Na agendi ovogodišnjeg sastanka ovog tijela bio je i nastavak žalbenog postupka koji su Centar za životnu sredinu i Aarhus centar u Bosni i Hercegovini, kao članice Koalicije za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine, pokrenuli tokom 2020. godine, kada su sa organizacijama Riverwatch, EuroNatur, CEE Bankwatch Network i ClientEarth podnijeli žalbu protiv Bosne i Hercegovine zbog kršenja Bernske konvencije.

Između ostalog, razlozi ove žalbe bili su potpuni izostanak kumulativnog štetnog uticaja svih planiranih postrojenja na biodiverzitet visoke vrijednosti kojim obiluje gornji tok Neretve, koji je inače kandidovan kao Emerald područje kojem je, prema međunarodnim obavezama, država BiH morala da obezbjedi adekvatan režim zaštite.

Konkretni sporni projekti su: HE “Ulog”, HES “Gornja Neretva” (Faza I i Faza II) na teritoriji RS, kao i HE “Bjelimići”, PHP “Bjelimići” i HE “Glavatičevo” na teritoriji FBiH, sve planirane na gornjem toku rijeke Neretve.

Otvaranje predmeta direktno je podržala Njemačka, Luksemburg i Austrija, kao i organizacije Riverwatch, CEE Bankwatch Network i ProNatura. Niko od predstavnika delegata nije bio protiv otvaranja predmeta i usvajanja Preporuka za BiH. Nakon odlučivanja o otvaranju predmeta, sesija je zaključena usvajanjem amandmana na preporuke, koje je Njemačka predložila u cilju otklanjanja potencijalnih nejasnoća oko sadržaja obaveza za odgovorne vlasti u BiH. Ovi amandmani su takođe bili podržani od strane Stalne komisije i svih delegata, te su uvršteni u zvanične Preporuke za BiH.

Usvojene Preporuke, između ostalog, u pogledu projekata na teritoriji RS, podrazumijevaju zvanično usvajanje proglašenja područja “Gornji tok Neretve” emeraldnim područjem, usvajanje propisa o ekološki prihvatljivom protoku baziranom na naučnim istraživanjima, zabranu tzv. vršnog režima rada postrojenja, preciziranje mjere ublažavanja uticaja za ugrožena prirodna staništa, zabranu poribljavanja kao mjeru kompenzacije negativnih uticaja, obezbjediti mjere nadzora pogođenih vrsta i staništa.

Svakako najbitnija preporuka je ona koja se odnosi na obustavu izgradnje HE “Ulog” do momenta potpune realizacije gore pomenutih preporuka, kao i obustava daljeg planiranja i realizacije obje faze projekta HES “Gornja Neretva”, ali i projekata planiranih na pritokama gornje Neretve, kao i spornih postrojenja na teritoriji FBiH, te zabrana realizacije svih hidroenergetskih planova u emeraldnim područjima u BiH i uspostava fokalne tačke za Bernsku konvenciju na državnom nivou.

“U ekspanziji hidroenergetskih projekata uočavamo da se nerijetko ne poštuju zakonski propisane procedure i ne posmatra se šira slika uticaja ovakvih projekata na prirodu. Ne možemo da ostanemo nijemi na sve pritiske na prirodu koji su posljednjih godina preplavili našu zemlju. Ovakvim planiranjem i pristupom nisu ostali netaknuti i najvrjedniji prirodni biseri naše zemlje poput NP Sutjeska, sa planiranim hidroenergetskim objektima unutar parka (protiv čega smo se takođe borili), ali ni područja nominovana za Emerald mrežu ili nacionalnim strategijama planirana za zaštićena prirodna dobra. Na žalost interes kapitala i moći je brži i jači od zaštite prirode i ukoliko uvidimo da naše institucije nisu u stanju da kontrolišu sve ove procese neophodno je da se angažujemo kako udruženja građana, uključimo sveopštu i stručnu javnost i da odbranimo vrijedna prirodna dobra naše zemlje. Žalba upućena Bernskoj komisiji je jedan od legitimnih načina ove borbe u interesu građana BiH i očuvanja prirode naše zemlje”, izjavila je Aleksandra-Anja Dragomirović, potpredsjednica u Centru za životnu sredinu.

Redžib Skomorac, pravni savjetnik u Centru za životnu sredinu i Emina Veljović, izvršna direktorica Arhus centra u Strazburu su lično zastupali interese ispred žalitelja. Učešće je uzela i suprotna strana, odnosno predstavnici odgovorne vlasti iz Republike Srpske, dok je učešće predstavnika Savjeta ministara BiH ili predstavnika FBiH izostalo.

“Suprotno insistiranju predstavnika Republike Srpske, potrebno je istaći i shvatiti da, između ostalog, HE ‘Ulog’ nije od vitalnog interesa za državu Bosnu i Hercegovinu, jer BiH kao punopravna članica Vijeća Evrope, ne može dopustiti ni priuštiti daljnje kršenje Bernske konvencije. Podržavamo svaku dobru namjeru nadležnih organa u pogledu zaštite gornjeg toka Neretve, no ističemo da proglašenje predmetnog područja zaštićenim prema propisima samo jednog od bh. entiteta nije dovoljno, budući da takva zaštita evidentno predviđa da sporni projekti ostanu na mjestu. Stoga, adekvatna zaštita gornje Neretve može se postići samo kroz dosljednu implementaciju Bernske konvencije i zaštitu kroz Emerald mrežu, na čemu će predstavnici žalitelja nastaviti da insistiraju”, rekao je Redžib Skomorac, pravni savjetnik Centra za životnu sredinu, u toku svog obraćanja na sesiji pred Stalnom komisijom.

“Nevladin sektor je dao više od maksimuma kako bi Gornja Neretva zaista bila i zvanično smaragdno, odnosno emeraldno područje u skladu sa konvencijom. Na suprotnoj strani imali smo zaglušujuću tišinu predstavnika države BiH i FBiH, a o čemu su se tokom sastanka komiteta otvoreno čudili predstavnici drugih država. Naravno, predstavnici Republike Srpske su nastojali lobirati pozitivne strane HE “Ulog” i drugih projekata bez obzira na posljedice po Gornju Neretvu. Ali ostale države, članice Bernske konvencije, nakon naših prezentacija i aktivnog lobiranja su mogli uvidjeti da se uistinu radi o smaragdnoj rijeci koja se mora  pod hitno zaštititi, te su nas jednoglasno podržali. Sada je na svim vladama BiH, i to FBiH, RS i same BiH da urade isto”, izjavila je Emina Veljović, izvršna direktorica Aarhus centra u BiH.

Veljović je istakla da je otvaranje slučaja uistinu važan presedan i veliki korak za našu državu u odnosu na efikasniju implementaciju Bernske konvencije.

Iz Koalicije za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine ističu da očekuju od nadleženih donosioca odluka u Bosni i Hercegovini da će biti vođeni preporukama koje su usvojene pred Savjetom Evrope i da će iste implementirati bez odlaganja, budući da je Stalna komisija pozvala predstavnike BiH da već na narednom sastanku ovog tijela, a koji je zakazan za april 2023. godine, odgovorne vlasti u BiH dostave svoj prvi Izvještaj o realizaciji Preporuka.

Gerila

The post ZBOG NEGATIVNIH UTICAJA PLANIRANIH HIDROCENTRALA NA NERETVI U Strazburu usvojene preporuke za BiH! first appeared on Gerila.info.

U okviru inicijative koja je pokrenuta od strane Koalicije za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine, Milovan Bjelica, načelnik opštine Sokolac juče je potpisao Deklaraciju “Opštine bez brana”, čime je Sokolac postao prva opština u BiH koja se obavezala da neće izdati nikakvu koncesiju, dozvolu ili preporuku za izgradnju brane ili hidroelektrane na njihovoj teritoriji bez konsultacija sa građanima.

“Razvoj turizma za opštinu Sokolac je od mnogo većeg značaja u odnosu na gradnju malih hidrocentrala (MHE). Naša opština je nedavno donijela Strategiju razvoja u kojoj  je definisano da na području mjesnih zajednica Kaljina i Knežina nije moguće graditi male hidroelektrane, jer ova područja obiluju prekrasnim rijekama”, izjavio je Bjelica. Istakao je da će, u situaciji kada neko želi prodati zemlju, građani Sokolca imati prednost u donošenju odluke ko će kupiti i upravljati njihovom zemljom, što je važno sa aspekta prevencije zloupotrebe zemlje za projekte koji mogu ugroziti životnu sredinu.

Protivljenje izgradnji MHE na rijekama ove opštine počelo je 2019. godine kada je Koalicija 17 lokalnih udruženja iz ove opštine organizovala protest i peticiju protiv najave izgradnje MHE na rijekama Kaljina i Bioštica.

“Pokrenuli smo tada i pravne korake za poništenje odluke Vlade RS o izdavanju koncesija za MHE u čemu smo i uspijeli. Potpisivanje inicijative je rezultat dugoročnog napora naših građanskih organizacija”, istakla je Mira Čajić, predstavnica Koalicije, čije su članice pozdravile potpisivanje Deklaracije.

Podršku inicijativi „Opštine bez brana“, najavio je i Milorad Jagodić, načelnik opštine Rogatica te istakao da će ova tema biti na glasanju na sljedećoj sjednici Skupštine opštine Rogatica.

Deklaracija “Opštine bez brana” dio je aktivnosti koje zajedno implementiraju Arnika (Češka), Koalicija za zaštitu rijeka BiH i Centar za životnu sredinu uz finansiranje Evropske unije i Programa za promociju tranzicije Češke Republike. Zasnovana je na „Deklaraciji o zaštiti rijeka Zapadnog Balkana“ koja je donesena prošle godine na međunarodnoj konferenciji održanoj u Sarajevu.

U Koaliciji za zaštitu rijeka BiH ističu da je ovo uspješan početak inicijative čiji je cilj dugoročna zaštita rijeka od štetnih projekata.

“Naš cilj je zaustavljanje negativnih uticaja izgradnje MHE, kako na lokalnu zajednicu, tako i na životnu sredinu. Zarad brzog profita nekoliko ljudi, ugrožava se kvalitet života sadašnjih i budućih generacija. Nesumnjivo je da rijeke imaju održiviji potencijal od hidroelektrana, poput  turizma koji može biti koristan za čitavu zajednicu i zato građanima treba omogućiti učešće u procesima donošenja odluka o budućnosti njihovih rijeka”, rekla je Dragana Skenderija, koordinatorica Koalicije za zaštitu rijeka BiH.

Zuzana Vachunova iz češke nevladine organizacije Arnika koja podržava borbu lokalnih zajednica za zaštitu rijeka u BiH, pozvala je i ostale opštine da se pridruže svojim građanima i da zajedno stanu u odbranu rijeka i prava na život u zdravijem okruženju u BiH i u Evropi.

The post Sokolac – prva opština bez brana u BiH first appeared on Gerila.info.

U nedjelju 12. jula širom Bosne i Hercegovine će se održati na desetine događaja na rijekama kako bi se plivanjem u njima slavila njihova ljepota i upozorilo na prijetnje sa kojima se suočavaju izgradnjom sve većeg broja hidrocentrala. Pridruživši se internacionalnoj inicijativi Big Jump (Veliki Skok), Koalicija za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine želi ukazati na devastaciju prirodnih resursa.

Rijeke u našoj zemlji su u opasnosti i neophodno je ozbiljno raditi na njihovoj zaštiti kako ne bi bile nepovratno uništene. Trenutno je u BiH planirano ili u izgradnji više od 400 hidrocentrala. Građani iz cijele BiH će u nedjelju zaplivati na tri jezera i šesnaest rijeka na kojima su hidrocentrale već izgrađene ili su u planu. Zvanični događaj simbolički počinje u 11:55h kako bi ukazali da je kucnulo „5 do 12“ za zaštitu rijeka u BiH.

“U Centru Dr. Stjepan Bolkay kao i Koaliciji za zaštitu rijeka čvrsto vjerujemo da zaštita rijeka nije samo priča o protestima, korumpiranim vlastima i prljavom novcu, to je svakako priča i o ljubavi, smijehu, sportu i bezbroj prelijepih okupljanja na obalama rijeka. Događaj „Big Jump“ ima za cilj podsjetiti nas na veze između rijeka i različitih zajednica koje su tu već stoljećima i zašto je važno raditi na zaštiti i očuvanju rijeka i tradicija vezanih uz rijeke. Rijeke nisu proizvod kojim se može trgovati već naslijeđe koje moramo čuvati i braniti za buduće generacije,“ izjavio je biolog Saudin Merdan, član Koalicije za zaštitu rijeka i predsjednik Centra Dr. Stjepan Bolkay.

Koorganizator događaja je nevladina organizacija Arnika iz Češke, koji su u prošlosti organizirali Big Jump u Češkoj Republici.

„U posljednjih nekoliko dana smo svjedoci velikog uspjeha aktivista ujedinjenih u Koaliciji za zaštitu rijeka BiH. Parlament Federacije Bosne i Hercegovine je izglasao zaključak o zabrani izgradnje novih hidrocentrala. Big Jump može biti neka vrsta zaslužene proslave kao i poziv za donošenje sličnih mjera u Republici Srpskoj i zahtjev Federalnoj vladi da radi na uspješnoj transformaciji parlamentarnih zaključaka u konkretne mjere,“ ističe Zuzana Vachůnová iz Arnike.

Svi koji se žele priključiti ovoj inicijativi su dobrodošli da učestvuju tako što će se kao pojedinci ili sa svojom porodicom i prijateljima pridružiti nekom od već zakazanih lokalnih događaja, ili zaplivati u rijeci/jezeru po svom izboru i tako poslati poruku da su rijeke nisu poslovna prilika za pojedince već blago u kojem možemo svi uživati.

Listu kao i mapu sa svim lokacijama na kojima će se održati Big Jump BiH  12. jula u 11:55 možete pronaći ovdje.

The post 5 do 12 u zaštiti rijeka u Bosni i Hercegovini: Skočimo u njih prije nego bude prekasno! first appeared on Gerila.info.