Do 2020. godine najgori, od 2020. godine bez mrlje u radu. Ovako bi se u najkraćim crtama mogao opisati odnos Radio Televizije Republike Srpske i Regulatorne agencije za komunikacije Bosne i Hercegovine kada su u pitanju kazne izrečene medijima zbog kršenja pravila i kodeksa iz oblasti emitovanja. Do 2020. godine RTRS je svake godine po više osnova kažnjavan od strane RAK-a, od kršenja Kodeksa o audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija, preko kršenja Kodeksa o komercijalnim komunikacijama, sve do kršenja Zakona o komunikacijama. Od 2020. godine RTRS-u nije izrečena nijedna kazna. Da li iza svega stoji slučajnost, profesionalniji pristup RTRS-a izvještavanju ili nešto drugo?

U Pregledu slučajeva iz oblasti emitovanja za period april-decembar 2021. godine, koji izdaje Regulatorna agencija za komunikacije, navodi se da je u periodu od 1. aprila 2021. do 31. decembra 2021. godine Agencija zaprimila 64 prigovora fizičkih i pravnih lica. Pokrenuto je 30 slučajeva vezano za programske sadržaje emitovane u programima RTV stanica u BiH (uključujući i one koji su pokrenuti po službenoj dužnosti, dakle bez prethodno zaprimljenog prigovora), a okončana je istraga za 27 slučajeva. U ukupno 11 slučajeva utvrđeno je kršenje primjenjivih pravila, te su donesene odgovarajuće izvršne mjere.

Među tim prigovorima su bile i prijave protiv RTRS-a. Od četiri prijave, RAK ni u jednom slučaju nije procesuirao RTRS.

[pdf-embedder url=”https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2022/03/PREGLED-SLUCAJEVA-IZ-OBLASTI-EMITOVANJA-2021..pdf” title=”PREGLED SLUČAJEVA IZ OBLASTI EMITOVANJA 2021.”]

U prvom prijavljenom slučaju Srpska demokratska stranka se obratila Agenciji sa prigovorom na prilog emitovan u okviru informativnog programa Dnevnik 2 od 2.10.2021. godine. U prigovoru se navodi da su emitovanjem predmetnog priloga koji govori o protestu opozicije povrijeđena osnovna novinarska načela, te se navodi da prilog čija je tema protest opozicije održan 2.10.2021. godine, nije izvještavao o skupu opozicije, niti su izneseni njeni stavovi, nego je na tendenciozan i jednostran način izneseno niz netačnih i paušalnih ocjena na štetu opozicije.

RAK je donio odluku da RTRS nije prekršio pravila i kodekse.

“Imajući u vidu pravo stanice da kritički posmatra djelovanje političkih partija i njihovih članova na političkoj sceni, kao i da se pravičnost, nepristrasnost i izbalansiranost postižu objavljivanjem svih suprotstavljenih stavova bilo u istom programu ili u nizu drugih programa koji predstavljaju cjelinu u obradi određene tematike, Agencija je u ovom kontekstu cijenila navode stanice da su u ranijim emisijama emitovali zahtjeve opozicije. Također u svjetlu činjenice da je stanica pozvala lidere opozicije da učestvuju u emisiji „Drugi ugao“ dana 4.10.2021, na temu aktuelne političke situacije u RS i BiH, pružajući na ovaj način mogućnost opoziciji da odgovori na sve kritike i optužbe kao i da iznese svoja mišljenja i stavove, Agencija je konstatovala da u ovom predmetu RTRS nije postupila suprotno relevantnim odredbama Kodeksa, odnosno da stanica nije izašla iz okvira poštivanja odredbi Kodeksa koji se tiču principa pravičnosti i nepristrasnosti.”

U drugom slučaju Partija demokratskog progresa se obratila Agenciji sa prigovorom na prilog emitovan u okviru informativnog programa RTRS-a Dnevnik od 03.10.2021. godine. U prigovoru se navodi je u okviru predmetnog priloga pod nazivom „ Šta su Šarović i Borenović radili na sastanku sa Konakovićem koji prijeti Srbiji ratom?“, emitovano niz netačnih, tendencioznih i malicioznih tvrdnji i uvreda na račun predsjednika PDP-a bez da je data mogućnost da se izjasni o navodima autora priloga. U kontekstu navoda iz prigovora podnosilac kaže da je predmetna fotografija sačinjena tokom redovnog sastanka sa međunarodnim predstavnicima 4. jula iste godine, a ne uoči protesta.

RAK je, između ostalog, zaključio da je RTRS postupio “u skladu sa članom 5. Kodeksa o audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija u kojem se navodi da će uočene greške blagovremeno biti ispravljene. Takođe, Agencija je analizirajući predmetni informativni program od 3.10.2021. godine, konstatovala da je RTRS pozvala lidere opozicije da učestvuju u emisiji „Drugi ugao“ dana 4.10.2021, pružajući na ovaj način mogućnost opoziciji da odgovori na sve kritike i optužbe, kao i da iznese svoja mišljenja i stavove, što je u duhu relevantnih odredbi iz člana 5. Kodeksa koji se tiču ispunjavanja principa pravičnosti i nepristrasnosti imajući u vidu se ovi principi u kontekstu navedenog člana ostvaruju bilo u istom programu ili u nizu drugih programa koji predstavljaju cjelinu u obradi određene tematike.”

U trećem slučaju Agenciji se obratio gledalac sa prigovorom na prilog o obilježavanju godišnjice Narodne skupštine Republike Srpske, emitovan u okviru informativnog programa Dnevnik od 24.10.2021.

Uvidom u predmetni sadržaj RAK je konstatovao da nisu prekršene relevantne odredbe pravila Agencije, uzevši u obzir da se informacije predstavljene u Dnevniku tiču događanja iz nedavne prošlosti o kojima ne postoji usaglašen stav na nivou bh. društva.

“S obzirom da Agencija nema mandat da se upušta u tumačenje vrijednosnih sudova i stavova koji se iznose u programu kao odraz uređivačke politike stanice, ma koliko one izazivale oprečna mišljenja i reakcije gledalaca, predmetni sadržaj posmatran je isključivo kroz poštivanje pravila i propisa Agencije, konkretno Kodeksa o audovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija kojim se uređuju osnovni principi programskih sadržaja pružalaca audiovizuelnih medijskih usluga i uvažavanja uredničke slobode pri izboru tema i načina njihovog predstavljanja.”

U posljednjoj prijavi Agenciji se obratila gledateljka sa prigovorom na RTRS jer je u okviru emisije „Drugi ugao„ koji je RTRS emitovala 15.11.2021, gostovao, kako se navodi, sin Ratka Mladića osuđenog za ratne zločine u proteklom ratu, tražeći da se zabrani emitovanje ovakvih i sličnih sadržaja.

U odluci se navodi da je RAK izvršio uvid u snimak predmetne emisije “cijeneći emitovani sadržaj isključivo u svjetlu zakonskih nadležnosti koji se odnose na emitovani program, imajući u vidu da pravila i propisi Agencije u vezi sa programskim standardima ne sadrže bilo kakvu odredbu kojom se propisuje izbor sagovornika u programima koje emituju nosioci dozvola Agencije, niti Agencija može zabraniti emitovanje pojedinačnih programskih sadržaja na osnovu izbora sagovornika. Emisija je za osnovnu temu imala mural Ratka Mladića u Beogradu koji je u periodu emitovanja programa bio u žiži interesovanja javnosti, o čemu je više sagovornika uključujući i Darka Mladića, iznijelo svoja mišljenja. Nesporna je činjenica da programi poput predmetnog mogu izazvati oprečne reakcije javnosti, te da se kako izbor sagovornika, tako i neki od stavova iznesenih u emisiji, u dijelu javnosti mogu smatrati kontroverznim. Međutim, u konkretnom slučaju nisu utvrđeni elementi koji bi ukazivali na kršenje Kodeksa o audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija.”

Iako je RAK dužan da, pored prigovora, postupa i po službenoj dužnosti, u Pregledu slučajeva iz oblasti emitovanja za period april-decembar 2021. godine nije navedeno da je protiv RTRS-a pokrenut slučaj po službenoj dužnosti. A povoda je bilo.

U analizama Gordane Katane, koja duži niz godina prati izvještavanje RTRS-a i piše analize o kršenju profesionalnih i deontoloških principa medija, možemo vidjeti da RTRS gotovo na dnevnom nivou krši sve novinarske kodekse, ali to nije dovoljno za RAK. Prošle godine RTRS je, prema analizama Katane, u više navrata prekršio profesionalne i etičke norme, ali bez ikakvih posljedica.

Slično je bilo i 2020. godine. RTRS je kršio profesionalne i etičke norme, RAK ih nije sankcionisao. Posljednja izrečena kazna RTRS-u koja je objavljena u godišnjem izvještaju o prekršenim pravilima i propisima bila je 2019. godine.

“Zanimljivo” je da je 2020. godine na čelo Regulatorne agencije za komunikacije postavljen nekadašnji direktor RTRS-a Draško Milinović.

Radio Televiziji Republike Srpske su samo u posljednje tri godine prije dolaska Milinovića na čelo Regulatorne agencije za komunikacije izrečene kazne u visini od više od 160.000 konvertibilnih maraka. RTRS je 2017. godine dobio kaznu u visini od 70.000 KM, dok je današnji direktor RAK-a, a tadašnji direktor RTRS-a, sam kao odgovorno lice u RTRS-u dobio kaznu u iznosu od 15.000 KM. Godinu kasnije, kazne su se smanjile na 38.000 KM, dok su 2019. godine RTRS-u izrečene kazne u iznosu od 60.000 KM.

Od 2020. godine RTRS-u nije izrečena nijedna kazna.

https://www.gerila.info/novosti/drustvo/otkako-je-bivsi-direktor-rtrs-na-poziciji-direktora-rak-nema-objavljenih-kazni-za-rtrs/

Medijski stručnjaci ističu da je i prije dolaska Milinovića na čelo RAK-a, Radio Televiziji Republike Srpske izricano premalo kazni u odnosu na prekršaje koje je činila.

„Činjenica je da je malo kazni izrečeno, upravo zbog toga što RTRS na dnevnoj osnovi krši sve postulate profesionalnog izvještavanja, a to je jezik mržnje, ksenofobija, poticanje na vjersku, nacionalnu netrpeljivost, pa i rasnu ako govorimo o migrantima. RTRS je bio do te mjere eksplicitan da je bilo premalo sankcija“, ističe Gordana Katana.

Marko Divković, predsjednik Udruženja BH novinari, ističe da su sve kazne koje su izrečene RTRS-u vrlo jasne i dokumentovane.

„Kada bi uzeli kriterijum kontinuiranog tendencioznog promovisanja interesa jedne strane, tj. vladajuće političke strukture, RTRS-u bi faktički svaki dan trebalo izricati neku kaznu za taj prekršaj. RTRS je televizija koja kontinuirano krši profesionalne i mnoge druge standarde.“

Divković navodi da se ne može tvrditi da je za vrijeme Milinovićevog prethodnika na čelu RAK-a, Predraga Kovača, bilo politički motivisanih kazni. Međutim, smatra da su te kazne bile zaslužene.

„Zašto u ovom momentu nema kazni? Činjenica da je na čelo RAK-a došao čovjek sa jedne takve pozicije svakome daje povoda za zaključak da je u pitanju jedna jasna politički dirigovana linija. Ukupna aktivnost RAK-a otkako je Milinović na čelu je poprilično depresirana, nije izložena javnosti, dok su informacije upućene javnosti ‘otkuhane u varikini’.“

Predsjednik Kluba novinara Banja Luka Siniša Vukelić ističe kako je uopšte paradoks da je Draško Milinović došao na mjesto direktora RAK-a sa mjesta direktora medija koji je bio najviše kažnjavan upravo od Regulatorne agencije za komunikacije.

„Odjednom pada broj kazni za RTRS i mnogi smatraju da je to potpuno neprihvatljivo i on nema podršku medijske zajednice, društvene zajednice da bi mogao da obavlja tako odgovoran posao.“

Gledajući samo izvještaje RAK-a moglo bi se zaključiti da je RTRS “šampion” profesionalnog i odgovornog novinarstva, medij koji je za 180 stepeni promijenio svoj pristup u izvještavanju. Naravno, kada bi zanemarili političke uticaje. RTRS je prošao put od “najgoreg” do “najboljeg” medija – u par političkih poteza.

Gerila.info

The post Od “najproblematičnijeg” do “najboljeg” medija: RTRS bez kazni Regulatorne agencije za komunikacije i u 2021. godini first appeared on Gerila.info.

Do dolaska nekadašnjeg direktora RTRS-a Draška Milinovića na čelo RAK-a u julu 2020. godine, RTRS-u su izricane kazne po više osnova – od kršenja Kodeksa o audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija, preko kršenja Kodeksa o komercijalnim komunikacijama, sve do kršenja Zakona o komunikacijama. Posljednja izrečena kazna RTRS-u koja je objavljena u godišnjem izvještaju o prekršenim pravilima i propisima bila je 2019.

Već sljedeće godine, kada je Draško Milinović postavljen za direktora RAK-a, RTRS-u nije izrečena nijedna kazna. Tako je bilo i u prva tri mjeseca 2021. godine. Što se ostatka godine tiče, u RAK-a kažu da je u toku izrada Izvještaja o kršenjima pravila i propisa Agencije za 2021. godinu, koji će uskoro biti objavljen i dostupan na web stranici Agencije, tako da za sada nije poznato da li je u ostatku 2021. bilo zvaničnih slučajeva kršenja pravila i propisa u oblasti emitovanja od strane RTRS-a. Simptomatično je da su RTRS-u izostale kazne odmah po dolasku Milinovića na čelo RAK-a.

Uzevši u obzir koliko je RTRS dobijao kazni prije dolaska Milinovića na čelo RAK-a i koliko ih sada dobija, odnosno ne dobija, postavlja se pitanje da li su izrečene kazne za vrijeme Milinovićevog prethodnika Predraga Kovača bile prestroge i politički motivisane ili argumentovane i na mjestu, odnosno da li je izostanak kazni za vrijeme Milinovića politički motivisan ili argumentovan i na mjestu?

Novinarka Gordana Katana, koja duži niz godina prati izvještavanje RTRS-a i piše analize o kršenju profesionalnih i deontoloških principa medija, ističe da se nikako ne bi složila sa tezom da je RAK u periodu prije imenovanja Draška Milinovića za direktora, odnosno za vrijeme Predraga Kovača, bio politički motivisan kada je izricao kazne RTRS-u.

„Činjenica je da je malo kazni izrečeno, upravo zbog toga što RTRS na dnevnoj osnovi krši sve postulate profesionalnog izvještavanja, a to je jezik mržnje, ksenofobija, poticanje na vjersku, nacionalnu netrpeljivost, pa i rasnu ako govorimo o migrantima. RTRS je bio do te mjere eksplicitan da je bilo premalo sankcija“, ističe Katana.

Sličnog stava je i Marko Divković, predsjednik Udruženja BH novinari, koji ističe da su sve kazne koje su izrečene RTRS-u vrlo jasne i dokumentovane.

„Kada bi uzeli kriterijum kontinuiranog tendencioznog promovisanja interesa jedne strane, tj. vladajuće političke strukture, RTRS-u bi faktički svaki dan trebalo izricati neku kaznu za taj prekršaj. RTRS je televizija koja kontinuirano krši profesionalne i mnoge druge standarde.“

Izrečene kazne

Radio Televiziji Republike Srpske su samo u posljednje tri godine prije dolaska Milinovića na čelo Regulatorne agencije za komunikacije izrečene kazne u visini od više od 160.000 konvertibilnih maraka. RTRS je 2017. godine dobio kaznu u visini od 70.000 KM, dok je današnji direktor RAK-a, a tadašnji direktor RTRS-a, sam kao odgovorno lice u RTRS-u dobio kaznu u iznosu od 15.000 KM. Godinu kasnije, kazne su se smanjile na 38.000 KM, dok su 2019. godine RTRS-u izrečene kazne u iznosu od 60.000 KM.

RTRS je 2019. godine zbog emitovanja priloga o masakru na tuzlanskoj Kapiji dobio kaznu u iznosu od 12.000 KM. RTRS je tada u informativnom programu Dnevnik 2 izvještavao o zaključku konačnog izvještaja međunarodnih eksperata „kako se nije radilo o eksploziji granate ispaljene sa Ozrena, već je riječ o simultanoj terorističkoj eksploziji sedam koordinisanih detonacija. Pri tome se prilog nije fokusirao na usko prezentiranje nalaza komisije, već su emitovana mišljenja i određenih sagovornika, što govori o činjenici da se RTRS potrudio da pribavi određena mišljenja na prezentiranu temu, ali samo onih koji bezrezervno podržavaju prezentirani nalaz komisije. Na ovaj način, suprotno profesionalnoj novinarskoj etici, prezentirane informacije poprimaju više senzacionalistički i propagandni, a manje informativni karakter“.

Takođe, u navedenom programu RTRS je kroz interpretaciju nalaza komisije naveo da se „čak 27 žrtava sa tuzlanske Kapije mogu uslovno označiti kao potencijalni bombaši samoubice. Proglašavajući ih na taj način (samo)ubicama bez dovođenja u pitanje nalaza komisije, za posljedicu ima dehumanizaciju žrtava i povredu ljudskog dostojanstva, što je suprotno svim načelima profesionalne novinarske struke“, ističe se u Izvještaju Regulatorne agencije za komunikacije o izrečenim izvršnim mjerama iz oblasti emitovanja u 2019. godini.

RTRS je 2019. godine sa 7.000 KM kažnjen zbog priloga gdje su navedene informacije koje su, kako su tada tvrdili iz te medijske kuće, dobili „od stranih tajnih službi i tiču se nezakonitog pokušaja promjene vlasti u RS od strane pojedinih ambasada, potpomognutih dijelom nevladinog sektora i medija, te dijela opozicije u RS“. RTRS je gledaocima „iznio informacije o potencijalnim prijetnjama koje dolaze od inostranih faktora i njihovih domaćih pomagača, propustivši da tačnost iznesenih informacija prethodno provjeri kod više izvora, a prevashodno nadležnih institucija (Ministarstvo bezbjednosti BiH, OSA i dr.) za koje je vjerovatno da te podatke mogu potvrditi ili demantovati. Sve to je svakako trebalo biti dio emitovanih izvještaja. Umjesto toga, stanica je navedene informacije prezentirala kao neosporne činjenice, ne iznoseći ni najmanju sumnju u njihovu tačnost“, navodi se u Izvještaju.

Politička pristrasnost

RTRS-u, pored senzacionalističkog i propagandnog izvještavanja, ni politička i ideološka pristrasnost nisu strane. Tako su 2017. i 2018. dobili kazne (28.000 KM) zbog „kontinuiranog tendencioznog promovisanja interese jedne strane, tj. vladajuće političke strukture, kroz selektivan pristup izvještavanju, konstantno prikazivanje favoriziranih pojedinaca ili subjekata na afirmativan način te u pozitivnom kontekstu, dok je o aktivnostima opozicionog bloka stranaka u velikom broju slučajeva izvještavala isključivo kritički“.

Kada je riječ o političkom uticaju, Marko Divković ističe da ne može tvrditi da je za vrijeme Kovača bilo politički motivisanih kazni. Međutim, smatra da su te kazne bile zaslužene.

„Zašto u ovom momentu nema kazni? Činjenica da je na čelo RAK-a došao čovjek sa jedne takve pozicije svakome daje povoda za zaključak da je u pitanju jedna jasna politički dirigovana linija. Ukupna aktivnost RAK-a otkako je Milinović na čelu je poprilično depresirana, nije izložena javnosti, dok su informacije upućene javnosti ‘otkuhane u varikini’.“

Pokušali smo stupiti u kontakt sa direktorom RAK-a Draškom Milinovićem, kako bismo dobili njegov komentar o izrečenim kaznama RTRS-u do njegovog dolaska na čelo te institucije, odnosno o izostanku kazni nakon što je postavljen za direktora, ali su nas iz Agencije obavijestili da u RAK-u nije praksa da tijela Agencije (Generalni direktor i Savjet Agencije) pojedinačno naknadno komentarišu izrečene sankcije u prvostepenom i drugostepenom postupku i da su u njihovim godišnjim i periodičnim izvještajima detaljno i iscrpno obrazloženi svi procesuirani slučajevi i izrečene sankcije. Nismo dobili informacije o izrečenim mjerama nakon marta 2021.

Pozicija direktora RAK BiH

Predsjednik Kluba novinara Banja Luka Siniša Vukelić kaže kako je uopšte paradoks da je Draško Milinović došao na mjesto direktora RAK-a sa mjesta direktora medija koji je bio najviše kažnjavan upravo od Regulatorne agencije za komunikacije.

„Odjednom pada broj kazni za RTRS i mnogi smatraju da je to potpuno neprihvatljivo i on nema podršku medijske zajednice, društvene zajednice da bi mogao da obavlja tako odgovoran posao.“

Ne ulazeći u detalje kazni kada je direktor bio Kovač, odnosno u izostanak kazni za vrijeme Milinovića, Vukelić naglašava da na takvoj poziciji ne može biti politički povezana osoba, što je, kako navodi, bio slučaj i sa Kovačem i sa Milinovićem.

„Oba mandata različitih direktora su dokaz da nešto ne štima. Nemoguće je da je tako opao broj kršenja standarda kada je došao Milinović, ali ne možemo znati ni da nešto nije bilo prouzrokovano jednostavno nekom odmazdom dok je bio Kovač. Kovač i Milinović su usko politički povezani sa strankama u Republici Srpskoj i to mjesto koje je pripalo u raspodjeli fotelja Republici Srpskoj koriste uvijek oni koji imaju uticaja i odluke da donesu ko će biti tu. Ta osoba mora biti od integriteta, kredibiliteta, sa karijerom, i imati podršku medijske zajednice, kako bi taj regulator, vrlo važan za elektronske medije, mogao sa punim pravom da donosi odluke.“

Prema Zakonu o telekomunikacijama, generalnog direktora predlaže Vijeće Agencije, a potvrđuje Vijeće ministara u roku od 30 dana nakon podnošenja prijedloga, posebno vodeći računa o članu 36 zakona, a to je da je agencija funkcionalno nezavisna i neprofitna institucija. Zvaničnici na zakonodavnim ili izvršnim funkcijama na svakom nivou vlasti, ili članovi tijela političkih stranaka također se ne mogu predložiti za generalnog direktora.

Inače, RAK je 2020. godine u osam slučajeva, koliko je bilo prijava, donio odluku da RTRS nije prekršio pravila i propise. Do marta 2021. u dva slučaja, koja su prijavljena, takođe nisu utvrđena kršenja pravila i propisa.

RTRS su u tom periodu prijavljivali građani za „plasiranje netačnih informacija za period agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992-1995.”, zatim zbog „povrede principa nepristrasnosti od strane voditelja prilikom gostovanja predsjednika Vlade Republike Srpske Radovana Viškovića“, kao i u vezi sa „emitovanjem priloga o Institutu za istraživanje genocida-Kanada“. Takođe, zbog „pristrasnog izvještavanja u prilogu o obilježavanju 1. marta kao Dana nezavisnosti BiH koji je ocijenjen kao nelegalan“, kao i zbog priloga „u kojem je objavljen dio stenograma sa sastanka članova Predsjedništva BiH i ambasadora Kvinte na kojem je usvojen Program reformi, a u kojem se tvrdi da se u istom ne radi o Akcionom planu za članstvo u NATO-u na čemu je insistirao Milorad Dodik“. Građani su RTRS prijavljivali i zbog gostovanja Milorada Dodika u programu RTRS-a, navodeći da je „upotrijebio pogrdnu riječ ‘Šiptari’, koju je podnosilac prigovora okarakterisao kao govor mržnje“, kao i zbog „prekršenog načela pravičnosti i nepristrasnosti, budući da su iznesene negativne konotacije na račun više pojedinaca i organizacija, a kojima nije pružena mogućnost da sudjeluju“.

Agencija je zaprimila prigovor i od Helsinškog parlamenta građana Banja Luka zbog „emitovanja neistinitog i tendencioznog priloga sa ciljem raspirivanja vjerske i nacionalne mržnje“. Takođe, RTRS je prijavila i Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine zbog „netačne informacije da je Suad Arnautović kao građanin uputio zahtjev za poništavanje izbora u Srebrenici“, kao i da RTRS „nije objavila demant koji je uputio CIK BiH na ovu informaciju“.

Dužnosti regulatora

Iako je RAK 2020. i 2021. godine protiv RTRS-a zaprimio prijave od građana, nevladinih organizacija i državnih agencija, nije bilo nijedne objavljene kazne do sada. Novinarka Gordana Katana smatra da u tome leži jedan od ključnih problema kada su u pitanju kazne za kršenje pravila i propisa.

„Regulator je dužan po službenoj dužnosti da prati rad javnih emitera i da shodno tome reaguje. Međutim, to potpuno izostaje, pa u stvari sve sankcije koje su izricane, bile su izricane na osnovu žalbi koje su upućivali iz određenih nevladinih organizacija koje su se žalile na izvještavanje RTRS-a.“

Katana naglašava da se iz samog sadržaja na koji se prigovor odnosio može vidjeti da se radilo o situaciji kada se moralo sankcionisati.

„Činjenica je da je bar u nekom trenutku regulator radio ono nešto što mu je bio posao a ovo sada je sve granice prešlo. Samo pogledajte dnevnike koji su emitovani u periodu od početka januara ove godine, vi imate takva drastična kršenja kodeksa javnih emitera da je to strašno. Više niko i ne ulaže ni prigovore ni žalbe ni tužbe jer su jednostavno svjesni da od toga nema ništa.“

Međutim, ne slažu se svi s konstatacijom da je RTRS drastično kršio pravila i propise. Vršilac dužnosti predsjednika Udruženja novinara Republike Srpske Danijel Simić ističe da je RAK „političko tijelo koje je uvijek korišteno za disciplinovanje srpskih medija“.

„Ovo što mi imamo danas, odnosno situaciju u medijima u Federaciji, i situaciju kakva je u medijima Republike Srpske, to se ne može porediti u smislu nivoa tolerancije, u smislu uvažavanja sagovornika, u smislu pitanja drugoj strani šta misli itd. Tako da bilo kakav rad RAK-a ja ne smatram apsolutno pozitivnom pojavom za čitavo društvo u državnoj zajednici BiH, iz prostog razloga što se ne ponašaju isto u svim sistuacijama i u svim pitanjima što u određenoj mjeri potvrđuje i statistika.“

Sličnog stava je i Branimir Đuričić, predsjednik Skupštine Udruženja novinara Republike Srpske, koji ističe da Udruženje novinara RS smatra da je u kaznama RAK-a upućenim RTRS-u za vrijeme Predraga Kovača bilo i političkih tendencija.

„To možemo konstatovati upravo tom političkom pristrasnošću RAK-a u tom periodu i naravno uporednim metodama, jer šta se u to vrijeme dešavalo recimo sa Federalnom TV, sa BHRT, ako pogledamo sadržaje programa, zastupljenost političkih stranaka i ostale elemente.“

Iako ističe da „nije nikakava tajna da je RTRS u jednom periodu kada je dobijao kazne, neke od njih zasluženo dobio i da su bez ikakve sumnje bile dokazane ili greške ili nedovoljna provjera podataka ili možda čak u nekim dijelovima i umišljaj RTRS-a“, dodajući da ne amnestira ni sebe, kao novinara RTRS-a, ni članove Udruženja novinara RS, ni kolege sa RTRS-a „koji se u nekim dijelovima definitivno jesu ogriješili, na čelu sa mnom, o neke profesionalne standarde“, ipak naglašava da je Udruženje novinara RS zadovoljno što je „ravnoteža na neki način vraćena u odnosu na FTV i BHRT, jer niko ne može reći da su ta dva javna medijska servisa objektivnija u kontekstu navodne ili stvarne neobjektivnosti RTRS-a“.

Ukoliko bi se u obzir uzele samo zvanične statističke podatke RAK-a, moglo bi se zaključiti da je RTRS neuporedivo profesionalniji medij od Federalne TV i BHRT-a, koji su 2020. godine, prema RAK-u, kršili Kodeks o audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija kao i Izborni zakon BiH, dok RTRS nije dobio nijednu kaznu. Međutim, ono što se ne nalazi u statističkim podacima RAK-a je mnogo ozbiljnije. FTV je izrečena 2020. godine izrečena kazna za kršenja odredbi o zaštiti maloljetnika (3.000 KM), a BHT1 za kršenje Izbornog zakona (6.000 KM).

„Dovedeni smo zapravo u jednu stupicu da na svim medijima imate kršenje kodeksa, ali je RTRS perjanica, uz ATV, onoga što se danas zove jezikom mržnje. Govorim kao monitor, neko ko radi taj posao, ali ću reći i kao građanka i kao novinarka da mi danas svjedočimo da je RTRS perjanica takvog jednog narativa koji je kovanje novog rata, kovanje nove mržnje. I to je strašno, to je problematično što niko na to ne reaguje. Meni je nevjerovatno da nema ni osude, ničega, i da se to tako produkuje“, ističe Gordana Katana.

Osude, ako i postoje, uglavnom su deklarativnog tipa, dok se zbog „delikatne situacije“ u RAK-u, kako ističe član Vijeća Regulatorne agencije za komunikacije Faruk Borić, članovi ovog tijela uzdržavaju od davanja izjava.

“Naravno da bivši direktor RTRS-a ima drugačiji pristup nego prethodni. To je poprilično delikatno i zbog toga smo mi napravili svoju proceduru da ne može svako od nas pojedinačno da iznosi svoje mišljenje, a inače i mi smo u delikatnoj poziciji, istekao nam je mandat davno, čekamo razrješenja. Vijeće ministara je predložilo nove članove, u parlamentu je zapelo.”

Dok se to ne desi, RTRS će i dalje kršiti principe profesionalnog i odgovornog novinarstva, kao što ih konstantno i krši, kako ističe Gordana Katana. Da li će se i kada regulator “trgnuti” i početi da se “miješa u svoj posao”, teško je predvidjeti. Kada bi na čelu RAK-a bili istinski profesionalci, onda ne bismo uopšte morali ni da raspravljamo o ovim problemima, sugeriše Marko Divković.

„Gdje god su profesionalci i ako imaju iole prilike da rade profesionalno, u tim je oblastima stvar drugačija. Tamo gdje politika ne može imati previše uticaja stvari funkcionišu i u javnosti nema nikakvih vijesti o problemima. Ali gdje god je politika mogla da instalira svoje podanike, to je i uradila“, ističe Divković.

„Instaliranje podanika“ na važne funkcije, kao što je direktor Regulatorne agencije za komunikacije, može dovesti samo do još većeg nepovjerenja, kao što je i dovelo, i do situacije da, čak i ako se donesu argumentovane odluke, građani i medijska struka posumnjaju da se iza svega krije politička pozadina. Doduše, ne i onaj dio građana i medijskih radnika koji širenje straha, netrpeljivosti i mržnje, onako kako to radi RTRS, posmatraju kao pravo na slobodu izražavanja.

(Mladen Bubonjić/Mediacentar)

The post Otkako je bivši direktor RTRS na poziciji direktora RAK, nema objavljenih kazni za RTRS first appeared on Gerila.info.

Banjalučka ATV je došla u posjed Zakona o dopuni krivičnog zakonika Republike Srpske koji će se naći pred narodnim poslanicima u petak, 30.jula.

Sadržaj zakona je sljedeći

1 – Ko javno izloži poruzi, preziru ili grubom omalovažavanju Republike Srpske, njenu zastavu, grb, amblem ili himnu, kazniće se kaznom zatvora do tri godine.

2 – Ako je djelo iz stava 1. ovog člana izvršeno na način da se Republika Srpska označi kao agresorska ili genocidna tvorevina ili njeni narodi agresorskim ili genocidnim, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

3 – Ako je djelo iz stava 2. ovog člana izvršilo službeno ili odgovorno lice ili lice u institucijama vlasti ili organu koji se finansira iz javnog budžeta, kazniće se kaznom zatvora od dvije do deset godina.

4- Ako su djela iz st. 1. do 3. ovog člana izvršena u namjeri promjene ustavnog uređenja Republike Srpske, njene teritorijalne cjelovitosti ili nezavisnosti, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od tri do petnaest godina.

Ovaj zakon stupiće na snagu narednog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Republike Srpske”.

Navodi se da je ustavni osnov za donošenje ovog zakona sadržan u članu 10. Ustava Republike Srpske, prema kojem su građani Republike Srpske ravnopravni u slobodama, pravima i družnostima, jednaki pred zakonom i uživaju istu pravnu zaštitu ljudskih prava i sloboda.

Prema Ustavu BiH, Bosna i Hercegovina se sastoje od dva entiteta, Federacije BiH i Republike Srpske, pri čemu svaki od entiteta ima svoje nadležnosti i svoje organe vlasti. Iako se radi o činjenici koja je dobro poznata svim građanima Bosne i Hercegovine, poslednjih godina se veoma često preduzimaju različite aktivnosti kojima se vrijeđa ugled Republike Srpske i njenih građana, sve u cilju provociranja određenih intervencija u Dejtonski mirovni sporazum koje bi vodile ka ukidanju Republike Srpske. Posebnu opasnost po ustavnopravnu poziciju Republike Srpske i njenih naroda predstavljaju javno izrečeni stavovi da je Republika Srpska genocidna i agresorska tvorevina a njeni narodi genocidni i agresorski. Ovakvi javno izrečeni komentari na račun cijelog jednog naroda, predstavljaju necivilizacijski akt kojim se duboko vrijeđa ugled svakog pojedinca i kolektiviteta kojem taj pojedinac pripada. Jedino efikasno sredstvo zaštite svih individualnih i društvenih vrijednosti, pa i ugleda Republike Srpske i njenih naroda, jeste krivično zakonodavstvo. Upravo zbog ovih činjenica se pristupilo kreiranju novih zakonskih rješenja sa ciljem da se kroz organe formalne društvene kontrole obezbijedi sankcionisanje svih ponašanja kojima se vrijeđa ugled Republike Srpske i njenih naroda. Razlozi za donošenje ovog zakona sadržani su u potrebi stvaranja uslova da se prema navedenim pojavama i njihovim učiniocima može reagovati krivičnopravnim mjerama utvrđenim u zakonito provedenom sudskom postupku.

The post Šta donose dva nova zakona kao odgovor Incku: Kazne do 15 godina?! first appeared on Gerila.info.

Od 80 000 izdatih prekršaja za prekoračenje brzine u prošloj godini na putevima u Republici Srpskoj 70 000 izdato je bez ikakvog osnova, odnosno vozači su kažnjeni iako nisu počinili nikakav prekršaj. Ovo za Gerila info tvrdi sudski vještak saobraćajne struke, Milorad Tanasić. Tanasić pojašnjava da policajci radarima zadaju manje brzine od onih koje bi trebali a da vozači, uglavnom, ne vode računa o prestanku važenja znaka ograničenja i pristaju na kazne.

O čemu se radi?

Policija na putevima u Republici Srpskoj radare postavlja i zadaje male brzine na putevima gdje nema posebnog ograničenja brzine. Tako policija, pojašnjava Tanasić, na mjestu gdje je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima BiH ograničenje 80 kilometara na sat radar podesi na 50 zbog znaka čije važenje je prestalo raskrsnicom koja se nalazi poslije znaka.

Zakonom je precizirano da svaki znak ograničenja prestaje da važi nakon prvog sljedećeg ukrštanja puteva.

“Imamo situaciju u Karanovcu poslije mosta kod pumpe gdje patrola policije postavi radar a tu nema posbenog ograničenja brzine jer je znak ograničenja postavljen prije skretanja na most, na drugu stranu Vrbasa i putu prema Kneževu i nakon te raskrsnice prestaje da važi. Vozači na dijelu puta koji pokriva radar sa policijom mogu da voze 90 na sat a da ne budu u prekršaju. Tako da tu niko ne može da dobije kaznu ukoliko vozi 70 ili 80 kilometara na sat”, pojašnjava za Gerila info Milorad Tanasić.

On dodaje da je takvih primjera nebrojeno samo oko Banjaluke i u Banjaluci a naročito je primjetno kažnjavanje vozača zbog prekoračenja brzine u naseljenom mjestu.

“Zakon ne prepoznaje naseljeno mjesto u BiH odnosno prepoznaje ali nema posebne table za naseljeno mjesto. Jasno je u Zakonu precizirano koji uslovi treba da budu ispunjeni da bi se pojedina dionica puta mogla tretirati kao da prolazi kroz naseljeno mjesto a te uslove malo koja dionica ispunjava. To ne spriječava policiju da kažnjava vozače za navodno kršenje ograničenja brzine kroz naseljeno mjesto”, pojašnjava Tanasić.

Zakon o bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH precizira da je naseljeno mjesto ono mjesto koje sa obe strane puta ima red kuća ili zgrada, trotoar…Tako nije moguće da se kao naseljeno mjesto tretira nekoliko kuća sa jedne ili druge strane puta, pojašnjava Tanasić.

U Ministarstvu unutrašnjih poslova tvrde da policajci vode računa o tome gdje postavljaju radare i gdje mjere brzinu vozila.

“Ističemo da se prilikom rada sa uređajima za mjerenje brzine posebno vodi računa o tome da se ne zadaje brzina manja od opšteg ograničenja, odnosno ograničenja određenog saobraćajnim znakom. Takođe, ukoliko su iz različitih pravaca različita ograničenja, na uređaju se podešava veće ograničenje, kako bi se maksimalno izašlo u korist vozača”, odgovorili su nam iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske.

U ovom ministarstvu napominju da je radarska kontrola brzine zaslužna za povećanje bezbjednosti na putevima.

“Iz svega navedenog smatramo da je trend povećanja bezbjednosti u saobraćaju postignut dijelom i zahvaljujući radarskim sistemima”, tvrde u MUP-u RS.

Sudski vještak saobraćajne struke Milorad Tanasić tvrdi da sudovi u Republici Srpskoj, odnosno sudije koje vode predmete po zahtjevima vozača za sudsko odlučivanje, uglavnom i pored činjenica koje idu u korist vozačima staju na stranu policije.

Svjedoči da je on prisustvovao suđenjima na kojima je kako tvrdi dokazano da vozači nisu prekršili zakon u smislu prekoračenja brzine ali da su sudije vjerovale policajcima. Tvrdi i da velik problem postoji sa radarima, da se dešava da policajci na suđenjima predstave drugi radar od onog kojim je zabilježen navodni prekršaj kao i da je vozačima vrlo teško dokazati gdje je navodni prekršaj tačno zabilježen.

Inače na putevima u Republici Srpskoj postoji ogroman broj saobraćajnih znakova koji nemaju nikakvog smisla. To su najčešće znakovi za ograničenje brzine koji su postavljeni neposredno pred raskrsnice koje automatski poništavaju njihov značaj.

Republika Srpska nema evidenciju saobraćajnih znakova što znači da su milioni bačeni na nepotrebne znakove.

GERILA info

The post Kazne za prekoračenje brzine često bez osnova!? first appeared on Gerila.info.

Nove kamere postavljene u Banjaluci zadaju glavobolju vozačima. Dok niko ne spori da njihovo postavljanje može samo biti od koristi u nastojanjima da se poštuje ograničenje brzine u samom gradu, građani koji su se obratili našem portalu tvrde da dobijaju bezrazložne kazne zbog vožnje neregistrovanog vozila. Tvrde da su kao i svaki put do sada platili osiguranje i predali papire za registraciju ali da se ove godine čeka na završetak registracije duže nego inače.

“Formalno pravno ja možda jesam vozila neregistrovano vozilo ali je vozilo u procesu registracije koja traje danima. Ne mogu ja mjesec dana ranije da predam papire na registraciju kako bi sve na vrijeme bilo urađeno”, kaže za Gerila info banjalučanka koja je u nekoliko dana dobila četiri kazne za vožnju neregistrovanog vozila. Sve kazne poslate su joj na osnovu toga što je kamera zabilježila da vozi neregistrovano vozilo. Po jedna kazna za svako dan u periodu od 16 do 19 oktobra. Ono što je posebno zanimljivo jeste to da nakon prve kazne vozač nije obaviješten da vozi neregistrovano vozilo i nije isključen iz saobraćaja kako nalaže Zakon o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima BiH. Tako ne bi bio u prilici da za isti prekršaj dobije četiri kazne u četiri dana i to je pomenuti zakon jasno precizirao. Naša sagovornica pokazuje da je sve prekršajne naloge dobila u januaru za prekršaje koje je kamera zabilježila u oktobru prošle godine.

U banjalučkoj Policijskoj upravi nisu odgovorili na pitanja u vezi sa navodima vozača. Nisu odgovorili ni kako Zakon o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima BiH tretira kažnjavanje zbog vožnje neregistrovanog vozila putem video zapisa. Taj Zakon je jasan i precizira da neregistrovano vozilo koje je zatečeno u saobraćaju iz saobraćaja isključuje ovlašteni službenik i tako ne bi bilo moguće da vozač počini isti prekršaj u nekoliko dana više puta.

“Tu se radi o produženom prekršaju i ne bi smjelo dolaziti više kazni za isti prekršaj. Tu je zakon jasno precizirao. Naročito je tu problem jer se radi o vozilima koja su završila tehnički pregled i platila osiguranje i čeka se samo završna birokratska potvrda o registraciji. Policijski službenici koji šalju kazne bi morali da uđu u sistem i provjere o čemu se radi a ne da se šalje nekoliko kazni za isti prekršaj građanima”kaže za Gerila info jedan sudski vještak saobraćajne struke.

U banjalučkoj Policijskoj upravi rijetko odgovaraju na konkretna pitanja a u posljednje vrijeme počeli su sa slanjem demantija na objavljene vijesti iako su ignorisali pitanja koja im se šalju i tako odbili da daju svoju stranu priče i objasne javnosti o čemu se zapravo radi.

Poštovani,

Nekoliko stručnjaka saobraćajne struke nam je potvrdilo da Policijska uprava bez razloga šalje kazne vozačima koji su riješili tehnički pregled i platili osiguranje i da u tom slučaju nema osnova za kažnjavanje zbog navodne vožnje neregistrovanog vozila. Takođe tvrde da Zakon ne prepoznaje da se kazne za neregistrovano vozilo izdaju na osnovu video snimka jer tako dolazi do više kazni za isti prekršaj. Tvrde a to piše i u zakonu da neregistrovano vozilo iz saobraćaja isključuje policajac i da u tom slučaju ne može doći do ponavljanja prekršaja.

Molim Vas da odgovorite zbog čega dolazi do slanja kazni vozačima samo na osnovu video zapisa. Da li službenici koji šalju kazne provjeravaju da li je sporno vozilo u procesu registracije odnosno da li je završen tehnički pregled i proces osiguranja?

Molim Vas da budete profesionalni i da odgovorite na pitanja umjest0 da šaljete demantij na nešto na šta ne odgovorite iako Vam je pružena šansa profesionalno, posljednja su pitanja koja smo poslali Policijskoj upravi Banjaluka.

U jednom od posljednjih demantija u ovoj upravi su tvrdili da nema gužvi prilikom registracije vozila, da sve ide redovnom dinamikom kao i da vozači ne dobijaju više kazni u toku jednog dana već samo jednu u toku dvadeset četiri sata.

Novinar Goran Dakić upozorava na lošu praksu institucija da ne odgovaraju na poslata pitanja već da pitanja ignorišu, šalju demantije i koriste pitanja novinara za obračun sa pojedinim medijima ili čak organizovanje konferencija za novinare.

“Ako sve bude kako su glavni inženjeri zamislili, novinari će za koji mjesec biti privođeni i hapšeni samo zato što postavljaju pitanja. Onomad smo listom legitimisani dok smo pratili proteste grupe “Pravda za Davida” iako nam je, bar neformalno i nezvanično, obećan nesmetan rad. Prije nekoliko dana sam poslao pitanja Institutu za javno zdravstvo RS. Umjesto odgovora dobio sam press direktora Instituta koji je, pred uslužnim diktafonom državne agencije i rado viđenim mikrofonom javnog servisa, govorio o onome što sam ga dan ranije pitao. Slično se ponaša i Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite. Mene više ništa ne čudi. Čak ni demanti PU Banja Luka na tekst čija su pitanja danima ignorisali. To jeste bahato, to jeste bezobrazno, to jeste nečuveno, ali je, nažalost, očekivano. Smrt novinarima, živjela stranka – eto parole našeg socijaldemokratskog društva”, kaže za Gerila info novinar Goran Dakić.

U jednom od odgovora banjalučke Policijske uprave, na primjedbu da ne odgovaraju na pitanja već da šalju demantije, odgovoreno nam je da je zakonski rok za odgovore petnaest dana.

GERILA info

The post Može li policija na osnovu novih kamera da kažnjava vozače zbog “neregistrovanog” vozila za koje je obavljen tehnički pregled i plaćeno osiguranje first appeared on Gerila.info.

Posljednjih nekoliko dana policija u Republici Srpskoj pojačala je kontrole građana na ulicama kao i kažnjavanje onih koji ne nose zaštitne maske na licu. Policija u ovom slučaju ne radi ništa pogrešno jer je posljednjeg dana aprila predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović potpisala uredbu sa zakonskom snagom koja propisuje kazne od 100 do 300 maraka za one građane koji ne nose zaštitnu opremu, koji se ne pridržavaju fizičke distance ili krše druge mjere zabrana. Prvobitno je bilo propisano i da je nenošenje rukavica na otvorenom takođe kažnjivo ali se od toga odustalo. Za sada Vlada, koja predlaže uredbe, ne odustaje od mjere obaveznog nošenja zaštitnih maski na licu na otvorenom prostoru. Svjetska zdravstvena organizacija je u nekoliko navrata naglasila kako nošenje maski napolju ne može biti od koristi koliko može da šteti, naročito ukoliko je lice koje nosi masku zdravo.

Nošenje maski na otvorenom naročito ukoliko se lice kreće samo i nije u grupi gubi svaki smisao a lice koje nosi masku samo može da ima posljedice po zdravlje ukoliko masku nosi duže vremena. I pored svega toga policija kažnjava i one koji su bez maske na licu zatečeni iako su ulicom hodlai sami i iako su masku imali u džepu u slučaju potrebe. Policija u svakom slučaju postupa po donešenoj Uredbi. Ministarstvu zdravlja smo poslali pitanja u vezi sa kažnjavanjem građana koji imaju maske ali ih ne nose ukoliko sami hodaju. Pitali smo ih i da li uredba koja to definiše može biti promijenjena. Odgovor nije stigao.

U međuvremenu je banjalučka policija, objavio je novinar Slobodan Vasković, počela da reaguje i na saznanja o kršenju mjera zabrane okupljanja i izolacije. U svojstvu svjedoka, tako je saopšeno, saslušan je i načelnik banjalučkog Odjeljenja za prostorno uređenje Slobodan Stanarević koji se, sudeći prema fotografiji objavljenoj na Facebooku, nalazio u društvu nekoliko lica u stanu lica kojem je izdata mjera karantina zbog ulaska u zemlju iz inostranstva. Policija je saopštila i da je o slučaju obavješteno nadležno tužilaštvo. Gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić zatražio je od nadležnih službi dodatne informacije o slučaju u koji je umješan načelnik jednog od najbitnijih grradskih odjeljenja.

Nakon slučaja “Korona dernek” u Sarajevu čiji akter je bio i SNSD-ov ministar u Savjetu ministara Staša Košarac, pojavilo se još nekoliko slučajeva kršenja mjera zabrane okupljanja. Jedan od njih je i bijeljinski slučaj u kojem su se kršeći mjere zabrane gostili i zabavljali lokalni PDP-ovci i SNSD-ovci.

GERILA info

The post Kažnjavanje zbog maski. Policija istražuje zabavu na kojoj je bio načelnik banjalučkog odjeljenja za prostorno uređenje first appeared on Gerila.info.