TI BiH je terenskim snimanjem evidentirao 437 promotivnih plakata na lokacijama predviđenim za plaćeno oglašavanje, čija se ukupna vrijednost za 15 dana kampanje procjenjuje na 297.000 KM. Karanova kampanja imala je dva i po puta više takvih oglasa. Paralelno, samo u prvih 11 dana kampanje, predizborni skupovi su procijenjeni na dodatnih 407.000 KM, pri čemu je SNSD potrošio najviše – uglavnom zahvaljujući velikim skupovima i skupim restoranskim uslugama.

Medijska slika pokazuje još dublju neravnotežu. Prema monitoringu koji je radio TI BiH, Karanova kampanja u televizijskim programima koštala je više od 80.000 KM, dok SDS nije imao nijedan plaćeni spot na televizijama koje su analizirane. Na portalima i društvenim mrežama pojavili su se brojni promotivni sadržaji koji nisu označeni kao plaćeni, ali su ih, po karakteru i narativu, analitičari jasno prepoznali kao dio političkog marketinga.

Kampanja na platformama kompanije Meta bila je neuporedivo skromnija nego u ciklusima redovnih izbora. SNSD skoro da nije koristio Facebook i Instagram oglase preko zvaničnih stranica, što ukazuje da su ključni resursi preusmjereni na tradicionalnije oblike promocije i na medije pod državnim uticajem.

I dok stranke, prema zakonu, moraju objaviti promete sa posebnog računa za kampanju, TI BiH upozorava da je nadzor gotovo simboličan. Novi zakon u RS više ne predviđa finansiranje stranaka iz budžeta, pa će biti posebno važno utvrditi odakle stranke pokrivaju stotine hiljada maraka izborne potrošnje. Već su zabilježene značajne razlike između prijavljenih i stvarnih troškova: na prošlim lokalnim izborima stranke su ukupno prijavile 2,6 miliona KM manje, a samo SNSD nije prijavio troškove predizbornih skupova u iznosu od oko 1 milion KM.

Medijska dominacija SNSD-a bila je najvidljivija na RTRS-u, koji je u 11 dana kampanje Karana prikazao 57 puta, kroz ukupno 2 sata i 20 minuta programa. Branku Blanuši pripalo je svega 20 sekundi, u vidu dvije kratke izjave. Kako Izborni zakon zabranjuje promociju kandidata u informativnim emisijama, Karan je prikazivan kao ministar i „profesor ustavnog prava“, dok Blanuša, koji nema javnu funkciju, nije imao mogućnost da se pojavi u okviru institucionalnih aktivnosti.

Ipak, najveću količinu prostora nije dobio ni jedan ni drugi kandidat – već Milorad Dodik, koji se u 11 dana kampanje pojavio čak 66 puta, u trajanju od 1 sat i 45 minuta programa. Iako bez ikakve funkcije, njegovi događaji – posjete lokalnim zajednicama, označavanje početka radova, posjete preduzećima – prikazivani su kao aktivnosti od institucionalnog značaja, uz prisustvo Karana. Time se u potpunosti briše granica između funkcije i kampanje, iako je zloupotreba javne pozicije za političku promociju izričito zabranjena zakonom.

RTRS je u cijelom periodu kampanje za SNSD-ove funkcionere izdvojio gotovo 11 sati programa, dok su funkcioneri SDS-a ukupno bili prisutni samo 7 minuta i 24 sekunde.

TI BiH je istovremeno dokumentovao 154 slučaja zloupotrebe javnih resursa tokom predizbornog perioda. Najveći broj odnosi se na otvaranja javnih radova, koja se intenziviraju samo u vrijeme izbora, te na podjele jednokratnih pomoći građanima – što je zakonom strogo zabranjeno. Zbog toga su podnesene prijave protiv načelnika Ugljevika, Stanara i Foče, koji su dijelili novčane pomoći penzionerima, socijalnim kategorijama ili višečlanim porodicama, koristeći javna sredstva za izbornu korist.

TI BiH je do sada podnio devet prijava CIK-u, uključujući dvije za preuranjenu kampanju SNSD-a. CIK je izrekao kazne: 6.000 KM SNSD-u za zloupotrebu djece na skupu u Istočnom Sarajevu i 30.000 KM zbog govora mržnje Milorada Dodika. Prijava protiv ministra finansija Srđana Amidžića, zbog narušavanja integriteta izbornog procesa, odbačena je zbog tehničke okolnosti – izjava je data prije zvanične prijave SNSD-a za učešće na izborima.

Iako je kampanja za prijevremene izbore bila manje intenzivna nego u redovnom ciklusu, TI BiH naglašava da je sankcionisanje zloupotreba javnih resursa od presudne važnosti. Mali broj kazni u prethodnim ciklusima nije promijenio duboko ukorijenjene obrasce ponašanja. Političke strukture i dalje vide javne institucije, budžete i medije kao produžetak stranačke kampanje – a ne kao resurse svih građana.

GERILA

The post Kampanja za prijevremene izbore koštala skoro 800.000 KM: SNSD dominira troškovima, medijskim prostorom i zloupotrebama javnih resursa first appeared on Gerila.info.

Težak dan za prekodrinske, a i sve ostale Srbe, nije nimalo uticao na raspoloženje Milorada Dodika, koga, realno, ni jedno ni drugo ne interesuje. Jer, počela je kampanja — a na izborima, formalno, ne učestvuje on, ali ima svog “takmičara”. Sa hrvatskim vlastima, predvođenim HDZ-om, već godinama savršeno funkcioniše, zahvaljujući im se redovno i javno, nakon svih peripetija sa SAD, OFAC-om, Šmitom i Sudom BiH, iz kojih je, objektivno, izašao kao pobjednik. Incidente u Zagrebu i Splitu nije spomenuo, kao ni sramni okrugli sto održan u hrvatskom Saboru čiji su učesnici tvrdili da Јasenovac nije bio logor smrti, već radni logor. Vjerovatno neće ni Marijinu sudbinu — zašto bi, kad tu istu sudbinu kroje njemu lojalni kadrovi u Hercegovini.

Ali vratimo se na Sinišu Karana. Sam izlazak SNSD-ove vrhuške iz Palate Republike pokazao je ko je i dalje “glavni baja”, jer se Karan gotovo stidljivo šunjao iza svog stranačkog šefa. I to otvara jedno sasvim logično pitanje — ko je dozvolio da kampanja SNSD-a počne iz Palate, koja predstavlja instituciju Republike Srpske, a ne iz prostorija stranke u banjalučkom naselju Rosulje? Ali, jasno je: Dodik diktira ko se i kuda kreće, kada i kako se lijepe prvi plakati — i, naravno, na njima dominira on.

On prvi daje izjavu, on otvara kampanju, on komanduje kadrom. I, da se ne lažemo, svi novinari i okupljeni žele čuti samo njega.

I sam Karan je na svoj nalog na mreži X postavio video na kojem dominira – znate već ko!

Глас за Каранa је глас за Додика!

Побиједиће Српска! pic.twitter.com/L0YC27SthC

— Siniša Karan (@sinisa_karan) November 8, 2025

Karan je, već na startu, podsjetio na Rajka Kuzmanovića – nekada vrsnog profesora i intelektualca, a kasnije “institucionalnu ikebanu”, predsjednika čije je ime ostalo, ali ne i glas. Akademske reference pretvorene su u protokolarnu poslušnost.

Paradoksalno, upravo je Dodik, u svojoj samouvjerenosti, izgovorio možda i najistinitiju rečenicu o današnjoj Republici Srpskoj:

“Mi smo SNSD, mi smo snaga naroda, mi smo ono što ovom narodu treba i što narod nema ništa bolje od ovoga.”

I zaista — ima li ovaj narod išta “bolje od ovoga”? Kada se pogleda opoziciona estrada u Srpskoj, gdje se ne zna ko kome radi iza leđa, ko je povezan sa SNSD-om, a ko sa Vučićem, čini se da jedino Dodikov SNSD ima, kakav-takav, pravac.

A taj pravac mogao bi biti — konačna rasprodaja Republike Srpske. Tome u prilog govori i činjenica da je, nakon Banjaluke, prva destinacija SNSD-ove delegacije u kampanji bila upravo Lopare.

Tamo je Dodik večeras poručio da su ovi izbori “nametnuti od muslimana iz Sarajeva” i da je “glas za Karana – glas za njega”. Dodao je i da nije “vezan za funkciju”, nego “za narod”, te da je “komoditet svoje porodice podredio interesima Republike Srpske”.

Upravo Lopare, tačnije Majevicu, već godinama u fokusu su javnosti – pogotovo nakon što je Dodik, polovinom februara, ove godine u jeku svoje borbe za Šmitom u posjetu primio predstavnike kompanija Rock Tech i Arcore AG.

Република Српска није никад боље стајала него данас, имамо стабилне односе са Србијом, одличне са Мађарском, Русијом, Кином и са новом америчком администрацијом.

Дошло је вријеме да на овим изборима народ у Лопарама и широм Републике пресуди онима који су жељели да суде Српској.… pic.twitter.com/7yf4NevNsK

— Милорад Додик (@MiloradDodik) November 8, 2025

Podsjećamo, kompanija Rock Tech Lithium Inc. potpisala je 19. februara obavezujući sporazum o poslovnoj kombinaciji sa švajcarskom firmom Arcore AG, koja je svega nekoliko dana ranije podnijela zahtjev za eksploataciju litijuma u Loparama. Dodik ih je pimio u posjetu dva dana poslije. Sporazum predviđa osnivanje zajedničkog evropskog preduzeća koje će upravljati i Rock Techovim „Guben konverterom“ u Njemačkoj i projektom Arcore Lopare u BiH, čime se povezuje čitav lanac — od rudnika do litijuma spremnog za baterije.

Na nedavno održanoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, lider Liste za pravdu i red Nebojsa Vukanović upozorio je na moguće političke dogovore u vezi s koncesijama na rudna bogatstva, uključujući i litijum na Majevici. Tokom rasprave o Prijedlogu zakona o predmetima od dragocjenih metala, Vukanović je podsjetio da je, prema njegovim riječima, Milorad Dodik neposredno prije ukidanja sankcija navodno izjavio da je spreman ponuditi resurse Republike Srpske u zamjenu za političku podršku.

“Tu političku podršku je i dobio, ali javnost ne zna kakvi su detalji razgovora. Da li postoje dogovori u vezi s koncesijama na rudna bogatstva, uključujući litijum na Majevici?”, upitao je Vukanović.

Šef Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Srdjan Mazalica, odgovorio je da su navodi opozicije pogrešno interpretirani, naglašavajući da Milorad Dodik nije davao takva obećanja, već da je govorio o mogućem uključivanju Sjedinjenih Američkih Država u slučaju da Republika Srpska u budućnosti raspisuje koncesije.

Do 23. novembra dug je put — prepun slogana, lažnih osmijeha, obećanja o “snazi naroda” i tišine o koncesijama, sporazumima i litijumu. Kampanja će, kao i uvijek, biti predstava za narod, ali iza zastava i parola već se jasno vidi ono što slijedi – borba ne za Republiku, nego za ono što je od nje još ostalo da se proda, prepiše ili zadrži pod partijskim patronatom.

P.S. Sjeća li se neko Ane Trišić Babić, inače aktuelne predsjednice Republike Srpske?

Dejan Rakita / GERILA

The post Počela predizborna kampanja SNSD-a: Kandidat Karan kao statista, Dodik u euforiji, prva tribina u Loparama – slučajnost?! first appeared on Gerila.info.

„Učiniću sve da naš kandidat ostvari najbolji rezultat do sada… Nisam rođen da budem doživotni predsjednik“, rekao je Dodik, uobičajeno vežući predstojeću trku za „političku borbu protiv Kristijana Šmita i političkog Sarajeva“.

U istom tonu, Dodik je pozvao stranačke odbore na „punu mobilizaciju protiv dvolične opozicije“ i dodao da će referendum biti održan, uz poruku biračima da na postavljeno pitanje odgovore „ne“.

I dok SNSD tempira trenutak za objavu imena, Dodik naglašava da je „odluka bila laka“: „Ne smijemo dozvoliti da oni koji su se prijavili prije nas na izbore izađu bez nas.“

Od „nema izbora“ do prijava kandidata

Današnji SNSD-ov zaokret nadovezuje se na prekjučerašnji manevar u Narodnoj skupštini RS: parlamentarna većina 24. septembra izmijenila je vlastite zaključke od 22. avgusta i poručila da partije sa sjedištem u Srpskoj „samostalno odlučuju“ o učešću na prijevremenim izborima. Time je praktično poništen politički moratorij koji je vladajuća koalicija sama nametnula prije mjesec dana.

Podsjetimo, Centralna izborna komisija BiH raspisala je prijevremene izbore za 23. novembar nakon što je CIK Dodiku oduzeo mandat – uslijed pravosnažne presude kojom je osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja javne funkcije zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika Kristijana Šmita. Izborni rokovi teku: prijave političkih subjekata zatvaraju se 29. septembra, koalicije 6–7. oktobra, a kandidati za predsjednika podnose se od 10. do 14. oktobra do 16 sati.

Dodik je najavio i novu posebnu sjednicu NSRS na kojoj bi bio imenovan vršilac dužnosti predsjednika RS.

„To će biti u narednim danima kako bismo do tih izbora… imali funkcionalnost“, kazao je, ostavljajući otvorenom i političku tezu da „možda izbori i neće biti održani“, iako se SNSD u međuvremenu prijavljuje i sprema kampanju.

Opozicija u defanzivi ili na okupu?

S druge strane, opozicija konsoliduje redove. SDS je juče potvrdio da izlazi na izbore s profesorom Elektrotehničkog fakulteta u Banjaluci Brankom Blanušom kao zajedničkim kandidatom stranke.

„Čast, obaveza i odgovornost je biti kandidat SDS-a“, rekao je Blanuša, poručivši da očekuje podršku svih opozicionih aktera. Vršilac dužnosti predsjednika SDS-a Jovica Radulović pozvao je PDP, Listu za pravdu i red, Narodni front i Nezavisni pokret Igora Radojičića da u narednih deset dana javno stanu iza Blanuše. PDP, međutim, i dalje signalizira da ne planira učešće.

Dodik je SDS-ov izbor dočekao oštrim tonom: „SDS je kandidovao profesora jer su se svi njihovi istaknutiji članovi plašili poraza.“

Međutim, i pored retorike, politička slika je jasna: nakon što je vlast otvorila vrata takmičenju, izborna utakmica se de facto vraća u institucionalni okvir – i to tempom koji je, donedavno, vladajuća većina osporavala.

Šta slijedi

Do zatvaranja rokova za kandidature, ključna pitanja ostaju: hoće li SNSD dogovoriti jedinstveno ime s partnerima i pritom zadržati inicijativu u kampanji koja, kako kaže Dodik, „treba da bude o našoj ponudi, a ne o protivniku“, zatim – da li će opozicija uspjeti da oko Blanuše izgradi prepoznatljiv, zajednički front.

Paralelno, najava imenovanja v.d. predsjednika Republike Srpske otvara novu političko-pravnu epizodu u kojoj će se balansirati između „funkcionalnosti“ institucija i premošćavanja odluke CIK-a.

Izvjesno je jedino da će nakon mjesec dana političkih ultimatuma o bojkotu, NSRS-ovim preokretom i SNSD-ovim ulaskom u trku, 23. novembar postati (još jedan) datum oko kojeg će se mjeriti snaga narativa, mašinerija na terenu i sposobnost da se biračima ponudi više od pukog revanšizma.

Dejan Rakita / GERILA

The post SNSD potvrđuje izlazak na prijevremene izbore. Dodik: “Ime kandidata poslije konsultacija” first appeared on Gerila.info.

Transparency International u Bosni i Hercegovini je CIK-u dostavio audio snimak sa događaja na kom su prisutnima upućivane poruke podrške za Vladu Đajića i Nikolu Šobota koji su bili kandidati SNSD-a na predstojećim izborima uz pozive da se za njih glasa.

Sporni događaj se desio 9. jula a okupljene, koji su nosili majice sa natpisom „Za naše doktore“ voditelj je pozdravio pozivom na glasanje prije zvaničnog početka izborne kampanje, što Izborni zakon ne dozvoljava zbog čega je SNSD kažnjen sa 9,500 KM.

Osim što se na nju čekalo skoro devet mjeseci, ova odluka otvara dodatna pitanja kao što su ko je zapravo organizovao i snosio troškove ovog događaja koji, sudeći po broju od čak 50 izvođača i velikog broja posjetilaca, nisu mali.

„Krajiške večeri“ predstavljaju čitav niz manifestacija u banjalučkim mjesnim zajednicama, u sklopu kojih se organizuju koncerti i nudi različit kulturno-umjetnički sadržaj, hrana i piće bez jasne naznake ko je organizator, dok se na tim događajima redom pojavljuju kandidati i funkcioneri SNSD-a koji se promovišu.

Odluka CIK je samo potvrdila prethodne nalaze monitoringa izbora koje je vršio TI BiH po kojima su stranke prikazale 2,6 miliona KM manje troškove predizborne kampanje u čemu prednjači upravo SNSD koja je prijavila CIK-u troškove koji su za čak milion konvertibilnih maraka manji od procijenjenih. Pomenuti nalazi su takođe pokazali da su funkcioneri ove stranke bili najzastupljeniji na javnim servisima tokom izborne kampanje, pri čemu se posebno izdvaja RTRS – od ukupno 1437 političkih objava, čak 1211 bilo je posvećeno promociji funkcionera SNSD-a.

Zbog ovakvih primjera, TI BiH smatra da političke stranke značajan dio svojih kampanja finansiraju iz nedozvoljenih izvora, najčešće kroz zloupotrebu javnih resursa i privilegovane privatne firme povezane s javnim sektorom. To je posljedica upravo slabe kontrole čime je omogućeno da stranke u izborne cikluse ulaze s unaprijed osmišljenim modelima prikrivene promocije i netransparentnog finansiranja što obesmišljava zakonska ograničenja ali i urušava povjerenje u izborni proces.

Iako je uloga civilnog društva u značajna za nezavisan nadzor, ključnu ulogu u tom procesu imaju nadležne institucije zbog čega stvarne promjene neće biti moguće bez jačanja njihovih kapaciteta za otkrivanje i sankcionisanje zloupotreba uz donošenje adekvatnih zakonskih rješenja za sankcionisanje daljeg zaobilaženja propisa i zaštitu integriteta izbora.

(transparentno.ba)

The post SNSD kažnjen zbog „Krajiških večeri“, i dalje nepoznato ko plaća kampanju first appeared on Gerila.info.

Ovi podaci nisu ni potpuni, jer 27 opština, gradova, entitetskih i kantonalnih ministarstva nije dostavilo informacije, a sve je prisutniji trend da velike iznose novca za udruženja dijele profitabilna javna preduzeća.

TI BiH je uporedio podatke o udruženjima koja su primala javna sredstva sa Registrom funkcionera i identifikovao 344 udruženja čija odgovorna lica obavljaju javnu funkciju, a na njihovo finansiranje je potrošeno 16 miliona KM u prethodnih pet godina. Od toga, 83 udruženja vode rukovodioci (direktori i članovi nadzornog odbora) javnih preduzeća, dok su na čelu 184 udruženja rukovodioci javnih ustanova. Tu je i 77 udruženja koje vode izabrana i imenovana lica, odnosno obavljaju neku od političkih funkcija.

Zloupotrebe i sukob interesa

Javni novac se u većini slučajeva dijelio bez ikakvih kriterija i javnog poziva, na šta ukazuju revizori iz godine u godinu na svim nivoima, a ovaj problem prepoznat je i u strategijama za borbu protiv korupcije.
Sa druge strane budžetska sredstva se zloupotrebljavaju za finansiranje podobnih udruženja ili čak troškova izbornih kampanja. TI BIH je u proteklom periodu podnosio prijave protiv čelnika udruženja koji su se nalazili u direktnom sukobu interesa, jer su istovremeno obnašali javnu funkciju, ali nije bilo adekvatne reakcije.

Nakon prijave protiv bivšeg savjetnika Predsjednika Republike Srpske Milana Tegletije, vlast u RS je ekspresno izmijenila zakon i ozakonila sukob interesa u finansiranju nevladinih organizacija iz budžeta. Tako je omogućeno svim funkcionerima da imaju svoje NVO i primaju neograničen iznos javnih sredstava, ako za rad u udruženju ne primaju platu. Podsjećamo da je cilj ovog zakona bio da spriječi funkcionere da novac iz budžeta dijele sopstvenim udruženjima i privatnim preduzećima, pa se pojava sukoba interesa nikako nije smjela svoditi na primanje plate, čime je načinjena nesaglediva šteta.

Dodatno, revizori u RS su utvrdili da se sredstva odobravaju udruženjima koja su ih nenamjenski trošila, ali uprkos nekoliko sudskih presuda u korist TI BIH-a i reakciji Ombudsmana, resorno ministarstvo u Vladi RS i dalje skriva ove informacije.

Takođe, u Federaciji BiH od 2013. ne postoji nadležna komisija koja odlučuje o sukobu interesa dok institucije koje dodjeljuju javna sredstva potpuno ignorišu postojanje zakona i činjenicu da je udruženjima koja vodi javni funkcioner zabranjeno primiti više od 10.000 KM godišnje, odnosno 50.000 za udruženja iz oblasti kulture i sporta.

Brčko Distrikt daje najviše novca

Najviše novca podijeli se na lokalnom i kantonalnom nivou, ali značajnu sumu dijelile su u prethodnom periodu i entitetske vlade.

U poređenju sa visinom budžeta, ubjedljivo najveći procenat dijeli Vlada Brčko Distrikta koja za finansiranje NVO izdvaja 16 ,8 miliona KM godišnje. Distrikt su u navedenom periodu potresale brojne afere oko raspodjele ovog novca ali je vlast kasnije značajnu reformu napravila usvajanjem poboljšanog zakona o sukobu interesa.

Takođe iznos sredstava za finansiranje udruženja povećava se iz godine u godinu a jedini pad zabilježen je 2020. kada je zbog COVID-a naplaćeno značajno manje javnih prihoda.

Ovi podaci dovoljno govore koliki je stepen političke kontrole nad finansiranjem civilnog sektora iz budžeta. Sredstva se dijele udruženjima koja često nemaju ni web stranicu, ne objavljuju izvještaje o radu, kao ni to u koje svrhe troše javna sredstva.

Sa druge strane novim zakonom nepodobnim udruženjima u Republici Srpskoj vlast namjerava ograničiti rad i označiti ih “stranim agentima” ukoliko se finansiraju iz evropskih ili drugih fondova. Iste te fondove koristi i sama vlast koja kroz ovaj zakon pokušava, pod krinkom transparentnosti, ograničiti rad nepodobnih udruženja, dok ne postoji ni minimum transparentnosti kod finansiranja “vladinih nevladinih organizacija”.

(transparentno.ba)

The post Vlasti u BiH podijelile 383 miliona KM za 12.200 udruženja, preko 1.800 povezano sa strankama first appeared on Gerila.info.

Toliko je potrošeno na četiri segmenta kampanje što uključuje oglašavanje na bilbordima, medijima i na društvenim mrežama kompanije Meta kao i troškove predizbornih skupova. Najveće iznose potrošio je SNSD (1,6 miliona KM) zatim slijede SDA (1,1 miliona KM), SDP BiH (1 milion KM), PDP (713 hiljada KM) i HDZ  (643 hiljade KM) .

Ovi iznosi nisu konačni, jer nisu uključeni troškovi oglašavanja i predizbornih skupova u finišu izborne kampanje, kao ni drugi oblici oglašavanja koje nije moguće procijeniti zbog nedostupnih izvora poput Google oglasa. Ipak, već sada može se reći da se radi o jednoj od najskupljih izbornih kampanja u BiH za lokalne izbore jer po podacima CIK-a stranke nikada nisu prijavile veće iznose.

Na vanjsko oglašavanje potrošeno oko 6,2 miliona KM

Kao i prethodnih godina oglašavanje na bilbordima bilo je ubjedljivo najskuplji oblik kampanje a posmatrači TI BiH na terenu su zabilježili oko 3.800 reklama na bilbordima, čija tržišna vrijednost iznosi oko 6.2 miliona KM. TI BiH je na online mapi objavio sve lokacije bilborda na kojima je evidentirano stranačko oglašavanje, a najveći broj postavila je SDA (520), čija tržišna vrijednost iznosi preko 800 hiljada KM.

Na ovaj oblik oglašavanja najviše novca nakon SDA potrošili su SNSD, SDP, HDZ, Demokratska fronta i NIP. Treba napomenuti da su troškovi vanjskog oglašavanja računati na osnovu javno dostupnih cijena komercijalnog oglašavanja, iako pojedini oglašivači ističu da se politički marketing plaća dodatnih 20%.

Oglašavanje u medijima

U prve tri sedmice izborne kampanje političke partije na oglašavanje u medijima prema procjeni media monitoring agencije koju je angažovao TI BIH potrošile su oko 1,6 miliona KM. U toku perioda monitoringa zabilježeno je 2.400 reklamnih objava, za šta je utrošeno (oglašavanje i produkcija) 1,6 miliona KM. Treba naglasiti da u ovaj zbir nisu uključene objave koje nisu bile označene kao plaćeno oglašavanje, ali su imale karakter plaćene promocije. Najčešće se radilo o TV emisijama i intervjuima u štampanim medijima a vrijednost takvih objava se procjenjuje na 1,3 miliona KM.

Podaci su prikupljeni putem praćenja medijskog sadržaja koje je za potrebe TI BIH provela agencija za monitoring medija i obuhvataju troškove oglašavanja na 10 vodećih TV stanica u BiH i 28 dnevnih i sedmičnih listova.

Više novca u ovom dijelu kampanje kao i prethodnih godina trošile su stranke sa sjedištem u Republici Srpskoj a po dosadašnjim podacima koji ne uključuju posljednju sedmicu kampanje, najviše su potrošile SNSD, SDS, Narodni front, Ujedinjena Srpska i PDP. Treba naglasiti da  monitoringom nije obuhvaćen veliki broj lokalnih i kantonalnih TV stanica u FBiH. Iznosi su procijenjeni po zvaničnim cjenovnicima medija i komercijalnim cijenama, a uključuju i troškove izrade predizbornih spotova i materijala.

Meta oglasi koštali preko 250.000 KM

Zvanični podaci kompanije Meta pokazuju da je u BiH do sada plaćeno 6.489 političkih oglasa, čija vrijednost iznosi oko 254 hiljade KM. Ovo uključuje emitovanje oglasa na Facebooku, Instagramu i Whatsapp-u a troškovi su na nivou prošlogodišnjih i ne uključuju posljednju sedmicu kampanje.

Na ovu vrstu reklamiranja do sada je najviše potrošila Naša Stranka jer su na nalozima ove stranke i njenih kandidata objavljena 944 oglasa, čija vrijednost po procjeni Mete iznosi oko 39 hiljada KM. Nakon toga slijede SDP (34.000 KM) i SDA (26.000 KM) a prate ih PDP, SPS i SNSD.

Ovaj iznos dodatno bi se trebao povećati jer se podaci Meta ne ažuriraju u realnom vremenu i uključuju potrošnju koja je objavljena do ponedjeljka a ovi troškovi se takođe odnose samo na oglase koje je ova platforma označila kao političke po svojoj sadržini.

Treba napomenuti da je troškove online oglašavanja i dalje nemoguće adekvatno procijeniti jer podaci o Google oglasima koji se odnose na reklamiranje po web portalima i platformi YouTube nisu dostupni za tržište BiH. TI BiH podsjeća da bi stranke u izvještajima koje su do danas bile dužne dostaviti CIK-u u koloni online oglašavanje trebale prijaviti tačne iznose troškova na sve oblike online oglašavanja.

Predizborni skupovi

Značajni troškovi izborne kampanje kao i prethodnih godina nastali su na predizbornim skupovima a posmatrači TI BiH zabilježili su od početka kampanje 757 predizbornih skupova. Prema procjeni TI BiH, zasnovanoj na veličini skupova i pratećim sadržajima, oni su do sada koštali oko 2,6 miliona KM i na tu cijenu najviše su uticali troškovi zakupa prostora, zatim hrane, piće, muzike, iznajmljivanje opreme, ozvučenja, rasvjete i ostalih sadržaja koji su korišteni na skupovima.

Očekuje se da ovaj iznos bude dodatno povećan u zadnjoj sedmici kampanje kada većina  partija organizuju centralne predizborne skupove. Treba napomenuti da je ova brojka vjerovatno i veća jer TI BiH nije imao kapaciteta da obuhvati veliki broj manjih skupova političkih partija po lokalnim naseljima.

Kao i prethodnih godina na ovaj oblik kampanje ubjedljivo najviše novca potroši SNSD a vrijednost preko 130 zabilježenih predizbornih skupova ove partije iznosi oko 790.000 KM i veliki broj njih uključuje zakup šatora, restorana, hranu, piće i druge sadržaje koji utiču na procijenjenu vrijednost. Nakon SNSD-a naviše troškova predizbornih skupova imali su SDA, PDP, HDZ i SDP.

Kad se sve sabere, političke stranke su na tri oblika plaćenog oglašavanja i predizborne skupove do sada potrošile oko 10,9 milion KM. Političke stranke za lokalne izbore do sada nikada nisu prijavile više od 7 miliona maraka troškova dok je najveći prijavljeni iznos kampanje bio za protekle Opšte izbore i iznosio je 11,3 miliona KM.

TI BIH je tada upozorio da je osam partija prikrilo najmanje 1,5 miliona KM jer su ukupno prijavljeni troškovi tih stranaka bili daleko manji od onih koje je TI BiH zabilježio na samo četiri segmenta kampanje.

Dodatno treba napomenuti da problem kontrole finansiranja političkih partija već dugo postoji u BiH i da stranke nemaju legalne izvore finansiranja kojima mogu opravdati ovolike troškove kampanje. Većina partija ne prijavljuje donacije velikih kompanija koje posluju sa državom i dobijaju javni novac jer je to zabranjeno Zakonom o finansiraju političkih stranaka.

(transparentno.ba)

The post TI BiH: Stranke na četiri segmenta kampanje potrošile preko 10,8 miliona KM, najviše SNSD, SDA, SDP, PDP i HDZ first appeared on Gerila.info.

Sedam sankcija odnosi se na preuranjenu izbornu kampanju i to najviše zbog sponzorisanih oglasa na drušvenim mrežama, iznošenja programa stranke prije vremena  ili objava političkih partija koje su se javno hvalile projektima javnih organa. Tako su SNSD i SDA kažnjeni su sa po 3.500 KM zbog toga što su se na društvenim mrežama hvalili asfaltiranim ulicama i drugim projektima ali CIK nije smatrao da se ovde radi o zloupotrebi javnih resursa za političku promociju. Republička stranka Srpske (5.000), pokret Možemo bolje (4.000) i HNP (3.000) kažnjeni su zbog plaćenog oglašavanja prije početka izborne kampanja, dok je DNS dobio kaznu od 3.000 KM zbog iznošenja programa stranke prije vremena.

Ujedinjena Srpska dobila je sankciju od 3.000 KM jer je odbornica ove stranke na Palama Slavka Brezo organizovala akciju besplatnih PAPA testova ispred političke partije čiji logo se nalazio na promotivnim plakatima. CIK je smatrao da u njenoj objavi ima elemenata preuranjene kampanje, ali ne i obećavanja materijalne i druge koristi biračima.

Samo dvije kazne za zloupotrebu javnih resursa

Ipak, osim preuranjene kampanje CIK je do sada rijetko kažnjavao po novim odredbama Izbornog zakona koje se odnose na zloupotrebu javnih resursa. Po prijavama TI BiH izrečena je samo jedna sankcija i to načelnici opštine Jezero Snježani Ružičić koja je zloupotrijebila asfaltiranje puta od 160 metara za stranačku promociju, napisavši na  društvenim mrežama da “SNSD stigne asfaltom i do sela gdje se spajaju zemlja i nebo”!  Ipak u njenom slučaju ključno je bilo, po ocjeni CIK-a, to što je za promociju koristila službenu facebook stranicu opštine, pa je kažnjena po članu zakona koji zabranjuje zloupotrebu sredstava komunikacije za izbornu kampanju. U gotovu istom slučaju po prijavi drugog političkog subjekta, kažnjen je načelnik Banovića Bego Gutić jer je na službenoj staranici opštine objavio demanti. CIK je do sada po izvještaju zaprimio 33 prijave za zloupotrebu janvih resursa, a osim ove dvije sankcije i desetak koje još nisu riješene, gotovo su sve odbijene.

Asfaltiranje ulica i jednokratna novčana davanja i dalje su dominantan obrazac ponašanja kandidata, ali gromoglasno najavljene izmjene izbornog zakona koje je nametnuo OHR  do sada nisu dale gotovo nikakav efekat. Iako je zakonom jasno zabranjeno pružanje jednokratne novčane ili nenovčane pomoći građanima u ovom predizbornom periodu (osim ako to nije planirano u okviru redovnih budžetskih subvencija) po ovoj odredbi još niko nije sankcionisan.

Razlog je taj što CIK  sve isplate iz budžeta za koje vlasti tvrde da su planirane na različitim stavkama, smatra “redovnim subvencijama” bez obzira što to nisu redovna mjesečna ili godišnja davanja. Tako je odbačena prijava TI BiH zbog jednokratnog plaćanja maturske večeri u Nevesinju, jer je CIK u odluci naveo da su sredstva za ovu jednokratnu pomoć izdvojena “iz budžetske rezerve koja predstavlja dio planiranih sredstava budžeta”.  Jednokratne isplate maturantima iz budžeta opštine Istočno Novo Sarajevo takođe nisu smatrane zloupotrebom resursa jer je načelnik naveo da su sredstva planirana budžetom, a iz istog razloga odbačena je i prijava protiv gradonačelnice Sarajeva zbog finansiranja besplatnog izleta za penzionere iz opštine u kojoj će biti kandidat.  Besplatne kartice za prevoz penzionera koje se prvi put dijele u Banjaluci pred ove izbore po mišljenju CIK-a smatraju se “redovnim davanjima koja su realizovana i prethodnih godina” a nije bilo sporno ni to što se na promotivnim plakatima nalazi lični logo i parola gradonačelnika.

Po mišljenju TI BiH pod redovnim subvencijama mogu se smatrati samo one koje se isplaćuju redovno svakog mjeseca ili svake godine (npr. godišnji borački dodatak ili mjesečna socijalna davanja) ili druga davanja koja predstavljaju zakonsko stečeno pravo pojedinih kategorija. Ipak s obzirom na dosadašnju praksu CIK-a teško je očekivati da će po ovim odredbama iko biti sankcionisan uprkos brojnim jednokratnim isplatama pomoći građanima koje su tempirane pred izbore.

Brojni primjeri kampanje

Pored intenziviranja javnih radova i podjele jednokratne novčane pomoći, zabilježeni su i brojni slučajevi gdje su se političke stranke direktno promovisale kroz ove projekte ili kroz oglašavanje javnih ustanova i preduzeća.

SDS Кotor Varoš prijavljen za zloupotrebu resursa i preuranjenu kampanju jer je na stranicama javne ustanove „Centar za kulturu i informisanje“ promovisana lista ove stranke, a iz istog razloga prijavljen je i načelnik opštine Višegrad jer je njegova kandidatura ispred stranke objavljena na zvaničnoj stranici opštine. Takođe, u fabričkim novinama javnog preduzeća RITE Ugljevik objavljena je fotografija radnika sa kačketom na kom je logo NPS,  stranke iz koje dolazi generalni direktor tog preduzeća Diko Cvjetinović .

U ovim slučajevima postupci se još vode, kao i po prijavi protiv SNSD-ovih kandidata u Banjaluci, Vlade Đajića i Nikole Šobota, koji su vodili kampanju na manifestaciji “Кrajiško veče” gdje su dijelili majice sa promo natpisima „Svi za naše doktore“, a voditelj programa pozvao je okupljene da glasaju za njih. Niz ovih manifestacije organizovan je i pred prošle izbore i na njima su promovisani kandidati SNSD-a, a najavljeno je još nekoliko ovakvih skupova u Banjaluci koji bi trebali biti održani do Lokalnih izbora.

TI BiH je podnio i dvije prijave protiv HDZ-a koji se na društvenim mrežama hvalio infrastrukturnim projektima u Busovači finansiranim javnim sredstvima, dok je u Žepču zbog asfaltiranja 400 metara puta napisana i pjesma zahvale aktuelnom načelniku.

Takođe, premijer ZDК Nezir Pivić (SDA) prijavljen je zbog objave u kojoj zahvaljuje stranci u ime Vlade kantona i govori da su to prioriteti iz Izborne platforme stranke dok je Nedeljko Кerić, kandidat ispred SNSD u Tesliću prijavljen zbog ulične akcije mjerenja šećera u krvi koja je sadržala banere i promo materijale stranke.

Pored prijava CIK-u, dva portala iz Banjaluke prijavljena su Vijeću za štampu jer su objavili istraživanje javnog mnjenja suprotno Izbornom zakonu, odnosno bez naziva institucije ili imena lica koje je naručilo i platilo istraživanje i bez naziva i sjedišta institucije koja je sprovela istraživanje.

U svim ovim slučajevim postupci se i dalje vode, a TI BiH će nastaviti i u narednom periodu prijavljivati izborne nepravilnosti. TI BIH poziva i građane da se uključe i putem aplikacije Reflektor prijave slučajeve kršenja izbornog zakona ili zloupotrebe javnih resursa u kampanji.

transparentno.ba

The post Samo dvije kazne za zloupotrebu javnih resursa, CIK najviše kažnjava preuranjenu kampanju first appeared on Gerila.info.

Informacije o ovom slučaju CIK-u je podnio Transparency International u BiH na osnovu podataka o letovima helikoptera koji su tada bili javno dostupni. Podaci su pokazali da su se termini polijetanja i slijetanja helikoptera podudarali sa vremenom održavanja skupova SNSD-a, a TI BIH je tada u javnost iznio podatak  da je za samo prvih deset dana izborne kampanje helikopter Vlade RS sedam puta letio na predizborne skupove SNSD-a.

U objavljenom revizorskom izvještaju SNSD-a navodi se da je stranka morala prijaviti nenovčanu donaciju od Helikopterskog servisa s obzirom na to da nije platila troškove prevoza funkcionera svoje partije na predizborne skupove. Iz Predsjedništva BiH CIK-u su dostavili naloge za letove i tvrdili su da su oni korišteni u svrhu obavljanja javne funkcije člana Predsjedništva BiH i poslova iz njegove nadležnosti.

———————————————————————

Izvještaj CIK BiH: Dan planiranog polijetanja i odredište planiranog leta helikoptera navedeno na svakom od naloga odgovara datumu i lokaciji održavanih predizbornih skupova koji su navedeni u prijavi protiv Saveza nezavisnih socijaldemokrata. S obzirom da politička stranka SNSD nije snosila dio troškova za korištenje prevoznog sredstva Helikopterskog servisa Republike Srpske radi javnog skupa, koji je član Predsjedništva BiH i predsjednik ove političke stranke iskoristio za promovisanje stranke za Lokalne izbore 2020. godine, SNSD je ostvario nenovčanu donaciju javnog servisa, koja je političkim strankama zabranjena u skladu sa odredbama iz člana 8. stav (1) Zakona o finansiranju političkih partija.

———————————————————————

U revizorskom izvještaju još se navodi da je SNSD pokušao osporiti revizorske nalaze da je ova partija ostvarila nenovčane donacije od Helikopterskog servisa RS, ali nisu dostavili nove dokaze ili informacije, pored onih koje je Služba za reviziju ranije pribavila, tako da primjedbe nisu uvažene.

Helikopter u vlasništvu Republike Srpske tada je letio u Bratunac, Bijeljinu, Sarajevo, Trebinje, Brčko, Modriču i Teslić a slična situacija bila je i ranijih godina.

TI BiH se u ranijim izbornim kampanjama obraćao Helikopterskom servisu RS sa zahtjevom za informacije u vezi sa svrhom korišćenja helikoptera, ali je u odgovoru dobio objašnjenje da se pri korišćenju helikoptera posmatra samo koja lica imaju pravo na korišćenje istog, dok Helikopterski servis ne kontroliše samu svrhu prevoza. TI BiH stoga već godinama upozorava na potrebu jasnijeg zakonskog regulisanja i uvođenja ograničenja na korišćenje javnih resursa u stranačke svrhe i u svrhu predizborne promocije.

The post CIK: Helikopterski servis RS o trošku građana vozio Dodika na predizborne skupove! first appeared on Gerila.info.

Prema tržišnoj vrijednosti oglašavanja, najviše su potrošile Savez nezavisnih socijaldemokrata – SNSD (preko 2 miliona KM), Stranka demokratske akcije – SDA (1,74 miliona KM), Partija demokratskog progresa – PDP (943 hiljade KM) i Socijaldemokratska partija – SDP (840 hiljada KM).

Više od 51% ukupnih troškova kampanje ili 5,9 miliona iznosi tržišna vrijednost vanjskog oglašavanja, a posmatrači TI BiH širom BiH evidentirali su oko 3550 reklama na bilbordima, koje su objavljeni na online mapi, dok je vrijednost drugih oblika vanjskog oglašavanja zbog nedostupnosti podataka teško procijeniti. Troškovi vanjskog oglašavanja izračunati su na osnovu javno dostupnih cijena komercijalnog oglašavanja na bilbordima, iako pojedini oglašivači ističu da se politički marketing plaća dodatnih 20%.

Pored ovoga, stranke su na oko 600 skupova koje su pratili posmatrači, potrošile prema okvirnoj procjeni TI BIH oko 2,59 miliona KM ili 22,4% ukupno praćenih troškova. Ovaj iznos izračunat je na osnovu tržišne vrijednosti zakupa prostora gdje su održavani skupovi, zatim zakupa opreme, hrane, pića a u poslednjoj sedmici kampanje angažovani su i brojni estradni izvođači na završnim skupovima partija.

Troškovi oglašavanja stranaka u medijima iznose oko 2,52 miliona ili 21,8%, a procjena je urađena na osnovu praćenja medijskih sadržaja na 19 najznačajnijih TV stanica i osam dnevnih i sedmičnih listova, koje je za potrebe TI BiH provela agencija za monitoring medija. Pored toga, vrijednost političkog oglašavanja stranaka i kandidata na Facebooku, po javno dostupnim podacima, iznosi oko 491 hiljadu KM ili 4,2 odsto ukupnih troškova kampanje koje je zabilježio TI BIH.

Kad se sve sabere evidentno je da se radi o jednoj od najskupljih izbornih kampanja, jer su stranke na tri oblika oglašavanja i predizborne skupove potrošile oko 11,59 milion KM, što je više nego što su po podacima CIK-a sve stranke u BiH bilo kada prijavile u svojim finansijskim izvještajima. TI BIH već dugo upozorava da stranke ne prijavljuju realno troškove kampanje kao ni prihode sa kojima raspolažu što predstavlja jedan od sistemskih nedostataka Zakona o finansiranju političkih partija.

Zloupotrebe javnih resursa u kampanji: TI BIH zabilježio preko 1.137 predizbornih radova, građanima pred izbore podijeljeno 313 miliona KM

Tokom praćenja predizbornih aktivnosti od 1. jula do 1. oktobra posmatrači TI BiH zabilježili su preko 2.215 slučajeva zloupotrebe javnih resursa u svrhu promocije stranaka i kandidata. Najčešći trend kao i prethodnih godina bilo je povećanje javne potrošnje pred izbore, a posmatrači TI BiH zabilježili su 1.137 slučajeva intenziviranja javnih radova pred izbore koji su objavljeni na online mapi.

Vrijednost radova koji su završeni i otvoreni pred izbore iznosi oko 284 miliona KM. Takođe, vrijednost radova koji su započeli pred izbore iznosi preko 1,2 milijarde i u najvećoj mjeri se odnosi na dvije dionice auto puta čiji je početak svečano obilježen u predizbornom periodu.

Pored javnih radova zabilježena su i 364 slučaja davanja jednokratne pomoći građanima pred izbore, a brojne stranke i kandidati upravo su na ovim davanjima gradili vlastitu promociju i time indirektno javnim sredstvima kupovali predizbornu podršku. Vrijednost ovih jednokratnih davanja od različitih nivoa vlasti iznosi čak 313 miliona KM, a TI BiH je na online mapi objavio i bazu svih zabilježenih davanja.

Nažalost u BiH nije zabranjeno povećanje javne potrošnje pred izbore, a na ovaj način već godinama se indirektno kupuje podrška birača.

Pored novčanih davanja TIBIH je u posmatranom periodu zabilježio i 84 slučaja omogućavanja posebnih pogodnosti građanima pred izbore, a najčešće se radilo o besplatnim pregledima u javnim zdravstvenim ustanovama, besplatnim izletima u organizaciji javnih institucija, a brojne javne usluge u ovom periodu davane su građanima besplatno, pri čemu se ovi primjeri koriste za promociju stranaka ili predstavljaju kao donacija stranke ili kandidata. Takođe nastavljen je i trend zloupotrebe događaja koje finansiraju i organizuju javne institucije, ustanove i preduzeća za promociju stranaka i kandidata, a posmatrači TI BiH ispratili su preko 543 javnih događaja, od kojih su na 76% odsto prisutni bili kandidati na Opštim izborima.

TI BiH uputio prijave za preko stotinu potencijalnih nepravilnosti i zloupotreba

Izmjenama Izbornog zakona koje je nametnuo visoki predstavnik uvedene su kazne samo za samo jedan dio zloupotreba javnih resursa, a ključni problem povećanja javne potrošnje pred izbore i dalje je neregulisan i sveprisutan.

Centralna izborna komisija najčešće je kažnjavala kandidate koji su zloupotrijebili javne događaje ili javnu funkciju za stranačku promociju, a TI BIH je po ovim odredbama CIK-u prijavio 19 slučajeva zloupotrebe javnih resursa. Za sada su izrečene dvije novčane sankcije: Gradonačelniku Zenice Fuadu Kasumoviću koji je zloupotrijebio javni događaj otvaranja autobuske linije za vođenje kampanje i kandidatu SNSD-a, Draženu Vrhovcu koji je koristio funkciju direktora IRB RS za vođenje kampanje. U oba slučaja izrečene su sankcije od po 3.000 KM za stranke i 5.000 za kandidate.

Pored 19 prijava za zloupotrebu javnih resursa, TI BIH je upućivao i prijave po drugim osnovama, od kojih se najveći broj odnosi na preuranjenu kampanju i kršenje izborne tišine, a pored toga prijavljivana je i trgovina mjestima u biračkim odborima, neregularnosti u biračkim spiskovima, zabranjeno plakatiranje, govor mržnje, povreda tajnosti glasanja, nepravilno brojanje glasova, itd..

Iako još uvijek nije odlučeno po svim prijavama koje su dostavljene nadležnim tijelima, CIK je do sada po prijavama TI BiH izrekao kazne u iznosu od 62.100 KM po raznim osnovama, uklonjeni su nedozvoljeni plakati na nekoliko lokacija, te su dvije prijave proslijeđene nadležnim tužilaštvima.

transparentno.ba

The post IMA SE, MOŽE SE: Stranke na izbornu kampanju potrošile 11,5 miliona KM first appeared on Gerila.info.

Vrhovac, u objavi na twiteru, piše kako je preko kredita IRB-a u Prijedor plasirano 6,1 milion maraka. Na taj način je, nastavlja Vrhovac, omogućeno da 80 odsto korisnika riješi svoje stambeno pitanje po izuzetno povoljnim uslovima. Sporan je i neprihvatljiv završetak objave na twiteru jer Vrhovac objavu potpisuje sloganom stranke čiji je član uz jasno navođenje imena stranke čiji je član.

Vrhovac zna da novac koji je IRB Republike Srpske plasirao u Prijedor i u riješavanje stambenih problema stanovnika tog grada nije novac SNSD-a ili bilo koje druge stranke u Republici Srpskoj već se radi o novcu IRB RS koja je vlasništvo Republike Srpske odnosno svih građana Republike Srpske. I onih koji nisu članovi ni jedne stranke.

U objavi Dražena Vrhovca radi se o klasičnoj zloupotrebi javne funkcije koju obavlja u predizbornoj kampanji u korist stranke kojoj pripada. Vrhovac je član SNSD-a i poslanik je te stranke u odlazećem sastavu Narodne skupštine Republike Srpske.

Zloupotrebu javne funkcije nije patentirao Dražen Vrhovac, kompletan vrh Republike Srpske koristi javne pozicije u promociji stranaka kojima pripadaju. Nerijetko se, na šta su upozoravali u Transparency internationalu BiH, u svrhu promocije stranaka i kandidata koriste javni resursi.

U organizaciji “Restart Srpska” najavili su da će danas zbog kršenja Izbornog zakona Republike Srpske, u ovom slučaju, poslati prijavu Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine.

GERILA info

The post Direktor IRB RS Dražen Vrhovac rezultate te institucije predstavlja kao rezultate SNSD-a first appeared on Gerila.info.