Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić i član Predsjedništva Šefik Džaferović odbili su da se sastanu sa komesarom za proširenje EU Johannesom Hahnom, saznaje Žurnal.

Hahn je pozvao članove Predsjedništva BiH kako bi razgovarali o provedbi Sporazuma o formiranju vlasti u BiH. Međutim, Komšić i Džaferovic su obavijestili Hahna da jedan sastanak neće promijeniti ništa, te da se nadaju da se Hahn iskoristiti svoj uticaj kako bi ubijedio Milorada Dodika da pristane na kompromisno rješenje u vezi sa slanjem ANP-a odnosno Godišnjeg nacionalnog programa za NATO.

Podsjetimo, ranije su čelnici EU u BIH ustvrdili da ANP ne bi trebao biti preduslov za formiranje Vijeća ministara BiH, s čime se složila i Ruska Federacija.

Ranije je komesar Hahn poslao prijedlog rješenja s kojim se nisu složili Komšić i Džaferović.

U tom prijedlogu, između ostalog, se navodi:

1. Novom Vijeću/Savjetu ministara Bosne i Hercegovine da izradi Akcioni plan u odgovoru na Mišljenje Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji te izradi preporuke za njegovu uspješnu provedbu, uključujući izradu (nacionalnog) Programa usklađivanja s pravnom stečevinom Evropske unije;

2. Novom Vijeću/Savjetu ministara Bosne i Hercegovine da izradi i dostavi modificirani Godišnji nacionalni program (Godišnji program) za unapređenje odnosa s NATO-om, bez prejudiciranja budućih odluka o članstvu Bosne i Hercegovine.

3. Svim relevantnim tijelima da usaglase i provedu novi set socioekonomskih reformi kao nasljednika ranije Reformske agende, a koji je usklađen s Programom ekonomskih reformi zemlje (skr. ERP) te intenziviraju provedbu Godišnjeg akcionog plana za regionalni ekonomski prostor.

4. Svim nadležnim tijelima da poduzmu sve potrebne mjere za učinkovitu koordinaciju kapaciteta za upravljanje granicama i migracijom, uključujući funkcionisanje sistema azila te unapređenje institucionalnog i zakonodavnog okvira, kao i provedbenih kapaciteta potrebnih za jačanje prevencije i borbe protiv korupcije, organizovanog kriminala uključujući pranje novca i terorizam.

izvor: zurnal info

The post UBIJEDITE DODIKA: Džaferović i Komšić odbili sastanak sa Hahnom first appeared on Gerila.info.

Novi saziv Evropske komisije, predvođen Ursulom fon der Lajen, nastaviće da motri na situaciju na Zapadnom Balkanu, ali proširenje EU na države poput Bosne i Hercegovine i Srbije neće biti prioritet zvaničnog Brisela, budući da postoje znatno važniji zadaci koje treba sprovesti, uključujući Bregzit i unutrašnje reforme EU, navodi se u tekstu na sajtu dnevnog lista Danas.

Prema mišljenju stručnjaka za EU integracije, neophodno je sačekati i vidjeti kome će pripasti sektor proširenja i susjedske politike, odnosno da li će Johanes Han zadržati taj resor, te u kojoj mjeri će se Balkanom baviti novi šef diplomatije EU Žozep Borelj.

Erki Bahovski, bivši zvaničnik Evropske komisije i spoljnopolitički novinar iz Estonije, kaže da je u ovom trenutku teško prognozirati kakva će biti politika novih zvaničnika EU prema ovom regionu, ali da se stiče utisak da treba biti „oprezno optimističan“, naročito kada je riječ o proširenju.

Junker, odlazeći predsjednik EK, zapravo je stavio proširenje „na čekanje“ i sada prolazi taj petogodišnji period, pa će Ursula fon der Lajen morati da se time pozabavi. Budući da je ona iz Njemačke, treba se sjetiti da je Njemačka podržavala proširenje na istok, jer je željela stabilnost na istočnoj granici. Zapadni Balkan se ne graniči direktno sa Njemačkom, ali vjerujem da je Njemačka zainteresovana i za proširenje na jug, kako bi bila osigurana južna granica EU. S druge strane, proces proširenja gubi jednog od svojih najvećih zagovornika, Veliku Britaniju. Novo rukovodstvo EK će, nedvosmisleno, morati da se suoči sa Bregzitom, i tu će vodeću riječ imati lideri Francuske i Njemačke. Istovremeno, EU treba da postane snažnija, što znači unutrašnju konsolidaciju i jačanje saradnje. Stoga, ostaje pitanje koliko pažnje Unija može da pokloni proširenju.

Bahovski naglašava da je drugo pitanje ko će se najviše baviti Zapadnim Balkanom. On smatra da postoji mogućnost da će takav zadatak pripasti Borelju, dosadašnjem šefu španske diplomatije.

Kao što znamo, Španija odbija da prizna nezavisnost Kosova i moguće je da će se takav stav odraziti i na spoljnu politiku EU. Ipak, Zapadni Balkan je, prije svega, nadležnost komesara za proširenje, i ako on dobije jasan mandat, situacija će biti bolja. Ipak, još uvijek ne znamo ko će to biti. Dakle, najprije je potrebno da se neke stvari razjasne, pa da uočimo obrise politike EK. I, na kraju, mnogo toga će zavisiti od samog Zapadnog Balkana.

Franc-Lotar Altman, njemački politikolog i profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Bukureštu, ističe da nova predsjednica EK nema mnogo ličnog iskustva u vezi sa Balkanom i da je potrebno da je o ovom regionu detaljno informišu ljudi poput dosadašnjeg komesara za susjedsku politiku i proširenje Johanesa Hana, koji će, možda, zadržati taj resor.

Do sada je EK bila pozitivnija kada je riječ o politici prema Zapadnom Balkanu od pojedinih država članica, ali moguće je da će Ursula fon der Lajen voditi jasniju i transparentniju politiku od Junkera, ozbiljnije uzimajući u obzir primjedbe zemalja EU. To ne znači da će ona biti „negativnija“, već da je potrebno razmotriti zamjerke mnogih u Uniji, koji žele da se EU jasnije odredi prema pojavama poput „stabilokratije“ – stava da je stabilnost važnija od reformi i demokratske vladavine. Ukoliko predsjednica EK uspije da se predstavi na navedeni način, to bi moglo da dovede do pozitivnih pomaka u državama Zapadnog Balkana, uključujući jačanje civilnog društva, i nadajmo se, voljnosti političara da se uhvate ukoštac sa problemima navedenim u izvještajima EK, poput korupcije, uspostavljanja vladavine prava, slobode medija, dobrosusjedskih odnosa.

The post Novi saziv Evropske komisije, stare muke za Balkan: Ništa od proširenja EU za sada first appeared on Gerila.info.