Prema dnevnom redu 27. sjednice Vlade RS, koja je zakazana za danas u 10 časova, pred ministrima će se naći dvije inicijative „Hidroelektrana na Trebišnjici“ za kreditna zaduženja za koja se traži garancija Republike Srpske.

HET namjerava da se zaduži kod dvije domaće banke – MF banke i Nove banke iz Banjaluke. Riječ je o dva odvojena kreditna zaduženja, a za oba preduzeće traži garanciju Republike Srpske.

Iznosi kredita, rokovi otplate, kamatne stope i namjena novca nisu navedeni u javno dostupnom dnevnom redu sjednice Vlade.

Pored HET-a, Vlada će razmatrati i prijedlog odluke o davanju saglasnosti za izdavanje garancije Republike Srpske za kreditno zaduženje „Rudnika i Termoelektrane Gacko“. Ni kod ove tačke u dnevnom redu nije navedeno koliko novca RiTE Gacko namjerava da pozajmi niti pod kojim uslovima.

Na istoj sjednici biće razmatrana i informacija o „Programu energetske održivosti“ Matičnog preduzeća „Elektroprivreda Republike Srpske“ i inicijativi za pregovore sa Svjetskom bankom. Iz samog dnevnog reda nije moguće utvrditi vrijednost eventualnog aranžmana niti da li bi se radilo o direktnom kreditnom zaduženju ERS-a.

Tako će se na samo jednoj sjednici Vlade na dnevnom redu naći najmanje tri konkretna kreditna zaduženja preduzeća iz sistema ERS-a za koja se razmatra izdavanje garancije Republike Srpske – dva kredita HET-a i jedan RiTE Gacko – uz dodatnu inicijativu ERS-a za pregovore sa Svjetskom bankom.

Istovremeno, Vlada pokreće i postupak novog direktnog zaduživanja Republike Srpske. Na dnevnom redu je informacija o inicijativi za pokretanje postupka zaduživanja RS kod Svjetske banke, odnosno Međunarodne banke za obnovu i razvoj, za finansiranje druge faze Programa integrisanog razvoja koridora rijeka Save i Drine (SDIP faza 2).

Ni iznos ovog zaduženja nije naveden u dnevnom redu.

Današnja sjednica tako bi mogla otvoriti nekoliko novih kreditnih aranžmana – direktno za Republiku Srpsku, ali i za preduzeća iz sistema Elektroprivrede uz garancije Republike.

Garancija, za razliku od direktnog zaduženja Republike Srpske, ne znači da se budžet odmah zadužuje za iznos kredita. Međutim, Republika kao garant preuzima obavezu plaćanja ukoliko preduzeće koje je korisnik kredita ne bude u mogućnosti da uredno izmiruje svoje obaveze.

Više detalja o iznosima i uslovima novih kredita moglo bi biti poznato nakon sjednice, s obzirom na to da je u dnevnom redu najavljeno da će Vlada po njenom završetku izdati saopštenje za javnost iako Vlada ima običaj da u saopštenjima nakon sjednica ne objavljuje više detalja usvojenih odluka.

Gerila info

The post Vlada RS danas o novim zaduženjima: Nove garancije za HET i RiTE Gacko, pregovori sa Svjetskom bankom first appeared on Gerila.info.

O tome će 14. septembra odlučivati Skupština akcionara, a za novi kredit BOSKA namjerava ponovo založiti svoju imovinu – poslovnu zgradu čiji je procijenjeni tržišni vrijednost 43,064 miliona KM.

BOSKA bi kredit kod Atos banke, koji je ugovoren uz promjenjivu kamatnu stopu od 6,5 odsto, zamijenila kreditom kod Banke Poštanska štedionica sa fiksnom kamatom od 5,5 odsto.

Namjena kredita je precizno navedena – novac bi bio iskorišten za potpuno vraćanje postojećeg kredita kod Atos banke.

Pod hipotekom zgrada u centru Banjaluke

Za novi kredit BOSKA planira dati hipoteku na gotovo cijeli svoj suvlasnički dio poslovne zgrade, odnosno objekta u centru Banjaluke, čija je vrijednost procijenjena na 43,064 miliona KM.

Na toj imovini trebalo bi da bude upisano založno pravo drugog reda u korist Banke Poštanska štedionica.

Ista zgrada već je navedena kao obezbjeđenje dugoročnih kredita koje je BOSKA imala na kraju 2025. godine. Prema revizorskom izvještaju, hipoteka na zgradi robne kuće bila je jedno od obezbjeđenja kredita kod Nove banke i Atos banke.

Firma 2025. završila sa dobiti, ali je i dalje značajno zadužena

Finansijski izvještaji pokazuju da je BOSKA 2025. godinu završila sa neto dobiti od 1,103 miliona KM, što je više nego dvostruko u odnosu na 521.775 KM dobiti iz 2024. godine.

BOSKA je na kraju 2025. imala ukupnu imovinu od 60,3 miliona KM. Od toga je 58,54 miliona KM bila stalna imovina, najvećim dijelom nekretnine, postrojenja i oprema.

Kapital društva iznosio je 44,45 miliona KM, dok su dugoročne obaveze bile 11,41 miliona KM. Od toga se 11,35 miliona odnosilo na dugoročne kredite u zemlji.

Đorđe Vujatović

The post Boska diže novi kredit, pod hipoteku ide imovina procijenjena na 43 miliona first appeared on Gerila.info.

Nasilni upad u Sokolski dom prvo je pokušala Mirna Savić Banjac, poslanik PDP u Narodnoj skupštini i jedan od najbližih sardanika gradonačelnika Banjaluke. Nakon što ulazak u posjed imovine ovog drušva nije dozvolila policija sredinom avgusta je nasilan ulazak u nekretninu pokušao Stanivuković koji je pred Sokolski dom doveo radnike obezbjeđenja gradske uprave i više desetina simpatizera i zaposlenih u gradskoj upravi.

Protiv gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića, gradskog menadžera Mirne Savić Banjac i tržišnog inspektora Igora Vukelića podnesena je krivična prijava zbog postojanja osnova sumnje da su u periodu od 13.8.2025. godine do 22.8. 2025. godine počinili više krivičnih djela na štetu oštećenog.

“Međutim iako su prijavljena lica iskoristila pravne mehanizme predaje u posjed, istu su ne samo svjesno već organizovano i kontinuirano i sa namjerom nanošenja štete oštećenom, samovlasno i nasilno pokušali obezbijediti svoja vlasnička prava a kojim radnjama su ne samo uznemirili i povrijedili posjedovna prava oštećenog već su pri svakoj prijavljenoj radnji organizovali nezakonite i neprijavljene javne skupove na kojima su, po prethodnom naređenju gradonačelnika Banjaluke, ovdje prijavljenog Draška Stanivukovića, isti korišteni kao stvaranje dodatnog pritiska i straha na oštećenog da preda prostorije prijavljenim licima, čime su prijavljena lica ne samo zloupotrijebila svoja službena ovlaštenja već su se služili nasilničkim ponašanjem i remećenjem javnog reda i mira kako bi samovlasno i nasilno pribavili prava koja smatraju da im pripadaju“, navodi se u krivičnoj prijavi.

Dalje se navodi da je Sokolski dom objekat u javnom interesu, da se koristi u skladu sa zakonom a da se svaka eventualna promjena u pogledu vlasništva ili posjeda može sprovesti isključivo u zakonskoj proceduri, na osnovu sudske odluke ili sporazuma.

U martu ove godine grad Banjaluka je tužio Sokolsko društvo i predstavnike tog društva. U tužbi grad navodi da je riješenjem RUGIP-a iz jula 2024. godine grad u javnim evidencijama o nepokretnostima upisan kao vlasnik i posjednik, Navodi se, u tužbi, da su predstavnici Sokolskog duštva protivpravno koristili zgradu Sokolskog doma i zarađivali na njenom korištenju i izdavanju.

Tužbeni zahtjev zaokružen je na 519 675 maraka.

“Tuženi su u periodu vođenja uprvnog postupka za utvrđivanje prava svojine na predmetnoj nekretnini u korist tužioca iskoristili priliku da se usele u zgradu gdje je bilo smješteno Sokolsko društvo Banjaluka i da se praktički ponašaju kao vlasnici iste“, navodi se u tužbi.

Advokatica Jovana Kisin Zagajac navodi da grad u jednom postupku još uvijek dokazuje svoje pravo svojine i pravo na predaju u posjed Sokolskog doma, a u drugom postupku istovremeno traži preko pola miliona maraka naknade štete kao da su sva ta pitanja konačno i neosporno riješena. Ona objašnjava i da se tužba zasniva na pretpostavci da bi grad, da nije bilo tuženih, Sokolski dom iznajmljivao i mjesečno zarađivao više od 25000 maraka. Tzžba, međutim, navodi Kisin Zagajac, ničim ne dokazuje da je da bi to bilo moguće i da bi grad mogao ostvariti taj prihod. Navodi i da postupak ima sva obilježja SLAPP tužbe, odnosno tužbe usmjerene na zastrašivanje i kažnjavanje lica koja su učestvovala u zaštiti prava Udruženja.

“Posebno je problematično što se lično tuže ljudi koji su se suprostavili samovlasnom preuzimanju objekta i branili imovinu svog udruženja. To ima efekat zastrašivanja, ne samo njih, već svih građana i udruženja koja bi se usudila da postave pitanje kako se raspolaže javnim dobrima i budžetskim novcem“, kaže Kisin Zagajac za Gerila info.

Grad godinama vodi spor kojim pokušava da preuzme vlasništvo nad objektom Sokolskog doma ali taj pravni postupak nije konačno okončan. Gradonačelnik Stanivuković najavio je da će grad u objektu praviti sportsku gimnaziju ali su iz resornog ministarstva obavijestili javnost da njima nikada nije upućena inicijativa za osnivanjem nove obrazovne ustanove.

Grad je za potrebe rekonstrukcije objekata za potrebe sportske gimnazije podigao kredit od 1,5 miliona maraka a tender za odabir izvođača radova raspisan je u aprilu 2024. godine. Grad je podigao kredit prije nego što je okončan sudski postupak u vezi prava vlasništva nad objektom. Prije bilo kakve sudske odluke raspisan je i tender za odabir izvođača radova. Opozicija je krajem prošlog skupštinskog mandata tražila podatke o tome gdje su potrošena ta kreditna sredstva. U julu 2023. godine Stanivuković je otvorio rekonstruisano sportsko igralište u sklopu Sokolskog doma iako ni to igralište tada nije bilo u vlasništvu grada a za rekonstrukciju nije postojala građevinska dozvola.

Mjesecima je oko objekta Sokolskog doma stajala građevinska ograda sa natpisom da su na zgradi u toku građevinski radovi iako nikakvih radova nije bilo.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Stanivuković od Sokolskog traži pola miliona maraka! first appeared on Gerila.info.

Novo kreditno zaduženje predložio je gradonačelnik Draško Stanivuković a odbornici su se o njegovom prijedlogu izjasnili na današnjoj vanrednoj sjednici gradske skupštine. Svi odbornici bili su za Stanivukovićev prijedlog osim odbornika Liste za pravdu i red Igora Mandića i odbornika Narodnog Fronta Dijane Ješić i Branislava Čereka.

U obrazloženju odluke o kreditnom zaduženju navedeno je da će se realizovati kroz jedan ili više kreditnih sporazuma sa komercijalnim bankama i precizirano je da će sredstva biti iskorišćena za finansiranje nekoliko kapitalnih investicija.

„Rekonstrukciju pješačke zone od Кuće Milanovića do Narodnog pozorišta Republike Srpske sa dijelom do Ulice Sime Šolaje, rekonstrukciju i sanaciju centralne pješačke zone koja obuhvata Ulicu Veselina Masleše (Gospodska ulica), dio ulica Кralja Alfonsa, Ivana Frane Jukića i Srpske, zatim uređenje prostora ispred Muzeja savremene umjetnosti RS, kao i rekonstrukciju i sanaciju parka Petar Кočić“, navodi se u obrazloženju.

Riječ je, dakle, o “šminkanju” užeg centra grada. Zanimljivo, vanredna sjednica nije održana zbog dramatične situacije sa vodosnadbijevanjem u više banjalučkih prigradskih i seoskih naselja.

“Ja sam danas očekivala da ćemo imati vanrednu sjednicu zbog vanredne situacije u gradu a to je da dosta naselja nema vodu, temparature su jako visoke i zaista ne znam kako će ljudi da ovo prežive. Očekivala sam da je to vanredna sjednica. Vanredna sjednica s esaziva u hitnim slučajevima, dizanje kredita mislim da nije hitan slučaj i mislim da ide isključivo prije izbora i da će se novac trošiti prije izbora jer to je jedni cilj, pridobiti glasače i na ovaj način“, rekla je za Gerila info odbornica Narodnog Fronta Dijana Ješić.

Odbornik Igor Mandić rekao je u toku skupštinske rasprave da Banjaluka ima velikih problema koje vlast ne riješava dok radi podiže milionske kredite za uljepšavanje centra grada. Naveo je slučajeve lošeg vodosnadbijevanja, deponije u Ramićima i Vrbasa koji je u gradu pretvoren u kanalizaciju, problemima sa toplovodnom mrežom, zagađenim vazduhom gotovo pola godine u toku godine.

“Nisu građani Banjaluke organizovali proteste zbog nesređenog šetališta u centru grada. Građani Banjaluke su organzovali proteste zbog deponije u Ramićima, zbog neurednog i problematičnog vodosnadbijevanja, građani Banjaluke protestuju i gunđaju svaki dan zbog rupetina po ulicama i tako tih stvari. To je ono gdje treba osjetiti puls naroda ali tu nema love a današnja sjednica je oko love“, rekao je odbornik Liste za pravdu i red Igor Mandić.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post SNSD I PSS gurnuli Banjaluku u još jedno zaduženje! first appeared on Gerila.info.

Saglasnost za ovo kreditno zaduženje trebalo bi da donese Vlada RS na današnjoj sjednici.

Dodatno zaduženje Fonda će služiti da bi se obezbijedila likvidnost sistema i redovno finansiranje zdravstvenih usluga.

Ovo zaduženje dolazi u trenutku kada Fond već ima značajan direktni dug prema bankama.

Prema posljednjim dostupnim podacima, iz izvještaja o radu za 2024.godinu, direktna kreditna zaduzenja Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske iznosila su oko 223 miliona KM.

Istovremeno, ukupni dug zdravstvenog sistema u Republici Srpskoj, koji uključuje bolnice, domove zdravlja i druge zdravstvene ustanove, procjenjuje se na više od milijardu konvertibilnih maraka.

Zdravstvene ustanove godinama gomilaju obaveze prema dobavljačima, poreskim institucijama i fondovima.

Uprkos tome, zdravstveni sistem u velikoj mjeri zavisi i od direktne budžetske podrške.

Vlada Republike Srpske svake godine iz budžeta izdvaja više od 270 miliona KM transfera za rad Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, kako bi se održalo finansiranje zdravstvene zaštite.

Nova kreditna zaduženja u zdravstvu

Osim planiranog zaduženja Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske do 155 miliona KM, na istoj sjednici Vlada Republike Srpske razmatra još nekoliko kreditnih aranžmana vezanih za zdravstveni sektor.

Jedna od tačaka današnje sjednice Vlade odnosi se na inicijativu za izdavanje garancije Republike Srpske za kreditno zaduženje Bolnica Srbija Istočno Sarajevo, iako u dnevnom redu nije preciziran iznos kredita, niti informacija kod kova će se ova bolnica zadužiti.

Vlada takođe razmatra zaduživanje kod Razvojne banke Savjeta Evrope za projekat Medicinski kompleks Banja Luka, koji se odnosi na izgradnju i razvoj velikog zdravstvenog kompleksa u najvećem gradu Republike Srpske.

Pored toga, Vlada razmatra i odluku o prenosu preostalih sredstava iz projekta „Bolnice u Republici Srpskoj“ (EIB 31.526) na projekat „Medicinski kompleks Banja Luka“ (EIB 91.071), koji se finansira kreditom Evropska investiciona banka.

Da podsjetimo, Vlada RS je krajem 2025. pokrenula program od oko 75 miliona KM za pokrivanje zaostalih dugova zdravstvenih ustanova (porezi, doprinosi i obaveze prema Fondu).

Dio tog novca dolazi iz kredita Svjetske banke (oko 55 miliona KM).

Plan vlasti je da se sav stari dug zdravstvenih ustanova nastao prije 2020. godine zatvori do kraja 2026.

The post Fond zdravstvenog osiguranja RS planira novo zaduženje od 155 miliona maraka first appeared on Gerila.info.

Prvobitni plan zaduženja od 862 miliona maraka povećan je za 219 miliona, tako da će ukupno dugoročno zaduženje za ovu godinu biti jedna milijarda i 81 milion maraka.

Prema riječima ministrice finansija Zore Vidović, razlog za ovoliko zaduženje su isplate velikih dugova koji moraju biti vraćeni, posebno u sektoru zdravstva.

Dodala je i da je Republika Srpska i dalje među nisko zaduženim zemljama.

Nakon sjednice Vlade, Vidovićeva je novinarima rekla i da je neophodno da se uradi drugi rebalans budžeta, jer su tokom godine povećane penzije i boračke invalidnine.

“Budžetski okvir po drugom rebalansu iznosi šest milijardi konvertibilnih maraka, a budžetski prihodi će se ostvariti u iznosu od pet milijardi i 472 miliona KM. Penzije su povećane u januaru i u avgustu za 20 miliona KM, odnosno jedan odsto u odnosu na plan za ovu godinu”, navela je Vidovićeva.

Prema njenim riječima, prijedlog rebalnsa budžeta uskoro će ići na sjednicu NSRS, a uveliko se radi i na izradi novog budžeta za 2026.godinu.

“Budžet za narednu godinu već je u izradi i u decembru će se naći na dnevnom redu Narodne skupštine Republike Srpske”, pojasnila je Vidovićeva.

The post Dugoročna zaduženja Vlade Republike Srpske u ovoj godini povećana na milijardu i 81 milion first appeared on Gerila.info.

 Maksimalna kamatna stopa biće šest odsto, a rok otplate godinu dana. Ukupno kratkoročno kreditno zaduženje po predloženom dugu iznosi 2,37 miliona maraka, što čini, kako je navedeno u odluci koja će se naći pred odbornicima, 4,88% izvornih prihoda ostvarenih u prethodnoj fiskalnoj godini.

“Ova kratkoročna kreditna sredstva koristiće se za privremeno finansiranje deficita proizašlog iz gotovinskog toka”, navodi se u odluci.

Odbornik SDS-a u Skupštini grada Doboja Stefan Gavrić kaže kako su prazna kasa i najava novog kreditnog zaduženja još jedan u nizu pokazatelja da je Doboj na ivici finansijskog kraha i da je SNSD-ova vlast nedomaćinski trošila narodni novac.

“Prema onom što piše u odluci novac će biti iskorišćen za „privremeno finansiranje deficita proizašlog iz gotovinskog toka“. U dokumentu se namjerno daju šture informacije, a pojašnjenja ni zvaničnog oglašavanja gradske vlasti nema. Međutim, ono što je jasno jeste da je kasa prazna, da u prethodnom periodu nisu mogli da plate sve obaveze i spas pronalaze u još jednom kreditu”, navodi Gavrić.

On ističe da se u samo par mjeseci u Doboju dgodilo mnogo toga što pokazuje da je grad u katastrofalnom stanju. Dvije javne gradske ustanove su u „debelom minusu“ i pokrenut je stečaj, a SNSD-ova gradska vlast je digla cijene parkinga, vrtića i grijanja.

“Odlučili su da prodaju Dom penzionera i još neke nepokretnosti koje su u vlasništvu grada da bi zakrpili budžetske rupe, ali očigledno da ni to nije dovoljno pa se sad pribjegava još jednom kreditu. Kad još na to dodamo da su bili blokirani računi dobojske bolnice, koja jest republička ustanova, ali i njom upravljaju kadrovi dobojskog SNSD-a jasno je da su cijeli Doboj doveli do finansijskog kolapsa”, kaže Gavrić.

Gavrić navodi da gradske vlasti vješto sakrivaju mnoge informacije, ali da je jasno da Doboj, u finansijskom smislu, jedva diše i preživljava. Izvještaj o izvršenju budžeta za 2024. godinu još nije dostupan odbornicima, tako da još nije poznato kako je stvoren deficit u gradskom budžetu. Gavrić pita da li su ostvareni planirani prihodi i koliki su bili rashodi?

“Šta sve nije plaćeno i zbog čega se naprasno diže kredit i šta će sve iz tih kreditnih sredstava biti plaćeno? Pitanje je dana kada će ovakva politika dobojske vlasti uzeti novu “žrtvu” – proglasiti još neki stečaj, prodati još neku gradsku imovinu, dići neki novi kredit, podići neke cijene, ostaviti neke ljude bez primanja. Bojim se da je iz dana u dan ekonomski krah u Doboju sve bliži zahvaljujući katastrofalnoj politici SNSD-a i njegovih kadrova”, kazao je Gavrić.

Goran Dakić

The post Doboj se zadužuje za 2,3 miliona maraka na godinu dana first appeared on Gerila.info.

Rok otplate ovog kredita je 10 godina, a period odgode plaćanja je 12 mjeseci.

Kamata za ovaj kredit je fiksna 5% na godišnjem nivou, a plaćanje glavnice i kamate počinje nakon pomenutog grejs perioda od 12 mjeseci.

Kako je navedeno u odluci Vlade RS, koja je objavljena u posljednjem izdanju Službenog glasnika, kredit je namijenjen za obezbjeđivanje sredstava za finansiranje budžetskog deficita i refinansiranje dijela duga, u skladu sa Zakonom o zaduživajnu, dugu i garancijama Republike Srpske.

Dodik: Želimo da osiguramo stabilnost budžeta

Predsjednik Republike Srpske i SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da mu je drago što napokon dolazi do realizacije pomenutog kredita, o kojem se, kako kaže, priča već nekoliko mjeseci.

“Mislim da će već u zadnjoj dekadi ovog mjeseca sav taj novac leći na račune Republike Srpske. Ovo je uobičajena operacija, mi želimo da osiguramo stabilnost budžeta, prije svega, pogotovo u prva tri mjeseca kada je uobičajeno da prilivi na javne račune budu manje u odnosu na druge dijelove godine”, kaže Dodik.

Napominje da će se sredstva iz ovog kredita  koristiti zbog povećanja budžetskih davanja.

“Kao što znate, mi smo se u našoj politici opredijelili da povećamo penziju 13,5 posto, pa je lako izračunati koliko nam je onda para potrebno, a povećava se i plata za 5 posto svim budžetksim korisnicima, povećavaju se i boračke naknade i treba izdržati finansijski pritisak u prvom mjesecu jer mi želimo da osiguramo redovnost plaćanja”, zaključio je Dodik.

Napominjemo, krajem decembra 2021.godine Dodik je sa predsjednikom Mađarske Viktorom Orbanom dogovorio i da Mađarska Republici Srpskoj da 100 miliona evra finansijske pomoći, kao dio politike odgovornog susjedstva Mađarske za jačanje stabilnosti u regiji.

Novac će, kako je navedeno biti iskorišten za fondiranje malih i srednjih preduzeća.

Novo zaduženje: 77. aukcija trezorskih zapisa Republike Srpske na Banjalučkoj berzi

Vlada Republika Srpske donijela je odluku i da se za još 20 miliona KM zaduži aukcijom trezorskih zapisa koja je planirana za 20. decembar.

Rok dospijeća je 20. jun 2023. godine.

Prije trezorskih zapisa, Vlada je donijela odluku o emisiji dugoročnih obveznica takođe od 20 miliona.

The post Republika Srpska se zadužuje kod Mađara, ali i na domaćem tržištu first appeared on Gerila.info.