Njemački dnevni list Frankfurter Allgemeine Zeitung u današnjem izdanju donosi tekst o jednoj pojavi kojoj su se nadale sve zemlje istočne Evrope. Naime, otkako su se privrede širom svijeta našle pred ambisom zbog virusa korona, ekonomisti i menadžeri su obratili posebnu pažnju na jugoistočnu Evropu i Tursku imajući dvije stvari na pameti: blizinu evropskog tržišta i vraćanje proizvodnje iz udaljenih krajeva.

Razmišljanja o vraćanju proizvodnje što bliže evropskom tržištu zasnivaju se na pretpostavci da će lanci snabdijevanja doživjeti promjenu nakon pandemije. Kompanije više ne žele rizikovati s potencijalnim prekidima u snabdijevanju i zato nastoje dobavljače približiti važnim proizvodnim lokacijama i tržištima prodaje u centralnoj Evropi.

“Reshoring” (vraćanje proizvodnje u matičnu zemlju, prim. aut.) postao je tračak nade za zemlje u jugoistočnoj Evropi. Na sva zvona su se najavljivale mogućnosti za dodatni rast. Privrednici i ekonomisti sa zapada su istočnoevropskim zemljama davali nadu izjavljujući da će se investicije i proizvodnja vratiti iz Azije u Evropu što će zemljama u razvoju u istočnoj Evropi pružiti priliku da se izvuku iz krize.

Međutim, činjenice govore drugačije. Bečki Institut za međunarodne ekonomske studije je, na osnovu trenutnih pokazatelja iz istočne i jugoistočne Evrope, naveo da su nakon naglog pada prošle godine, izgledi za vraćanje stranih direktnih investicija u istočnu, centralnu i jugoistočnu Evropu 2021. godine veoma loši u većini sektora, osim u sektoru informacionih tehnologija i energetike. Njihov zaključak glasi da pandemija virusa korona do sada nije imala nikakvih efekata na vraćanje proizvodnje iz Azije u Evropu.

Nagli pad broja najavljenih novih direktnih investicija signalizira loše izglede za oporavak ove godine. Ubrzanje pada u četvrtom kvartalu 2020. posebno je zabrinjavajuće. Slični trendovi postoje i u Aziji. Pad u Kini i Indiji bio je još veći nego u istočnoj, centralnoj i jugoistočnoj Evropi, što svakako predstavlja slabu utjehu za pogođene zemlje. Razlog je nesigurnost među investitorima koji su odgodili svoja ulaganja i u zemlji i u inostranstvu. To ostavlja barem malo prostora za nadu za kasnije prebacivanje proizvodnje.

Za sada se broj najavljenih novih projekata smanjuje u većini zemalja centralne i istočne Evrope. Broj projekata se samo povećava u Estoniji, Letoniji, Crnoj Gori, Bjelorusiji i Moldaviji. Više od polovine stranih direktnih investicija u region tradicionalno dolazi iz zemalja EU. Značajan porast investicionih projekata u regionu koji se odnose na digitalizaciju i snabdijevanje energijom vjerovatno neće biti rezultat preseljenja proizvodnje. Ovo je više posljedica ciljeva EU da ubrza digitalizaciju i energetsku tranziciju.

Za utjehu bi moglo poslužiti to da su strane investicije u istočnoevropskim zemljama prošle godine opale za samo 34 odsto – u poređenju sa 42 odsto u ostatku svijeta. Bugarska je uspjela da poveća svoja direktna ulaganja iz inostranstva za 39 odsto, dok je  u Slovačkoj bio neto odliv kapitala. Druge zemlje su zabilježile visok pad, u nekim slučajevima do 61 odsto kao što je bilo u Rumuniji. Turska i zemlje zapadnog Balkana – Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Albanija, Kosovo i Sjeverna Makedonija – doživjele su pad direktnih investicija i do 17 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Nade za ponovno angažovanje u zemljama zapadnog Balkana su posebno velike. Prije nekoliko dana njemačke privredne komore predstavile su studiju o mogućnostima na zapadnom Balkanu, koji je kulturno i prostorno blizak jezgru Evrope. Osnovni zaključak istraživanja glasi da u postpandemijskom svijetu ekonomija zapadnog Balkana zapravo može imati koristi, ali prethodno mora da sredi stanje u svojim zemljama, kao što su obrazovanje, razvoj vladavine prava i institucije, kao i borba protiv korupcije. S druge strane, ionako niske zarade i porezi nisu igrali glavnu ulogu u konkurenciji između lokacija.

[pdf-embedder url=”https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2021/05/Frankfurter_Allgemeine_Zeitung_-_26_05_2021-tekst.pdf” title=”Frankfurter_Allgemeine_Zeitung_-_26_05_2021 tekst”]

The post Frankfurter Allgemeine Zeitung: Preseljenje proizvodnje iz Azije u Istočnu Evropu nije ni na vidiku first appeared on Gerila.info.

Dojče vele u pregledu njemačke štampe navodi da se mnogo ljudi iz Jugoistočne Evrope iseljava na Zapad, ističući zabrinutost da ovaj dio Evrope krvari zbog iseljavanja.

„Mnogo ljudi iz Jugoistočne Evrope odlaze u zemlje kao što su Njemačka, Italija i Španija. Plate u njihovim zemljama se povećavaju, ali samo neznatno. Čitava Jugoistočna Evropa je pogođena. Preduzetnici, eksperti i političari od Budimpešte do Atine su zabrinuti. Mladi, dobro obrazovani, ljudi koji su atraktivni za tržište rada se iseljavaju. Stručnjaci nedostaju na svakom ćošku”, piše list Berliner cajtung.

“Više od dva miliona Rumuna, prema procjenama vlade u Bukureštu, živi u inostranstvu, većina u Španiji i Italiji. Egzodus u susjedstvu je bio sličan: više od 700.000 Bugara se prema zvaničnim navodima iselilo u inostranstvo u okviru EU. Iz Hrvatske se, prema podacima Studije Nacionalne banke iz Zagreba, samo od 2013. do 2016. godine ukupno 230.000 građana iselilo u druge zemlje EU. Riječ je o dva odsto stanovništva u godini dana. Srbiju je, prema navodima vlade, napustilo 640.000 ljudi. Grčku je, nakon teške finansijske krize 2010. godine, napustilo, kako se procjenjuje, najmanje 400.000 ljudi, najvećim dijelom mladih”, navodi dalje Berliner Cajtung.

Njemačka rješava svoje demografske probleme

List piše kako se čini da politika na Zapadu podstiče iseljavanje: “Na vrlo siromašnom Kosovu je ministar zdravlja Njemačke Jens Špan nedavno posjetio jednu školu za obrazovanje njegovatelja koji idu u Njemačku. Ova njemačka škola, koju smatraju pozitivnim primjerom, važi kao lokomotiva “odliva mozgova”. Završi je do 30 učenika godišnje, i svakom od njih se nudi ugovor za dalje školovanje u Njemačkoj”, piše Berliner cajtung.

List prenosi mišljenje Tade Jurića, politikologa sa Katoličkog univerziteta u Zagrebu. On kaže da Njemačka ne treba da rješava svoje demografske probleme useljavanjem iz Jugoistočne Evrope: “Smatram da nije fer da Njemačka spasava sebe na račun svih nas”.

Region krvari

„U zemljama jugoistoka Evrope otkucava tempirana demografska bomba: natalitet, uz rijetke izuzetke, nije viši, ili je čak niži, nego u Njemačkoj – a mladi ljudi masovno odlaze ka Zapadnoj Evropi”, piše Frankfurter Algemajne Cajtung u tekstu pod naslovom „Jugoistočna Evropa krvari”.

„Njemačka je sve krcatija. Prošle godine je u zemlju došlo oko 400.000 ljudi više nego što je napustilo. Većina doseljenika, skoro 290.000 njih, stigla je iz zemalja članica EU ili drugih evropskih zemalja. U statistikama vodi Jugoistočna Europa”, piše frankfurtski dnevnik.

„Glavni razlog priliva iz Jugoistočne Evrope je – posao. Rumuni, Hrvati i Bugari mogu relativno lako da dođu jer su njihove zemlje članice EU; oni imaju pravo na boravak u bilo kojoj zemlji Unije. Doseljavanje iz preostalih zemalja regiona funkcioniše drugačije. Iz njih neki u Njemačku dolaze na svoju ruku ili preko neformalnih mreža. Drugi bivaju sistematski vrbovani.

Već šest godina postoji tzv. „Triple Win”, zajednički program Savezne agencije za rad i Njemačkog društva za međunarodnu saradnju. Program je nazvan „Triple Win”, dakle trostruka dobit – jer navodno svi učesnici od njega profitiraju. Njemačko društvo za međunarodnu saradnju njemačkim poslodavcima posreduje kvalifikovane njegovatelje, prije svega iz Srbije, BiH, Tunisa i Filipina: “Dok u Njemačkoj nema dovoljno njegovatelja, kvalifikovana radna snaga je u inostranstvu često bez posla. Pri tome od saradnje korist imaju i preduzeća u Njemačkoj, i sami njegovatelji i njihove zemlje porijekla”, navode u Njemačkom društvu za međunarodnu saradnju.

“Zvuči razumno”, piše Frankfurter algemajne cajtung, ali – “ipak nije sve tako jednostavno. Njemačko društvo za međunarodnu saradnju navodno sarađuje samo sa zemljama u kojima postoji “višak” dobro obrazovanih njegovatelja. Međutim, u Jugoistočnoj Evropi to odavno više nije slučaj; naprotiv – u brojnim mjestima nema dovoljno ljekara i njegovatelja. Situacija je iz godine u godinu sve teža”, navodi se na kraju pregleda njemačke štampe na portalu međunarodnog javnog servisa Dojče vele.

The post Dojče vele: Egzodus iz Jugoistočne Evrope first appeared on Gerila.info.