Prema informacijama iz OHR-a, Šmit je zatražio da bude pokrenut proces izbora njegovog nasljednika, ali će funkciju nastaviti obavljati do imenovanja novog visokog predstavnika.

“Nakon gotovo pet godina na funkciji visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, mandata utemeljenog na Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, Kristijan Šmit donio je ličnu odluku da okonča svoju službu u provedbi mira u Bosni i Hercegovini” navedeno je u pomenutoj informaciji.

Kako se navodi, Šmit se osvrnuo i na period proveden na čelu OHR-a, ističući da je riječ o drugom najdužem mandatu jednog visokog predstavnika u BiH.

“Ostvaren je značajan napredak u unapređenju funkcionalnosti institucija Bosne i Hercegovine. Ipak, jasno je da je potrebno učiniti još mnogo kako bi Bosna i Hercegovina ostvarila svoje euroatlantske aspiracije”, istakao je Šmit.

Kristijan Šmit se nadao da će se završetak njegovog mandata na funkciji visokog predstavnika poklopiti s uspješnom realizacijom programa 5+2 i zatvaranjem OHR-a, no Bosna i Hercegovina još nije provela ključne reforme, zbog čega rad OHR-a ostaje od suštinske važnosti.

Šmit je pozvao političke predstavnike iz oba entiteta i sa svih nivoa vlasti da nastave reformske procese zajedno sa njegovim nasljednikom.

Pozvao je građane i političke lidere iz oba entiteta i sa svih nivoa vlasti da dodatno intenziviraju svoje napore i zajedno sa njegovim nasljednikom rade na provedbi ovih reformi i ostvarivanju ključnog napretka na putu ka euroatlantskim integracijama – stoji u tekstu.

U dijelu koji se odnosi na njegov mandat navedeno je i da nijedna njegova odluka nije poništena sudskim putem.

“Njegove odluke nisu poništene nijednom sudskom odlukom, naglašeno je iz OHR. Šmit pak ističe da ujedinjena međunarodna zajednica ostaje nezamjenjiva za stabilnost Bosne i Hercegovine i njen napredak prema euroatlantskim aspiracijama”, naveli su izvori iz OHR.

Istaknuto je i da su tokom njegovog mandata poduzeti koraci na jačanju domaćih institucija i pravosuđa.

Ostavka potvrđena i za njemačke medije

Njemački „Frankfurter Allgemeine Zeitung“ objavio je potom da je Šmit unaprijed obavijestio ovaj list o svojoj namjeri da podnese ostavku.

Nakon gotovo pet godina, Šmit je lično odlučio da okonča svoju službu u provođenju mirovnog procesa u BiH – navodi se u saopštenju koje je poslao OHR ovom listu.

List navodi da je Šmit dodatno istakao kako će „nastaviti obavljati funkciju dok ne bude pronađen nasljednik“.

U tekstu njemačkog lista navodi se i da se o njegovom odlasku već duže vrijeme govori u diplomatskim krugovima u Sarajevu, kao i da se njegov odlazak povezuje sa pritiscima iz Vašingtona.

“Mjesecima Sjedinjene Američke Države, sve oštrijim tonom, a navodno u posljednje vrijeme čak i u formi ultimatuma, kako sugeriše Šmitova reakcija, zahtijevaju da što prije napusti funkciju. Vašington navodno želi postaviti “poslušnijeg” nasljednika”, navodi se u tekstu „Frankfurter Allgemeine Zeitunga“.

List dalje podsjeća da bi Šmit u NJu Jorku trebao predstaviti redovni šestomjesečni izvještaj o Bosni i Hercegovini pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija.

Prema nacrtu izvještaja upućenog generalnom sekretaru UN-a Antoniju Guterešu, koji već danima kruži zapadnim ambasadama u Sarajevu, Šmit neuobičajeno oštro upozorava na prijeteći kolaps BiH i “razaranje” države – piše njemački list.

Karl Bilt: OHR više nije koristan

Nakon informacija o Šmitovom odlasku oglasio se i bivši visoki predstavnik Karl Bilt.

“Visoki predstavnik, koji je uvijek pod napadom od strane Ruske Federacije, sada je oboren i od strane SAD”, naveo je Bilt.

On je poručio i da OHR, prema njegovom mišljenju, više nema dosadašnju ulogu.

“Evropska unija je bila slaba u svom pristupu, ali sada mora da se sabere. OHR nakon 30 godina nije koristan. Potrebna je nova inicijativa”, napisao je Bilt na mreži X.

The post Ostavka Kristijana Šmita potvrđena njemačkim medijima first appeared on Gerila.info.

U središtu pažnje nalazi se novi prijedlog Kristijana Šmita koji bi, prema tvrdnjama OHR-a, trebao omogućiti “funkcionalno korištenje” državne imovine, ali bez narušavanja odluka Ustavnog suda BiH. Ipak, javnost i zvaničnici u BiH ovo tumače vrlo različito, od mogućnosti za rješenje do otvorene najave “rasparčavanja države”.

Što se ustavnopravnog osnova tiče, imovina bivše SFRJ, JNA i drugih državnih subjekata pripada državi Bosni i Hercegovini. Ustavni sud BiH to je potvrdio u više odluka, posljednja se tiče kasarne “Vojvoda Stepa Stepanović” u Bijeljini, gdje se entitetski upis osporava i potvrđuje vlasništvo države. Ove odluke su obavezujuće, ali njihovo provođenje na terenu često izostaje, ili se otvoreno ignoriše.

U svom izvještaju koji će sutra biti predstavljen Savjetu bezbjednosti UN, visoki predstavnik Kristijan Šmit, koga Republika Srpska i dalje ne priznaje, ukazuje na činjenicu da potpuna zabrana raspolaganja državnom imovinom, iako pravno utemeljena, uzrokuje ekonomsku štetu, posebno lokalnim zajednicama u Federaciji BiH koje ne mogu koristiti zemljište za infrastrukturne projekte.

Šmit predlaže “kontrolisano ublažavanje” zabrane, ali uz strogo poštivanje sudskih odluka, jasno definisanu titularnost države i sprečavanje zloupotreba. Ipak, pojedini mediji i političari već su ovaj prijedlog označili kao potencijalnu “legalizaciju entitetskih uzurpacija”.

Inače, Kristijan Šmit je danas bio u nenajavljenoj posjeti Banjaluci. On je kratko boravio u banjalučkom OHR-u. Za sada nije poznat razlog njegove posjete.

U jeku ovih dešavanja, Vlada Republike Srpske donijela je odluku da “pokloni” 48 hektara zemljišta opštini Han Pijesak. To se zemljište, inače, prema dosadašnjoj praksi i presudama, smatra državnom imovinom. Ovaj potez izazvao je lavinu reakcija i novih poziva nadležnim institucijama da reaguju zbog “nezakonitog raspolaganja”.

U Republici Srpskoj, međutim, i dalje tvrde da imaju “prirodno pravo” na upravljanje tom imovinom, iako je Ustav BiH, kako ističu pravnici, jasan – entiteti nisu vlasnici države, već njeni subjekti.

Posljednji potez u vezi sa ovim problemom povukli su Jasmin Emrić i Šemsudin Mehmedović, koji su ponovo u državnom parlamentu uputili prijedlog zakona o državnoj imovini, koji bi zakonski definisao da je sva imovina vlasništvo države BiH, uz formiranje jedinstvenog registra i posebne agencije za upravljanje.

Međutim, pojedinci upozoravaju da zakon neće imati šansu ukoliko ne bude podržan od strane SNSD-a i HDZ-a, stranaka koje su dosad opstruisale svako trajno rješenje.

Dio medija i analitičara tvrdi da se iza kulisa vodi trgovina. Sve je dio, kako kažu, “aranžmana” oko ukidanja američkih sankcija Miloradu Dodiku i njegovim saradnicima, zauzvrat za “konstruktivniji stav” po pitanju imovine. Zvaničnih potvrda za ovakve tvrdnje nema, ali trenutna dešavanja podgrijavaju sumnje.

S druge strane, opozicija u Republici Srpskoj, poput Jelene Trivić i Nebojše Vukanovića, oštro napada Dodika nazivajući ga “izdajnikom” koji “gasi Republiku Srpsku” pristajući na jačanje države BiH.

Naposlijetku, što se potencijalnih rješenja problema državne imovine tiče, u opticaju je više mogućih scenarija. Od toga da visoki predstavnik dozvoli ograničeno korištenje državne imovine, preko toga da bude potpuna zabrana raspolaganja državnom imovinom, sve do nastavka trenutne situacije, odnosno nastavka upisa imovine na Republiku Srpsku.

Moglo bi biti jasnije već nakon sutrašnje sjednice Savjeta bezbjednosti koji scenario će prevladati. Pitanje je samo ko će na kraju imati koristi – država, narod ili elite?

Gerila.info

The post Državna imovina ponovo u fokusu: Ublažavanje zabrane ili legalizacija trenutnog stanja? first appeared on Gerila.info.

“Te bi akcije trebale poboljšati stabilnost BiH i omogućiti partnerstvo sa SAD-om, bazirano na zajedničkim interesima, ekonomskom potencijalu i zajedničkom prosperitetu,” navodi se u pisanom odgovoru portparola State Departmenta.

Ukupno je ukinuto 48 sankcija, i to i za više od 25 preduzeća povezanih s porodicom Dodik, koja su od 2022. bila na listi zbog “koruptivnih aktivnosti i prijetnji teritorijalnoj cjelovitosti BiH”.

Američka administracija pojašnjava da je riječ o odlukama u okviru redovne revizije Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) pri Ministarstvu finansija SAD, čiji je cilj “unapređenje američkih ekonomskih, nacionalnih, bezbjednosnih i spoljnopolitičkih ciljeva”.

Potez zvaničnog Vašingtona uslijedio je nakon što je NSRS sredinom oktobra, po hitnom postupku, usvojila set akata kojim prestaje važenje više spornih zakona ranije oborenih pred Ustavnim sudom BiH – od zakona o nepokretnoj imovini i neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, do akata o VSTS-u RS i izmjena Krivičnog zakonika. Time je formalno povučen kurs koji je međunarodna zajednica označavala kao antiustavan, i na koji su bile vezane američke restrikcije uvedene od 2022. godine.

Istovremeno, politički kontekst ostaje napet jer je “u igri” i dalje mnogo nepoznatih u komplikovanoj bosanskohercegovačkoj političkoj, ali i društvenoj realnosti.

Sud BiH je Dodika pravosnažno osudio na godinu dana zatvora uz šestogodišnju zabranu obavljanja javne funkcije zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika Kristijana Šmita, nakon čega mu je kazna zatvora zamijenjena novčanom. Centralna izborna komisija BiH proglasila je prestanak njegovog mandata predsjednika RS, a za vršiteljicu dužnosti imenovana je Ana Trišić-Babić. Prijevremeni izbori za predsjednika RS zakazani su za 23. novembar.

Reakcije su podijeljene. Vlasti u Srpskoj poteze američke administracije tumače kao “pobjeda nad pritiscima”, dok opozicija u RS, kao i najveći broj političara u Federaciji BiH upozoravaju na “političku trgovinu” i promjenu američke taktike prema Dodiku.

Iz Stejt Departmenta, pak, poručuju da će “nastaviti blisko sarađivati sa političkim akterima širom BiH kako bi se unaprijedili zajednički prioriteti i očuvala stabilnost zemlje”.

U praksi, ukidanje sankcija briše ograničenja za međunarodne finansijske transakcije i poslovanje subjekata koji su godinama bili pod OFAC mjerama, ali i testira koliko će potezi NSRS-a zaista značiti povratak na ustavni okvir i poštivanje presuda najviših sudova i odluka međunarodnih institucija.

Ishod ćemo možda moći naslutiti iz predizborne kampanje Siniše Karana, Dodikovog favorita, a posebno od narednih odluka Vlade RS i aktivnosti koje će se dešavati u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Kad smo kod skupštine, naredna sjednica je zakazana već za naredni utorak, 4.novembra, a na dnevnom redu je, između ostalog, i Prijedlog zakona o predmetima od dragocjenih metala u Republici Srpskoj.

Slučajnost?

GERILA

The post Amerika ukinula sankcije Dodiku: Nagrada za “konstruktivne odluke”, političke ili neke druge vrste trgovine? first appeared on Gerila.info.

NATO ili SNSD?

Da.

Pregovarač sa EU ili v.d. predsjednika Republike Srpske?

Ima posla ko hoće raditi.

Hitni postupak ili redovna procedura?

Što je brzo, to je i kuso.

Povreda poslovnika ili krivi navod?

Ne mislim se ja puno javljati.

OHR ili USAID?

Prošlost moja nije sjajna bila.

Mladen Ivanić ili Milorad Dodik?

Dva počasna predsjednika.

Američko govno ili ruska torta?

Ne jedem slatko.

Glas Srpske ili Nezavisne novine?

Kopanja je bolje slušao.

BIG radio ili Radio Slobodna Evropa?

Grešila sam mnogo i sad mi je žao.

Trojka ili SDA?

Bakir je nagodan.

Trileće ili pita s jabukama?

Nije „trileće“ nego patišpanj.

Teletina ispod sača ili lešo junetina?

Jedno je zdravije, drugo slađe.

Strani plaćenici ili domaći izdajnici?

Nama je samo stalo da Republika Srpska bude stabilna.

Lider projekta za razvoj medija i nevladinih organizacija u Bosni i Hercegovini ili asistent šefa političkog odjela i savjetnik za međunarodne odnose u Kancelariji OHR u Banjoj Luci?

Predugačko vam je pitanje.

Stalni posao ili freelance?

Nisam sigurna kako mi se sad vodi ovo što radim.

Dejan Kusturić ili Ranko Škrbić?

Dva oka u glavi.

Hong Kong ili Šangaj?

Hong Kong ima bolje respiratore.

Fond zdravstvenog osiguranja ili Medietik?

Uvijek je bolje poslovati s državom.

Kafa ili čaj?

Čula sam jednom da ne treba piti piće u koje se piri.

Nebojša Vukanović ili Igor Crnadak?

Sa Crnatkom sam bar radila.

Valcer ili tango?

Plešem kako drugi sviraju.

Ivica Dačić ili Aleksandar Vulin?

Juče ne bih morala slagati.

RIK ili CIK?

PIK.

Šmit ili Vestendorp?

Prva ljubav zaborava nema.

Vlado Đajić ili Srđan Mazalica?

Nije lako biti ramena za te glave.

Savjet ministara BiH ili Vlada Republike Srpske?

Nisam bila ministar u Vladi RS.

Državna imovina ili imovina entiteta?

Tek sam preuzela mandat. Morala bih pitati.

Potjera ili Ko želi biti milioner?

A ko ne želi?

(u sljedećem broju objavljujemo penzionisani leksikon rakidžije Milorada Dodika)

Goran Dakić / GERILA.info

The post V.d. leksikona v.d. predsjednika Republike Srpske: Prošlost moja nije sjajna bila first appeared on Gerila.info.

„Učiniću sve da naš kandidat ostvari najbolji rezultat do sada… Nisam rođen da budem doživotni predsjednik“, rekao je Dodik, uobičajeno vežući predstojeću trku za „političku borbu protiv Kristijana Šmita i političkog Sarajeva“.

U istom tonu, Dodik je pozvao stranačke odbore na „punu mobilizaciju protiv dvolične opozicije“ i dodao da će referendum biti održan, uz poruku biračima da na postavljeno pitanje odgovore „ne“.

I dok SNSD tempira trenutak za objavu imena, Dodik naglašava da je „odluka bila laka“: „Ne smijemo dozvoliti da oni koji su se prijavili prije nas na izbore izađu bez nas.“

Od „nema izbora“ do prijava kandidata

Današnji SNSD-ov zaokret nadovezuje se na prekjučerašnji manevar u Narodnoj skupštini RS: parlamentarna većina 24. septembra izmijenila je vlastite zaključke od 22. avgusta i poručila da partije sa sjedištem u Srpskoj „samostalno odlučuju“ o učešću na prijevremenim izborima. Time je praktično poništen politički moratorij koji je vladajuća koalicija sama nametnula prije mjesec dana.

Podsjetimo, Centralna izborna komisija BiH raspisala je prijevremene izbore za 23. novembar nakon što je CIK Dodiku oduzeo mandat – uslijed pravosnažne presude kojom je osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja javne funkcije zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika Kristijana Šmita. Izborni rokovi teku: prijave političkih subjekata zatvaraju se 29. septembra, koalicije 6–7. oktobra, a kandidati za predsjednika podnose se od 10. do 14. oktobra do 16 sati.

Dodik je najavio i novu posebnu sjednicu NSRS na kojoj bi bio imenovan vršilac dužnosti predsjednika RS.

„To će biti u narednim danima kako bismo do tih izbora… imali funkcionalnost“, kazao je, ostavljajući otvorenom i političku tezu da „možda izbori i neće biti održani“, iako se SNSD u međuvremenu prijavljuje i sprema kampanju.

Opozicija u defanzivi ili na okupu?

S druge strane, opozicija konsoliduje redove. SDS je juče potvrdio da izlazi na izbore s profesorom Elektrotehničkog fakulteta u Banjaluci Brankom Blanušom kao zajedničkim kandidatom stranke.

„Čast, obaveza i odgovornost je biti kandidat SDS-a“, rekao je Blanuša, poručivši da očekuje podršku svih opozicionih aktera. Vršilac dužnosti predsjednika SDS-a Jovica Radulović pozvao je PDP, Listu za pravdu i red, Narodni front i Nezavisni pokret Igora Radojičića da u narednih deset dana javno stanu iza Blanuše. PDP, međutim, i dalje signalizira da ne planira učešće.

Dodik je SDS-ov izbor dočekao oštrim tonom: „SDS je kandidovao profesora jer su se svi njihovi istaknutiji članovi plašili poraza.“

Međutim, i pored retorike, politička slika je jasna: nakon što je vlast otvorila vrata takmičenju, izborna utakmica se de facto vraća u institucionalni okvir – i to tempom koji je, donedavno, vladajuća većina osporavala.

Šta slijedi

Do zatvaranja rokova za kandidature, ključna pitanja ostaju: hoće li SNSD dogovoriti jedinstveno ime s partnerima i pritom zadržati inicijativu u kampanji koja, kako kaže Dodik, „treba da bude o našoj ponudi, a ne o protivniku“, zatim – da li će opozicija uspjeti da oko Blanuše izgradi prepoznatljiv, zajednički front.

Paralelno, najava imenovanja v.d. predsjednika Republike Srpske otvara novu političko-pravnu epizodu u kojoj će se balansirati između „funkcionalnosti“ institucija i premošćavanja odluke CIK-a.

Izvjesno je jedino da će nakon mjesec dana političkih ultimatuma o bojkotu, NSRS-ovim preokretom i SNSD-ovim ulaskom u trku, 23. novembar postati (još jedan) datum oko kojeg će se mjeriti snaga narativa, mašinerija na terenu i sposobnost da se biračima ponudi više od pukog revanšizma.

Dejan Rakita / GERILA

The post SNSD potvrđuje izlazak na prijevremene izbore. Dodik: “Ime kandidata poslije konsultacija” first appeared on Gerila.info.

Jednom od tih odluka Šmit je dio profita Centralne banke Bosne i Hercegovine preusmjerio za nabavku tehnologije za izbore 2026. godine. Ali, veliko je pitanje da li ćemo naredne godine na izborima imati skenere i elektronsku identifikaciju birača putem otiska prsta.

Poslanik PDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Branislav Borenović kaže za GERILU da je potrebno učiniti sve da na izborima u oktobru sljedeće godine imamo nove tehnologije na biračkim mjestima.

„To je moguće uraditi. Ko traži izgovor za potencijalni neuspjeh, on je neodgovoran. U Predstavničkom domu smo izglasali izmjene zakona kojima se traži uvođenje novih tehnologija, ali je to zaustavljeno u Domu naroda, jer SNSD ne želi da nove tehnologije dođu BiH“, kazao je Borenović.

On dodaje da subina BiH zavisi od zaustavljanja izborne korupcije. Ako je zaustavljena izborna korupcija, onda je zaustavljena i korupcija koja ulazi u sve ostale pore društva. A ona je do sada gotovo uvijek pobjeđivala na izborima.

„U zadnjih nekoliko izbornih ciklusa pobjeđuje korupcija. Vi ste onda zapravo nagradili te koruptivne politike i rekli da to je dozvoljeno. I kada na bazi korupcije, kupovanje glasova, izbornih manipulacija i krađa dođete do tako kontaminirane izborne pobjede, onda sve političke elite razmišljaju da to je dozvoljeno“, istakao je Borenović.

Menadžer za odnose sa javnošću Transparency International BiH Srđan Traljić kaže kako je sada na potezu Centralna izborna komisija koja treba da raspiše tender za nabavku novih izbornih tehnologija.

„Oni su imali studiju izvodljivosti Kada su predstavljali izveštaj za izbore 2024. godine, tada su predstavili i te nove tehnologije. Tada ste mogli da isprobate i skenere i sistem za elektronsku identifikaciju birača. Ne vidim nikakvu prepreku da se to ne uradi, ali prošlo je dosta vremena od te odluke visokog predstavnika kojom su obezbijeđena sredstva, a još nije raspisana nabavka. Ne znam šta se čeka“, rekao je Traljić.

On podsjeća da je CIK prije nekoliko dana saopštio da im nedostaje ljudi zbog neusvajanja budžeta Bosne i Hercegovine. Ukoliko ne bude bilo novih izbornih tehnologija na sljedećim opštim izborima, ništa se neće promijeniti zato što je prostor za izborne manipulacije zaista ogroman.

„Mislim da je sistem za elektronsku identifikaciju birača važniji od skenere, jer smo tu zaista imali brojne izborne manipulacije. Transparency, između ostalog, analizira i sudske odluke i odluke CIK-a i zaista postoji ogroman prostor da su izbori pokradeni pred očima posmatrača. Posebno je sporna ta elektronska identifikacija birača“, istakao je Traljić.

Skoro pet godina nakon poništavanja Lokalnih izbora u Doboju 2020. i dalje traju suđenja za najveći slučaj izborne prevare kojim se bavilo domaće pravosuđe. Podignuto je 67 optužnica protiv 350 lica, a Osnovni sud u Doboju,  prema posljednjim informacijama, donio je 27 oslobađajućih presuda za 139 lica i samo jednu uslovnu osudu protiv dva lica. Većina presuda je donesena po istom obrascu: izborne prevare su dokazane, ali nema dokaza da su za to krivi članovi biračkih odbora.

U 22 prvostepene presude koje je analizirao Transparency International u BiH potvrđuje se da je Tužilaštvo u svim slučajevima uspjelo materijalnim dokazima i iskazima svjedoka dokazati da se izborna volja građana najčešće prekrajala po dva scenarija:

1) glasanjem u ime birača koji nisu izašli na izbore – najčešće onih koji žive u inostranstvu

2) glasanjem u ime umrlih lica koja nisu izbrisana sa biračkog spiska.

„Suđenju je prethodilo poništavanje izbora od strane CIK-a nakon čega su uslijedile krivične prijave, istragе i podizanje optužnicа. Sumnja se pojavila zbog rekordne izlaznosti od skoro 70 odsto, a na pojedinim biračkim mjestima prema računici CIK-a utvrđeno je da je svakih 50 sekundi glasao jedan glasač. Zato nam je potreban elektronski otisak prsta“, kazao je Traljić.

The post Novi podkast „Gerile“: Nove izborne tehnologije moraju zaustaviti korupciju (VIDEO) first appeared on Gerila.info.

Građani će se izjasniti o prihvatanju odluka visokog predstavnika Kristijana Šmita, presuda Suda BiH protiv predsjednika RS Milorada Dodika, kao i odluke Centralne izborne komisije BiH o prestanku njegovog mandata.

Referendumsko pitanje glasi: „Da li prihvatate odluke neizabranog stranca Kristijana Šmita i presude neustavnog Suda BiH izrečene protiv predsjednika Republike Srpske, kao i odluku CIK-a o oduzimanju mandata predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku?“

Za organizaciju i sprovođenje referenduma biće zadužena Vlada Republike Srpske, koja će obezbijediti finansijska sredstva i tehničku podršku.

Takođe, Komisija za izbor i imenovanje Narodne skupštine dobila je zadatak da pripremi prijedlog odluke o imenovanju Republičke referendumske komisije.

Na istoj, 24. posebnoj sjednici, poslanici su usvojili i izmjene i dopune Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi po hitnom postupku.

Narodna skupština RS usvojila je i Informaciju u vezi s odlukom CIK-a o prestanku Dodikovog mandata, kao i zaključke poslaničkih klubova SNSD-a, NPS-DNS-a, DEMOS-a, SPS-a, SP-a i Ujedinjene Srpske.

Pored toga, na početku sjednice prihvaćena je ostavka predsjednika Vlade Republike Srpske, čime je automatski potvrđena i ostavka kompletne Vlade.

The post Raspisan referendum u Republici Srpskoj za 25. oktobar 2025. first appeared on Gerila.info.

Klubovi poslanika SNSD, NPS-DNS, DEMOS-SPS, SP i US predložili su dokument kojim se odbacuje odluka CIK-a i presuda Suda BiH, uz ocjenu da se radi o politički motivisanim potezima.

U zaključcima se ističe da je Kristijan Šmit nelegitiman i da njegove odluke ne mogu imati pravno dejstvo. Dodaje se da je Dodika na funkciju izabrao narod i da on mora nastaviti da obavlja dužnost predsjednika RS.

Narodna skupština odbacila je mogućnost održavanja prijevremenih izbora i pozvala sve političke subjekte da se ne prijavljuju na njih.

Institucije i organi vlasti u Republici Srpskoj obavezani su da ne sarađuju sa CIK-om u vezi s ovim pitanjem, jer bi to, prema zaključcima, predstavljalo krivično djelo.

Posebno se naglašava da pokušaji Ustavnog suda BiH i međunarodnih predstavnika imaju za cilj slabljenje Republike Srpske i ukidanje njenog političkog subjektiviteta.

Zaključci se pozivaju na Dejtonski mirovni sporazum i naglašavaju da je RS ugovorna strana tog dokumenta, sa pravom da štiti svoj položaj i imovinu.

Na kraju je predloženo da Kolegijum Narodne skupštine pripremi Rezoluciju o samoopredjeljenju srpskog naroda i Republike Srpske.

U nastavku prenosimo sve zaključke u originalu:

1. Narodna skupština Republike Srpske usvaja Informaciju u vezi sa odlukom Centralne izborne komisije BiH o prestanku mandata predsjednku Republike Srpske Miloradu Dodiku.

2. Narodna skupština Republike Srpske odbacuje svaki vid kolonijalne uprave u BiH, koja je glavni uzročnik ustavno-političke krize, narušavanja vladavine prava i načela ustavnosti i zakonitosti u BiH.

3. Narodna skupština Republike Srpske ne prihvata Kristijana Šmita, njegove odluke, kao i posljedice nastale na osnovu tih odluka. Narodna skupština podsjeća da se Kristijan Šmit samovoljno predstavlja kao visoki predstavnik u BiH, čije imenovanje nije provedeno u skladu sa Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, niti je potvrđeno u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija.

4. Narodna skupština Republike Srpske ne prihvata i odbacuje presudu neustavnog Suda BiH izrečenu predsjedniku Republike Srpske, kao i odluku Centralne izborne komisije BiH o prestanku mandata predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku.

5. Narodna skupština Republike Srpske konstatuje da je Sud BiH donio presudu na osnovu odluke neizabranog stranca Kristijana Šmita, a ne na osnovu zakona koji je usvojila Parlamentarna skupština BiH, čime je izvršen državni udar i potpuno urušen ustavni poredak BiH definisan Dejtonskim mirovnim sporazumom čiji je potpisnik i Republika Srpska.

6. Narodna skupština Republike Srpske podsjeća da je predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika izabrao narod Republike Srpske na demokratskim i slobodnim izborima. Narodna skupština zahtijeva od predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da nastavi obavljati funkciju predsjednika Republike Srpske u punom kapacitetu, poštujući Ustav Republike Srpske i izvršavajući svoje ustavne obaveze.

7. Narodna skupština Republike Srpske odbacuje mogućnost provođenja prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske. Narodna skupština zahtijeva od svih političkih faktora u Republici Srpskoj, političkih partija i pojedinaca da se ne prijavljuju na eventualne prijevremene izbore za predsjednika Republike. Narodna skupština konstatuje da bi prijava i izlazak na takve izbore predstavljali kršenje stavova Narodne skupštine, narušavanje ustavne ravnoteže i poništavanje Republike Srpske kao strane u Dejtonskom mirovnom sporazumu.

8. Narodna skupština zahtijeva od svih organa vlasti, institucija i službenih i odgovornih lica na nivou Republike i na nivou jedinica lokalne samouprave da ne preduzimaju bilo kakve radnje vezane za eventualno provođenje prijevremenih izbora za predsjednika Republike. Narodna skupština naglašava da bi eventualna saradnja sa Centralnom izbornom komisijom BiH povodom ovog pitanja predstavljala izvršavanje krivičnog djela „Nepoštovanje ili neizvršavanje odluka institucija ili organa Republike Srpske“ propisanog Krivičnim zakonikom Republike Srpske, član 278a.

9. Narodna skupština Republike Srpske odbacuje odluke i praksu Ustavnog suda BiH koja za cilj ima inkorporisanje visokog predstavnika u ustavni sistem BiH kao nosioca vlasti. Narodna skupština Republike Srpske naglašava da je visoki predstavnik dejtonska kategorija, čiji je obim prava i obaveza regulisan Aneksom 10. Narodna skupština podsjeća da visoki predstavnik nije predviđen u Ustavu BiH, stoga ne može biti nosilac niti jedne vlasti.

10. Narodna skupština Republike Srpske ne prihvata kontinuirane pokušaje razgradnje i ukidanja Republike Srpske kao institucionalnog okvira i državnopravnog subjekta srpskog naroda u kojem svi građani ostvaruju svoja kolektivna i individualna prava temeljena na Ustavu BiH. Narodna skupština podsjeća da je Republika Srpska ugovorna strana u Dejtonskom mirovnom sporazumu i svim njegovim aneksima. S obzirom na svojstvo ugovorne strane, koje je potvrđeno i prilikom usaglašavanja Ženevskih i Njujorških principa, Republika Srpska ima pravo i obavezu da zaštiti Dejtonski mirovni sporazum.

11. Narodna skupština Republike Srpske konstatuje da pravosudni pritisci na institucije imaju za cilj oduzimanje imovine Republike Srpske, čime bi se Srpska razvlastila i obesmislila kao politički i pravni subjekat. Narodna skupština podsjeća da je pitanje imovine decidno riješeno Ustavom BiH i dato u nadležnost entitetima prema principu generalne klauzule.

12. Narodna skupština Republike Srpske zadužuje Kolegijum Narodne skupštine da pripremi tekst Rezolucije o samoopredjeljenju srpskog naroda i Republike Srpske.

13. Ovi zaključci stupaju na snagu danom donošenja.

The post Vladajuća koalicija traži rezoluciju o samoopredjeljenju srpskog naroda i RS first appeared on Gerila.info.

Dodik ima pravo žalbe Apelacionom odjeljenju Suda BiH, a po okončanju žalbenog postupka, odluka CIK-a će postati pravosnažna. CIK je najavio da će u zakonskom roku od 90 dana raspisati prijevremene izbore za predsjednika RS.

Dodatnu kontroverzu izazvalo je neemitovanje današnje sjednice CIK-a uživo, iako je ranije najavljeno da će biti prenos na zvaničnom YouTube kanalu. Kako su naveli iz CIK-a, „aparatura im ne radi već nekoliko mjeseci“.

Presuda, pokušaji opstrukcije i pravni manevar

Podsjetimo, Sud BiH je proglasio Dodika krivim jer je od 1. do 9. jula 2023. godine u Banjaluci, svjesno ignorisao odluke visokog predstavnika Kristijana Šmita (kojeg vlasti Srpske ne priznaju), te je, kako je navedeno, nastavio zakonodavni postupak suprotan međunarodnim odlukama koje su privremeno suspendovale primjenu pojedinih zakona iz RS-a.

CIK je prethodno odbio zahtjev Dodikovog pravnog tima da se odluka odgodi do očitovanja Ustavnog suda BiH, a Dodikov advokat Goran Bubić najavio je podnošenje žalbe i traženje privremene mjere.

Vlada RS odbacuje presudu i poziva na “nacionalno jedinstvo”

U međuvremenu, Vlada Republike Srpske je na hitnoj sjednici usvojila osam zaključaka, među kojima je i odbijanje presude Suda BiH. Vlada je ocijenila da je presuda “pravno ništavna, neustavna i politički motivisana”, te pozvala sve političke stranke iz RS da stanu uz Dodika.

SNSD je, pokušavajući zadržati političku kontrolu, pozvao opoziciju da se formira „vlada nacionalnog jedinstva“. Međutim, reakcije opozicije su, za sada, više nego hladne.

Jedini bez jasnog stava zasad je predsjednik PDP-a Draško Stanivuković, a odluka te stranke očekuje se nakon sjednice Predsjedništva PDP-a zakazane za sutra.

Takođe se najavljuje i sazivanje vanredne sjednice Narodne skupštine RS, gdje se očekuje dodatna politička reakcija na cijeli slučaj.

„Važi Gavrilov princip“

Posebnu pažnju izazvala je izjava Ognjena Tadića, Dodikovog savjetnika, koji je na platformi X objavio:

„Svi koji u BiH tjeraju mak na konac i traže mane svakoj politici Republike Srpske treba da znaju da stanje u BiH nije normalno i da u ovakvoj BiH važi samo jedan princip – Gavrilov princip.

Princip po kome je jedino važno pobijediti i nadvladati stranog uzurpatora.“

Karijera Milorada Dodika

Milorad Dodik je u politički život ušao krajem 1980-ih kao član Saveza komunista, a kasnije i Reformske stranke Ante Markovića. SNSD je osnovao 1996. godine. Bio je više puta poslanik u NSRS, a funkciju premijera RS obavljao je u dva navrata – od 1998. do 2001. i od 2006. do 2010. godine.

Tri puta je bio predsjednik Republike Srpske – od 2010. do 2018. i ponovo od 2022. godine, dok je od 2018. do 2022. bio srpski član Predsjedništva BiH.

U narednim danima očekuje se žalbeni proces, mogući pravni manevri, kao i politički potresi unutar Republike Srpske ali i BiH, uključujući pitanje raspisivanja izbora i buduće podrške Dodiku unutar entitetske vlasti.

GERILA

The post CIK oduzeo mandat Dodiku! Slijede žalbe, najavljeni vanredni izbori, vlast u RS odbacuje presudu first appeared on Gerila.info.

Šmit je u samoj odluci naveo da će „ministar finansija i trezora BiH, postupajući s dužnom pažnjom, izvršiti isplatu ovih sredstava bez odlaganja nakon zaprimanja validnog zahtjeva od predlagatelja izvršenja“. To praktično znači da je na ministru finansija da „postupa s dužnom pažnjom“ i da ocijeni šta je „validan zahtjev predlagatelja izvršenja“, te da Šmit nije precizirao na koji račun da se isplate sredstva „Viaduktu“.

Na sajtu OHR-a juče je pojašnjeno: „Odluka visokog predstavnika ne podrazumijeva nikakvu obavezu isplate naknade na neki određeni račun. Naprotiv, prilikom isplate sredstava, ministar ili njegov zamjenik, ako ministar to ne učini, treba provesti temeljite provjere“.

Drugim riječima, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, premijer Radovan Višković, srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović i ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić nisu govorili istinu kada su optužili Šmita da je naložio da se 120 miliona koji pripadaju Republici Srpskoj i njenim građanima isplati „ko zna kome na sumnjivi račun na Kanalskim ostrvima“.

Podsjećamo, Dodik je rekao da je „Viadukt neviđena pljačka na kojoj Šmit želi da profitira“, dok je premijer Višković bio još decidniji tvrdnjom da je „žiro-račun na Kanalskim ostrvima i da „ovdje treba i Šmit da se ugradi koji milion pred penziju“.

„Samo je nejasno kako može neki državljanin EU, sve i da ima pravo ovo da radi, da traži da se sredstva isplate na račun u zemlji za koju je EU rekla da je zemlja trećeg svijeta“, rekla je Cvijanovićeva.

Njihove tvrdnje začinio je ministar Srđan Amidžić koji je pitao „šta je interes da se sredstva za Viadukt isplate na sumnjivi račun na Kanalskim ostrvima“.

Pošto je već iz same odluke bilo jasno da nije nametnuto da se sredstva isplate na sumnjivi račun, niti na bilo koji drugi konkretan račun, već da o validnosti računa treba da odluči upravo ministar finansija, jasno je da su čelni ljudi Srpske ponovo pokušali da na najgrublji način obmanu javnost i skrenu pažnju sa njihove uloge u cijeloj priči i činjenice da do arbitražnog postupka nije došlo zbog dodijeljene koncesije, već zbog nezakonito raskinute koncesije, što je urađeno za vrijeme njihove vladavine.

G.Dakić

The post Kristijan Šmit nije naložio da se 120 miliona isplati na of-šor račun first appeared on Gerila.info.