Bosna i Hercegovina gotovo sav gas uvozi iz Rusije. On preko Turskog toka, Bugarske i Srbije ulazi u zemlju kod Zvornika. To je jedini ulaz u gasni sistem BiH, pa svaki kvar ili prekid na toj trasi može ugroziti snabdijevanje.

Južna gasna interkonekcija trebalo bi da omogući uvoz iz drugog pravca. Planirani gasovod povezao bi BiH sa hrvatskom mrežom i terminalom za tečni prirodni gas na Krku. Trasa bi išla od Zagvozda u Hrvatskoj, preko Posušja, prema Mostaru i srednjoj Bosni.

Plutajući terminal na Krku radi od 2021. godine. Preko njega u Hrvatsku i okolne zemlje stiže LNG iz različitih dijelova svijeta, uključujući Sjedinjene Američke Države. Vašington sada želi da preko tog terminala otvori veće tržište za američki gas na Zapadnom Balkanu.

Predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto i hrvatski premijer Andrej Plenković potpisali su 28. aprila 2026. godine u Dubrovniku sporazum o izgradnji Južne interkonekcije. Potpisivanju je prisustvovao i američki ministar energetike Kris Rajt.

Rajtje na samitu Inicijative tri mora predstavio program nazvan „Trump Peace Pipelines Framework“. Američko Ministarstvo energetike navodi da je cilj programa gradnja novih gasovoda i povećanje uvoza američkog LNG-a u srednju i istočnu Evropu.

Sama ideja o povezivanju BiH sa Hrvatskom nije nova. Projekat je pripreman godinama, a njegov nosilac trebalo je da bude javno preduzeće BH-Gas. Evropska unija, EBRD i SAD učestvovali su u pripremi dokumentacije i finansijskog modela.

Projekat je dugo bio blokiran zbog spora između SDA i stranaka Trojke, s jedne, i HDZ-a BiH, s druge strane. HDZ nije prihvatao da BH-Gas upravlja gasovodom i tražio je osnivanje novog preduzeća sa sjedištem u Mostaru.

Rješenje je pronađeno ulaskom američke kompanije AAFS Infrastructure and Energy. Parlament Federacije BiH je u aprilu 2026. izmijenio zakon i AAFS-u dodijelio ulogu investitora i nosioca projekta. BH-Gas je time ostao bez poslova koji su mu bili povjereni prethodnim zakonom.

AAFS je osnovan krajem 2025. godine. Kompanija nema iskustvo u izgradnji velikih infrastrukturnih projekata. Njeni američki predstavnici Džesi Binal i Džo Flin povezani su sa političkim krugom Donalda Trampa. Binal je bio jedan od Trampovih advokata, dok je Džo Flin brat bivšeg Trampovog savjetnika za nacionalnu bezbjednost Majkla Flina.

Američka kompanija nije izabrana na javnom tenderu. Njeno ime uneseno je direktno u zakon koji je usvojio Parlament Federacije BiH. Kritičari upozoravaju da bi zbog toga federalne vlasti trebalo da objave uslove pod kojima AAFS ulazi u projekat, trajanje koncesije i način na koji će kompanija vraćati uloženi novac.

Promijenila se i vrijednost cijelog posla. Prema podacima Investicionog okvira za Zapadni Balkan, ranija verzija Južne interkonekcije bila je procijenjena na približno 100 miliona evra. Za izgradnju je bio planiran kredit EBRD-a od oko 66 miliona evra, uz međunarodne grantove i domaće učešće.

AAFS sada najavljuje ulaganje od oko 1,5 milijardi evra. Taj iznos ne odnosi se samo na gasovod. Američki investitori planiraju i gasne elektrane u Mostaru, Kaknju i Tuzli.

Predstavnici AAFS-a priznali su da se ulaganje u gasovod, zbog male potrošnje gasa u BiH, teško može isplatiti bez novih elektrana. Prema njihovom planu, elektrane bi stvorile veću potražnju i omogućile povrat uloženog novca. To je, međutim, znatno veći i skuplji posao od gasovoda koji je prvobitno planiran.

Organizacija CEE Bankwatch upozorava da bi kapacitet Južne interkonekcije mogao biti višestruko veći od sadašnje potrošnje gasa u BiH. Kao upozorenje navode gasovod Zenica-Travnik, koji je izgrađen prije više od deset godina, ali nikada nije stavljen u redovnu upotrebu.

Evropska unija ranije je podržavala izgradnju Južne interkonekcije jer bi BiH dobila još jedan pravac snabdijevanja. Novi američki plan otvara pitanje da li se BiH, u vrijeme kada EU traži smanjenje upotrebe fosilnih goriva, dugoročno veže za velike količine uvoznog gasa.

Dok Federacija BiH priprema gasovod prema Hrvatskoj, vlasti Republike Srpske razvijaju vlastiti projekat. Vlada RS odobrila je više od milijardu maraka za gasovod od Šepka prema Banjoj Luci i Novom Gradu. Taj gasovod koristio bi postojeći priključak kod Zvornika, kojim trenutno stiže ruski gas.

Tako se u BiH istovremeno grade dvije odvojene gasne politike. Projekat u Federaciji oslanja se na terminal na Krku, američki LNG i američki kapital. Projekat u Republici Srpskoj ostaje vezan za Srbiju i ruski gas.

SAD slične poslove dogovaraju i u drugim državama regiona. U Albaniji je u aprilu potpisan dvadesetogodišnji ugovor vrijedan šest milijardi dolara. Isporuke američkog LNG-a trebalo bi da počnu 2030. godine, a Albanija bi trebalo da postane još jedno mjesto za distribuciju gasa prema okolnim zemljama.

Britanski časopis Ekonomist ističe da se američka politika prema Balkanu sve više vodi kroz poslove sa gasom. Vašington zavisnost regiona od Rusije koristi kao argument za gradnju novih gasovoda, terminala i elektrana. Istovremeno otvara tržište za američki LNG i kompanije povezane sa tim poslovima.

Takva politika sve se više razlikuje od zelene agende Evropske unije. Dok Brisel od zemalja kandidata traži smanjenje upotrebe fosilnih goriva, SAD podstiču dugoročna ulaganja u gasnu infrastrukturu, a BiH se nalazi usred tog sudara interesa.

The post Američka politika na Balkanu sve se više vrti oko gasa first appeared on Gerila.info.

Britanski Gardijan piše da se Brisel time prvi put direktno suprotstavlja poslovnom projektu koji se dovodi u vezu s ljudima bliskim predsjedniku SAD Donaldu Trampu. Riječ je o projektu gasovoda koji bi Bosnu i Hercegovinu povezao s Hrvatskom i LNG terminalom na Krku. Time bi se otvorila mogućnost da BiH dobija gas iz drugih izvora, uključujući američki tečni prirodni gas, umjesto sadašnje potpune zavisnosti od ruskog gasa.

Međutim, problem nije samo u samom projektu, nego u načinu na koji se pokušava odrediti ko će njime upravljati.

Gardijan navodi da su vlasti u BiH, pod višemjesečnim pritiskom američkih zvaničnika, požurile da ugovor dodijele ranije malo poznatoj kompaniji iz američke savezne države Vajoming. Riječ je o kompaniji AAFS Infrastructure and Energy, osnovanoj u novembru prošle godine, koja nije javno objavila vlasničku strukturu. Kompaniju predstavljaju Džesi Binal, Trampov advokat, i Džo Flin, brat bivšeg savjetnika za nacionalnu bezbjednost SAD Majkla Flina.

Oba doma Parlamenta Federacije BiH usvojila su izmjene zakona kojima se AAFS određuje kao glavni investitor i nosilac projekta Južne interkonekcije. Ukupna vrijednost planiranih ulaganja AAFS-a u BiH iznosila bi oko 1,5 milijardi dolara, od čega se najveći dio odnosi na gasovod, dok bi oko 300 miliona dolara bilo namijenjeno modernizaciji aerodroma u Sarajevu i Mostaru.

Upozorenje iz Brisela

Šef Delegacije EU u BiH Luiđi Soreka upozorio je domaće vlasti da se zakoni iz energetskog sektora moraju usklađivati s obavezama koje BiH ima prema Evropskoj uniji. Soreka je poručio kako je ključno da nacrti zakona budu temeljno koordinisani s EU kako BiH ne bi ugrozila evropski put i finansijske mogućnosti koje iz njega proizlaze.

Radio Slobodna Evropa objavio je da bi sporni zakon mogao dovesti u pitanje pristup BiH evropskom energetskom tržištu, ali i oko milijardu evra namijenjenih za infrastrukturne i energetske projekte u okviru Plana rasta EU za Zapadni Balkan.

Drugim riječima, Brisel ne osporava potrebu da BiH dobije alternativni pravac snabdijevanja gasom. Sporno je to što se strateški energetski projekat pokušava vezati za jednog privatnog investitora, bez transparentne procedure, konkurencije i jasnih garancija da će projekat biti usklađen s pravilima evropskog energetskog tržišta.

Na iste probleme upozorio je i Transparency International u BiH. TI BiH je naveo da izmjene Zakona o Južnoj interkonekciji, kojima se direktno određuje investitor, predstavljaju opasan presedan jer isključuju konkurenciju i otvaraju sumnju da je riječ o zakonu pisanom za unaprijed poznatog investitora.

TI BiH upozorava da takav model može dovesti do regulatornog zarobljavanja, odnosno stavljanja javnog interesa u drugi plan u korist privatnih, komercijalnih ili političkih interesa. Posebno je problematično što je riječ o projektu od strateškog značaja za energetsku nezavisnost BiH.

Energetika i politika

Projekat Južne interkonekcije više nije samo pitanje energetike. To više nije samo priča o tome odakle će BiH dobijati gas. Ovaj projekat sve više postaje moguće političko pitanje i nova tačka neslaganja između Evropske unije i administracije Donalda Trampa.

Džesi Binal je za Gardijan rekao da je ovaj projekat važan za Trampovu administraciju. On je naveo da je kompanija AAFS posvećena energetskoj sigurnosti i ekonomskom razvoju Bosne i Hercegovine. Drugim riječima, predstavnici ove kompanije tvrde da njihov ulazak u projekat treba da pomogne BiH da dobije sigurnije snabdijevanje gasom i veće investicije.

Sa druge strane, Brisel na to gleda oprezno. Za Evropsku uniju nije sporno to što BiH želi novi pravac snabdijevanja gasom. Problem je u tome što bi važan energetski projekat mogao doći pod kontrolu kompanije koja nema jasno vidljivo ranije iskustvo u poslovima ovakve veličine. Dodatni problem je to što se ta kompanija povezuje s ljudima bliskim američkom predsjedniku Donaldu Trampu.

Gardijan podsjeća da se oko Bosne i Hercegovine u posljednje vrijeme pojavljuje više ljudi iz Trampovog političkog i poslovnog kruga. Majkl Flin, bivši američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost, navodno je lobirao za Milorada Dodika. Gardijan podsjeća i da je Donald Tramp Junior nedavno bio u Banjaluci. Ipak, list naglašava da ni Donald Tramp Junior ni Majkl Flin nisu direktno povezani s projektom gasovoda. Milorad Dodik je, međutim, podržao ovaj projekat.

Južna interkonekcija može biti važan projekat za Bosnu i Hercegovinu. Ona bi BiH otvorila novi pravac za snabdijevanje gasom. To bi značilo da zemlja ne zavisi samo od ruskog gasa, kao što je sada slučaj. Takav projekat mogao bi imati veliki značaj za energetsku sigurnost države.

Međutim, način na koji se projekat pokušava provesti postavlja mnogo veća pitanja. Ko bira investitora? Zašto se to radi bez tendera? Ko garantuje da će javni interes biti zaštićen? Da li je Bosna i Hercegovina spremna da zbog jednog posla dovede u pitanje evropske fondove i usklađivanje s pravilima Evropske unije? I ko, u stvari, odlučuje o energetskoj politici zemlje: institucije BiH, Evropska unija, Vašington ili privatni interesi povezani s velikom politikom?

The post EU upozorava BiH zbog gasovoda koji se povezuje s ljudima bliskim Trampu first appeared on Gerila.info.

U središtu svega nalazi se kompanija AAFS Infrastructure and Energy, firma bez široko poznatih referenci u regiji, ali s izravnim putem do jednog od najvažnijih energetskih projekata u zemlji.

Od Washingtona, preko X-a na Moskvu, pa u FBiH: Wilkins, teorije i politički krugovi

Cijela priča dobiva neobičan javni okvir kroz istupe američke političke komentatorice i country pjevačice Alexis Wilkins, koja je na društvenim mrežama iznijela tvrdnje o međunarodnim utjecajima, mreži stvorenoj za rušenje Donalda Trumpa i MAGA pokreta koje uključuju i ime putinovog ideologa Alexandera Dugina, kao i dodikovog lobista, generala Michaela Flynna.

Wilkins je uz to javnosti poznata i kao djevojka Kasha Patela, direktora FBI-a, s kojim je u vezi od 2023. godine. Njihov odnos privukao je značajnu pažnju američkih medija, osobito nakon što je Patel preuzeo čelnu poziciju u FBI-ju, a Wilkins se počela pojavljivati u javnosti uz njega, uključujući i ceremoniju njegova imenovanja.

Zbog njihove veze Wilkins je bila predmet javnih polemika i sigurnosnih procjena, pa joj je u jednom trenutku dodijeljena i zaštita FBI-a, što je dodatno otvorilo pitanja o preplitanju privatnog i institucionalnog u vrhu američkog sigurnosnog aparata.

Njezine objave dodatno su dobile na vidljivosti nakon što ih je podijelio Yair Netanyahu, sin izraelskog premijera Benjamina, dok ih je komentirala i poznata američka komentatorica s desnog spektra Candace Owens, koja je cijeli narativ nazvala “objektivno smiješnim” i pozvala javnost da ga “pažljivo pročita kao primjer apsurda”.

Owens je pritom sarkastično sažela Wilkinsinu teoriju, navodeći kako ona tvrdi da ruski ideolog Alexander Dugin vodi operaciju rušenja Donalda Trumpa preko generala Michaela Flynna, Joea Kenta i Katoličku crkvu.

Zaključujući svoju objavu, Owens je poručila kako je riječ o “potpuno neozbiljnoj i sramotnoj priči na svjetskoj razini”.

Iako same tvrdnje ostaju u sferi političkog spektakla, imena koja se pojavljuju u toj komunikaciji vode prema stvarnim akterima – prije svega prema braći Flynn, koja se u posljednje vrijeme pojavljuju kao bitni akteri u BiH.

Ko su braća Flynn i zašto su važni

U središtu američkog dijela priče nalazi se Michael Flynn, bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost Donalda Trumpa i nekadašnji direktor DIA-e.

Flynn je 2017. priznao krivnju za davanje lažnih izjava FBI-u u kontekstu istrage o kontaktima s ruskim dužnosnicima, no kasnije ga je pomilovao Donald Trump. No njegov angažman nije završio u sigurnosnom sektoru.

Prema dostupnim podacima iz američkog registra stranih agenata (FARA), Flynn je bio uključen u aktivnosti povezane s lobiranjem za interese Republike Srpske, uključujući pitanja ukidanja sankcija Miloradu Dodiku.

Nedavno je boravio u Banjoj Luci na poziv vlasti RS-a. Danas, zajedno s bivšim guvernerom Rodom Blagojevichem, koji je također pomilovan nakon presude za korupciju, ima status jednog od ključnih lobista Republike Srpske u Washingtonu.

Tijekom boravka u Banjoj Luci Flynn je iznosio niz kontroverznih geopolitičkih stavova o Iranu, Europi i islamu, kritizirajući Europsku uniju, Daytonski sporazum i međunarodne institucije te zagovarajući redefiniranje globalnog poretka pod vodstvom velikih sila.

Njegov brat, Joseph Flynn, djeluje u poslovnom sektoru i povezuje se s infrastrukturnim i energetskim projektima. Upravo kroz njega otvara se poslovni krak priče koji vodi prema drugom entitetu u Bosni i Hercegovini, konkretno Federaciji BiH.

Posebno zanimljiv sloj cijele priče otvara činjenica da se braća Flynn pojavljuju na suprotnim stranama istog geopolitičkog pitanja u maloj i kompleksnoj balkanskoj državi.

Dok se Michael Flynn dovodi u vezu s lobiranjem za interese Republike Srpske, koja tradicionalno ima bliske odnose s Rusijom, njegov brat Joseph sudjeluje u poslovnom projektu Južne interkonekcije, čiji je cilj upravo smanjenje ovisnosti o ruskom plinu.

Dodatnu dimenziju daje činjenica da je Alexis Wilkins u svojim javnim istupima Michaela Flynna povezivala s ruskim utjecajem, čime se otvara paradoks u kojem se unutar iste obitelji isprepliću suprotni geopolitički i energetski interesi.

AAFS: Firma bez javnog traga, ali s velikim ambicijama

Svježe osnovana kompanija AAFS Infrastructure and Energy LLC pojavljuje se kao zainteresirani investitor za ključne infrastrukturne projekte u Federaciji BiH. O njoj je portal Hercegovina.info pisao i ranije.

Prema informacijama koje je Hercegovina.info pokušala provjeriti s Vladom FBiH, ova kompanija poslala je pismo namjere koje, osim Južne interkonekcije, potencijalno obuhvaća i druge projekte, uključujući infrastrukturu zračnih luka u Sarajevu i Mostaru.

Dodatnu dimenziju daje činjenica da se AAFS u Bosni i Hercegovini pojavljuje kroz lokalnu firmu registriranu dosta ranije u Sarajevu, čime dobiva operativnu prisutnost na domaćem tržištu.

U Bosni i Hercegovini AAFS djeluje kroz sarajevsku firmu AAFS d.o.o., čiji je zastupnik i direktor Amer Bekan, bivši političar i osnivač opskurne Prve stranke, koji se posljednjih godina profilirao u području investicija i povezivanja stranog kapitala s domaćim projektima.

Jedan od predstavnika te kompanije uz Jospeha Flynna je Jesse Binnall, američki odvjetnik poznat po bliskosti s političkim krugovima Donalda Trumpa.

Binnall je sudjelovao u nizu pravnih postupaka kojima su osporavani rezultati američkih izbora 2020. u pojedinim saveznim državama, zastupajući stavove o nepravilnostima u izbornom procesu. Iako ti pokušaji nisu rezultirali promjenom ishoda izbora, njegovo ime ostalo je vezano uz širi politički i pravni krug oko Trumpove administracije.

Uz to, Binnall se povezuje s političko-savjetničkim i lobističkim aktivnostima, a njegovo pojavljivanje u kontekstu AAFS-a dodatno ukazuje na to da projekt Južne interkonekcije ima i izraženu političku dimenziju, a ne isključivo investicijsku.

Američka ambasada u BiH javno je podržala izmjene zakona kojima se otvara prostor za ulazak kompanije AAFS u projekt Južne interkonekcije, ocijenivši ih “velikim korakom ka diverzifikaciji energije i jačanju odnosa sa SAD-om”.

Zakon koji bira investitora

Ključni moment cijele priče nalazi se u prijedlogu izmjena Zakona o Južnoj interkonekciji.

U dokumentu Vlade Federacije BiH jasno se navodi:

“Za nositelja investicije projekta izgradnje gasovoda ‘Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska’ određuje se kompanija AAFS Infrastructure and Energy d.o.o. sa sjedištem u Sarajevu.”

Time se praktično unaprijed određuje investitor, izostavlja javni natječaj te eliminira konkurencija.

AAFS bi, prema istom dokumentu, imao ulogu u izgradnji ključnih dionica plinovoda kroz Federaciju BiH, uključujući pravce prema Mostaru, Travniku i Tuzli, kao i niz regionalnih odvojaka.

Glavna trasa predviđena je na pravcu od granice s Republikom Hrvatskom preko Posušja i Tomislavgrada prema središnjoj Bosni, s nastavkom prema Travniku, čime bi se osigurala povezanost s postojećim i planiranim energetskim čvorištima. Paralelno s tim, planiran je i krak koji ide prema zapadnoj Hercegovini i Mostaru, čime bi se plinska infrastruktura po prvi put ozbiljnije spustila i u Hercegovinu.

Uz glavne pravce, projekt uključuje i niz regionalnih odvojaka prema gradovima poput Livna, Uskoplja, Jajca, Čapljine i Tuzle, čime bi se stvorila šira distribucijska mreža s ciljem povećanja potrošnje plina i širenja tržišta.

Takva konfiguracija mreže pokazuje da projekt nije zamišljen samo kao tranzitni plinovod, već kao temelj za razvoj unutarnjeg plinskog sustava Federacije BiH, s potencijalnim dugoročnim utjecajem na industriju, energetiku i lokalne zajednice.

Dok zakon precizno definira investitora i trasu plinovoda, izostaje odgovor na ključno pitanje – tko će i kako trošiti plin koji bi trebao opravdati investiciju vrijednu stotine milijuna eura.

Energetika i(li) geopolitika

Južna interkonekcija zamišljena je kao strateški energetski projekt kojim bi Bosna i Hercegovina dobila alternativni pravac opskrbe prirodnim plinom, neovisan o postojećem sustavu koji u velikoj mjeri ovisi o ruskom plinu i ulaznoj točki preko Srbije.

Projekt predviđa povezivanje plinskog sustava Federacije BiH s plinskom mrežom Republike Hrvatske, čime bi se omogućio pristup europskom tržištu plina, uključujući i ukapljeni prirodni plin (LNG) koji u Europu dolazi putem LNG terminala na otoku Krku.

Time bi Bosna i Hercegovina dobila mogućnost diverzifikacije izvora opskrbe, što je jedan od ključnih energetskih prioriteta Europske unije, posebno nakon poremećaja na tržištu plina izazvanih ratom u Ukrajini i smanjenjem isporuka iz Rusije.

Osim sigurnosnog aspekta, projekt ima i ekonomsku dimenziju jer bi omogućio stabilniju i konkurentniju opskrbu plinom za industriju i kućanstva, kao i potencijalno širenje plinske mreže na područja koja trenutno nisu obuhvaćena postojećom infrastrukturom.

U širem geopolitičkom kontekstu, Južna interkonekcija predstavlja dio nastojanja zapadnih partnera da se energetski sustavi zemalja zapadnog Balkana integriraju u europsko tržište i smanji utjecaj ruskih energetskih tokova u regiji.

No pitanje koje se nameće jest tko zapravo kontrolira taj projekt i pod kojim uvjetima.

U trenutku kada se u priči pojavljuju bivši američki savjetnik za nacionalnu sigurnost, lobiranje povezano s Republikom Srpskom, privatna kompanija bez jasnih referenci, te dosad neviđen zakon koji direktno imenuje investitora, energetski projekt prestaje biti samo infrastrukturno pitanje i postaje tema političkog i sigurnosnog značaja.

Hercegovina.info uputila je službeni upit Vladi Federacije BiH, tražeći pojašnjenja o pismu namjere AAFS-a, vlasničkoj strukturi kompanije, provjeri povezanih osoba, planovima dodjele koncesije i eventualnim sastancima s predstavnicima vlasti, a odgovori još nisu dostavljeni.

U trenutku kada zakon već definira investitora, a javnost nema uvid u kriterije po kojima je odabran, ostaje otvoreno pitanje radi li se o strateškom energetskom projektu ili o unaprijed složenoj konstrukciji u kojoj se politika, kapital i međunarodni utjecaj preklapaju daleko od očiju javnosti.

Ključno pitanje koje zasad ostaje bez odgovora jest postoji li uopće javno dostupna studija ekonomske opravdanosti projekta u njegovom aktualnom obliku, koji uz plinovod uključuje i izgradnju plinskih elektrana bez kojih sam projekt teško može biti financijski održiv.

hercegovina info

The post Priča o Južnoj interkonekciji koja spaja Washington, Moskvu, brata Dodikovog lobista, Vladu FBiH i djevojku šefa FBI-ja first appeared on Gerila.info.

Vršilac dužnosti predsjednika Republike Srpske Ana Trišić Babić razgovarala je juče u Istočnom Sarajevu sa delegacijom Globalnog tima za energetsku industriju Američke agencije za trgovinu i razvoj (USTDA), koju je predvodio glavni pravni savjetnik Sem Kvon, te sa delegacijom američke kompanije “Bechtel”, predvođenom Džastinom Siberelom, uz prisustvo otpravnika poslova Ambasade SAD u BiH Džona Ginkela. Razgovarali su o mogućnostima saradnje u energetici i strateškim infrastrukturnim projektima, uz poruku da je “Bechtel” spreman za realizaciju zajedničkih projekata s Vladom RS.

USTDA je, inače, američka vladina agencija koja pruža finansijsku i tehničku podršku za ranu fazu velikih infrastrukturnih projekata u inostranstvu. To uključuje studije izvodljivosti, tehničku pomoć i povezivanje lokalnih vlasti s američkim izvođačima i dobavljačima. Fokus agencije je na pripremi projekata u drugim zemljama i otvaranju tržišta za američke kompanije.

“Bechtel” je kompanija poznata po velikim projektima u oblasti saobraćajne i energetske infrastrukture širom svijeta. Na Balkanu su već radili na autoputevima u Albaniji, Srbiji i na Kosovu, a regionalni mediji su ranije izvještavali i o kontroverzama u vezi sa modelom ugovaranja i transparentnošću tih aranžmana.

Zanimljivo je da Džastin Siberel ima višedecenijsku karijeru u američkoj diplomatiji, uključujući poziciju ambasadora SAD u Bahreinu i poslove u oblastima bezbjednosti i kontraterorizma. Njegovo prisustvo na sastanku ukazuje na ozbiljnost, jer “Bechtel” u projekte obično ulazi tamo gdje postoji visok nivo političke podrške i garancija.

Preuzimanje incijative

Nekoliko dana prije sastanka u Istočnom Sarajevu, u BiH je boravila delegacija američke firme “AAFS Infrastructure and Energy LLC”, koju je predstavljao Džesi Binal, bivši advokat Donalda Trampa, poznat po pokušajima osporavanja rezultata američkih izbora 2020. godine. S njim je bio i predsjednik firme Džozef Flin. Njih dvojica imaju direktne veze sa Trampovom administracijom i njegovom političkom mrežom. O njihovoj posjeti je pisao i Guardian. AAFS se, inače, spominje kao akter koji bi mogao igrati ključnu ulogu ne samo u gradnji nego i u upravljanju gasovodom “Južna interkonekcija”.

Vlada Federacije BiH donijela je juče zaključke kojima želi ubrzati realizaciju projekta gasovoda Južna interkonekcija, naglašavajući da je riječ o projektu koji treba izaći iz faze političkih blokada i ući u fazu konkretne realizacije. U tom cilju data je podrška intenziviranju aktivnosti, uključujući nastavak postupka zaključivanja međudržavnog sporazuma BiH i Hrvatske, uz prijedlog da se što hitnije formira delegacija svih relevantnih institucija, a premijer FBiH zadužen je da o tome informiše Savjet ministara BiH.

Mediji navode da sve intenzivniji sastanci otvaraju niz pitanja, od toga ko će graditi i upravljati gasovodom, zatim kakav će biti model koncesije, šta će biti sa BH-Gasom, sve do cijene gasa. Ulazak SAD u priču, kako ističu, važan je jer može otkočiti projekat i ubrzati realizaciju, ali ostaju nejasne stvari u vezi sa mogućom koncesijom i činjenicom da se ne govori samo o izgradnji, već i o dugoročnom upravljanju infrastrukturom, što podrazumijeva dispečerski centar, ugovore s hrvatskim transporterima i jasne garancije države za investitora koji ulaže stotine miliona.

Predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović tvrdi da će se projekat Južne gasne interkonekcije realizovati bez učešća domaćih kompanija, te da bi kompletan posao, od koncesije do operatera sistema, distribucije i dobavljanja gasa, trebali preuzeti američki partneri. Cvitanović tvrdi da je na sastancima s američkim zvaničnicima rečeno vrlo jasno da u toj varijanti nema BH-Gasa niti domaćih operatera, i da da će sve biti američko.

Sve navedeno upućuje na zaključak da više nema prostora za političko igranje i odugovlačenje, Amerikanci sada preuzimaju inicijativu i guraju energetske projekte u fazu konkretnih odluka. Kontakti s domaćim liderima se intenziviraju, u priču ulaze američke agencije i velike kompanije, a sve otvorenije se govori i o tome da Amerikanci neće imati samo ulogu izvođača, već i ključnu riječ u organizaciji i upravljanju sistemom.

Gerila.info / Mladen Bubonjić

The post SAD pojačava prisustvo u BiH: Energetski projekti u centru pažnje first appeared on Gerila.info.

Ovako je Milorad Dodik danas komentarisao najave ministra inostranih poslova u Savjetu ministara BiH Elmedina Konakovića da planira susret sa Dodikom.

Konaković je sinoć, gostujući u Dnevniku 2 BHRT-a, najavio da će pokušati da se sastane sa Miloradom Dodikom kako bi bili izglađeni nesporazumi oko dozvola za izgradnju gasnih konekcija prema BiH.

“Opet ću pokušati da se sastanem s Dodikom, opet ću ga zvati da se vidimo. Neću prestati. Umorićemo te ljude sa zahtjevima, za sjedanje, razgovor i dogovor”, rekao je Konaković.

“Nadam se da ćemo imati veći broj dnevnih tačaka, posebno onih koji se tiču evropskog puta Bosne i Hercegovine. Pozivam kolege da umjesto javnog prepucavanja i ovog umaranja u Bosni i Hercegovini, da se vratimo kako smo startali, a mišljenja sam da nismo uopšte loše startali”, istakao je Konaković.

Reagujući na to, Dodik je poručio da su predstavnici Republike Srpske naveli šta su njihovi planovi.

“U svakom slučaju, i ranije smo o tome razgovarali. Mi želimo da vidimo da Savjet ministara odlučuje. To što oni pokušavaju da naprave neku novu praksu, ta interkonekcija, neko drži lekciju nama kako smo mi trebali da davno to preskočimo u Savjetu ministara. Pa mi to pokušavamo 10-15 godina. Ja bih volio da to nije u nadležnosti Savjeta ministara, ali jeste. I oni to zloupotrebljavaju. Prema tome, poruka gospodina Konakovića kako on konačno dovodi to tamo, to je neka druga priča. Mi smo to pokušali godinama unazad da stavimo na dnevni red”, ističe Dodik.

Dodik je naglasio da priča oko Južne konekcije ne predstavlja problem.

“Mi smo samo rekli, nemojte nas uslovljavati s tim. Kad se vi Bošnjaci i Hrvati dogovorite oko Južne konekcije, ja nemam ništa protiv. Nemam ništa protiv da glasamo isto sada. Ali oni obično izmisle kad to pitanje treba da se riješi, oni izmišljaju ponovo 14 prioriteta, ponovo ovo ili ono. To nema veze s tim. završite tu konekciju, idemo dalje”, navodi Dodik, naglašavajući da četrnaest prioriteta treba da budu zajedno na dnevnom redu, i da se sva pitanja zajedno rješavaju.

“I ne možemo da prihvatimo da samo neko odlučuje šta je prioritet od 14 prioriteta ili preporuka, i da mi samo o tome odlučujemo. Od 14 prioriteta imate i priču o visokom predstavniku, da treba da ode, da se promjene sudije UStavnog suda. A zašto to sad nije na dnevnom redu? A šta hoćete deset godina da nam to držite dok mi gledamo Ustavni sud dok radi vanustavno? Ako hoćete razgovor, imate 14 prioriteta, sjednemo, dogovorimo sve. Ako se sve dogovori, sve je dogovoreno. Dok se sve ne dogovori, ništa nije dogovoreno oko 14 prioriteta. Ne može biti jasnije. Ako hoćete sješćemo. Mi tražimo da ode visoki predstavnik. Nama ne treba”, ističe Dodik na kraju.

Gerila

The post Dodik o sastanku sa Konakovićem: “Ja nemam nijedan problem da se sastanem” first appeared on Gerila.info.