Šok cijene: Još trgovačkih lanaca priprema poskupljenja u Njemačkoj

Ovo je samo jedan od naslova koji naši mediji objavljuju na naslovnicama, „podebljano“ i istaknuto, valjda kako bi nas ubijedili da nije nama najgore i da posljedice kriza, od one korona virusa do ove aktuelne u Ukrajini, zahvataju cijeli svijet.

Ništa novo i neuobičajeno, no, domaće se vijesti takmiče u tome ko će prije, više i bolje izvijestiti o „stravičnim“ poskupljenjima u Njemačkoj. Baš kako da nas to raduje i kao da će nama, odavno osiromašenima, od toga biti puniji džepovi i ostave.

Uporedimo korpe

Da kojim slučajem posljednjih godina ne živim na dvije adrese – jedna je ovdje u BiH, druga u Njemačkoj, pomislila bih da je Bosna i Hercegovina mali raj u kojem je sve skoro džaba, neokrznuta krizama, kojim se čudimo i kao pomalo žalimo nad tužnom sudbinom Nijemaca.

O „stravičnim“ njemačkim cijenama može se pričati na samo jedan mogući način – poređenjem cijena prosječne korpe za jedno domaćinstvo u kod nas i u Njemačkoj.

Istina je da je u „Deutchlandu“ sve poskupilo. No, i dalje su neke od osnovnih životnih namirnica ili jednake cijene kao u BiH ili čak i jeftinije nego kod nas što ilustruju i fotografije napravljene u dva trgovačka lanca.

Tako danas najskuplji margarin u Njemačkoj košta oko 2,70 evra  i opet je jeftiniji od proizvoda iste marke koji sam u Sarajevu prije dva dana platila 7 maraka.

Kilogram ćuretine u Njemačkoj sam sredinom mjeseca platila 8 evra, a juče sam u jednom domaćem marketu za ćureće medaljone pakovanje od 300 grama, i to na akciji, izdvojila 8,70 KM.

Razlika od proizvođača do proizvođača

Suncokretovo ulje kao i u ostatku Evrope i u Njemačkoj sa polica nestaje velikom brzinom, pa je kupovina u većini marketa ograničena na samo 2-3 litra po jednoj kupovini.  Cijena je u prosjeku do 2 evra i samo sam u jednom marketu vidjela ulje ulje od 5 evra, ali je ta polica bila puna jer se i inače radi o skupljem proizvođaču.

Iako znatno povećane u odnosu na prije nekoliko mjeseci, cijene osnovnih higijenskih potrepština i dalje su većinom jeftnije nego u našoj zemlji. Dezodoransi i stikovi brendova koje možemo naći i u BiH koštaju do 1,70 evra, kupke oko 1,5 evro, detrdženti za pranje suđa do 2 evra, a u zavisnosti od brenda sredstva za pranje veša su kao kod nas ili nešto jeftinija.

Cijene svježeg i zrnastog sira, mocarele, maskarponea, mliječnih namaza su povećane ali i dalje najmanje 30-40 posto jeftinije nego u domaćim prodavnicama.

Za kilogram brašna, šećera ili riže u zavisnosti od marketa izdvojićete od pola do 2 evra. Naravno, paleta ovih proizvoda je široka, pa zdravije varijante koštaju i znatno više.

Povrće i voće su najčešće skuplji nego u BiH. Ali, tako je bilo i prije krize.

No, bez obzira na činjenicu da i u Njemačkoj osjećaju povećanja i da se na to takođe žale kao i mi, ne smijemo zaboraviti kako su tamošnja prosječna primanja znatno veća od viših primanja i u BiH.

Naravno da i mediji i javnost u Njemačkoj s pažnjom prate skokove cijena. Ponajprije energije, koja je, prema njihovom mišljenju i po dosadašnjim standardima trenutno visoka, a najavljuje se rast i narednih mjeseci.

Tako su mediji prošloga vikenda, pozivajući se na objave energetskih kompanija, najavili da će za april, maj i jul osnovni snabdjevači, na čijem se području nalazi 13 miliona domaćinstava, tarife struje poskupjeti za 19,5 posto. Stručnjaci su procijenili da su se veleprodajne cijene za dobavljače električne energije utrostručile u roku od godinu dana.

Pa se tako došlo do procjene, da ako je domaćinstvo s godišnjom potrošnjom od 4.000 kilovat sati plaćalo struju 1.171 evro godišnje, sada je to 1.737 evra.

I cijena plina u prosjeku će rasti za 42,3 posto, a dobavljači se, kako navode analitičari, bore s “istorijski visokim nabavnim cijenama”.

Sve to jeste udar i na standard Nijemaca, ali prema zvaničnim statistikama prosječna plata u Njemačkoj u ovoj godini iznosi 4.093 evra, a u odnosu na prethodnu, kada je bila 3.981 evro povećana je za 2,81 posto.

Visina plata u Njemačkoj ne zavisi samo od vrste posla, već i od regije, pa se tako navodi da u prosjeku najmanje zarađuju vozači – 2.293 evra, a rekorderi u plati su ne samo inženjeri već i majstori na naftnim platformama s oko 7.000 evra prosjeka, hirurzi s prosječnom platom oko 5.500 evra, zaposleni u vazdušnom prevozu, naravno i stručnjaci u IT sektoru, bankari…

Prosječna primanja školskih učitelja u Njemačkoj su 3600 evra.

Iznosu koji pojedinac treba da izdvoji za troškove tipične za jedno domaćinstvo, hrana, smještaj, prevoz, režije, dosta zavise i od dijela zemlje u kojoj živite.

Na primjer, stan u kojem ja živim nalazi se u jednom malom turističkom mjestu i plaćamo ga 550 evra. U taj iznos su uračunate sve režije osim tv pretplate interneta. Međutim za istu kvadraturu stana u Minhenu, Berlinu ili Frankfurtu bismo sigurno morali izdvojiti i duplo više novca ukoliko bi uopšte imali sreću da pronađemo takav smještaj.

Cijena mjesečne karte za gradski prevoz, u pokrajini u kojoj živim, iznosi 55 evra. Međutim već od juna njemačka vlada planira stanovnicima ove zemlje staviti na raspolaganje jeftinije karte za lokalni prevoz kao dio paketa olakšica zbog visokih cijena energenata, posebno goriva. Tako će mjesečna karta koštati 9 evra. Cijena bi trebala biti ista za sve savezne zemlje i biće dostupne tri mjeseca. Njemačku vladu ova olakšica za građane će koštati oko 2,5 milijardi evra.

Treba reći i to da je njemačka Vlada nedavno donijela i odluku o podizanju minimalne satnice na 12 evra. Povećanjem minimalca će profitirati više od šest miliona građana, prije svega žene, te zaposleni na istoku zemlje.  Minimalna satnica bi prvo u junu trebala biti podignuta na 10,45 evra, a zatim u oktobru na 12 evra.

Manje od pola prosjeka

Vlada je ovu odluku opravdala porastom cijena života i stanovanja u Njemačkoj. Ovaj porast životnih troškova je u pitanje doveo mogućnost pokrivanja tekućih troškova za osobe koje uz minimalnu satnicu rade puno radno vrijeme.

Naše se prosječne plate razlikuju po entitetima, pa je tako u martu u Federaciji taj prosjek iznosio 1.045 KM, a u RS 1.042.

Sindikalna potrošačka korpa, prema izračunu u martu iznosila je 2.448,46 KM. Riječ je o minimalnim troškovima četvoročlane porodice. Minimalnim!

Hrana, obuća, odjeća, higijena, stanovanje… Sve to za manje od polovine prosjeka koji se zarađuje.

Pa vi recite da je u Njemačkoj sve skupo!

Samira PETREŠIN PORIČANIN / interview.ba

The post U Njemačkoj je sve poskupilo, ali litar ulja i dalje plaćaju do 2 evra first appeared on Gerila.info.

Udruženje roditelja Naša djeca 2014. pokrenula je peticiju s ciljem povratka djece u školske klupe naglašavajući kako djeca nisu glavni prenosioci koronavirusa, niti su izloženi najvećem riziku, a najviše ispaštaju u trenutnoj situaciji. U vezi sa uticajem koronavirusa na ekonomsku situaciju i obrazovni sistem obavili su razgovor sa ekonomistom Vjekoslavom Domljanom.

„Tri četvrtine od ukupno 1,5 milijardi djece je zbog koronavirusa ostalo izvan škola. Norveška istraživanja pokazuju trošak od 173$ dnevno po djetetu za vrijeme zatvaranja predškolskih, školskih i srednjoškolskih ustanova i to po konzervativnim izračunima. Trošak se prvenstveno odnosi na izgubljenu buduću zaradu učenika zbog slabijeg obrazovanja te u manjoj mjeri na gubitak na produktivnosti roditelja učenika. Istraživanja u Engleskoj su pokazala kako direktni troškovi izgubljenog nastavničkog inputa samo u javnom sektoru (a privatni je dvostruko veći) iznose jednu milijardu funti sedmično, odnosno 50 milijardi funti godišnje. Nažalost, istraživanja za BiH ne postoje niti se, koliko je poznato, iko time bavi“, istakao je Domljan. Dodao je kako navedene situacije imaju za ishod slabije rezultate učenika, što najviše pogađa učenike od prvog do četvrtog razreda osnovne škole.

O ekonomskoj situaciji u zemlji rekao je kako slijedi težak i zahtijevan period. „Bosna i Hercegovina je patila od ekonomskih neravnoteža i prije izbijanja pandemije korona virusa. Pandemija će duboke strukturne neravnoteže još više produbiti. Pored postojećih neravnoteža pojaviće se druge, npr. fiskalna. Potom će se javiti finansijska jer će biti problem finansirati budžetske deficite. Tako će se ono što je počelo kao zdravstvena kriza u BiH na kraju pretvoriti u ustavnu krizu, tim prije što idu lokalni izbori, pa će političari i sami gurati zemlju u tom pravcu. U tom kontekstu obrazovanje je samo najnovija žrtva, kao što će nova školska/akademska godina jasno pokazati“, ističe Domljan.

Udruženje roditelja Naša djeca 2014. od nadležnih institucija Vlade HNŽ, Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta HNŽ, Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite HNŽ, Kriznog štaba HNŽ, gradonačelnika i načelnika opština u Hercegovačko-neretvanskoj županiji traži da se nastava odvija isključivo u školi, osim u slučaju opštog karantina.

Inače, učenici u Hercegovačko-neretvanskom kantonu će se 7. septembra vratiti u školske klupe, uz obavezno korištenje dezinfekcijskih sredstava, zaštitnih maski i ostale opreme.

“Nakon što smo riješili organizacijske sheme, mrežu škola i tehnološki višak, u saradnji s Ministarstvom prosvjete, nauke, kulture i sporta, Kriznim štabom Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite, direktorima škola, sindikatima u obrazovanju, te roditeljima, radimo sve kako bi se osigurali preduslovi da nastavni proces počne i odvija se na manje-više uobičajeni način, uz provođenje mjera koje će propisati Zavod za javno zdravstvo HNŽ-a”, naveo je predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona Nevenko Herceg.

Što se Republike Srpske tiče, nastava počinje 1. septembra. Učenici će sjesti u školske klupe uz izmijenjene uslove i uz poštovanje svih mjera koje su propisali Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite i Institut za javno zdravstvo. Školski čas će trajati maksimalno 30 minuta, a u školama sa većim brojem djece 20 minuta, dok će djeca biti podijeljena u grupe od po 15 đaka.

Ministarka prosvjete i kulture RS Natalija Trivić ističe da kod pojedinih roditelja postoji strepnja da dijete šalju u školu, iako rizik od zaraze postoji i na drugim javnim mjestima gdje djeca svakodnevno borave, na igralištima, u parkovima i slično.

“Nije sporno da djeca pohađaju nastavu na daljinu, ali smatram da za tim neće biti potrebe, jer sve institucije su uključene u zaštitu zdravlja učenika i nastavnika. Za djecu sa hroničnim bolestima, kao i za one na bolničkom liječenju biće obezbijeđena nastava na daljinu”, rekla je Trivićeva.

Institut za javno zdravstvo Republike Srpske izdao je preporuke u vezi sa početkom nove školske godine i organizacijom nastave u RS. Između ostalog, u preporukama se ističe da je u školi potrebno stvoriti klimu koja neće dodatno opteretiti učenike i uticati na njihovo mentalno zdravlje, te će biti neophodno da im se sve mjere predoče na njima primjeren način, bez dodatnog opterećenja ili izazivanja nelagode (prilagoditi im informacije o virusu, potrebi pridržavanja mjera, pranja ruku, dezinfekcije, pojasniti zašto nastavnici nose maske, zašto sjede odvojeni, zašto ne mogu izlaziti za vrijeme odmora, zašto se ne smiju zadržavati u dvorištu škole i grupisati i drugo). Takođe, veoma je bitno da se sa roditeljima razgovara na primjeren način, kako bi i roditelji sa djecom razgovarali o ponašanju i pridržavanju mjera za vrijeme boravka u školi.

The post Uticaj koronavirusa na ekonomsku situaciju i obrazovni sistem: Koliko košta neodlazak u školu? first appeared on Gerila.info.

Od posljednjeg izvještaja o epidemiološkoj situaciji u Republici Srpskoj, u posljednja 24 časa, u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske, Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske i Bolnici Sv. Vračevi u Bijeljini izvršeno je testiranje 301 laboratorijskog uzorka, a novi virus korona (SARS-CoV-2) potvrđen je kod 80 osoba u Republici Srpskoj.

Radi se o 42 muške i 38 ženskih osoba, od kojih je 16 mlađe, 55 srednje i devet osoba starije životne dobi. Prema mjestu prebivališta, 22 osobe su iz Banjaluke, 11 iz Kotor Varoša, po pet iz Bijeljine, Dervente, Doboja i Srpca, po četiri iz Zvornika i Teslića, po tri iz Prnjavora i Trebinja, po dvije iz Bratunca, Vlasenice, Gacka i Šipova i po jedna iz Bileće, Broda, Modriče, Prijedora i Ribnika.

Današnji procenat pozitivnih u odnosu na broj testiranih iznosi 26,58%, što je za oko 8% više u odnosu na prosjek u posljednjih mjesec dana i u mjesecu avgustu.

Prosječni procenat pozitivnih u odnosu na broj testiranih iznosi 18,46% u posljednjih mjesec dana, odnosno 18,47% u mjesecu avgustu.

U oba slučaja možemo primijetiti linearni rast procenta pozitivnih u odnosu na broj testiranih.

Što se tiče broja novozaraženih, u posljednjih mjesec dana je primjetan blagi linearni pad, ali je u mjesecu avgustu zabilježen linearni rast broja novozaraženih.

U prosjeku, u posljednjih mjesec dana broj novozaraženih iznosi 90,45 po danu, a u mjesecu avgustu taj broj iznosi 81,38.

Naposlijetku, što se broja testiranih uzoraka tiče, u posljednjih mjesec dana u prosjeku je dnevno testiran 493,81 uzorak, a u mjesecu avgustu 456,31 uzorak dnevno.

Inače, do sada je u Republici Srpskoj potvrđeno 6.143 slučaja virusa korona, a preminulo je ukupno 211 osoba kod kojih je potvrđen test na novi virus korona. U Republici Srpskoj, od novog virusa korona, do sada se oporavilo ukupno 3.645 osoba, testirano je ukupno 57.476 osoba. Ukupan broj hospitalizovanih u Republici Srpskoj je 272, u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske 63, a u opštim bolnicama 209. U Republici Srpskoj pod zdravstvenim nadzorom trenutno je 3.642 osoba, a nadzor je završen kod 46.564 osoba.

The post Koronavirus u Republici Srpskoj se ne smiruje: U avgustu i dalje prisutan linearni rast novozaraženih first appeared on Gerila.info.

Osnovci od prvog do četvrtog razreda u Srbiji nastavu će u narednoj školskoj godini pohađati u učionicama u prijepodnevnoj smjeni, dok će stariji kombinovati odlazak u školu i onlajn nastavu, odlučio je danas Krizni štab Vlade Srbije, prenosi Srna.

Član Kriznog štaba epidemilog Darija Kisić-Tepavčević rekla je da će osnovci imati maksimalno četiri časa dnevno koji će biti skraćeni na 30 minuta, a učionici će ih najviše biti 15. Ona kaže da će “najmlađi đaci” najvećim dijelom pohađati nastavu u školskoj sredini jer je procjenjeno da je to za njih najbolje.

“Poštovaće se svi principi koji maksimalno smanjuju fizičku mogućnost prenošenja virusa, sa maksimalnim razređenjem gustine smeštaja u učionicama, sa maksimalnim brojem đaka od 15, gde udaljenost sedenja u klupama minimalno jedan i po metar”, rekla je Tepavčević za RTS.

Ona je navela da je u školskoj sredini neophodno da se maske nose od momenta ulaska u školu do momenta ulaska u klupu.

“Preporučuje se nošenje maski sve vreme bravka, međutim, kada su u pitanju đaci, moguće je da kada slušaju nastavu i sede u klupi, privremeno odlože masku”, rekla je Tepavčević.

Nastavnici i drugo osoblje tokom boravka u školskoj sredini treba takođe da nose maske i to na ispravan način. Nakon završetka smjena biće rađene dezinfekcije.

“Stariji razredi će se za vreme boravka u školama ponašati po istim obrascima, ali zbog brojnosti đaka i načina vršenja nastave, oni će kombinovati odlazak u školu i onlajn nastavu”, dodala je ona.

A šta možemo očekivati u Republici Srpskoj? Posebno uzevši u obzir da su nadležni u RS do sada često kopirali mjere iz Srbije. Početak nove školske godine se približava a nadležni još uvijek nisu donijeli konačnu odluku o načinu odvijanja nastave. Postoji više varijanti, od toga da će se nastava odvijati u učionicama, preko toga da će se odvijati samo na daljinu, pa do toga da će jedne sedmice na nastavu ići jedna polovina razreda a druge sedmice druga polovina dok će se ostatak nastave odvijati na daljinu.

Predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture Republike Srpske Dragan Gnjatić za Gerilu je izjavio da će se, u slučaju kombinovane nastave, najverovatnije slijediti scenario iz Srbije.

“Mislim da od opcije da će se normalno ići u školu nema ništa, uzevši u obzir trenutnu epidemiološku situaciju. Druga opcija je kombinacija učenja na daljinu i redovne nastave, gdje će se gledati šta radi Srbija. Što se tiče opcije da se naizmjenično ide u školu ja sam prokomentarisao neka bude 16 đaka u odjeljenju. Znači, one škole koje imaju tri odjeljenja neka naprave pet. Iako to iziskuje dodatne troškove i za većinu škola je nemoguće, negdje je ipak moguće uraditi. Negdje gdje ima tri odjeljenja možemo napraviti četiri, da ima manje đaka, 16 đaka, 16 klupa. Možete staviti 18 klupa u učionicu za 18 đaka, svako ima svoju klupu, postoji distanca, ako bude lijepo vrijeme mogu se otvoriti prozori i nastavnici mogu održati nastavu. Raspored se može preurediti na bude prilagođen takvoj situaciji, i to može trajati dok se ne promijeni situacija. Ova kombinacija: 20 minuta čas, pa 20 minuta djeca idu vani, to je nezgodno”, ističe Gnjatić.

Predstavnici Sindikata obrazovanja, nauke i kulture Republike Srpske će ove sedmice održati sastanak sa nadležnim iz Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske nakon čega će mnoge stvari biti jasnije. Međutim, uzevši u obzir da je Republika Srpska do sada najčešće kopirala sve poteze Srbije, nije teško pretpostaviti da će konačna odluka biti ista ili slična kao i odluka nadležnih organa iz Srbije.

The post Srbija okom, Republika Srpska skokom: Možemo li u RS očekivati isti scenario početka nove školske godine kao u Srbiji? first appeared on Gerila.info.

Dok se epidemija virusa korona u Republici Srpskoj ne smiruje, početak nove školske godine se približava a nadležni još uvijek nisu donijeli konačnu odluku o načinu odvijanja nastave.

Postoji više varijanti, od toga da će se nastava odvijati u učionicama, preko toga da će se odvijati samo na daljinu, pa do toga da će jedne sedmice na nastavu ići jedna polovina razreda a druge sedmice druga polovina dok će se ostatak nastave odvijati na daljinu.

Rektor Univerziteta u Banjaluci Radoslav Gajanin rekao je za Srnu da će nastava za brucoše u novoj akademskoj godini početi 5. oktobra, a za starije godine početkom novembra.

“Potpuno ćemo poštovati epidemiološke preporuke i radićemo zajedno sa resornim ministarstvom na pripremi instrukcija za izvođenje nastave u složenim epidemiološkim situacijama. Ukoliko epidemiološka situacija bude nepovoljna, praktična nastava će sigurno morati da se odvija na Univerzitetu i fakultetima u manjim grupama, pri čemu će se poštovati sve epidemiološke preporuke”, najavio je Gajanin.

Kada je riječ o teorijskoj nastavi, Gajanin je rekao da će za studijske grupe za koje se ne mogu poštovati epidemiološke preporuke vjerovatno biti ostavljena mogućnost održavanja nastave na daljinu s tim da će se izvoditi iz učionica.

“Dakle, nastavnik će imati obavezu da dođe u učionicu i održi predavanje. Odgovarajući broj studenata će, vjerovatno, moći fizički da bude prisutan prema epidemiološkim preporukama, a ostali će takvu nastavu pratiti onlajn, na osnovu odgovarajućih platformi”, naveo je on.

Gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić ističe da je spreman niz preventivnih mjera kako bi se sve institucije spremno uhvatile u koštac sa aktuelnom epidemiološkom situacijom, pogotovo zbog očekivanog početka školske godine, prenose Nezavisne novine.

Radojičić je istakao da je Grad već pripremio otvaranje nove kovid ambulante u naselju Dolac, dok se u okviru priprema za školsku godinu razmatra i otvaranje posebne ambulante za djecu školskog uzrasta.

“Pored toga, pripremamo dodatno uređenje nekoliko najopterećenijih ambulanti porodične medicine, svjesni da će početak školske godine biti izazovan prije svega zbog povećanog broja kontakata”, rekao je Radojičić.

Portal Buka prenosi izvještaj organizacije UNICEF BiH u kojem se preporučuje povratak učenika u škole.

“Često su škole bile među prvim objektima koji su zatvoreni, ponekad čak i prije nego što su zatvoreni trgovački centri, bioskopi i restorani. Danas znamo više nego što smo znali prije. Sve je više dokaza da djeca i škole u zemljama širom svijeta nisu glavni pokretači epidemije. Ustvari, ne postoje poznati dokazi o korelaciji između stope prijenosa bolesti i otvorenih ili zatvorenih škola. S  druge  strane,  postoje  ogromni  dokazi  o  negativnom  učinku  zatvaranja  škola  na  fizičko  i mentalno zdravlje djece, njihovu prehranu, sigurnost i učenje. Stoga, ono na što mi pozivamo je da škole budu među prvim uslugama koje će biti ponovo uspostavljene nakon što budu uvedene sigurnosne mjere”, navodi se, između ostalog, u Izvještaju koji je objavio UNICEF BiH.

UNICEF je izdao smjernice kako bi pomogli vladama da bezbjedno otvore škole. Neke od njihovi preporuka su da se provedu mjere održavanja fizičke distance, uključujući i zabranu aktivnosti koje zahtijevaju velika okupljanja; zatim da se organizuje dolazak učenika u školu i odlazak iz škole u različito vrijeme; takođe da se organizuju školski odmori u različito vrijeme kao i da se razredi premjeste u privremeni prostor ili na otvoreni prostor; naposlijetku, da se organizuju časovi u smjenama kako bi se smanjila veličina razreda.

Naposlijetku, portal Mondo saznaje da je praćenje nastave u školskim klupama gdje bi svake sedmice dolazilo po pola razreda jedan od najizvjesnijih scenarija za početak nove školske godine u Republici Srpskoj.

Predlaže se da jedan učenik bude u klupi, koje bi međusobno bile razmaknute, kao i česta dezinfekcija školskih prostorija s tim da bi u svakoj učionici bilo sredstvo za dezinfekciju. Dok bi sedmično pola razreda pratilo uživo nastavu u učinionicama, druga polovina bi “online” komunicirala sa učiteljima i nastavnicima. Sve to podrazumijeva i drugačiji oblik realizacije nastavnog plana i programa u smislu pripreme, obrade novog gradiva i ponavljanja.

Neke škole su za ponedjeljak zakazale sjednice nastavničkog vijeća, a do sredine mjeseca biće održan sastanak sa predstavnicima svih nadležnih institucija i ustanova na republičkom nivou. Ističe se da će precizan plan biti poznat za desetak dana, a škole očekuju da 15. avgusta dobiju konkretne instrukcije Ministarstva prosvjete i kulture RS i Instituta za javno zdravstvo RS o radu u školskoj 2020/2021. godini.

Inače, razmatrano je više planova među kojima su već spomenuti, zatim naizmjenični dolazak u školu viših odnosno nižih razreda, zatim nastava sa skraćenim časovima, te da djeca tri do četiri dana u sedmici prate “online” nastavu, a da dan do dva dolaze u školske klupe.

Dakle, sve opcije su na stolu. Od toga da će nastavnik imati obavezu da dođe u učionicu i održi predavanje, kako ističe rektor Gajanin, preko otvaranja novih kovid ambulanti za djecu, dolaska učenika u školu i odlaska iz škole u različito vrijeme, pa do naizmjeničnog izvođenja nastave za pola razreda. Učenici i studenti neće biti oštećeni, naglašavaju nadležni. A šta je sa nastavnicima? Da li iko razmišlja kako je njima? Mogu li odraditi sve obaveze na vrijeme i uspješno? Da li njih iko pita kako bi im bilo da drže nastavu za pola razreda pa da “trče” kući da odgovaraju drugoj polovini na mejl? Da li ih je iko pitao kako im je bilo za vrijeme nastave na daljinu tokom vanrednog stanja? Jesu li imali jasno određeno radno vrijeme ili su “od jutra do sutra” odgovarali na poruke učenika i roditelja? Naposlijetku, da li ih je iko pitao da li će se osjećati bezbjedno i da li će strahovati da se ne zaraze virusom korona?

Predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture Republike Srpske Dragan Gnjatić za Gerilu ističe da je od nadležnih iz Minstarstva prosvjete i kulture Republike Srpske tražio da se održi sastanak u vezi sa modelom održavanja nastave u sljedećoj školskoj godini. Ističe da se Sindikatu niko iz Ministarstva nije posebno obratio u vezi sa pitanjem nastavnika, ali da su na posljednjim pregovorima početkom jula oni postavili to pitanje, odnosno na koji način misle organizovati nastavu.

“Ako u školu krene 120.000 đaka, od toga je 50.000 putnika, kada se budu vozili u autobusima, tri dana su sasvim dovoljna da se desi neželjeni scenario. Ne možemo dozvoliti i nećemo dozvoliti da nastavnik predaje 20 minuta a potrebno je 40 minuta, niti radimo taj posao kako treba, a onda da čistimo učionicu, uz dužno poštovanje, pomoći ćemo i čistačicama i djeci. Dakle, radimo tih četiri-pet časova kolika je norma pa da onda idemo kući i do ponoći odgovaramo na mejlove, što se dešavalo za vrijeme izvođenja nastave na daljinu”, navodi Gnjatić.

Ističe da se dešavalo, u slučaju da neki nastavnik koji ima više desetina, ili stotina učenika ukupno kojima predaje, da mejlovi ili poruke na vajberu počnu stizati u šest sati ujutro a onda nastavnik mora do ponoći odgovarati na njih. Nastavnici doslovno ne stižu ni u prodavnicu ili apoteku otići.

“Ako ćemo raditi od pola osam ujutro do 11 sati u nastavi, od 12 do tri sata bi trebalo biti neko vrijeme kada mejlovi ili poruke mogu dolaziti. Međutim, to nije uređeno zakonima i propisima. Nezgodno je zato što je novo, ali hajde da zajedno tražimo rješenje a ne da se dođe u situaciju da učitelj nešto slučajno pogriješi i onda svi pljuju po njemu. Svako ko radi taj i griješi”, naglašava Gnjatić.

Što se planova za realizaciju nastave u novoj školskoj godini tiče, i Gnjatić navodi više scenarija koji su predloženi od strane Ministarstva, od normalnog izvođenja nastave u školama, preko kombinacije nastave na daljinu i nastave u učionicama, sve do opcije da se naizmjenično ide u školu.

“Mislim da od opcije da će se normalno ići u školu nema ništa, uzevši u obzir trenutnu epidemiološku situaciju. Što se tiče opcije da se naizmjenično ide u školu ja sam prokomentarisao neka bude 16 đaka u odjeljenju. Znači, one škole koje imaju tri odjeljenja neka naprave pet. Iako to iziskuje dodatne troškove i za većinu škola je nemoguće, negdje je ipak moguće uraditi. Negdje gdje ima tri odjeljenja možemo napraviti četiri, da ima manje đaka, 16 đaka, 16 klupa. Možete staviti 18 klupa u učionicu za 18 đaka, svako ima svoju klupu, postoji distanca, ako bude lijepo vrijeme mogu se otvoriti prozori i nastavnici mogu održati nastavu. Raspored se može preurediti na bude prilagođen takvoj situaciji, i to može trajati dok se ne promijeni situacija. Ova kombinacija: 20 minuta čas, pa 20 minuta djeca idu vani, to je nezgodno”, ističe Gnjatić.

Kao poseban problem navodi pitanje ko je podložniji zarazi i ko ima veću mogućnost da zarazi koga – nastavnici učenike ili učenici nastavnike?

“Medalja ima dvije strane. Djeca su kudikamo manje podložna. Šta će učitelj koji ima 58 godina? Šta će učitelj koji ima problema sa gojaznošću, koji ima visok šećer, aritmiju ili visok pritisak”, pita se Gnjatić.

Na kraju naglašava da se ništa ne može uraditi kao ni donijeti odluka bez ministarke Trivić, odnosno Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske. S tim u vezi, naglašava da sledeće sedmice očekuje razgovor sa nadležnima iz Ministarstva nakon čega će mnoge stvari biti jasnije.

Kako god, odluka bi trebala da se donose na obostranu korist – prije svega učenika, ali i nastavnika, jer ni nastavnici nisu “superljudi” pa da mogu da rade “od jutra do sutra”, i u učionici i da odgovaraju na mejlove i poruke do ponoći, a posebno nisu imuni na virus korona, tako da bi se moralo uzeti u obzir da su nastavnici ljudi od krvi i mesa i da se kalkulacije prave misleći i na njih.

Gerila.info

The post Korona prilagođava početak školske godine učenicima. Brine li iko za nastavnike? first appeared on Gerila.info.

Piše: Semira Degirmendžić / Fokus

Više od stotinu hiljada maraka ukupno je isplaćeno zaposlenicima oko 30 institucija na državnom nivou na ime stimulacija, nagrada, otpremnina i drugih naknada mimo plata u periodu od prvog marta do kraja maja, kada je u BiH trajala vanredna situacija zbog koronavirusa!

Od 71 državne institucije kojima je pitanja o isplatama pored plate u vrijeme dok institucije nisu radile krajem maja uputio Saša Magazinović (SDP), državni poslanik, do sada su stigli odgovori iz njih oko 30. Poražavajuće je da je većina ministarstava, agencija i ustanova koje su na “državnim jaslama” u vrijeme kada je u BiH desetine hiljada radnika ostalo bez posla, kada mnogi nisu znali hoće li narednog dana imati novca za hljeb, lijek ili zaštitnu masku i rukavice, svoje uposlenike koji su bili pošteđeni egzistencijalnih strahova dodatno nagrađivala novcem poreskih obveznika. Tek se očekuju odgovori iz još oko četrdesetak institucija, pa postoji mogućnost da iznosi isplaćeni iz budžeta na ime različitih nagrada budu znatno veći.

EPIDEMIJA IM DOBRODOŠLA

U obrazloženjima institucija uglavnom je navedeno da su njihovi uposlenici koji su u vrijeme vanredne situacije dolazili na posao “radili u otežanim uslovima, izvršavali zadatke koji nisu u opisu njihovih poslova i ostajali na radnom mjestu preko minimuma koji je bio propisan u to vrijeme“. Pri tome nisu dostavljeni nikakvi konkretni dokazi o tome šta su to posebno uradili državni službenici u vrijeme krize, a što bi zavrijedilo značajne dodatke na plate.

U prvim reakcijama za Fokus.ba predstavnici penzionera, rudara i drugih radnika u realnom sektoru koji su ponijeli najveći teret nezapamćene ekonomske i zdravstvene krize izrazili su svoje ogorčenje i nevjericu da su životi i dolazak na posao privilegovane kaste zaposlene u administrativnom aparatu ove države bili vrednovani i cijenjeni više nego ostalih radnika i građana ove države.

Za penzionere, od kojih je stotine hiljada njih dva mjeseca bilo, kako sami kažu, zaključano u svojim domovima, vanredna situacija donijela je dodatne troškove, a da pri tome nisu dobili ni marke od države. Naprotiv, kako je za Fokus kazao Redžo Mehić, predsjednik Saveza udruženja penzionera FBiH, najugroženija kategorija stanovništva u našoj zemlji “u tišini” se odrekla i svog prava na usklađivanje penzija u vrijeme korone, a sve zarad pomoći privredi i nezaposlenima.

“Koronazakonom predviđeno je da se nikome ne daju stimulacije nego da se smanje plate, u cilju punjenja fonda za pomoć, a sada je, kako vidim, očigledno da je to naišlo na otpor. Pa ako su oni išli na otežane uslove rada u vrijeme koronavirusa, onda oni mogu da požele da ubuduće bude što više koronavirusa. Ili neke epidemije. Više bi im se isplatilo. A, najviše povećanje troškova života imali su upravo stariji od 65 godina. Bili smo spriječeni da izlazimo i primorani tražiti nekoga da nam kupi hranu i lijekove po cijenama koje nam se ispostave. Nismo mogli tražiti gdje je jeftinije, nego smo plaćali onoliko koliko su platili oni koji su nam donijeli. Dok su sve zemlje u regionu dale jednokratnu pomoć penzionerima zbog otežanog snabdijevanja i povećane potražnje za lijekovima u FBiH to nije bio slučaj. Mi smo uputili zahtjev za tim dodatkom, ali smo naišli na zid šutnje. Ali mi ćemo pogotovo sada insistirati na tom dodatku i tražimo da nam se uz avgustovsku penziju obračuna redovno usklađivanje penzija, i to retroaktivno od nove godine. Mi smo se toga bili dobrovoljno odrekli u tišini kako bi se pomoglo privredi i nezaposlenima, a sada čujemo da su neki isplaćivali stimulacije. Jasno je da nisu svi podnijeli podjednako teret krize. Ne zaboravite da je u FBiH samo mjesečna isplata penzija ukupno 180 miliona KM i ako se sve to potroši za komunalne usluge i za opskrbu za život, za lijekove i za hranu, od toga se plaća PDV i od tog PDV-a su plaćene sve te stimulacije i nagrađivanja. To je naš novac, jedino se nama ne vraća taj PDV, zato su odluke o stimulacijama u najmanju ruku neodgovorne i neozbiljne”, kaže Mehić.

I dok su penzioneri, kako kažu, tiho pristali da im u vrijeme krize ne dođe do povećanja penzija, u još većoj tišini i daleko od očiju javnosti najprivilegiraniji sloj društva za nepoznati broj dolazaka na posao u vrijeme vanredne situacije i još nepoznatiji učinak rada bio je nagrađivan mjesečno u rasponu od 100 pa čak i do više od 1.000 KM.

SVE PO ZAKONU

Tako visokih stimulacija čak od po 1.000 KM bilo je, na primjer, u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH koja nije navela čime su neki od njihovih uposlenika zaslužili stimulans u visini nečije dvije plate iz realnog sektora. Naravno, ni u toj agenciji, kao i u drugim institucijama nisu propustili navesti da su sve isplate vršene “po zakonu i u skladu s propisima, odlukama i pravilnicima”.

No, sramotno je da u izuzetno teškim vremenima za većinu stanovnika ove zemlje, uz rijetke svijetle izuzetke koje ćemo, takođe, spomenuti, većina institucija nije pokazala kolektivnu empatiju i solidarisala se s ostalim građanima, naročito s onima koji su prva skoro tri mjeseca pandemije proživjela u izuzetno teškim uslovima.

Posebno su apsurdne isplate stimulacija u vrijeme pandemije koronavirusa na primjer u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH. Naime, neki uposlenici ovog ministarstva dobijali su mjesečno i po nekoliko stotina maraka stimulacije, a da nije poznato da su pomogli da neka od ugroženih kategorija stanovništva ili pojedinac u zemlji u to vrijeme ostvari neko od svojih prava koja su mu bila uskraćena.

I u Instituciji ombudsmena za ljudska prava BiH u periodu od 1. marta do 26. maja isplaćivane su stimulacije za pojedine radnike u mjesečnim iznosima od 100 do 150 maraka.

Ne zna čovjek da li bi plakao ili se smijao i na podatak da je i u Agenciji za rad i zapošljavanje BiH koja u vrijeme kad su ljudi masovno otpuštani, a nije bilo posredovanja u zapošljavanju, nego naprotiv direktnih i nemilosrdnih otkaza, stimulacija isplaćivana onima koji su dolazili na posao u martu i aprilu.

Iz te agencije su se čak požalili kako su u to vrijeme imali dosta uposlenih na bolovanju koje je kod nekih već tada trajalo i po 100 ili 70 dana, pa su njihove poslove morale obavljati njihove kolege, te su stoga stimulisani dodatnim novčanim sredstvima.

Međutim, Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata u BiH, za Fokus kaže da su ovi primjeri samo još jedan dokaz da su se političke elite i oni koje oni postavljaju u državne institucije poodavno odrodile od “običnih” ljudi, radnika i građana. Isplatu stimulacija administrativnoj “aždaji” u najvećoj krizi on ocjenjuje sramnom i neodgovornom

“Jer, većina radnika koji su i sačuvali posao ne da nisu imali nikakvu stimulaciju za prekovremeni rad u otežanim uslovima i po 12, 14 ili čak u nekim slučajevima i po 16 sati, nego su i te njihove mizerne plate bile umanjivane zato što su poslodavci koristili priliku da prikažu manji promet ili prihod da bi mogli koristiti povlastice takozvanog koronazakona. Prema našim informacijama, čak nisu svi ni zaposlenima u trgovinama i tržnim centrima isplatili obećane stimulacije, a znamo koliko su ti radnici bili i još su izloženi riziku i teškom radu. S druge strane, imamo ove primjere stimulacija u državnim institucijama i samo možemo konstatovati da toliku administraciju i njihove prohtjeve ne mogu namiriti ni puno razvijenije države od BiH. Najstrašnije je što oni igraju na kartu visokog stepena tolerancije kod građana i radnika i očigledno da smo im sve to dopustili svojom inertnošću”, zaključuje Šatorović.

DODATAK ZA RAD NA RAČUNARU

U daljnjoj analizi odgovora institucija koje su isplaćivale stimulacije “bode u oči” i to da su one isplaćivane uposlenima u Komisiji za koncesije BiH. Ova komisija je jedna od najneučinkovitijih institicija u državi koja ima sedam članova i koji godinama faktički ništa ne rade, što je više puta javno konstatovano i u raspravama u Parlamentu BiH.

Nedavno je zatraženo čak i njihovo gašenje u Parlamentu BiH, ali nije bilo većine u Ustavnopravnoj komisiji Predstavničkog doma da podrži taj prijedlog. Tada je objelodanjeno i da je ova komisija od 2005. godine do danas potrošila oko 15 miliona maraka, i to uglavnom na plate uposlenih, a godinama nije uradila nikakav konkretan posao. Čak je i gotovo većini članova tog tijela još prije nekoliko godina istekao mandat, ali to nije smetnja da oni primaju mjesečne plate koje po članu premašuju tri hiljade maraka.

Ova komisija ništa ne radi ni u normalnim okolnostima, tako da nije jasno zbog čega su isplaćivane stimulacije za dvoje njenih uposlenika u martu i aprilu, a u zvaničnom obrazloženju navedeno je da su ih dobili zbog “obavljanja poslova upražnjenog radnog mjesta”.

Stimulisani su i uposlenici Agencije za javne nabavke BiH. U obrazloženjima zbog čega su pojedinci dobijali mjesečne iznose između 200 i 500 KM na platu mahom je naveden povećan obim poslova.

Izgleda da se “udarnički” radilo u vrijeme vanredne situacije i u Agenciji za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH. Osim novčanih nagrada za koje nije naveden iznos u kojem su isplaćivane, te isplate naknada čak i volonterima, ova agencija isplaćivala je i takozvani informatički dodatak.

Nije poznato u kojem iznosu i kojem broju uposlenih je isplaćivana ova vrsta naknade i za koje tačno poslove. Međutim, uvidom u ranije dokumente o ovom dodatku, evidentno je da je on sporan po više osnova iako je odluku o mogućnosti takvog dodatka u institucijama još 2009. godine donio Savjet ministara BiH.

Prema nekim aktima do kojih je došao Fokus, taj dodatak u IDDEEA-i iznosi čak 25 posto na platu, a faktički ga mogu ostvariti svi uposlenici koji rade na računaru!

Ovo je pitanje već problematizovano nedavno u Savjetu ministara BiH kada su institucije počele masovno tražiti dozvolu povećanja plata po ovom osnovu, no uglavnom su odbijene. Poslali smo upit IDDEEA-i da nam razjasni trenutni osnov ovih isplata, te u kojem tačno novačnom iznosu i za koji broj radnika ga isplaćuju. Pitali smo i da li oni imaju za takvu vrstu isplata mišljenje Ministarstva finansija i trezora BiH. Naime, prema posljednjem izvještaju Kancelarije za reviziju institucija BiH, Agencija je tom ministarstvu uputila zahtjev za dostavu mišljenja u vezi s odlukom o dodatku na platu za obavljanje “složenih informatičko-aplikacijskih poslova”, ali revizori su naveli da do kraja obavljanja revizije, a to je prema datumu izvještaja bio 6. mart, takvo mišljenje Agencija nije dobila. Odgovor na naša pitanja iz Agencije još čekamo.

NAGRADE ZA (NE)DOVOĐENJE STRANIH INVESTICIJA

Čak 19 uposlenika Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa za mart je dobilo stimulacije u pojedinačnom iznosu od 200 KM, što je ukupno 3.800 KM samo za taj mjesec. Nije navedeno zbog čega su isplaćene ove stimulacije.

Osim plate i toplog obroka u martu i aprilu stimulacije su dobijali i uposleni koji su dolazili u prostorije Agencije za unapređenje stranih investicija (FIPA).

Ne zna se jesmo li zahvaljujući tim uposlenicima i u normalnim okolnostima ikada doveli u zemlju nekog stranog investitora, a kamoli u vrijeme najveće opasnosti i restrikcija zbog koronavirusa.

Ali, u obrazloženju je navedeno da su pojedinačne stimulacije od po 100 i 150 KM pojedini uposlenici FIPA-e dobijali jer “pored redovnih poslova zaposleni su doprinosili blagovremenom i efikasnom funkcionisanju Agencije za unapređenje stranih investicija u Bosni i Hercegovini u uslovima prirodne nesreće uz povećan rizik kontakata sa strankama i drugim uposlenicima“.

Jasno je da su za ove poslove uposlenici te agencije već dobro plaćeni i bez stimulacija.

Ogorčenje zbog isplate stimulacija u državnim institucijama dok se rudari bore i za poštivanje osnovnih prava iz kolektivnog ugovora za Fokus.ba izražavaju i u Sindikatu rudara FBiH. Sinan Husić, predsjednik ovog sindikata, kaže da je očigledno za mnoge na državnom budžetu u vrijeme vanredne situacije bila primjenjiva ona “a što volim ovaj režim, pare idu, a ja ležim”.

BORBA RUDARA BEZ IJEDNE DODATNE MARKE

Rudari su u najtežim uslovima ispunjavali sve svoje zadatke, a nisu dobili ni marke stimulacije. Još se svi sjećamo da su čak zeničkim rudarima koji se i ovih dana bore za svoja prava u vrijeme najveće krize pokušali oduzeti dio primanja. Stoga je ogorčenje zbog činjenice da su u toplim i uslovnim kancelarijama državni službenici osim visokih plata za svoj rad dobijali i stimulacije i nagrade.

“Mi za razliku od ovih koji su u tim jako teškim i složenim vremenima bili u stanju da primaju i stimulativne naknade, a upitno je da li su izvršavali zadatke u punom kapacitetu, mi se svaki dan borimo za goli život da imamo realizaciju osnovnih prava koja su definisana kolektivnim ugovorom. Pokušali smo u jednom teškom stanju da odgovorimo potrebama cijelog društva da obezbijedimo potrebne količine uglja za stabilno stanje elektroenergetskog sektora FBiH, a evo ovih dana možemo vidjeti na koji način se to nama vraća. Mi smo i u vrijeme vanredne situacije ispunili sve planove, a nismo za to ni tražili ni dobili nagradu. Dok vidimo da u tom glomaznom, nezasitnom administrativnom aparatu imate zacementirana prava i još ne znamo koliko su učinkoviti bili. I doživite da vam neko ko ima “hodajućeg Boga” izađe i kaže ko vam je kriv što ste rudar, metalac, građevinar, novinar. Svi zajedno imamo puno razloga biti zabrinuti, kako i u kojem pravcu sve ovo ide. Jer u ovom društvu svi imaju prioritet osim onih koji stvaraju nove vrijednosti. I to je sramotno i zabrinjavajuće. Zbog ovakvih stvari mi državi postavljamo još jednom pitanje, čiji smo mi, trebamo li ikome i šta će s nama?”, razočarano se pita Husić.

U periodu mart – maj ove godine i u Upravi za indirektno oporezivanje BiH potvrdili su da su isplaćivali stimulacije i nagrade određenom broju zaposlenika. Isplate su, kako su naveli, vršene po “osnovima stečenim obavljanjem poslova u novonastaloj situaciji, a u okviru provođenja propisanih mjera zaštite objekata i zaposlenih, u cilju sprečavanja širenja epidemije”. Po tom osnovu isplaćeno je više od 16.000 KM.

Stimulacije su isplaćivane i u Agenciji za statistiku BiH, ali nije precizirano kome niti u kolikom iznosu.

I Tužilaštvo BiH isplaćivalo je tokom marta i aprila stimulacije za više od 20 zaposlenih, a nisu propustili nagraditi ni angažovane u raznim komisijama.

Po tim osnovama isplaćeno je ukupno oko 7.000 KM, a kriza nije spriječila ni da se isplate dvije otpremnine zbog odlaska u penziju dva zaposlenika u ukupnom iznosu većem od 10.000 KM.

Ni Sud Bosne i Hercegovine nije odolio da u vrijeme najveće krize isplati dvije jubilarne nagrade u iznosu od po 879 KM dvojici referenata specijalista za rad na sistemu videonadzora, te jednom referentu specijalisti za upravljanje predmetima u iznosu od 439,50 KM.

I policijske agencije na državnom nivou bile su izdašne u isplati stimulacija svojim zaposlenicima.

Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH isplatila je ukupno 34.871,15 KM stimulacija, novčane naknade na osnovu jubilarnih nagrada u ukupnom iznosu od 46.587,00 KM, a naknade za otpremninu prilikom odlaska u penziju isplaćene su u ukupnom iznosu od 14.612,41 KM.

U peirodu od prvog marta do 20. maja Granična policija isplatila je ukupno 54.142,08 po osnovu stimulacija, te angažmana u raznim komisijama za ukupno svojih 197 zaposlenika i službenika.

Možda bi se ove isplate stimulacija mogle nekako i opravdati i razumjeti s obzirom na prirodu policijskog posla, ali je svakako nepravedno da recimo policija u Unsko-sanskom kantonu koja je osim dodatnih obaveza u vezi s vanrednom situacijom zbog pandemije koronavirusa imala i ima stalni pojačan angažman i zbog migranata, kako je potvrđeno Fokusu, nije dobila ni marke za stimulaciju.

I ovaj primjer još jedan je od dokaza da će u ovoj zemlji pravilo “da onaj ko je bliže vatri, bolje se i ugrije” još uvijek dugo važiti.

I troje zaposlenih u Sekretarijatu Centralne izborne komisije BiH koji su dolazili na posao u vrijeme vanredne situacije nagrađeni su stimulacijom u pojedinačnom iznosu od po 200 KM, a nagrađeni su i oni zaposlenici koji su bili u Komisiji za izbor zaposlenika po javnom oglasu.

U do sada pristiglim odgovorima o isplatama mimo plata u institucijama ima i nekoliko svijetlih primjera gdje su institucije navele da su upravo zbog koronavirusa i teške situacije u zemlji obustavili sve isplate zaposlenicima izuzev plata.

Među njima su Centralna banka BiH koja je navela i da su neki od njihovih zaposlenih dio plate davali dobrovoljno i u humanitarne svrhe. Zatim, Ustavni sud BiH koji, takođe, nije isplaćivao nikakve naknade izuzev plata i troškova smještaja za sudije koje su dolazile na posao u Sarajevo, a socijalnu osjetljivost pokazali su i DERK i Agencija za nadzor nad tržištem BiH, Ministarstvo pravde, Arhiv BiH, te Regulatorna agencija za komunikacije koji, takođe, nisu isplaćivali stimulacije u vrijeme vanredne situacije.

Šta će pokazati odgovori iz još četrdesetak institucija BiH o isplati stimulacija tek ćemo saznati.

The post Kome su državne institucije isplaćivale stimulacije u vrijeme korone first appeared on Gerila.info.

U Republici Srpskoj u protekla 24 časa virus korona je potvrđen kod 146 osoba, a prijavljena su dva smrtna slučaja.

Preminuli su muškarac srednje životne dobi iz Mrkonjić Grada i stariji muškarac iz Bijeljine, saopšteno je iz Instituta za javno zdravstvo Srpske.

U Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske, Univerzitetskom kliničkom centru Srpske, Opštoj bolnici Bijeljina i fočanskoj bolnici, u protekla 24 časa izvršeno je testiranje 655 laboratorijskih uzoraka, a novi virus korona potvrđen je kod 146 osoba.

Radi se o 59 muških i 87 ženskih osoba , od kojih je 29 mlađe, 98 srednje i 19 osoba starije životne dobi.

Prema mjestu prebivališta 40 osoba je iz Banjaluke, 12 osoba iz Prnjavora, 11 iz Višegrada, deset osoba je iz Bijeljine, devet iz Sokoca, pet iz Dervente, po četiri osobe su iz Laktaša, Modriče, Pala, Foče i Šamca, po tri su iz Zvornika, Istočnog Novog Sarajeva, Rogatice, Ugljevika i Šipova.

Po dvije osobe kod kojih je potvrđen virus korona su iz Doboja, Istočne Ilidže, Kotor Varoša, Lopara, Mrkonjić Grada, Ribnika i Teslića i po jedna iz Bratunca, Gradiške, Kneževa, Kozarske Dubice, Nevesinja, Pelagićeva, Petrova, Rudog, Trebinja i Han Pijeska.

Ukupan broj hospitalizovanih u Republici Srpskoj je 248 – u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske 55, a u opštim bolnicama 193.

Do sada je u Republici Srpskoj potvrđeno 4.044 slučaja virusa korona, a preminulo je ukupno 151 osoba kod kojih je potvrđen test na novi virus korona.

U Republici Srpskoj se od novog virusa korona do sada oporavilo 1.965 osoba, a testirano je ukupno 46.300 osoba.

Pod zdravstvenim nadzorom trenutno je 4.178 osoba, a nadzor je završen kod 41.819 osoba.

[pdf-embedder url=”http://www.gerila.info/wp-content/uploads/2020/07/COVID-19-Epidemiološka-situacija-23.07.2020.pdf” title=”COVID 19 -Epidemiološka situacija 23.07.2020”]

The post Novi “korona rekord”: U Republici Srpskoj zaraženo još 146 osoba first appeared on Gerila.info.

Od posljednjeg izvještaja o epidemiološkoj situaciji u Republici Srpskoj, u posljednja 24 časa, u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske, Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske i Univerzitetskoj bolnici Foča, izvršeno je testiranje 653 laboratorijska uzorka, a novi virus korona (SARS-CoV-2) potvrđen je kod 134 osobe u Republici Srpskoj.

Radi se o 68 muških i 66 ženskih osoba , od kojih je 37 mlađe, 82 srednje i 15 osoba starije životne dobi.

Prema mjestu prebivališta 20 osoba je iz Banjaluke, 17 osoba iz Zvornika, 11 iz Trebinja, deset osoba iz Foče, po devet osoba iz Bijeljine i Istočne Ilidže, sedam iz Višegrada, po pet osoba iz Gacka, Istočnog Novog Sarajeva i Kozarske Dubice, četiri osobe su iz Prnjavora, po tri iz Kneževa, Ljubinja, Nevesinja i Pala, po dvije osobe iz Bileće, Kotor Varoša, Modriče, Prijedora i Han Pijeska i po jedna osoba je iz Broda, Vlasenice, Dervente, Doboja, Kalinovika, Laktaša, Mrkonjić Grada, Rudog, Teslića i Ugljevika.

Do sada je u Republici Srpskoj potvrđeno 3.898 slučajeva virusa korona, a preminulo je ukupno 149 osoba kod kojih je potvrđen test na novi virus korona.

U Republici Srpskoj, od novog virusa korona, do sada se oporavilo ukupno 1.916 osoba. Na SARS-CoV-2 testirano je ukupno 45.666 osoba.

Ukupan broj hospitalizovanih u Republici Srpskoj je 249, u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske 59, a u opštim bolnicama 190.

U Republici Srpskoj pod zdravstvenim nadzorom trenutno je 4.050 osoba, a nadzor je završen kod 41.433 osobe.

[pdf-embedder url=”http://www.gerila.info/wp-content/uploads/2020/07/COVID-19-22.07.2020..pdf” title=”COVID 19 – 22.07.2020.”]

The post Koronavirus ne miruje: U Republici Srpskoj 134 novozaražene osobe first appeared on Gerila.info.

Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić rekao je da se ne razmatra uvođenje vanrednog stanja u Republici Srpskoj zbog epidemiološke situacije izazvane pandemijom virusa korona, prenosi Srna.

“Nalazimo se u vanrednoj situaciji što nam po Zakonu o zaštiti i spasavanju daje mogućnosti za reagovanje u ovakvim okolnostima”, rekao je Šeranić na sjednici Narodne skupštine odgovarajući na poslanička pitanja.

On je podsjetio da je, kada je uvođeno vanredno stanje, bilo razgovarano i o tome da se i drugi sistemi u okviru Republike Srpske pripreme za funkcionisanje u posebnim prilikama.

“Zdravstveni radnici rade kontinuirano ono što treba da rade u svojim zdravstvenim ustanovama. Kada je riječ o zdravstvenom sistemu procedure su jasne, funkcionišu i odgovornost postoji”, naglasio je Šeranić.

Poslanik SDS-a Davor Šešić je naveo da je prema aktuelnim podacima, trenutno stanje alarmatnije nego što je bilo u martu, kada je uvedeno vanredno stanje u RS.

“To je dokaz da ni u martu nije bilo potrebe za uvođenjem vanrednog stanja, kada smo mi tvrdili da je dovoljna vanredna situacija. Takođe, dokaz je da su neke mjere prerano i prebrzo ukinute, posebno nošenje maski na otvorenom”, rekao je Šešić.

Istovremeno, gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić rekao je danas da je epidemiološka situacija u ovom gradu vrlo nestabilna i da je već nekoliko sedmica povećan broj oboljelih od virusa korona.

On je upozorio da je nephodno pridržavati se određenih preventivnih mjera, te podsjetio na jučerašnji set novih mjera Republičkog štaba za vanredne situacije.

Radojičić je rekao da se svaki dan prati epidemiološka situacija i izvještaji i da će Grad Banjaluka biti spreman za preduzimanje “tvrđih mjera”.

“Moramo istovremeno držati jednu nogu na kočnici, jednu na gasu i pozvati građane da obrate pažnju zbog sebe i zbog ostalih, a tek onda posljedično ili u slučaju bilo kakvog drastičnog pogoršanja preduzeti neke nove mjere”, zaključio je on.

The post Alen Šeranić: “Ne razmišlja se o uvođenju vanrednog stanja” first appeared on Gerila.info.

Od posljednjeg izvještaja o epidemiološkoj situaciji u Republici Srpskoj, u posljednja 24 časa, Institut za javno zdravstvo Republike Srpske i ostale laboratorije koje vrše testiranje na SARS-CoV-2, nisu vršile testiranje, te Institut za javno zdravstvo Republike Srpske nema prijavljenih novozaraženih.

U posljednja 24 časa, Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske prijavljen je jedan smrtni slučaj kod kojeg je potvrđeno prisustvo novog virusa korona. Radi se o muškarcu srednje životne dobi iz Ugljevika.

[pdf-embedder url=”http://www.gerila.info/wp-content/uploads/2020/07/COVID-19-20.07.2020.pdf” title=”COVID 19 – 20.07.2020”]

Direktor Instituta za javno zdravstvo RS Branislav Zeljković je za Nezavisne izjavio da su radnici u laboratorijama za testiranje na korona virus dobili juče slobodan dan, zbog čega nije bilo testiranja.

On je istakao da stanovništvo nema razloga za brigu, te da će osoblje u laboratorijama danas normalno nastaviti rad.

The post Nema testiranja, nema korone: U posljednja 24 časa u RS nema prijavljenih novozaraženih first appeared on Gerila.info.