Cilj događaja bio je da se predstave rezultati istraživanja o kršenju digitalnih prava u Republici Srpskoj i podstakne šira rasprava o jačanju bezbjednosti novinara i aktivista u online prostoru.

Istraživanje SEMPER-a donosi najnovije nalaze o oblicima digitalnih prijetnji – od govora mržnje i dezinformacija do neovlašćenog pristupa podacima, hakovanja i cenzure. Učesnici su razgovarali o pravnim, društvenim i tehničkim aspektima zaštite digitalnih prava, kroz dva tematska panela: „Društveno-pravni aspekti“ i „Tehnički aspekti digitalne bezbjednosti“.

Predsjednik UG SEMPER, Đorđe Vujatović, poručio je da je poštovanje digitalnih prava novinara i civilnog društva „od ključnog značaja za očuvanje slobode izražavanja i demokratskih procesa“.

„Novinari i aktivisti svakodnevno koriste internet za informisanje javnosti i zagovaranje društvenih promjena, ali su upravo zbog toga često izloženi prijetnjama, hakerskim napadima i pokušajima cenzure“, istakao je Vujatović.

Stručnjak za digitalnu transformaciju i sajber bezbjednost Aleksandar Mastilović ocijenio je da pojam digitalnih prava još uvijek nije dovoljno prepoznat:

„Termin ‘digitalna prava’ nije formalno ušao u zakonsku regulativu, niti je dovoljno iskomuniciran u javnosti. Ljudi često nisu svjesni koliko algoritmi i tehnologije utiču na njihov položaj i slobodu“, rekao je Mastilović.

Direktor Helsinškog odbora za ljudska prava u RS Branko Todorović naglasio je da je za zaštitu digitalnih prava potrebna veća saradnja institucija, medija i civilnog društva.

„Vlast, nažalost, trenutno ne pokazuje ni minimum spremnosti za partnerski odnos koji bi omogućio da se ljudska prava u BiH ostvaruju u skladu s Ustavom i međunarodnim obavezama”, ističe Todorović.

Profesor Mirko Sajić sa Fakulteta za informatiku NUBL podsjetio je na važnost tehničke zaštite i digitalne pismenosti.

„Dvostepena autentifikacija pruža određeni nivo sigurnosti, ali apsolutna zaštita ne postoji. Na kraju, vaša bezbjednost zavisi od toga koliko same platforme žele da vas zaštite”, naglašava Sajić.

Zaključeno je da je potrebna sistemska saradnja i edukacija svih aktera kako bi digitalni prostor u Republici Srpskoj postao sigurniji, slobodniji i otporniji na zloupotrebe.

GERILA

The post Konferencija SEMPER-a o digitalnim pravima: Zajednička poruka o potrebi jačanja zaštite novinara i aktivista u online prostoru first appeared on Gerila.info.

Program „Rijeka“ ima za cilj osnažiti mlade da kroz edukaciju, praktične akcije i regionalnu saradnju aktivno doprinesu održivim zajednicama. Pored toga, pruža podršku i mentorstvo, omogućavajući mladima da razvijaju inicijative koje ne samo da unapređuju njihov lokalni prostor već i jačaju njihovu svijest o globalnim ekološkim pitanjima.

Program „Rijeka“ u brojkama

Rezultati programa za 2024. godinu su impresivni:

•79 angažovanih volontera,

•269 volonterskih sati,

•590 direktnih korisnika,

•Blizu 9.000 KM obezbijeđeno za projekte mladih, uz dodatnih 3.700 KM podrške sugrađana.

„Ovi podaci ne govore samo o uspjehu programa, već i o energiji i predanosti mladih koji su spremni da preuzmu odgovornost za svoju zajednicu,“ izjavio je Mario Crnković, predsjednik Udruženja „Green Team“.

Simbolika petka 13.

Crnković je posebno istakao značaj održavanja konferencije na „nesrećni“ petak 13.

„Odabrali smo ovaj datum kako bismo poslali jasnu poruku – mi smo kreatori svoje sreće. Ono što činimo ili ne činimo određuje hoćemo li biti srećni. Danas sam srećan jer vidim mlade koji su spremni da rade na promjenama. Naša misija kroz program ‘Rijeka’ pokazala je da trud vrijedi,“ rekao je Crnković.

On je istakao značaj pilot-programa „Rijeka“, realizovanog uz podršku Fondacije Robert Boš. Kroz pet podržanih projekata mladi su pokazali kako zajednički rad može donijeti konkretne promjene.

„Iskustva koja smo mi, stariji, stekli tokom decenije volontiranja, pretočili smo u ovaj program. Sada možemo reći da je to bio pravi potez,“ dodao je Crnković.

Borba za Trgovsku goru: Ekologija kao pitanje opstanka

Jedna od ključnih tema konferencije bila je višegodišnja borba „Green Team-a“ protiv odlaganja radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori.

„Za nas Trgovska gora nije ni projekat ni aktivnost – to je pitanje opstanka. Nećemo stati dok Hrvatska ne odustane od ideje da na samo kilometar od Une odlaže opasni otpad,“ poručio je Crnković.

Posebno je apelovao na institucije BiH da se aktivnije uključe.

„Diplomatsko-konzularna predstavništva moraju se snažnije zalagati za ovo pitanje. Akademska zajednica treba dati svoj doprinos kroz studije i analize koje će argumentovati ono što građani već godinama tvrde,“ istakao je Crnković.

Glas mladih: Heroji lokalnih zajednica

Mladi učesnici programa „Rijeka“ podijelili su svoja iskustva, naglašavajući značaj volontiranja za zajednicu i njihovu ličnu satisfakciju.

Boris Mišić, učenik devetog razreda iz Kozarske Dubice, govorio je o svom radu na projektu vanjske učionice.

„Ova učionica nije samo za nas đake – koristi je cijela zajednica. Radili smo na označavanju vrsta drveća u školskom dvorištu i farbali letvice s nazivima. Osjećam se korisno i ponosan sam što sam bio dio ovog projekta. Volontiranje mi je pomoglo da shvatim koliko je važno čuvati okolinu,“ rekao je Boris.

Jovana Filipović, učenica Srednje škole „Đuro Radmanović“ iz Novog Grada, istakla je značaj rada u ekološkoj sekciji.

„Pošumljavali smo i čistili obale rijeka, čuvajući našu prirodu. Rezultati koje vidimo su vrijedni svakog truda. Drago mi je što smo imali priliku učestvovati u projektu koji ima tako veliki značaj za našu zajednicu,“ rekla je Jovana.

Budućnost mladih u očuvanju prirode

Konferencija je zaključena porukom o značaju mladih u očuvanju životne sredine.

„Mladi nisu samo budućnost – oni su sadašnjost. Njihova energija i posvećenost su ključni za stvaranje održivih zajednica. Ponosan sam na sve njih i siguran da će svojim radom inspirisati još mnogo ljudi,“ rekao je Crnković.

Program „Rijeka“ postao je primjer kako osnaživanje mladih i ulaganje u lokalne inicijative mogu imati dalekosežan uticaj, čineći zajednice boljim mjestom za život i šaljući snažnu poruku o važnosti očuvanja prirode za buduće generacije.

Dejan Rakita/GERILA

The post Zaštita životne sredine u rukama mladih: Program “Rijeka” povezao zajednice i inspirisao promjene (FOTO, VIDEO) first appeared on Gerila.info.

Pored Ozrenskog pauka, na konferenciji, koja će se održati 8. i 9. novembra u Doboju, biće prezentovani i drugi značajni nalazi istraživanja šišmiša, ptica, vodozemaca, gmizavaca, insekata kao i biljaka, gljiva, mahovina i algi.

Prikupljeni podaci o biološkoj raznolikosti Ozrena podstiču napore za proglašenje ove planine nacionalnim parkom prema Prostornom planu Republike Srpske. Paralelno, u Federaciji BiH pećinski kompleks Mokra Megara već je u proceduri proglašenja zaštićenim područjem. Trenutno je samo vrh Gostilj zaštićen kao stanište trave ive, nakon što je tradicionalno branje ovog ljekovitog bilja 2018. godine dobilo UNESCO-vu zaštitu kao nematerijalno kulturno nasleđe.

Međutim, dok naučna zajednica apeluje na zaštitu, lokalno stanovništvo je zabrinuto zbog sve prisutnijih geoloških istraživanja usmerenih na eksploataciju nikla i kobalta. Stanovnici strahuju da bi rudarske aktivnosti mogle imati katastrofalne posledice po životnu sredinu i kvalitet vode na Ozrenu. Zbog toga će konferencija obuhvatiti dva panela koja će istražiti naučne i građanske perspektive očuvanja prirodnih resursa. Među naučnicima učesnicima su i renomirani stručnjaci: prof. dr. Ljiljana Tomović sa Biološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, prof. dr. Ivan Dragičević sa Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, i prof. dr. Dalibor Ballian sa Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Na konferenciji će se obratiti i građani, predstavnici lokalnih udruženja, koji su suočeni s pritiscima zbog ekološkog aktivizma. Brojne priče o represiji, medijskom linču i pokušajima podmićivanja ukazuju na složenost problema sa kojim se suočavaju. Dodatnu zabrinutost izaziva i izveštaj visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita, koji je u izvještaju Savjetu sigurnosti UN-a naglasio da bi odluke Ustavnog suda o državnoj imovini mogle negativno uticati na strane investicije, čime je jasno stavio ekonomske interese rudarskih kompanija ispred prava građana.

Ova konferencija, koju zajednički organizuju Udruženje građana Fojničani i Mreža za zaštitu prirode u BiH, predstavlja značajan korak ka očuvanju prirodne i kulturne baštine Ozrena, kao i ka očuvanju prava lokalnih zajednica koje žive u skladu s prirodom ovog jedinstvenog regiona.

Dejan Rakita / GERILA

The post Nova otkrića prirodnih fenomena na Ozrenu u sjeni rastuće represije i mogućeg rudarenja first appeared on Gerila.info.