Bosna i Hercegovina je u ovogodišnjem Svjetskom indeksu slobode medija Reportera bez granica ostvarila najlošiji rezultat do sada. U Indeksu za 2026. godinu BiH se nalazi na 90. mjestu od ukupno 180 zemalja, što je pad za četiri pozicije u odnosu na prošlu godinu, kada je bila na 86. mjestu. Ukupna ocjena BiH sada iznosi 54,29, dok je prošle godine iznosila 56,33.

Ovaj podatak nije samo statistički pad. Prema metodologiji RSF-a, zemlje sa ocjenom od 55 do 70 nalaze se u kategoriji “problematičnog” stanja slobode medija, dok zemlje sa ocjenom od 40 do 55 spadaju u kategoriju “teškog” stanja. To znači da je BiH, sa ocjenom 54,29, prešla prag koji pokazuje da se okruženje za rad novinara dodatno pogoršalo.

Indeks slobode medija ne mjeri samo formalno postojanje medija, nego širi ambijent u kojem novinari rade. Ocjena se zasniva na političkom, pravnom, ekonomskom, društvenom i bezbjednosnom okruženju, kao i na evidenciji zloupotreba i napada na novinare i medije. Drugim riječima, nije dovoljno da u zemlji postoji veliki broj portala, televizija ili radio stanica. Važno je da li novinari mogu slobodno istraživati, objavljivati informacije od javnog interesa i raditi bez političkih, ekonomskih, pravnih i bezbjednosnih pritisaka.

BiH je 2024. godine bila na 81. mjestu, 2023. na 64. mjestu, 2022. na 67. mjestu, dok je 2021. i 2020. zauzimala 58. poziciju. U 2019. godini bila je na 63. mjestu, 2018. na 62, a 2017. na 65. mjestu.

U regionalnom poređenju, BiH i Srbija stoje najlošije među državama nastalim raspadom Jugoslavije. Slovenija je na 36. mjestu, Crna Gora na 41, Sjeverna Makedonija na 45, Hrvatska na 53, Kosovo na 84, BiH na 90, a Srbija na 104. mjestu. Srbija je pala za osam mjesta, dok je BiH pala za četiri.

U dijelu koji se odnosi na Bosnu i Hercegovinu, RSF posebno ističe da se sloboda medija i kvalitet novinarstva razlikuju od dijela do dijela zemlje. Kao posebno problematičan prostor navodi se Republika Srpska, gdje se novinarstvo suočava sa ponovnom kriminalizacijom klevete i rastućim uticajem ruske propagande.

Pad BiH se ne može posmatrati samo kao opšti regionalni trend. U slučaju BiH, dio problema dolazi iz same unutrašnje strukture zemlje i različitog odnosa vlasti prema medijima. RSF navodi da je okruženje za medije bolje u Sarajevu i Federaciji BiH nego u Republici Srpskoj, gdje su vlasti, prema njihovoj ocjeni, preuzele političku kontrolu nad entitetskim javnim emiterom RTRS, dok je državni javni servis BHRT doveden na ivicu finansijskog kolapsa.

Bosna i Hercegovina, prema RSF-u, ima veoma fragmentisanu medijsku scenu: oko 40 televizijskih kanala, 150 radio stanica, nekoliko dnevnih novina i novinskih agencija, gotovo 200 magazina i oko 600 portala. Međutim, RSF upozorava da veliki broj medija ne znači automatski i stvarni pluralizam informacija i mišljenja.

To je jedan od ključnih problema medijskog prostora u BiH. Formalno, građani imaju veliki izbor. Suštinski, veliki dio tog prostora je politički, etnički ili ekonomski uslovljen. Dio medija radi pod direktnim ili indirektnim uticajem vlasti, dio zavisi od lokalnih budžeta, dio od komercijalnih interesa, a dio od politički povezanih vlasničkih struktura. U takvom sistemu, broj medija može stvarati privid pluralizma, dok se istovremeno sužava prostor za nezavisno i istraživačko novinarstvo.

RSF navodi i da su portali ključne platforme za istraživačko novinarstvo u BiH. To je posebno važno u lokalnim zajednicama, gdje tradicionalni mediji često zavise od lokalnih vlasti, javnih preduzeća i oglašivača. Upravo zbog toga pritisci na nezavisne portale imaju šire posljedice. Oni ne pogađaju samo novinare, nego i građane koji bez takvih medija ostaju bez informacija o korupciji, zloupotrebama, javnim nabavkama, koncesijama, budžetskoj potrošnji i radu institucija.

Jedna od najvažnijih tačaka u ocjeni RSF-a odnosi se na pravni okvir. Iako je pravni okvir za medije u BiH uglavnom usklađen sa međunarodnim standardima, RSF upozorava da je modernizacija javnih medijskih politika zastala, dok je Republika Srpska ponovo kriminalizovala klevetu, što može podstaći dodatnu autocenzuru.

RSF za BiH navodi i teško ekonomsko okruženje za novinare, malo tržište i nedostatak održivog finansiranja. Mediji u BiH, prema toj ocjeni, trpe posljedice etničkih podjela i konkurencije medija iz susjednih zemalja, dok zbog teške ekonomske situacije i zavisnosti od političkih i ekonomskih centara veliki broj medija izbjegava kritičko novinarstvo.

Ovogodišnji izvještaj RSF-a pokazuje da BiH nije izuzetak. Sloboda medija globalno je na najnižem nivou u 25 godina. Prvi put u istoriji Indeksa, više od polovine zemalja svijeta nalazi se u kategorijama “teškog” ili “vrlo ozbiljnog” stanja slobode medija. RSF navodi da se pravo na informisanje globalno urušava zbog političkih pritisaka, slabljenja medijskog tržišta i zakona koji se sve češće koriste kao oružje protiv novinara.

Posebno je zabrinjavajuće to što je pravni indikator zabilježio najveći pad. Prema RSF-u, u više od 60 odsto država, odnosno u 110 od 180 zemalja, pravni indikator je pogoršan između 2025. i 2026. godine. To pokazuje da se novinarstvo sve češće kriminalizuje kroz zloupotrebu zakona, uključujući zakone o nacionalnoj bezbjednosti, antiterorističke propise, SLAPP tužbe i druge oblike pravnog pritiska.

Iako problemi sa slobodom medija postoje svuda, to ne može biti izgovor za domaće pritiske na novinare, političku kontrolu javnih servisa, zakone koji proizvode strah i ekonomsko kažnjavanje nezavisnih redakcija. Pad BiH na 90. mjesto zato nije samo pozicija na listi, nego upozorenje da je sve manje prostora za slobodnu javnu riječ, da novinari sve teže rade svoj posao, a građani sve teže dolaze do informacija o tome šta vlast radi, kako troši javni novac i ko donosi odluke u njihovo ime.

The post BiH najniže do sada na Indeksu slobode medija first appeared on Gerila.info.

Nakon početne euforije, doduše ne u cijeloj Bosni i Hercegovini, zbog odluke lidera Evropske unije da otvore pristupne pregovore sa BiH, veoma brzo je uslijedilo otriježnjenje. Mnoge je zabrinula sama spoznaja da Bosnu i Hercegovinu tek očekuje mukotrpan put u procesu reformi i prilagođavanja normi zakonodavstvu Evropske unije, uzevši u obzir kapacitete, odnosno izostanak istih, ali i mnogobrojne disonantne tonove koji predstavljaju “kamen spoticanja” na evropskom putu.

Jedan od tih “kamena spoticanja” jesu svakako i restriktivni zakoni u Republici Srpskoj. Rekriminalizacija klevete i “zakon o stranim agentima”, kao i zakoni o referendumu i imunitetu, predstavljaće dodatno opterećenje u procesu prilagođavanja EU normama.

Nazadovanje u reformama

Viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) Adnan Ćerimagić, kao koautor u publikaciji “Kako do odluke o otvaranju pregovora?” podsjeća da je nakon dodjele kandidatskog statusa u decembru 2022. godine, u oblastima civilnog društva primjetan trend jačanja represije, naročito u dijelu medijskih sloboda i slobode javnog izražavanja, a ozbiljno su ugrožene i slobode udruživanja i građanskih inicijativa.

“S obzirom da su očekivanja suprotna, odnosno da BiH treba ostvariti napredak u provođenju svih ključnih prioriteta, ovakav trend ugrožava početak pregovora BiH o članstvu u EU”, navodi se u publikaciji.

Predstavnici EU od samog početka ističu da su navedeni zakoni suprotnost svemu za šta se zalažu – od slobode medija i izražavanja, sve do opštih ljudskih sloboda.

U posljednja dva izvještaja Evropske komisije o Bosni i Hercegovini iz novembra prošle godine i marta ove godine, navodi se da dešavanja u Republici Srpskoj idu u suprotnosti sa pozitivnim zamahom.

U izvještaju iz novembra 2023. godine navodi se, između ostalog, da je Republika Srpska ponovo uvela krivične kazne za klevetu, “koje ozbiljno utiču na okruženje za civilno društvo i ograničavaju slobodu izražavanja i slobodu medija, što predstavlja veliki korak unazad u zaštiti osnovnih prava”.

Pored toga, ističu da “zakon o stranim agentima” može “dodatno ugroziti efikasno funkcionisanje demokratije i označio bi još jedan veliki korak unazad”.

U izvještaju iz marta ove godine ističe se da je u decembru 2023. godine Narodna skupština Republike Srpske usvojila u prvom čitanju nacrt zakona o imunitetu koji bi, ako bude u potpunosti usvojen, “umanjio odgovornost političkih predstavnika i doveo u pitanje pravnu sigurnost”.

Takođe, u decembru 2023. godine, usvojen je u prvom čitanju i nacrt zakona o referendumima i građanskim inicijativama koji bi, ukoliko bude u potpunosti usvojen, “obezbijedio pravni osnov za odvojenu izbornu administraciju u entitetu”.

Dakle, Evropska komisija se u svojim izvještajima jasno kritički osvrće na restriktivne zakone u Republici Srpskoj, ističe Adnan Ćerimagić.

“Evropska komisija vrlo jasno detektuje problem, i u tom smislu tu nema sumnje da nešto nije u redu i oni objašnjavaju šta nije u redu. S druge strane, postavlja se pitanje da li Evropska unija ima moć i snagu da podstakne vlasti u Republici Srpskoj da naprave korak nazad, odnosno da promijene to”, kaže Ćerimagić.

Kriminalizacija klevete u skladu sa Ustavom BiH

Ukoliko za trenutak ostavimo po strani preporuke i kritike iz Evrope, protivnicima restriktivnih zakona u Republici Srpskoj na ruku ne idu odluke domaćih pravosudnih instanci.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je na sjednici održanoj 18. januara ove godine utvrdio da je kriminalizacija klevete u Republici Srpskoj u skladu sa Ustavom BiH, kao i Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, odnosno članovima u Ustavu i Evropskoj konvenciji kojima je propisana sloboda izražavanja.

Dejan Lučka, direktor Banjalučkog centra za ljudska prava, u analizi za Mediacentar navodi da zakonske odredbe u vezi sa klevetom ostaju na snazi. Naglašava da je pitanje da li bi odluka Ustavnog suda uopšte bila provedena i da je bila drugačija, uzevši u obzir Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, prema kome se odluke Ustavnog suda BiH neće primjenjivati i izvršavati na teritoriji Republike Srpske, sve dok Parlamentarna skupština BiH ne donese Zakon o Ustavnom sudu BiH. Inače, OHR je u vezi sa tim donio Odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH.

Lučka u analizi naglašava da vjerovatno predstoje i prvi slučajevi pojedinaca optuženih za klevetu u krivičnim procesima, i građenje prakse vezane za klevetu kao krivično djelo.

“Sa tim sigurno dolazi i pozivanje na standarde vezene za slobodu izražavanja i primjenjivanje istih od domaćih sudova. Ukoliko sudovi u zemlji ne budu poštovali standarde, mogući su i novi slučajevi pred Evropskim sudom u odnosu na BiH i ocjenivanje stepena poštovanja ljudskih prava od strane strazburškog organa”, navodi Lučka u analizi.

Prilagođavanje restriktivnih zakona

Uzevši u obzir da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio da je kriminalizacija klevete u Republici Srpskoj u skladu sa Ustavom BiH, kao i Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, kao i da kleveta u jednom broju zemalja Evropske unije jeste dio krivičnog zakonika, postavlja se pitanje da li to znači da se u procesu pridruživanja Evropskoj uniji restriktivni zakoni u Republici Srpskoj neće morati prilagođavati i mijenjati?

Advokat Aleksandar Jokić naglašava da odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine važi samo za Bosnu i Hercegovinu. On za Gerilu ističe da ne možemo sa sigurnošću reći da će to biti i konačan sud od strane Evropske unije kada dođe trenutak da se Bosna i Hercegovina pridruži Evropskoj uniji.

“Istina je da mnoge zemlje Evropske unije u svom zakonodavstvu imaju klevetu kao krivično dijelo. Takođe je istina i to da njihovi pravni sistemi ne liče na naš pravni sistem i da su kod njih, kada se kleveta goni po privatnoj krivičnoj tužbi, posljedice vođenja takvog postupka drastično blaže, odnosno skoro da ih i nema u odnosu na posljedice vođenja krivičnog postupka po službenoj dužnosti kakav je u Bosni i Hercegovini, gdje nema mogućnosti privatne tužbe, gdje su svi resursi države usmjereni u određeni postupak i na raspolaganju tužiocu, što nije slučaj u zemljama Evropske unije”, ističe Jokić.

Naglašava da je posmatranje problema na način da se samo utvrdi da li je kleveta kriminalizovana ili ne potpuno pogrešno.

“Perspektiva da li je kleveta krivično djelo u Republici Srpskoj i npr. u Republici Hrvatskoj, odgovor je potvrdan i u jednom i u drugom slučaju. Međutim, razlika je ogromna. Način na koji je kleveta kriminalizovana u Hrvatskoj, odnosno i bila je krivično dijelo u Hrvatskoj, i način kako se u Hrvatskoj goni za to krivično dijelo, kako se procesuira za to krivično dijelo, to su potpuno različiti sistemi u odnosu na ono što je kod nas u BiH. I mi još uvijek nismo vidjeli kako to izgleda u praksi za ova krivična dijela, jer još uvijek nije potvrđena ni jedna optužnica. Međutim, znajući kako funkcioniše naš pravni sistem i kako to izgleda u drugim krivičnim postupcima, svjesni smo koliko je ovo rigorozan zakon i koliko je rigorozan pravni sistem u kojem je kriminalizovana kleveta u odnosu na Republiku Hrvatsku ili druge zemlje EU”, navodi Jokić.

Ističe da ne možemo reći da će EU blagonaklono gledati na ovakav pravni sistem i ovakvo suzbijanje slobode govora, odnosno ograničavanje slobode govora u zemlji koja bi trebalo da bude članica jednog dana.

“Tako da kada dođe taj trenutak, ako dođe, ja vjerujem da će to biti jedan od uslova konačnog pristupanja EU i da se na neki način i ove odredbe liberalizuju, ako ne i ponovo dekriminalizuju”, naglašava Jokić.

Dejan Lučka smatra da sve zavisi od zahtjeva koje Evropska unija postavi pred BiH.

“Iz ove vizure mi se čini da EU neće pretjerano insistirati na mijenjanju odredbi vezanih za kriminalizaciju klevete. O priči oko pristupanja Evropskoj uniji veoma je zanimljivo to da se čini da put ka Uniji vodi ka prećutnom odobravanju smanjivanja/ograničavanja prava građana u BiH. Tako je dolazilo do izražavanja zabrinutosti i određenih koraka protiv ovih promjena od strane EU, ali je utisak da se Evropska unija nije pretjerano založila za to da se kriminalizacija klevete ne usvoji. Nakon dobijanja statusa kandidata za EU, logikom bi se moglo očekivati da se mjesto za slobodu izražavanja i slobode medija proširi, odnosno da se poboljša poštovanje prava i sloboda u ovom pogledu. Međutim, desilo se upravo suprotno, te su sloboda izražavanja i medijske slobode doživjele značajan pad, možda i najveći u protekloj deceniji”, ističe Lučka za Gerilu.

Adnan Ćerimagić je izričitog stava u vezi sa promjenom restriktivnih zakona. Naglašava da je sasvim jasno da BiH neće moći postati članica EU bez prilagođavanja zakona evropskim normama.

“Ali pitanje je za ove korake koji slijede, da li Evropska unija smatra da je dovoljno snažna da kaže „nećete otvoriti pregovore ako ne promijenite te zakone“. Mislim da je procjena i u Briselu i u zemljama članicama bila da su rekli to, ne bi se ništa desilo. Samo bi sebe zatvorili u taj neki krug gdje oni kažu „ne može“ i onda ne bi bilo ni pregovora, ni ništa i u suštini ključ čitavog tog EU puta bi bio u rukama vlasti u Republici Srpskoj. Oni su u stvari napravili neki „deal“ u smislu da su rekli „na državnom nivou dajte zakone i sve te korake koji su napravljeni, a ovo u Republici Srpskoj ostavljamo za neke druge dane“”, ističe Ćerimagić i upozorava da se ne može sa sigurnošću tvrditi da će BiH u dogledno vrijeme postati članica EU.

“U tom smislu, ostavljanje tog pitanja za kasnije izgleda i kao izgovor, ali je i na neki način odnos realnih snaga. Šta je to što EU nudi? Šta je to što političari u Republici Srpskoj prije svega žele? Oni imaju spreman narativ i da nismo otvorili pregovore i da smo otvorili pregovore. To je rezultat slabosti EU i slabosti EU integracija”, naglašava Ćerimagić.

Modeli za promjenu restriktivnih zakona

Ćerimagić smatra da postoje najmanje dva načina za promjenu restriktivnih zakona.

“Ono što se može desiti jeste da u sklopu novog plana za rast za Zapadni Balkan koji ima komponentu „2 plus 4 milijarde evra“, i onaj drugi dio koji je djelimična integracija u jedinstveno tržište EU i regionalno tržište, da u sklopu tih reformi koje BiH treba da uradi da bi dobila pristup tom novcu Evropska komisija kaže da je jedan od zahtjeva i rješavanje tih zakona koji su usvojeni na nivou Republike Srpske. Da li će se to desiti? U ovom trenutku je teško reći zato što ti pregovori još uvijek traju, ali bi to mogao biti jedan od momenta”, ističe Ćerimagić.

Drugi način je da BiH, kako ističe Savjet Evrope u svom zaključku, mora ispuniti sve relevantne korake iz onoga što je bitno za kandidatski status.

“Među tim koracima je garantovanje slobode izražavanja i slobode medija, posebno zašite novinara. Postavlja se pitanje kako će Evropska komisija reći da je taj korak ispunjen ukoliko imamo te retrogradne zakone u Republici Srpskoj? Zašto do sad EU nije bila za otvaranje pregovora? Mislim da nije zato što vladajućoj koaliciji u Republici Srpskoj to otvaranje pregovora nije toliko važno da odustane od ovih zakona koje je ili već usvojila ili koji su u proceduri. Procjena je bila „bolje da ne dajemo taj ključ blokade vladajućoj kolaciji u Republici Srpskoj već da se zadovoljimo barem time na državnom nivou“. Da li je to dobar pristup ili ne, o tome možemo raspravljati, ali mislim da je to bilo odlučujuće”, navodi Ćerimagić i dodaje da BiH ne može postati punopravna članica Evropske unije ako ne riješi sve te probleme.

“Punopravno članstvo u EU je sada na veoma dugom štapu, tako da znači da se u dogledno vrijeme neće adresirati taj problem”, ističe Ćerimagić na kraju.

Aleksandar Jokić smatra da se uslovljavanje dekriminalizacije klevete ili reforma krivičnog sistema, što podrazumijeva uvođenje privatne krivične tužbe, odnosno vraćanje privatne krivične tužbe, može postići nevezanim alatima i instrumentima, donacijama, fondovima, ili omogućavanjem daljeg napretka u pregovorima.

“Dakle, bilo koji način uslovljavanja tog postupanja može biti način ostvarivanja, odnosno implementacije tih konvencija. Ne mora biti direktno, neposredno, pod prijetnjom neke palice, nego jednostavno indirektnim mjerama, indirektnim potezima, koji su svi jasno usmjereni ili uslovljeni primjenom da li konvencija, da li zaključaka, nije važno. Uglavnom, Evropska unija je jako, jako organizovan sistem koji ne dopušta da tek tako promiču stvari sa nekim formalnim nedostacima ili formalnim manjkavostima određenih akata”, ističe Jokić.

Što se mogućnosti za neko kompromisno rješenje tiče, u smislu da kleveta ostane krivično djelo, ali da se ne postupa po službenoj dužnosti, nego da se isključivo svede u domen privatnih tužbi, Jokić kaže da postoji ta mogućnost, ali da bi to zahtijevalo novu reformu pravosuđa.

“Mi nemamo u našem pravosudnom sistemu od 2003. godine privatnu krivičnu tužbu. Tako da, apsolutno, postoji ta mogućnost, ali mislim da je mnogo dalje od ponovne dekriminalizacije klevete”, navodi Jokić.

I Dejan Lučka smatra da postoji takva mogućnost, ali da je za to potrebno da se mijenja zakonski okvir u Republici Srpskoj.

“Trenutno rješenje u kome se gonjenje za klevetu preduzima po prijedlogu nije dobro rješenje, kako za onog protiv koga se gonjenje preduzima, tako ni za oštećenog, ali ni za tužilaštvo. Ipak ni privatna tužba u ovom slučaju nije idealno rješenje. Najbolji način rješavanja ovih slučajeva je svakako u okviru građanskopravnih, a ne krivičnih mehanizama”, ističe Lučka na kraju.

Mladen Bubonjić / Gerila.info

The post Raskorak između EU perspektive Bosne i Hercegovine i restriktivnog zakonodavstva u Republici Srpskoj first appeared on Gerila.info.

Ustavni sud BiH donio je juče odluku da su izmjene Krivičnog zakonika Republike Srpske kojim se kriminalizuje kleveta u skladu sa Ustavom BiH.

U sažetku odluke se navodi da su članovi zakona koji se tiču kriminalizacije klevete u skladu sa članom II/3.h) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 10. Evropske konvencije.

“Ustavni sud je smatrao nužnim i da ukaže da, iako nije ocijenio neustavnim navedene odredbe, nadležni organi u Republici Srpskoj trebaju postupati s posebnom pažnjom u slučaju krivičnog progona za djela propisana ovim članovima, a naročito voditi računa da osporene odredbe primjenjuju u skladu sa standardima utvrđenim dugogodišnjom praksom Evropskog, ali i Ustavnog suda, te naglasio da bi nadležni organi trebali, koliko je to moguće, izbjegavati korištenje pravnih lijekova koji bi mogli odvratiti građane, a posebno novinare, od iznošenja kritičkog mišljenja o pitanjima od javnog interesa zbog straha od krivičnih i drugih sankcija”, navodi se u sažetku odluke.

Odluka Ustavnog suda BiH je izazvala je brojne reakcije, kako među kritičarima kriminalizacije klevete, tako i među predstavnicima vlasti i medijima bliskim vladajućim strukturama u Republici Srpskoj.

S jedne strane, vladajući u Republici Srpskoj i mediji bliski njima isticali su da svakako ne priznaju odluke “krnjeg” Ustavnog suda BiH zato što u njemu više nema Srba.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je na svom profilu na društvenoj mreži X napisao da je “Ustavni sud BiH zvanično strana politička organizacija, čije odluke na teritoriji Republike Srpske nemaju nikakav značaj”.

“Mogu da zasjedaju koliko hoće, svi ti stranci tamo, za Republiku Srpsku oni ne postoje”, napisao je Dodik, odnosno onaj ko mu uređuje profil.

Уставни суд БиХ је званично страна политичка организација, чије одлуке на територији Републике Српске немају никакав значај.

Могу да засједају колико хоће, сви ти странци тамо, за Републику Српску они не постоје.

Док се не донесе закон о Уставном суду, све што тамо одлуче,…

— Милорад Додик (@MiloradDodik) January 19, 2024

Savjetnik Milorada Dodika, inače njegov doskorašnji “ljuti oponent”, Ognjen Tadić, izjavio je da se Republike Srpske ne tiče ništa što odlučuju sudije okupljene u “krnjem” Ustavnom sudu BiH.

“Šta god da odlučuju sudije okupljene u krnjem Ustavnom sudu BiH, Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH određuje da se to Republike Srpske ne tiče i to je tako do političkog dogovora”, istakao je Tadić.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da “ostatak Ustavnog suda BiH igra svoje političke igre”, dodavši da je Republika Srpska riješila kako će se odnositi prema odlukama Ustavnog suda BiH.

RTRS je, u svom stilu, naveo da je “krnji sudijski kružok u prostorijama Ustavnog suda BiH, bez srpskih i sa samo jednim hrvatskim sudijom, pogazio dokument oko kojeg bi “časne sudije” trebalo da se okupljaju, Ustav BiH”.

Inače, što se tiče reakcija vladajućih u Republici Srpskoj i njima bliskih medija, u vezi sa odlukom Ustavnog suda BiH, naučna saradnica Fondacije Friedrich-Ebert-Stiftung Tanja Topić za Gerilu kaže da, “bez obzira što vlast u Republici Srpskoj i njima bliski mediji ne priznaju Ustavni sud BiH, njima je ova odluka tog istog za njih nelegetimnog suda, poslastica zbog koje će moći nastaviti trljati nos neistomišljenicima i likovati u svojoj uvjerenosti koliko su oni bili u pravu, to je potvrda nepogrešivosti njihovog mišljenja”.

Dodaje da ovo nije prvi put da se vladajući u RS selektivno odnose prema institucijama i odlukama baš kao i prema Dejtonskom sporazumu.

A kada je riječ o samoj odluci Ustavnog suda BiH, Topićeva ističe da ova odluka za medije i aktiviste koji su se borili za slobodu izražavanja “doista znači zakucavanje zadnjeg eksera u sanduk”.

“Očito je da je poimanje slobode izražavanja iz ugla onih kojima su poslovi vezani za nju dijametralno različiti u odnosu na pravne a čini se prije svega političke autoritete u zemlji. Pretpostavljam da će dio medija i novinara nastaviti da rade svoj posao kao i do sada, kritikujući i političke i pravne autoritete i njihove poglede i perspektive dok će jedan dio svoju profesionalnu sreću pronaći u pisanju kuharica i vremenskih prognoza. U svakom slučaju olovke će otupjeti jer u ovoj zemlji važi ona da se sa rogatima ne vrijedi bosti”, ističe Tanja Topić.

Direktor Banjalučkog centra za ljudska prava Dejan Lučka ističe da ne želi da komentariše odluku Suda BiH zato što nije izašla cijela odluka.

“Sa druge strane, ovo što sam pročitao je pravno utemeljeno, tj. očekivana je odluka bila, i zaista nije neustavno”, ističe Lučka za Gerilu.

Advokat Aleksandar Jokić navodi da je iz saopštenja jasno da je Sud ocijenio da su odredbe kojima je kriminalizovana kleveta u skladu sa Ustavom BiH.

“Imajući u vidu broj sudija, teško je očekivati i izdvojeno mišljenje. Odluka je morala izazvati polemike u javnosti kakva god da je bila i mi sada možemo samo da očekujemo odluku Ustavnog suda Republike Srpske i nadamo se da će ona biti drugačija”, ističe Jokić za Gerilu, dodavši da “nije jasno kako je sud našao da je sankcija (kazna zatvora) u jednom djelu neproporcionalna, a novčana kazna koja se može zamijeniti kaznom zatvora za druga djela proporcionalna, naročito kada sud izražava svojevrsnu zabrinutost za primjenu”.

Pretpostavlja da ćemo više odgovora imati kada pročitamo odluku Suda.

Inače, što se tiče odluke Ustavnog suda Republike Srpske, predsjednik Kluba novinara Banjaluka Siniša Vukelić je par dana prije donošenja odluke za Nezavisne novine izjavio da bi bilo važnije da se o pitanju kriminalizacije klevete izjasnio ustavni sud RS, iako još nema ni naznake kada će razmatrati apelaciju koja je podnesena zbog izmjena Krivičnog zakonika Republike Srpske.

“Prvo, radi se o zakonu koji je donijela Narodna skupština Republike Srpske, a drugo, prema našim pravnim savjetnicima koje smo angažovali, Ustav Republike Srpske mnogo detaljnije obrađuje pitanje ljudskih prava nego Ustav BiH. Treće, bojim se da će zbog cijele ove političke situacije, a u vezi sa nedostajućim sudijama Ustavnog suda BiH, to dobiti političku konotaciju, koju svakako želimo da izbjegnemo, jer ovo nije političko pitanje, nego se radi o osnovnim ljudskim pravima koja moraju biti zagarantovana ustavima na svim nivoima u BiH”, rekao je Vukelić.

Naposlijetku, što se potencijalnih ishoda u budućnosti tiče, Tanja Topić ističe da medijima i građanima preostaje “naivno vjerovanje da su, iako slaba vajda od toga, bar u vrijednosnom okviru na pravoj strani”.

“Sve drugo u ovim uslovima za njih je borba protiv vjetrenjača dok se cjelokupno društvo ne resetuje, što će potrajati. U ovakvim društvima trud nam je uzaludan”, zaključuje Topićeva.

Gerila.info

The post Ustavna kriminalizacija klevete: “Olovke će otupjeti” first appeared on Gerila.info.

Ono što je počelo  kao tvit Milorada Dodika nekoliko mjeseci kasnije pretvorilo se u najcrnju moru onog dijela novinara u Srpskoj ali i BiH koji se bave istraživačkim novinarstvom. Taj broj novinara i do sada je bio mizeran u odnosu na sav kriminal i korupciju koja se svakodnevno dešava u našoj okolini a od danas će i taj broj svakim danom neminovno opadati.

Podsjećamo, predsjednik RS Milorad Dodik je prije osam dana potpisao Ukaz o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika RS i na taj način je kleveta postala krivično djelo.

Navedeni zakon predstavlja mogućnost da svako bude osumnjičen ili pod istragom ukoliko neko bude smatrao da je oštećen potencijalnim klevetničkim izražavanjem a to bi se moglo koristiti za gušenje slobodnog izražavanja i koristiti za političke zakulisne igre.

Evropska unija izrazila je “žaljenje zbog stupanja na snagu kriminalizacije klevete u Srpskoj ocjenjujući takav potez korakom nazad za integracije BiH prema EU i udarcem za civilno društvo i nezavisne medije”.

Portparol Evropske komisije za vanjske poslove Peter Stano je rekao da će na ovaj način vlasti u RS “nametnuti nepotrebna i nesraymjerna ograničenja nezavisnim medijima i civilnom društvu”.

“Novi zakon ozbiljno utiče na ambijent u kojem djeluje civilno društvo i ograničava slobodu izražavanja i medija u Republici Srpskoj. Ovo je potez za žaljenje i nesumnjivo predstavlja krupan korak unazad u zaštiti temeljnih prava”, ocijenio je Stano i dodao da je ovakvo zakonsko rješenje suprotno očekivanjima izraženim prilikom dodjeljivanja statusa kandidata za članstvo u EU.

Iz Eu su pozvali sve vlasti u BiH “da djeluju konstruktivno na realizaciji ključnih prioriteta iz mišljenja Europske komisije koji su neophodni kako bi dala preporuku za otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom o pristupanju EU a to podrazumijeva i osiguranje slobode izražavanja i medija, te zaštitu novinara”.

Ono što je posebno apsurdno je da je upravo Dodik, neformalni inicijator ovog zakona, iznio klevetničke tvrdnje svega par dana prije nego što će ovaj zakon stupiti na snagu.

Predsjednik Srpske i najmoćniji čovjek u državi prije svega dvije sedmice je na pres konferenciji održanoj povodom podizanja krivične prijave Tužilaštva BiH protiv njega nekoliko medija optužio da rade za strane ambasade za rušenje RS.

Opštužnica Tužilaštva je, podsjećamo, podignuta zbog neobjavljivanja odluka Visokog predstavnika (kojeg ne priznaje Republika Srpska) u Službenom glasniku RS.

Dodik je novinare portala Kapital, Buka kao i televizije N1 i BN optužio da rade za strane ambasade i da su primili donacije od četiri miliona funti da ruše Republiku Srpsku.

Sekretar Kluba novinara Banjaluka i novinarka Al Jazeer-e Balkan Ljiljana Smiljanić kaže da ne zna ko se od kolega može osjećati bezbjedno poslije ovakvih riječi predsjednika.

“Ovo naročito ako uzmemo u obzir aktivnosti vlasti u posljednjih gotovo godinu dana, od kriminalizacije klevete do najava još restriktivnih zakona. Očigledno je da rad određenih novinara i medija “mrsi račune” i zbog toga su na meti. Iz ranijih sličnih obraćanja predsjednika znamo da je to i “zeleno svjetlo” za pristalice vlasti da se isto ponašaju, što je neprihvatljivo“, rekla je Smiljanićka za Kapital.

Transparency International u BiH (TI BiH) saopštio je kako je usvajanjem izmjena Krivičnog zakona vlast u RS ušla u fazu otvorene represije nad građanima i svrstala se u red najgorih autoritarnih režima u ovom dijelu svijeta.

Brajan Egler, šef Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini, izjavio je da je razočaran potezom vlasti RS-a da kriminalizuju klevetu, zanemarujući preporuke međunarodnih organizacija i krećući se “suprotno od međunarodnih standarda zaštite ljudskih prava”.

Za klevetu su propisane novčane kazne do 6.000 KM što je mnogo manje od prvobitne cifre koja je bila u nacrtu zakona, koje su ipak izmjenjeni na sjednici Narodne skupštine RS održane 20. jula ove godine.

Određeni ustupak, ako se tako može nazvati, je što je u konačnoj verziji Zakona izmijenjena kvalifikacija uvrede koja ostaje prekršaj i neće se tretirati kao krivično djelo.

Zabrinjavajuće je ostavljanje odredbe koja se odnosi na “neovlašteno objavljivanje i prikazivanje tuđeg spisa, portreta i snimka” je ostala i za nju je predviđena novčana kazna ili kazna zatvora do dvije godine.

To može da znači da sutra novinar neće moći da objavi lažni dokument, lažnu diplomu ili imovinu nekog od moćnika zbog ove odredbe, iako je objavljivanje ovakvih informacija nesumnjivo u interesu javnosti.

Klevetom se naziva iznošenje zlonamjernih ili neistinitih tvrdnji o nekoj osobi, a veće kazne su predviđene ukoliko je iznesena u medijima, uključujući društvene mreže, ili na javnom skupu.

Novčane kazne su predviđene za javno izrugivanje zbog pripadnosti određenoj rasi, boji kože, vjeri, nacionalnosti ili zbog etničkog porijekla, seksualnog opredjeljenja ili rodnog identiteta.

Iako se navedeni Zakon barem u široj javnosti percipira da će uticati samo na stanovnike Republike Srpske, on se zapravo odnosi i na ostale građane BiH ili i druge države ukoliko “kleveću” i nađu se na teritoriji Republike Srpske

Banjalučka advokatica Jovana Kisin Zagajac rekla je za Radio Slobodna Evropa da “se tokom istrage može donijeti zabrana o napuštanju zemlje, mjera pritvora ili zadržavanje u policijskoj stanici”.

“To povlači i evidenciju da se protiv osobe vodi krivični postupak, što može dovesti do suspenzije ili mogućnosti konkurisanja na neko radno mjesto. Najteže će proći oni koji će se naći na udaru prvi, dok će političari koji uživaju imunitet proći bez sankcija”, istakla je Kisin Zagajac.

Poseban problem, ističe ona, jeste pogrešno prezentovanje javnosti od strane vlasti u Srpskoj da građani nisu imali pravu zaštitu od klevete i da je kleveta nešto što treba da se sankcioniše”

“Mi imamo već 20 godina vrlo efikasno pravnu zaštitu od klevete u građanskom postupku. I svako je, već 20 godina, od kako je donesen Zakon o zaštiti od klevete imao mogućnost da se zaštiti, traži naknadu štete. Usvajanjem izmjena i dopuna Krivičnog zakonika kleveta postaje krivično djelo, što znači da će sada Okružno javno tužilaštvo preuzimati prijedlog, odnosno po krivičnoj prijavi će, goniti, saslušavati osumnjičena lica, prikupljati dokaze, provoditi istragu, podizati optužnicu… To znači da sada će svako osumnjičen za klevetu biti subjekt krivičnog progona”, ističe Jovana Kisin Zagajac.

I tako se upravo u vikendu kada se održava 58. Kočićev zbor u čast narodnog tribuna i najpoznatijeg borca za slobodu sa ove strane Drine nanosi nesumnjiv udarac na slobodu govora i medijske slobode.

Paradoksalno, baš kao i sami Zakon koji će, pod krinkom brige za građane, iste te građane “dovoditi u red”.

Kako sudanija nekad, tako i danas.

GERILA

The post KLEVETA OD DANAS KRIMINALIZOVANA Udar na nezavisne medije ali i sve građane first appeared on Gerila.info.

Istovremeno, Dodik svoje stavove i poruke plasira preko internet stranice dodik.net, registrovane na Islandu, posredstvom kompanije koja vlasnicima domene pruža visok stepen anonimnosti. Zbog toga je teško tužiti za klevetu autore sadržaja na tom sajtu, kažu pravnici za Radio Slobodna Evropa.

Domena dodik.net je registrovana 27. juna prošle godine u glavnom gradu Islanda, Rejkjaviku, a podaci se čuvaju na serveru u Kanadi. Registrar je kompanija Namecheap.inc, na čijoj stranici se navodi da upravlja sa više od 17 miliona domena u 18 zemalja. Kompanija osigurava privatnost vlasnicima domena uz pomoć partnerske kompanije “Withheld for Privacy”.

U odgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE), ova kompanija navodi da “ne provodi istrage u slučajevima tužbi za klevetu”, te da “neće dobrovoljno otkriti vlasnika domene, ali da će se povinovati presudi ili naredbi sudova Sjedinjenih Američkih Država (SAD)”.

U objašnjenju pravnog odjela ove kompanije, navodi se “da će u krivičnim predmetima protiv njenih klijenata, kao i u slučajevima privatne tužbe za klevetu, firma Namecheap poštovati isključivo mehanizme sudova SAD-a”.

Šta kažu pravnici?

Pravni stručnjaci za RSE kažu da bi u slučaju klevete, pravosuđe RS-a “imalo veliki problem da sudskim putem dokaže da iza stranice Dodik.net stoji upravo Milorad Dodik”.

Sarajevski advokat Nedim Ademović navodi da se u ovom slučaju radi o “takozvanim slučajevima sa inostranim elementom”, odnosno o situaciji gdje strani subjekti preduzimaju određenu radnju van BiH, čiji se efekti, kao što je eventualna šteta, mogu desiti i u BiH, odnosno kada je oštećen neko iz BiH.

Kada bi Dodika neko tužio za klevetu iznesenu na stranici dodik.net, objašnjava Ademović, sudilo bi se po bh. zakonodavstvu pred sudom koji je teritorijalno nadležan za tužitelja.

“Bez obzira što se radi o stranom veb portalu, suđenje može biti u BiH. Drugim riječima, klevete stranog veb portala podliježu jurisdikciji BiH”, kaže on. Dodaje, međutim, da to ne znači da bi suđenje bilo jednostavno, posebno ako taj portal nema impresum.

“U tom slučaju, potrebno je putem sudova i nadležnih ministarstava poduzeti radnje sa ciljem otkrivanje lica koja se kriju iza portala. Situacija će biti otežana ukoliko BiH nema potpisane bilateralne ugovore o pravnoj pomoći sa trećim državama, na čijoj teritoriji se nalazi sjedište tuženog. I to je moguće, ali zahtjeva truda i upornosti”, kaže Ademović.

Objašnjava da bi se i tužioci u eventualnom krivičnom procesu suočili sa istim problemom da identifikuju odgovorna lica za rad neke internet stranice, kao i da ih učine dostupnim organima gonjenja.

Sarajevski advokat Asim Crnalić navodi da “postoji mogućnost da se ustanovi odgovornost autora koji može odgovarati po Zakonu o zaštiti od klevete BiH”.

Ističe da je, uz autora, odgovoran i izdavač publikacije (osoba koja je zakupila internet domenu), kao i osoba koja je imala stvarnu kontrolu nad izdavanjem teksta (urednik ili administrator stranice).

“On (Dodik) može odgovarati, jer on je autor teksta i on je domaći državljanin i nije sporno da je to njegov tekst”, kaže Crnalić. Dodaje da bi i vlasnik domene registrovane na Islandu mogao u principu odgovarati, ali je to “realno teško očekivati, jer je zaštićen anonimnošću”.

Crnalić navodi da je odgovornost veliki problem internet medija i postavlja pitanje objavljivanja sadržaja bez podataka o odgovornoj osobi ili osobama.

“Priča je identična kao i sa komentarima koji se objavljuju na tekstove. Mediji objave nešto, pa se dole poredaju komentari koji su apsolutno neprihvatljivi i prelaze sve granice razuma i pristojnosti, i nikome ništa. Nema posljedica”, kaže on.

Šta kaže Dodik?

Tri dana nakon što je potpisao ukaz o kriminalizaciji klevete, Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, kaže da “ne zna da postoji sajt dodik.net” na kome se objavljuju, isključivo, njegovi sadržaji i poruke.

Tako je odgovorio za Radio Slobodna Evropa (RSE) na pitanje zbog čega sajt nema impresum, odnosno imena osoba koje na toj stranici objavljuju sadržaj.

Nakon što su se na konferenciji za novinare u Banjaluci 21. avgusta “konsultovao sa saradnicima” odgovorio je:

“Evo, kaže da imamo (internet sajt), to rade momci, nije to portal, to je sajt”, kazao je Dodik, obrazlažući zbog čega nema impresuma.

Web portali su sofisticiranije internet stranice koje prikupljaju podatke iz raznih izvora i prezentiraju ih korisnicima. Internet stranica je lokacija na internetu, koja ne dozvoljava korisnicima povratnu interakciju ili registraciju, kakva je moguća na stranici Dodik.net.

Na sajtu dodik.net prenose se isključivo stavovi i poruke Milorada Dodika, kako one sa društvenih mreža, tako i one iznesene na javnim skupovima ili putem medija.

Tako je 18. jula na stranici prenesena njegova izjava “da su ljudi tražili da bude regulisano pitanje blaćenja u javnom prostoru, jer je svaka mjera prevršena”.

Komentarišući Vijeće za implementaciju mira (Međunarodnog političkog šefa OHR-a) Dodik je rekao da je riječ o “sumnjivom skupu ljudi, koji se lažno predstavljaju i sebe nazivaju međunarodnom zajednicom”.

Stranica prenosi i Dodikove objave na društvenim mrežama, poput nedavne izjave da su “sve probleme koje BiH ima stvorili međunarodni službenici poput ambasadora SAD u BiH Majkla Marfija”.

U tekstu zakona klevetom se naziva “iznošenje zlonamjernih ili neistinitih tvrdnji o nekoj osobi”, za šta su predviđene novčane kazne od 1.000 do 3.000 eura.

Šta su “zlonamjerne ili neistinite tvrdnje o nekoj osobi” nije precizirano u novom Zakonu.

Stotine portala bez impresuma

U Bosni i Hercegovini djeluje najmanje 270 internet portala bez impresuma, koji objavljuju informativne medijske sadržaje.

Ovo je pokazalo istraživanje pod nazivom “Mapiranje medijskih portala u BiH” iz juna 2021. godine, koju je provela organizacija Centar za promociju civilnog društva (CPCD).

Novinar Nikola Morača strahuje da će ih biti još više nakon što izmjenjeni Krivični zakon RS-a stupi na snagu u petak, 25. avgusta.

“Nakon ućutkavanja slobodnih novinara pojaviti će se još veći broj portala bez impresuma. Očekujem, dakle, jedno medijsko rasulo, naročito u RS-u”, kaže Morača za RSE.

Morača ističe da će stupanjem na snagu ovog Zakona početi autocenzura novinara, jer je, kako kaže, tužiocu i policiji data mogućnost da odluče protiv koga će da pokrenu krivičnu istragu za klevetu.

“Ta istraga naravno ne mora biti okončana pravosnažnom osuđujućom presudom nego je dovoljno da nam upadnu u redakciju i oduzmu sredstva za rad i zabrane nam rad nekoliko mjeseci, pa da poslije toga uopšte ne odgovaraju za svoje postupanje. Dakle, očekujem jednu apsolutnu tišinu u radu novinara”, poručuje Morača.

Inače, tokom istraživanja rada internet portala je mapirano je njih 615 . Samo jedna trećina njih ima potpun impresum, njih 194 se nalaze na nepoznatoj lokaciji, tri u zemljama regiona i sedam u inostranstvu.

slobodnaevropa.org

The post Stranica sa Dodikovim izjavama registrovana na Islandu “teško dostupna za klevetu” first appeared on Gerila.info.

Riječ je o Zakonu kojim se kriminalizuje kleveta i usvajaju nove odredbe „protiv časti i ugleda“. Odmah nakon što je Dodik potpisao ukaz izmjene zakona objavljene su u Službenom glasniku Republike Srpske.

“Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske koji je Narodna skupština Republike Srpske usvojila na Četvrtoj redovnoj sjednici održanoj 20. jula 2023. Godine”, navodi se u Ukazu koji je potpisao Dodik.

Dodaje se još da je Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda Republike Srpske donijelo  rješenje, broj: UV-3/23 od 8. avgusta 2023. godine kojim je utvrđeno da nije prihvatljiv zahtjev Kluba delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske za utvrđivanje povrede vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda u Zakonu o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske, čime su se ispunili formalno-pravni uslovi za donošenje Ukaza.

Zakon stupa na snagu osmi dan nakon objavljivanja u Službenom glasniku.

GERILA info

The post Dodik potpisao Ukaz o proglašenju Zakona o izmjenama Krivičnog zakonika Republike Srpske. Lukić zakon ekspresno objavio! first appeared on Gerila.info.

“Prilikom odlučivanja o prihvatljivosti ovog zahtjeva, Vijeće je utvrdilo da isti nije prihvatljiv, jer ne sadrži pravnu argumentaciju u smislu relevantnih normi i garancija Ustava Republike Srpske o zaštiti vitalnih nacionalnih interesa konstitutivnih naroda, već podnosilac zahtjeva u konkretnom slučaju, prevashodno, ukazuje na povredu državnih atributa Bosne i Hercegovine, kao i moguću povredu Ustava BiH”, saopšteno je iz Ustavnog suda Republike Srpske.

Istovremeno, Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda RS prihvatilo je zahtjev Kluba delegata bošnjačkog naroda za utvrđivanje povrede vitalnog nacionalnog interesa konstitutivnog bošnjačkog naroda u Odluci o izboru člana Komisije za žalbe.

The post Ustavni sud RS odbio veto Kluba Bošnjaka u vezi sa izmjenama Krivičnog zakonika first appeared on Gerila.info.

Kako je Gerila najavila prije dva dana, Klub Bošnjaka je uložio veto na Prijedlog izmjena i dopuna Krivičnog zakonika Republike Srpske kojim se kriminalizuje kleveta u Republici Srpskoj.

Veto na kriminalizaciju klevete!?

Mediji prenose da je za veto glasalo pet delegata iz Kluba Bošnjaka. I delegati SDS-a, PDP-a i Pokreta “Za pravdu i red” u Klubu Srba u Vijeću naroda pokušali su pokrenuti vitalni nacionalni interes, ali su preglasani sa pet naprema tri glasa.

Inače, sjednica Vijeća naroda Republike Srpske na kojoj će se raspravljati o vetu Kluba Bošnjaka najvjerovatnije će se održati u utorak, 1. avgusta.

The post Klub Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske podnio veto na Prijedlog izmjena i dopuna Krivičnog zakonika first appeared on Gerila.info.

piše Bojan Trgić, Micro mreža

Tako je dekanesa narodnim poslanicima držala predavanja o tome ko danas može biti novinar. Tokom svoje diskusije se toliko zanijela da je zaboravila da je njen muž, Rajko Romić, imenovan na mjesto direktora Radio-televizije Gradiška, iako nije imao ni dana iskustva rada u medijima.

Romićeva se u svom izlaganju dotakla i presude Osnovnog suda Gradiška, koji je odbio njenu tužbu za klevetu, proglasivši je neosnovanom. To je obrazložila na način da je pojasnila da ovaj zakon nije usmjeren protiv opozicije, pa nije jasno šta je time htjela reći, jer je parnični postupak vodila protiv novinara, a ne predstavnika nekoga iz opozicije.

Iz diskusije uvažene dekanese jasno se vidi namjera da se progone neistomišljenici, jer da je ovaj zakon bio usvojen u vrijeme kada je ona podnijela tužbu protiv mene, ja bih bio krivično gonjen i do same presude trpio bih brojne pritiske i bila bi mi uskraćena različita prava.

Umjesto da kao dekan Fakulteta političkih nauka, na kojem se nalazi i odsjek novinarstvo i komunikologija založi za profesiju slobodnih i nezavisnih novinara, ona je izabrala poltronstvo i sluganstvo onima koji su je na to mjesto postavili.

Izlaganje Ranke Perić Romić možete pogledati ispod.

The post Ranka Perić-Romić zaboravila da je njen muž imenovan za direktora javnog medija bez dana iskustva u ovoj profesiji first appeared on Gerila.info.

Zbog toga su ponovo protestovali novinari, prwdstavnici civilnog sektora i građani.

Oni su se okupili na Trgu Krajine u Banjaluci, odakle su još jednom pozvali poslanike da ne usvajaju predložene izmjene, nakon čega su održali protestnu šetnju. 

Predsjednik Kluba novinara Banja Luka Siniša Vukelić rekao je da je namjerom da kriminalizuje javnu riječ, vlast okrenula leđa i novinarima i međunarodnim organizacijama.

“Zbog toga što na Fejsbuku napišete da je ministar zaposlio svastiku, možete krivično odgovarati. To je zastrašujuće, to nije put kojim Republika Srpska treba da ide. Povucite ovaj zakon sa dnevnog reda”, rekao je Vukelić.

Vukelicć ne rekao da se pravi novinari bore protiv klevete, koja je već definisana poszojećim zakonom, ali da vlast želi da krivično goni sve one koji su kritički glasovi.

Prisutni nose transparente na kojima piše “Mišljenje nije zločin”.

Ivana Korajlić iz organizacije Transparensi BiH je rekla da će ove odredbe potpuno ugušiti slobodu govora svakog građanina.

The post Novinari u Banjaluci protestovali zbog izmjena Krivičnog zakonika first appeared on Gerila.info.