post Stranica sa Dodikovim izjavama registrovana na Islandu “teško dostupna za klevetu” first appeared on Gerila.info.

Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine rekao je nakon skupštinskog kolegijuma da su kazne dosta menj nego u nacrt zakona i da se sada može smatrati kao da nema kriminalizacije klevete.

“Što se mene tiče ja govorim da ta visina kazne ne ide u prilog tome da mi govorimo da je kriminalizacija klevete“, rekao je Stevandić.

Predsjednik NSRS svjesno ili ne zaboravlja ipak da visina kazne nije jedini problem u izmjenama krivičnog zakona već i sve ono što prati kriminalizaciju klevete. Mpžda će zbog manje kazne manje novinara završiti u zatvoru ali će i dalje biti podvrgnuti krivičnom procesu koji za sobom povlači mnoge probleme a o kojima stručna javnost mjesecima govori. Dakle kleveta ostaje krivično djelo u prijedlogu zakona bez obzira što su kazne manje.

U opoziciji smatraju da je najbolje odustati od izmjena zakona. PDP i Lista za pravdu i red su na današnjem kolegijumu tražili da tačka dnevnog reda koja se odnosi na kriminalizaciju klevete bude skinuta ali to predstavnici vladajućih stranaka nisu prihvatili. Predstavnik SDS-a nije bio prisutan na kolegijumu.

“Ona jeste kriminalizovana i meni je žao što Vlada nije razumjela glas javnosti i glas sa tih javnih rasprava koji je bio vrlo precizan. Ovaj zakon treba zaustaviti i povući ga jer se i dalje svaka kritiča riječ posmatra kao neka vrsta kriminala“, rekao je za Gerila info poslanik PDP-a, Igor Crnadak.

Novinari u Republici Srpskoj i BiH upozoravaju da će kriminalizacija klevete bez obzira na visinu kazni dovesti do gušenja slobode govora u Republici Srpskoj a da na udaru neće biti samo novinari i mediji koji kritički izvještavaju već i svi građani u Republici Srpskoj.

GERILA info

The post Kleveta definitivno pred poslanicima 18. jula first appeared on Gerila.info.

Tačka dnevnog reda koja se tiče izmjena Krivičnog zakonika Republike Srpske trebalo bi danas da se nađe pred poslanicima ukoliko ne bude iznenađenja. Prije nacrta izmjena Krivičnog zakonika poslanici će raspravljati o davanju statusa grada Opštini Prnjavor kao i o teritorijalnoj organizaciji Republike Srpske.

Početak zasjedanja kasnio je gotovo sat vremena. Razlog nije poznat. Milorad Dodik prošle sedmice je rekao da će skupština usvojiti Nacrt izmjena Krivičnog zakonika Republike Srpske. Protiv usvajanja su novinari, dio stručne javnosti, opozicija i međunarodna zajednica.

GERILA info

The post Počela sjednica NSRS, dvije tačke do klevete first appeared on Gerila.info.

U saopštenju koje potpisuju Eko BiH mreža i Koalicija za zaštitu rijeka BiH ističe se da je sloboda riječi jedna od ključnih ljudskih sloboda i prava, zagarantovana i Ustavom Republike Srpske. Slobodna riječ je od presudne važnosti za medije i građanstvo kao instrument kritike i korektivnog djelovanja u društvu. Predviđene izmjene međutim  dopuštaju izjednačavanje slobodne kritičke riječi s klevetom. Zahvaljujući toj nepreciznosti, a u kontekstu poražavajućeg stanja našeg pravosuđa, novi Krivični zakonik postaće zastrašujuće oružje – usmjereno prvenstveno protiv ono malo preostalih slobodnih medija,  udruženja građana, grupa i pojedinaca. Upravo onih medija, udruženja, grupa i pojedinaca koji su najzaslužniji za dosljednu borbu protiv kriminala, zloupotreba vlasti, ugnjetavanja i pljačke.

Pri tome na udaru neće biti samo mišljenja i stavovi nego i dokazni postupci koji su od vitalnog značaja za istraživačko novinarstvo i građanski aktivizam, posebno u slučajevim dokumentovanja kriminalnih radnji službenih osoba i institucija (snimanje, predočavanje službenih dokumenata i sl).

Izmjene ostavljaju ogroman prostor za krajnje subjektivno tumačenje pojedinih zakonskih odredbi, tačnije za zloupotrebu zakonskih propisa i to naročito s pozicija institucionalne moći. Ukoliko se usvoje ove izmjene, crta između zakonskitog i nezakonitog, dozvoljenog i strogo kažnivog biće tako zamagljena i podložna manipulaciji da će se u društvu stvoriti atmosfera straha i onemogućiti bilo kakvo korektivno djelovanje građanstva.

Imajući u vidu da predviđene novčane kazne idu i do 100.000 KM za pojedince i medije, jasna je namjera predlagača da drakonskim iznosima ugrozi egzistenciju lica koja će potencijalno biti krivično gonjena zbog iznošenja stavova.

Ovako koncipirani Nacrt nije u skladu s Ustavom i evropskim konvencijama o ljudskim p4ravima, koji zabranjuju cenzuru štampe, a kao sankciju za neistinito izvještavanje propisuju demant i naknadu štete, nikakvo krivično gonjenje, kako to predmetne izmjene i dopune predviđaju.
Napominjemo da je Evropski sud u više navrata isticao da su političari i javne ličnosti „dužni da trpe veći stepen kritike, pa makar ta kritika imala šokantne ili neprimjerene oblike, ali ako je od javnog interesa, i takav oblik izražavanja uživa zaštitu člana 10. Evropske konvencije.

Predložene izmjene namjerno se pogrešno predstavljaju kao sankcionisanje klevetničkih i uvredljivih sadržaja. Prava meta je slobodna riječ u službi opšteg dobra, a protiv sile i nepravde.

Kao udruženja građana i neformalne grupe okupljene u Koaliciju za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine i Eko BiH mrežu, preko 50 organizacija iz cijele Bosne i Hercegovine, solidarišemo se sa grupama, udruženjima i medijima iz Republike Srpske u odbrani slobode svih nas da se i svojim riječima borimo za dobro svih ljudi na ovim prostorima.

Uzimajući u obzir sve navedeno, zahtijevamo od Zakonodavnog odbora Republike Srpske i Narodne skupštine Republike Srpske u cjelini da Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika odbace i vrate predlagaču, Ministarstvu pravde Republike Srpske, da bi se iz njega izbrisalo poglavlje koje se odnosi na krivična djela protiv časti i ugleda.

The post Jasna poruka čuvara životne sredine iz cijele BiH povodom Prijedloga izmjena Krivičnog zakonika Republike Srpske: Slobodna riječ nije kriminal! first appeared on Gerila.info.

Razlog za mirno okupljanje je, kažu, zakonu koji bi klevetu u budućnosti mogao smatrati kao krivičnim djelom.

“Radnički pokret ne podržava izmjene zakona u ovom smjeru, jer se krši temeljno ljudsko pravo – sloboda govora. Izmjene idu u korist poslodavaca, a na štetu radnika. Naime, usvajanjem izmjena u najavljenom obliku omogućio bi poslodavcima da pokrenu krivični postupak protiv radnika, što bi dovelo do toga da radnik ne može dobiti potvrdu da se protiv njega ne vodi krivični postupak, ako bi se odlučio za promjenu poslodavca, odnosno kompanije. Zbog toga, radnik iz Republike Srpske ne bi mogao da se zaposli sezonski ili za stalno u zemljama EU”, kaže Dražan Pejaković, predsjednik Pokreta.

Dodaje da su propisane kazne drakonske i da ih prosječan građanin ne može platiti, a ako ne platite – idete u zatvor.

“Ovaj zakon je stavljanje okova i lijepljenje usta i ne smijemo dopustiti da ovo ikada stupi na snagu”, ističu iz Radničkog pokreta.

UG “Radnički pokret” je osnovan u novembru 2022. godine u Banjaluci, a nastao je iz Fejsbuk grupe “Crna liste poslodavaca Republike Srpske”.

Udruženje kroz mrežu advokata besplatno štiti prava svih radnika realnog sektora u BiH.

The post ZBOG NAJAVE KRIMINALIZACIJE KLEVETE Radnički pokret najavio protest u Banjaluci u utorak first appeared on Gerila.info.

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u BiH izdala je saopštenje u kome se navodi da su posljednjih dana vlasti u Republici Srpskoj najavile planove za usvajanje dva represivna, nedemokratska zakona koji bi, ako se provedu, drastično narušili prava i slobode ljudi koji žive u Republici Srpskoj. Ovi zakoni koristili bi samo vladajućoj koaliciji u njezinim naporima da konsoliduje svoju vlast. A išli bi na štetu svih ostalih, ističe se u saopštenju.

“Sjedinjene Države uvijek su podržavale pravo ljudi širom svijeta da ostvaruju svoje temeljne slobode. To uključuje prava stanovnika Republike Srpske na slobodu govora, slobodu okupljanja i udruživanja, te slobodu medija. Predloženi zakoni stigmatizirali bi i ušutkali nezavisne glasove u Republici Srpskoj koji žele izgraditi demokratsku i prosperitetnu budućnost za njene stanovnike. Predloženi zakoni otežali bi građanima pozivanje na odgovornost vlade Republike Srpske i omogućili nesmetano bujanje korupcije. Napadi predloženih zakona na temeljne slobode obeshrabrili bi legitimne kompanije da ulažu u Republiku Srpsku. Ukratko, predloženi zakoni bili bi loši za demokratiju i prosperitet koje stanovnici Republike Srpske žele i zaslužuju.”

Iz ambasade SAD podsjećaju da je Milorad Dodik najavio 8. marta kako će uvesti tzv. zakon o „stranim agentima“ kojim bi regulisao aktivnosti neprofitnih organizacija koje djeluju u Republici Srpskoj.

“Rekao je da će ovaj zakon odražavati američko zakonodavstvo. Ovaj smo film već gledali i znamo kako završava. Kada je Rusija proširila svoje zakonodavstvo o stranim agentima 2020. godine i ona je tvrdila da samo kopira američki model. Ništa nije moglo biti dalje od istine, a rezultate smo vidjeli. Ruske vlasti upotrijebile su svoje represivne zakone za suzbijanje neslaganja, uništavanje civilnog društva i iskorjenjivanje slobodnih medija. Subjekt ili pojedinac koje je ruska vlada označila kao “strane agente” podliježu zahtjevnim pravilima izvještavanja i obilježavanja, proizvoljnim policijskim racijama i inspekcijama, te pretjeranim novčanim kaznama zbog odbijanja da dokažu svoj identitet. Pojedini novinari čak se suočavaju sa zatvorskom kaznom zbog kršenja ruskih zakona o “stranim agentima”.”

Istriču da je američki model registracije stranih agenata dijametralno suprotan ovom pristupu, i apeluju na vlade svuda u svijetu da ga slijede u interesu transparentnosti.

“Prema Zakonu o registraciji stranih agenata Sjedinjenih Država iz 1938. (FARA), pojedinac ili organizacija koji se bave zastupanjem ili lobiranjem u ime stranog nalogodavca moraju se registrovati pri Ministarstvu pravosuđa i prijaviti prirodu njihovog odnosa, aktivnosti i finansijsku naknadu. Javnost je informisana o tim registracijama. FARA ne zabranjuje niti ograničava bilo kakve aktivnosti te se ne primjenjuje na nezavisne medije niti organizacije civilnog društva. FARA omogućava javnosti da bude informisana o aktivnostima stranih agenata u Sjedinjenim Državama bez ograničavanja slobode govora ili udruživanja na bilo koji način.”

Naposlijetku, naglašavaju da je ovaj potez uvođenja ruskog modela zakonodavstva o stranim agentima element alarmantnog obrasca koji dolazi nakon najave vlasti Republike Srpske od 2. marta da će uvesti izmjene i dopune Krivičnog zakona kojima se kriminalizira kleveta i uvreda, te izriču zatvorske kazne za objavljivanje videozapisa, fotografija ili dokumenata bez saglasnosti.

“Kriminalizirajući radnje koje se obično tretiraju kao građanske parnice, ovaj bi zakon ugrozio slobodu izražavanja kao temeljno ljudsko pravo i imao direktan uticaj na sposobnost novinara da prenose istinu. Napadi na imovinu novinara u RS i omalovažavajući odgovor vlasti jasno pokazuju koliko je već neizvjesna situacija za nezavisne medije u Republici Srpskoj. Ovaj zakon koji će Narodna skupština Republike Srpske razmatrati 14. marta drastično bi pogoršao situaciju i ugrozio postojanje slobodnih i nezavisnih medija koji su temelj zdrave demokracije.”

Komentarišući saopštenje Ambasade SAD u BiH u kojem se najavljeno usvajanje zakona karakteriše kao nedemokratsko, ambasador Ruske Federacije u BiH Igor Kalabuhov rekao je da je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske kojim se uvodi kleveta kao krivičino djelo u isključivoj odgovornost demokratskog organa vlasti kakav je Narodna skupština Srpske.

“Novinar ima ne samo slobodu nego i veliku odgovornost i zbog toga svakog čovjeka koji se smatra za istinskog novinara nije strah raditi i informisati o tome o čemu je siguran i nikakav zakon njemu nije prijetnja”, rekao je Kalabuhov.

Komentarišući “zakon o stranim agentima”, Kalabuhov je rekao da je taj zakon u Americi bio 1939. godine, a zatim u Rusiji.

“Sada se u Gruziji dešava, kako mi to vidimo, potpuna manipulacija. Oni su isto tako uradili isti takav zakon po američkom uzoru. Američka ambasadorka u Tbilisiju je rekla da nije saglasna sa tim zakonom čak i kad on 100 odsto ponavlja američki zakon”, istakao je Kalabuhov, naglašavajući da je došlo vrijeme kada se ne mora slušati ono “što kažu i kako komentarišu naši neprijatelji našu politiku”.

“Moramo biti sigurni u odbrane nacionalnih interesa naših, u odbrane suvereniteta. Zbog toga želim i političarima i novinarima u Republici Srpskoj da nađu one tačke kompromisa. Kompromis je u tome da i rad političara, novinara, umjetnika i reditelja mora imati samo jedan cilj, a to je dobrobit naroda, humanizam i tolerantnost”, istakao je Kalabuhov.

Gerila.info/Nezavisne

The post Najava kriminalizacije klevete i “zakona o stranim agentima” u Republici Srpskoj: Za SAD “represivni nedemokratski zakoni”, za Rusiju “u isključivoj odgovornost demokratskog organa vlasti” first appeared on Gerila.info.

Reagujući na kritike zbog najave uvođenja klevete u Krivični zakon, predsjednik Republike Srpske je otišao korak dalje, prijeteći novim zakonom koji će regulisati rad NVO.

“Ovih dana ćemo predložiti novi zakon o djelovanju nevladinih organizacija i sličnih udruženja na prostoru RS. Biće doslovno prepisan zakon od SAD. One u svom zakonu te strane nevladine organizacije nazivaju stranim agentima na prostoru SAD. Mi ćemo preuzeti svu terminologiju, samo umjesto onoga SAD biće napisana Republika Srpska. Gdje piše Ministarstvo pravde SAD, pisaće Ministarstvo pravde RS, pa da vidimo šta će Amerikanci na to reći, a to podrazumijeva da prijavite svaku vrstu transakcije i sve što rade”, rekao je Dodik.

https://www.gerila.info/novosti/politika/dodik-nastavlja-sa-primitivnim-vrijedjanjem-novinara-spodobe-i-reketasi/

“Prijetnja” novim zakonom koji bi nevladine organizacije podveo pod strane agente nije novijeg datuma.

Tokom 2015 govorilo se o usvajanju “američkog zakona o nevladinim organizacijama”, baziranom na FARA zakonskom aktu, koji je predviđao uplitanje države u rad NVO sektora. Tim rješenjem bilo je predviđeno da bi NVO za svoje aktivnosti trebalo da traže dozvolu entitetskog Ministarstva pravde i da im prijavljuju svoje aktivnosti.

Sredinom 2018. godine Milorad Dodik, tada predsjednik Republike Srpske i Radovan Višković, tadašnji šef Kluba poslanika SNSD u NSRS, najavili su Zakon o stranim donacijama. Najavu su tada u nevladinom sektoru, medijima i dijelu javnosti okarakterisali kao nešto što je u suprotnosti sa ustavom zagarantovanim pravima i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama ali i kao pritisak na civilni sektor koji se kritički odnosi prema radu izvršne vlasti. Zakon nikada nije došao pred Vladu.

Međutim, na posebnoj sjednici Narodne skupštine koja je održana početkom prošle godine vladajuća većina u NSRS usvojila je zaključak kojim se od Vlade traži da dostavi Zakon o finansiranju nevladinih organizacija u Republici Srpskoj. Vlasti Republike Srpske su tako dale podršku novim zakonima za borbu protiv korupcije, kako su isticali, ali u suštini to bi predstavljalo plan da se u posebnom zakonu predvide provjere finansiranja nevladinih organizacija.

https://www.gerila.info/naslovna/plan-vlasti-republike-srpske-u-tri-tacke-obracun-sa-korupcijom-ili-nevladinim-organizacijama/

Tom prilikom je Ivana Korajlić, izvršna direktorica “Transparency International BiH”, izjavila da je jasno da bi se novi zakon odnosio isključivo na organizacije koje se finansiraju iz inostranstva.

„Pretpostavljam da su najveći problem organizacije koje se finansiraju od strane vlada zemalja Zapadne Evrope i SAD“, rekla je tada Korajlić i dodala kako se slična inicijativa ponavlja i aktivira svakih nekoliko godina, „kad god je vlast u Republici Srpskoj na meti kritike i civilnog društva i medija posebno kada govorimo o umješanosti u korupciju“.

„Ranije inicijative su se odnosile na stavljanje neke vrste kontrole nad radom nevladinih organizacija, stavljanjem etiketa stranih agenata, ulaženja u kontrolu ne samo finansijskog poslovanja već i prirode aktivnosti, sadržaja koji objavljuju i slično“, navodila je tada Korajlić.

Takođe, isticala je i kako je najavljeni zakon o finansiranju nevladinih organizacija pokušaj okretanja krivice na one koji upozoravaju na korupciju, sa onih koji su umiješani u korupciju.

“Prošli pokušaji ovakvih zakona su propali i bili su povučeni iz procedure upravo zato što nisu u skladu ni sa osnovnim konvencijama o ljudskim pravima i međunarodnim standardima, i upravo zbog pritiska međunarodne zajednice i lokalne javnosti su povučeni”, rekla je Korajlićeva. Istu situaciju prepoznajemo i danas.

Postojeća zakonska rješenja o NVO

Inače, prema trenutnim zakonskim rješenjima, pitanja koja se tiču nevladinog sektora u Bosni i Hercegovini regulišu tri zakona o udruženjima i fondacijama – jedan državni i dva entitetska.

Što se Republike Srpske tiče, Zakon o udruženjima i fondacijama RS, usvojen 2001. a posljednji put mijenjan 2005. godine, definiše šta ove organizacije smiju, a šta ne smiju da rade – i kako se finansiraju.

Prema članu 3. ovog Zakona, statut i djelovanje udruženja i fondacija ne mogu biti suprotni ustavnom poretku niti usmjereni na njegovo nasilno podrivanje, raspirivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje i netrpeljivost ili diskriminaciju.

“Ciljevi i djelatnost udruženja i fondacija ne mogu uključivati angažovanja u predizbornoj kampanji političkih stranaka i kandidata, prikupljanje sredstava za političke stranke i kandidate i finansiranje kandidata, odnosno političkih stranaka”, navodi se u Zakonu.

Zakon reguliše i imovinu udruženja i fondacija. Nadzor nad upotrebom sredstava vrši samo udruženje, ali i nadležni republički organ. Dužni su da vode poslovne knjige i podnose finansijske izvještaje.

Američki i ruski zakoni

Američki zakon FARA je donesen još 1938. kada su se SAD borile sa propagandom uoči Drugog svjetskog rata, a kasnije je pretrpio značajne izmjene. Prema ovom zakonu, “strani agenti” su pojedinci koji djeluju pod direktivama iz stranih država, a bave se političkim aktivnostima, prikupljaju novac ili djeluju pod naredbom svojih pretpostavljenih, u kontaktu sa američkim vlastima. U praksi, “agenti” u SAD su uglavnom profesionalni lobisti koje strane zemlje plaćaju da bi uticali na američku spoljnu politiku u pitanjima koja se njih direktno tiču.

S druge strane, ruski zakon o “stranim agentima” usvojen je 2012. godine i više puta je modifikovan. On zahtijeva od nevladinih organizacija koje primaju stranu pomoć, a za koje vlada smatra da se bave političkim aktivnostima, da budu registrovane, da se identifikuju kao “strani agenti” i da se podvrgnu reviziji. Izmjene zakona su većinom bile usmjerene na medije finansirane iz inostranstva. Ruske i međunarodne grupe za ljudska prava optužile su tada rusku vladu da koristi zakon o “stranim agentima” kako bi suzbili neslaganja i političke protivnike.

“Putinizacija” Republike Srpske?

U isto vrijeme dok Dodik najavljuje “zakon o stranim agentima” u Republici Srpskoj, nekoliko hiljada ljudi protestuje u Gruziji protiv kontroverznog prijedloga zakona o „stranim agentima“ koji su kritičari vlasti osudili kao sredstvo zastrašivanja medija i nevladinih organizacija.

Demonstranti su protestovali protiv zakona koji predviđa da se organizacije koje dobijaju više od 20 odsto sredstava iz inostranstva registruju kao „strani agenti“. Inače, taj zakon podsjeća na sličan zakon usvojen u Rusiji 2012. godine koji su ruske vlasti naširoko koristile za represiju nad medijima, opozicionim organizacijama i kritičarima vlasti.

Uzevši u obzir da je Dodik i ranije jasno označavao sve zaposlenike koji rade za međunarodne organizacije stranim agentima, što predstavlja pokušaj zastrašivanja neistomišljenika i potvrdu da vlastima Republike Srpske godinama najviše smeta nevladin sektor, postavlja se pitanje očekuje li Republiku Srpsku sličan scenario, uzevši u obzir da kritičari vlasti u RS ističu da najavljeni nacrti zakona koji regulišu ovu oblast jasno ukazuju sklonost ka ruskom modelu?

Gerila.info

The post Novi udar na kritičko mišljenje? Nakon “zakona o kleveti”, Dodik prijeti i “zakonom o stranim agentima” first appeared on Gerila.info.