Ovi podaci nisu ni potpuni, jer 27 opština, gradova, entitetskih i kantonalnih ministarstva nije dostavilo informacije, a sve je prisutniji trend da velike iznose novca za udruženja dijele profitabilna javna preduzeća.

TI BiH je uporedio podatke o udruženjima koja su primala javna sredstva sa Registrom funkcionera i identifikovao 344 udruženja čija odgovorna lica obavljaju javnu funkciju, a na njihovo finansiranje je potrošeno 16 miliona KM u prethodnih pet godina. Od toga, 83 udruženja vode rukovodioci (direktori i članovi nadzornog odbora) javnih preduzeća, dok su na čelu 184 udruženja rukovodioci javnih ustanova. Tu je i 77 udruženja koje vode izabrana i imenovana lica, odnosno obavljaju neku od političkih funkcija.

Zloupotrebe i sukob interesa

Javni novac se u većini slučajeva dijelio bez ikakvih kriterija i javnog poziva, na šta ukazuju revizori iz godine u godinu na svim nivoima, a ovaj problem prepoznat je i u strategijama za borbu protiv korupcije.
Sa druge strane budžetska sredstva se zloupotrebljavaju za finansiranje podobnih udruženja ili čak troškova izbornih kampanja. TI BIH je u proteklom periodu podnosio prijave protiv čelnika udruženja koji su se nalazili u direktnom sukobu interesa, jer su istovremeno obnašali javnu funkciju, ali nije bilo adekvatne reakcije.

Nakon prijave protiv bivšeg savjetnika Predsjednika Republike Srpske Milana Tegletije, vlast u RS je ekspresno izmijenila zakon i ozakonila sukob interesa u finansiranju nevladinih organizacija iz budžeta. Tako je omogućeno svim funkcionerima da imaju svoje NVO i primaju neograničen iznos javnih sredstava, ako za rad u udruženju ne primaju platu. Podsjećamo da je cilj ovog zakona bio da spriječi funkcionere da novac iz budžeta dijele sopstvenim udruženjima i privatnim preduzećima, pa se pojava sukoba interesa nikako nije smjela svoditi na primanje plate, čime je načinjena nesaglediva šteta.

Dodatno, revizori u RS su utvrdili da se sredstva odobravaju udruženjima koja su ih nenamjenski trošila, ali uprkos nekoliko sudskih presuda u korist TI BIH-a i reakciji Ombudsmana, resorno ministarstvo u Vladi RS i dalje skriva ove informacije.

Takođe, u Federaciji BiH od 2013. ne postoji nadležna komisija koja odlučuje o sukobu interesa dok institucije koje dodjeljuju javna sredstva potpuno ignorišu postojanje zakona i činjenicu da je udruženjima koja vodi javni funkcioner zabranjeno primiti više od 10.000 KM godišnje, odnosno 50.000 za udruženja iz oblasti kulture i sporta.

Brčko Distrikt daje najviše novca

Najviše novca podijeli se na lokalnom i kantonalnom nivou, ali značajnu sumu dijelile su u prethodnom periodu i entitetske vlade.

U poređenju sa visinom budžeta, ubjedljivo najveći procenat dijeli Vlada Brčko Distrikta koja za finansiranje NVO izdvaja 16 ,8 miliona KM godišnje. Distrikt su u navedenom periodu potresale brojne afere oko raspodjele ovog novca ali je vlast kasnije značajnu reformu napravila usvajanjem poboljšanog zakona o sukobu interesa.

Takođe iznos sredstava za finansiranje udruženja povećava se iz godine u godinu a jedini pad zabilježen je 2020. kada je zbog COVID-a naplaćeno značajno manje javnih prihoda.

Ovi podaci dovoljno govore koliki je stepen političke kontrole nad finansiranjem civilnog sektora iz budžeta. Sredstva se dijele udruženjima koja često nemaju ni web stranicu, ne objavljuju izvještaje o radu, kao ni to u koje svrhe troše javna sredstva.

Sa druge strane novim zakonom nepodobnim udruženjima u Republici Srpskoj vlast namjerava ograničiti rad i označiti ih “stranim agentima” ukoliko se finansiraju iz evropskih ili drugih fondova. Iste te fondove koristi i sama vlast koja kroz ovaj zakon pokušava, pod krinkom transparentnosti, ograničiti rad nepodobnih udruženja, dok ne postoji ni minimum transparentnosti kod finansiranja “vladinih nevladinih organizacija”.

(transparentno.ba)

The post Vlasti u BiH podijelile 383 miliona KM za 12.200 udruženja, preko 1.800 povezano sa strankama first appeared on Gerila.info.

Istraga koja je obustavljena protiv bivše uprave Rudnika Kreka Tuzla odnosi se na poslove vrijedne skoro milion KM a koje je bez tendera  ovo rukovodstvo podijelilo firmama Junuzović-Kopex, MHI KOMPANI i Cayenne company.

Transparency International u BiH je podnio krivičnu prijavu zbog ovog slučaja još 2019. godine, jer postoji osnov sumnje da su rukovodioci rudnika izbjegli javno nadmetanje za posao iznajmljivanja rudarske mehanizacije i dodijelili ga ovim firmama sklapanjem čak 149 direktnih sporazuma.

Kako se tada, po Zakonu, za istu stvar putem direktnog sporazuma moglo potrošiti samo do 6.000 KM godišnje,  a potrošeno je oko 950.000 KM, evidentno je da se radilo o otvorenom kršenju zakona u razmjerama koje TI BIH ni prije ni nakon toga nije zabilježio.

Nakon prijave TI BiH, Tužilaštvo TK otvorilo je istragu u ovom predmetu u julu 2022. godine, ali je godinu dana kasnije donijelo naredbu o obustavi istrage zaključivši da u svemu nema obilježja krivičnog djela jer su rukovodioci rudnika “prekršili zakon,” ali je to bilo “u interesu službe”.

Disciplinska prijava protiv tužioca

Ono što je posebno sporno jeste da postupajući tužilac u ovom slučaju godinu dana nije dostavio TI BiH-u tužilačku odluku, koju je bio dužan dostaviti podnosiocu prijave u roku od tri dana. Time je prijaviocu uskratio mogućnost izricanja pritužbe, a još je spornije što je odluka dostavljena tek nakon nekoliko upita i žalbe TI BiH zbog nedostavljanja informacije.

Nakon svega TI BiH je podnio prijavu Uredu disciplinskog tužioca Visokog sudskog i tužilačkog vijeća. TI BiH je i na tužilačku odluku izjavio pritužbu glavnom tužiocu Kantonalnog tužilaštva TK, jer su zanemarene bitne činjenice iz krivične prijave.

Naime, sumnju u okolnosti pod kojima je uprava ovog javnog preduzeća koje se nalazi u teškoj finansijskoj situaciji trošila milionska sredstva na iznajmljivanje mašina od privilegovanih privatnih kompanija iskazao je i Ured za reviziju institucija Federacije BIH.

Osim što su potvrdili navode TI BiH o nezakonitom cijepanju direktnih sporazuma, revizori su sumnjali i da uprava ne radi u interesu preduzeća jer se postavlja pitanje svrhe trošenja milionskih iznosa godišnje na iznajmljivanje tuđih mašina.

Za izvršene usluge samo od Junuzović Kopex (6.311.400 KM) Društvo je moglo nabaviti značajan broj rudarskih mašina koje su tražene tenderskom dokumentacijom, a neophodne su za obavljanje redovne djelatnosti Društva. Imajući u vidu da se Društvo nalazi u veoma teškoj finansijskoj situaciji, s jedne strane, i činjenicu da ima 2.431 zaposlenika i da treba raspolagati vlastitom rudarskom mehanizacijom radi obavljanja redovne djelatnosti, postavlja se pitanje opravdanosti i odgovornosti angažovanja tuđe mehanizacije i radnika, navodi se  u izvještaju ureda za reviziju.

Svoje mašine rashodovali, trošili milione na iznajmljivanje tuđih

Dodatnu sumnju na svrhu ulaganja tolikog novca u tuđu mehanizaciju stavlja Izvještaj Uprave JP „Elektroprivreda BiH“ Sarajevo januara 2021. godine, koji je za predmet imao analizu i utvrđivanje eventualne odgovornosti u RMU „Kreka“ za mašine predviđene za rashodovanje.

Navedeni izvještaj fokus stavlja na činjenicu da su od ukupno šest nabavljenih buldožera renomiranog proizvođača Liebherr čak tri  stavljena van upotrebe odmah po isteku garantnog roka, što je otvorilo dodatnu potrebu za iznajmljivanje tuđe mehanizacije.

U izvještaju se još navodi da je zaista malo vjerovatno da su se kvarovi na ovim mašinama desili samo 10 dana nakon isteka garantnog roka, te da je i u garantnom roku bilo značajnijih kvarova i veliki broj sati zastoja rada buldožere u vlasništvu rudnika.

Zbog svega se iskazala još veća potreba za iznajmljivanjem tuđe mehanizacije koja je nabavljana između ostalog i direktnim kršenjem Zakona o javnim nabavkama. Takođe je zanemarena i činjenica da je jedan od prijavljenih rukovodilaca već osuđen na godinu i po dana zatvora baš zbog saradnje sa Junuzović-Kopexom, jer je fiktivno prikazivao sate rada mašina ove firme.

Radi se o preduzeću koje godinama posluje sa rudnicima iz sastava Elektroprivrede BiH, a svojevremeno je direktor RMU Đurđević osuđen baš zbog spornih nabavki goriva od ovog dobavljača.  Zbog svega je po mišljenju TI BiH tužilaštvo trebalo cijeniti ove okolnosti prije izvođenja zaključka da je kršenje zakona “bilo u interesu službe” dodatno i zbog činjenice da nije predočena nezavisna analiza koja bi mogla opravdati ove navode.

The post Tužilaštvo TK obustavilo istragu zbog namještanja poslova u Rudnicima Kreka uz nevjerovatno obrazloženje first appeared on Gerila.info.

Time je prihvaćena žalba Transparency Internationala BiH, a naloženo je Komisiji za utvrđivanje sukoba interesa da ponovo provede kompletan postupak i utvrdi koliko novca je FK Borac dobio iz budžeta, te da li je Tegeltija obavljao dvije nespojive funkcije.

Ipak Komisija i pored jasnog stava drugostepenog organa odbija to da uradi pa će konačnu riječ o svemu vjerovatno dati Okružni sud u Banjaluci. U novoj odluci koju potpisuje predsjednica ove komisije Obrenka Slijepčević navodi se da je vođenje ponovnog postupka protiv Tegeltije “protivno Ustavu RS” i nedavnim izmjenama Zakona kojim je Narodna skupština RS praktično ozakonilo situaciju sukoba interesa u kojoj se savjetnik Milorada Dodika do tada nalazio.

Na istu argumentaciju ovaj organ se pozivao i ranije, ali je u odluci Komisije za žalbe jasno je rečeno da se izmijenjeni zakon ne može retroaktivno primijeniti jer su zakonske odredbe koje su do tada bile na snazu jasno zabranjivale savjetnicima najviših funkcionera da budu na čelu udruženja koja se finansiraju iz budžeta u iznosu većem od 100.000 KM.

Kako je Tegeltija istovremeno obavljao funkciju savjetnika, a od aprila 2023. i predsjednika uprave kluba koji je dobio preko 2 miliona maraka iz budžeta RS, po mišljenju TI BiH potpuno je jasno je postojao sukob interesa i da izmjene zakona koje su usvojene u septembru prošle godine to ne mogu promijeniti.

Podsjećamo da je Tegeltija u objašnjenju medijima, iznio tumačenje da “nije u sukobu interesa” jer za rad u klubu ne prima platu, a ubrzo nakon toga NSRS je izmijenila samo jedan član tog zakona i od ove zabrane izuzela  funkcionere koji za rad u udruženju ne primaju naknadu.

Pored toga što je ovo bio evidentan primjer gdje se zakoni donose po mjeri pojedinaca, ostaje i upitno u kojoj proceduri je utvrđeno da prvi čovjek FK Borac za rad u klubu nije primao nikakvu naknadu s obzirom da nadležni organ potpuno odbija da provede postupak. TI BiH je ranije upozoravao da će se tim izmjenama legalizovati situacija u kojoj se osim Tegeltije nalaze i brojni drugi funkcioneri koji istovremeno vode udruženja finansirana iz budžeta.

Cilj ovog zakona bio je da spriječi funkcionere da novac iz budžeta dijele sopstvenim udruženjima i privatnim preduzećima, pa se pojava sukoba interesa nikako nije smjela svoditi na primanje plate. Ovakva odredba će ubuduće omogućiti nesmetano izvlačenje javnog novca preko nevladinih organizacija povezanih sa vlastima.

(transparentno.ba)

The post Prihvaćena žalba TI BiH u slučaju Milan Tegeltija: Komisija mora utvrditi da li savjetnik predsjednika RS bio u sukobu interesa first appeared on Gerila.info.

U tužilačkoj odluci navodi se da Zakonom nije jasno i nedvosmisleno definisana obaveza da ga primjenjuju i javna preduzeća koja posluju na komercijalnoj osnovi, a da Agencija za javne nabavke (AJN) odbija dati jasno tumačenje.

“Imajući u vidu takvo činjenično stanje te ponovo ističući suzdržanost Agencije za javne nabavke da se jasno i eksplicitno izjasni da li je privredno društvo Sarajevoputevi d.d. bilo obveznik primjene Zakona o javnim nabavkama jedini zaključak koji se u ovom trenutku može donijeti jeste da se prijavljena kretala u okviru svojih ovlašćenja, uključujući i ovlašćenje da utvrdi da li je ovo privredno društvo bilo u obavezi da provodi postupke javnih nabavki. Tužilaštvo na ovom mjestu ističe manjkavost takvog sistema i potrebu donošenja propisa kojim bi se ova materija definisala jasno i nedvosmisleno”, navodi se u tužilačkoj odluci.

TI BIH je izjavio pritužbu na ovu odluku jer nekažnjavanje ovakvih pojava može imati dugoročne posljedice s obzirom da su i Ceste d.d. Mostar nedavno donijele sličnu odluku i prestale provoditi tendere a ovakve poteze mogu povući i druga javna preduzeća.

U BiH postoji preko 3000 ugovornih organa, od čega preko 450 javnih preduzeća koja provode ovaj zakon, među kojima se nalaze i rudnici, građevinska, komunalna i putarska preduzeća. Zato Sarajevoputevi definitivno ne mogu biti izuzetak posebno jer je Vlada FBiH u ranijem periodu donosila odluke kojima je zaduživala upravitelje cesta da ovom društvu osiguraju ustupanje poslova održavanja cestovne mreže, neposredno bez nadmetanja. Po mišljenju TI BIH, zakon je jasno propisao da javno preduzeće koje nema sticanje profita kao osnovni cilj, nema konkurenciju na tržištu, a država može intervenisati radi sprečavanja komercijalnog pritiska, nema komercijalni ili industrijski karakter i ima obavezu daprimjenjuje Zakon o javnim nabavkama.

To je i mišljenje Ureda za reviziju institucija FBiH koji je u ranijem izvještaju naveo da učešće državnog kapitala u Sarajevoputevima iznosi 77,32%, a da vlast vrši  nadzor nad upravljanjem i imenuje više od polovine članova uprave.

“Iz navedenog proizilazi da se Zakon o javnim nabavkama odnosi na DD „Sarajevoputevi“ Sarajevo, i da je ono dužno primjenjivati ovaj Zakon”, navedeno je u revizorskom izvještaju 2018. Godine. Od 2019. Sarajevoputevi primjenjuju Zakon o javnim nabavkama i provode tendere što je i konstatovano u prošlogodišnjem revizorskom izvještaju kao ispunjena preporuka.  

Ceste d.d, Mostar već godinu dana ne primjenjuju zakon

TI BiH je i ranije upozoravao da ovakav slučaj može dovesti do lančane reakcije, a svakako zabrinjava činjenica da je i skupština javnog preduzeća Ceste d.d. Mostar donijela sličnu odluku da prestane primjenjivati Zakon o javnim nabavkama.

O svemu je obaviještena i AJN, a prema podacima sa portala javnih nabavki, tenderi se ne provode duže od godinu dana. Gotovo ista argumentacija navodi se i u odgovoru uprave Cesta d.d. Mostar dostavljenom na adresu TI BiH gdje se tvrdi da preduzeće ne obavlja djelatnost od javnog interesa, da ima komercijalni karakter i da nema monopol na tržištu, jer do poslova održavanja cestovne infrastrukture dolazi na javnim nadmetanjima pa stoga nije dužno provoditi tendere.

TI BIH smatra da ovakav stav pravosudnih institucija i nedorečenost mišljenja AJN potencijalno može dovesti do niza sličnih odluka javnih preduzeća koja mogu nesmetano prestati sa provođenjem tendera, čime bi se otvorio ogroman prostor za korupciju i izvlačenje novca iz javnog sektora.

transparentno.ba

The post Sve više javnih preduzeća prestaje provoditi javne nabavke. Tužilaštvo smatra da to nije krivično djelo?! first appeared on Gerila.info.

Po podacima Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) proteklih godina Republika Srpska dobila je 620 miliona dolara kroz projekte i ulaganja u ekonomske aktivnosti, demokratiju, finansijsku obnovu i infrastrukturu.

Ipak u manje od godinu dana Milorad Dodik se zahvaljivao USAID-u na projektima za Republiku Srpsku i optuživao taj isti USAID da finansira nevladine organizacije zbog čega i zagovara donošenje “zakona o stranim agentima”.

Sve što #TIBiH ima reći po pitanju najavljenog zakona o javnosti rada neprofitnih organizacija u Republici Srpskoj. pic.twitter.com/EYWHoRLxwA

— Transparency International u BiH (@tibihorg) March 24, 2023

USAID je između ostalog u Republici Srpskoj finansirao projekte izrade registra poreskih i neporeskih davanja, unapređenja trezorskog načina poslovanja zdravstvenih ustanova, sistema za kontrolu i naplatu doprinosa, registra inspekcijskih postupaka i sl.

Ovaj zakon na spisak stranih agenata trebao bi staviti i sve organizacije koje primaju sredstva kroz projekte Evropske unije čiji je najveći korisnik opet vlast u Republici Srpskoj. Istoga dana kad su poslanici glasali za ovaj zakon predstavnici Vlade RS u Doboju su obučavali nevladine organizacije u pisanju EU projekata iako će po novom zakonu svaka organizacija koja dobije projekat po automatizmu postati “strani agenti”.

Po podacima  delegacije EU, Republika Srpska povukla je stotine miliona eura bespovratnih sredstava kroz različite projekte. Cijela Bosna i Hercegovina dobila je od 2007. do 2013. godine, kroz program IPA I 610 miliona eura, a u periodu od 2014. do 2020. godine kroz program IPA II 552,1 miliona eura a neki od najznačajnijih projekta realizovani su upravo u Republici Srpskoj.

Osim infrastrukture EU kroz projekte u Republici Srpskoj pruža i podršku institucijama za unapređenje sistema, struktura, politika i zakonodavstva. Ipak uprkos svemu vlasti u RS pokušavaju kroz donošeje ovog zakona na svojevrsnu crnu listi staviti organizacije i medije koje apliciraju na projekte kod tih istih donatora i na taj način stvoriti osnov za obračun sa svima koji nisu pod kontrolom vlasti. Zbog toga su predstavnici TI BiH da današnjoj javnoj raspravi podnijeli zahtjev za povlačenje ovog zakona iz procedure jer se njime krše osnovna ljudska prava na slobodu udruživanja, krši Ustav Republike Srpske, BiH i Evropska konvencija o ljudskim pravima i slobodama.

transparentno.ba

The post Vlast u Srpskoj je najveći korisnik stranih projekata a sad zbog toga targetira nevladine organizacije first appeared on Gerila.info.

S obzirom na to da TI BIH nije imao podatke o troškovima oglašavanjа na portalima i platformi YouTube, štampanja i distribucije reklamnog materijala kao i brojnih drugih vidova oglašavanja, stranke su morale prijaviti daleko veće iznose jer je monitoring TI BIH uključivao samo četiri komponente.

Ipak SNSD je prijavio 1,54 miliona KM ukupnih troškova kampanje, iako je TI BIH procijenio da je ova stranka samo na bilborde, oglase u medijima, na Facebooku i predizborne skupove potrošila najmanje 2 miliona KM. Tako je SNSD je prijavio oko 150.000 KM troškova predizbornih skupova, a podatak je nerealan ako se uzme u obzir da su samo na završnom skupu te stranke u Banjaluci nastupala Svetlana Ceca Ražnatović čiji je nastup, poređenja radi, Olimpijski centar Jahorina 2018. godine platio 78.000 KM.

SNSD ni ranijih godina po nalazima revizora CIK-a nije imao dokaze o plaćanju njenih usluga, a ove godine na skupovima te stranke nastupali su i druge estradne zvijezde. Posmatrači TI BIH ispratili su 99 većih skupova SNSD-a čija je vrijednost sa uslugama hrane, pića, muzike, zakupa prostora, iznajmljivanja opreme i šatora iznosila, prema procjeni TI BIH, najmanje 850.000 KM. Stvarni troškovi kampanje SNSD-a značajno premašuju prihode koje ova stranka prikazuje a koji iznose 1,8 miliona KM i u njima nije prikazana ni jedna marka donacije privatnih preduzeća.

SDA je prikazala 1,5 miliona troškova kampanje što je za oko 220.000 manje od onoga što je utvrđeno monitoringom TI BIH, a značajno manje iznose od utvrđenih prijavili su PDP i SDS posebno kod oglašavanja u medijima i organizacije predizbornih skupova.

Ujedinjena Srpska, DEMOS i Socijalistička partija nisu prikazale ni jednu marku troškova predizbornih skupova, iako su posmatrači TI BIH ispratili preko 70 skupova ovih stranaka. US i SP takođe nisu prijavili ni jednu marku troškova internet oglašavanja iako su po javno dostupnim podacima potrošile značajne iznose na Facebook oglase. Značajno manje troškove od uočenih prijavili su još DNS i HDZ 1990.

Od ostalih partija najveće troškove kampanje u svojim izvještajima iskazali su SDP, NIP, SBB, Naša stranka i HDZ BIH, a prijavljeni iznosi su veći od procjene TI BIH s obzirom da je monitoring TI BIH obuhvatio samo četiri segmenta troškova kampanje. Ipak kada se pogledaju pojedine stavke vidljivo je da je SDP prijavio manje troškove oglašavanja u medijima nego što je procijenila media monitoring agenciја koju je angažovao TI BIH.

Stranka za BiH prijavila je 427.000 KM troškova izborne kampanje iako je samo par dana pred izbore demantovala podatke TI BIH da je potrošila oko 420.000 i tvrdila da je taj iznos svega 106.000 KM. Na kraju je prijavila cifru koja se približno podudara sa podacima TI BIH ali je interesantno da je ta brojka znatno veća od ukupnih prihoda sa kojima ova stranka raspolaže a koji iznose oko 299.000 KM. Sudeći po izvještaju SBIH još nije platila troškove kampanje jer je iskazala dugove od preko 390.000 KM od kojih je najveći dio nastao upravo ove godine.

Brojne stranke nisu mogle objasniti iz kojih izvora su finansirale kampanju! 7 stranaka nije podnijelo izvještaj CIK-u, dok 26 nije prikazalo ni jednu marku troškova kampanje. Značajno je istaći da izvještaje nisu podnijele BHI Fuad Kasumović i Platforma za progres koje su prema procjeni TI BIH potrošile najmanje 43 odnosno 32 hiljade KM na bilborde, Facebook oglase i predizborne skupove.

Takođe, Narodna partija Srpske NPS Darko Banjac koja je nakon izbora postala parlamentarna stranka, nije ni podnijela finansijski izvještaj tako da nema objašnjenja iz kojih izvora je ova stranka finansirala kampanju koja je po procjeni TI BIH 230.000 KM. Bitno je istaći da ni pokret Uspješna Srpska koji je sa NPS-om nastupio u koaliciji, u podnesenom izvještaju nije prijavio ni jednu marku troškova kampanje, iako su posmatrači TI BIH zabilježili bilborde ovog pokreta vrijedne oko 24.000 KM.

Zbog svega navedenog, TI BIH se zalaže za unapređenje Zakona o finansiranju političkih partija kako bi se poboljšala transparentnost i uvela veća kontrola, jer postoje brojni dokazi da se računi političkih partija na kraju plaćaju javnim novcem. CIK je za ove izbore izmijenio obrasce na kojima se prijavljuju troškovi kampanje tako da su stranke prvi put odvojeno prikazale troškove internet oglašavanja.

Stranke su prijavile 933 hiljade KM, a javno dostupni podaci Facebook-a pokazuju da su stranke i kandidati samo na ovoj platformi potrošile oko 491.000 KM na političko oglašavanje. Kako podaci za ostale platforme nisu dostupni nije moguće ni provjeriti tačnost ovih podataka.

Takođe, problem predstavlja i činjenica da veliki broj medijskih kuća nije dostavio RAK-u cijene političkog oglašavanja koje su znatno veće od komercijalnih po kojima je media monitoring agencija za potrebe TI BIH radila procjenu troškova oglašavanja u medijima.

(transparentno.ba)

The post Stranke prijavile 11,3 miliona KM troškova kampanje! Osam partija prikrilo najmanje 1,5 miliona KM troškova first appeared on Gerila.info.

Ugovorom je, kako navodi revizor, definisano da će BiH nabaviti 5.000.000 ličnih karata i 2.000.000 vozačkih dozvola, ali je u proteklom periodu iskorišteno tek 65% ličnih karata, dok su krajem prošle godine povučene posljednje ugovorene količine vozačkih dozvola.

Kako desetogodišnji ugovor ističe sljedeće godine, postoji opasnost da će BiH morati platiti i 1,7 miliona ličnih karata koje nisu iskorištene, jer u izvještaju revizori objašnjavaju da je članom 3. Ugovora predviđeno plaćanje ukupno ugovorene količine ličnih dokumenata, tako da po okončanju ugovora postoji rizik u pogledu tumačenja navedene odredbe.

I dalje je prisutan rizik plaćanja 28 miliona KM za nerealizovanih 1,5 miliona ličnih karata jer IDDEEA nije riješila sa dobavljačem pitanje završetka postojećeg Ugovora sa aspekta ugovorene obaveze kupovine ukupnih količina, navodi se u saopštenju Ureda za reviziju.

Ukoliko se tako nešto dogodi rukovodstvo IDDEEA-e mora snositi odgovornost za zaključivanje štetnog ugovora, jer je nejasno zbog čega se IDDEEA obavezala na plaćanje i onih količina koje ne budu isporučene. Naime, kod ovakvih nabavki, gdje na duži period nije moguće predvidjeti tačne količine, uobičajeno se sklapa okvirni sporazum, a onda se pojedinačnim godišnjim ugovorima definiše dinamika realizacije i plate samo količine koje su potrošene.

Ured za reviziju je još 2015. godine upozorio da bi se ovo moglo dogoditi i da su trendovi takvi da se isporučuje znatno manje količine ličnih karata nego što je ugovoreno. Zbog svega je Ministarstvo civilnih poslova BiH još 2016. godine formiralo Radnu grupu za izradu analize mogućih štetnih posljedica ovog ugovora, naročito onih koje se odnose na obaveze plaćanja ukupnih ugovorenih količina. U analizi je predložen zaključak da se formira posebna radna grupa sa zadatkom da obavi pregovore sa dobavljačem i pokuša napraviti izmjene ugovora koje mogu proizvesti štetu po budžet BiH, ali to pitanje nikad nije riješeno.

Dodatni problem kod ovog ugovora je što su posljednje količine vozačkih dozvola povučene krajem 2021. godine, zbog čega je IDDEEA morala izdvojiti dodatnih 800.000 KM za nabavku 200.000 obrazaca. Ugovor je opet dodijeljen istom ponuđaču MUEHLBAUER putem pregovaračkog postupka, uz obrazloženje da niko drugi ne može ispuniti tehničke karakteristike i da bi građani mogli ostati bez vozačkih dozvola. TI BIH je slučaj prijavio Agenciji za javne nabavke koja je svu dokumentaciju u ovom postupku predala Tužilaštvu BiH „zbog potencijalne povrede Zakona o javnim nabavkama te mogućeg postojanja elemenata eventualnog krivičnog djela“.

Nakon toga Ured za razmatranje žalbi poništio je ovu nabavku jer se francuska kompanija Thales DIS France SAS žalila na odluku IDDEEA-e da ugovor bez javnog nadmetanja dodijeli MUEHLBAUER. Francuska kompanija tvrdi da ima mogućnost da zadovolji tehničke karakteristike traženih obrazaca vozačkih dozvola, kao i to da na tržištu postoje i drugi dobavljači koji mogu ispuniti ove uslove.

TI BIH već godinama upozorava da IDDEEA favorizuje kompaniju MUEHLBAUER kojoj dodjeljuje ugovore bez javnog nadmetanja. Tako je ugovor za nabavku pasoša u martu 2017. godine vrijedan 9,4 miliona KM također dodijeljen ovoj kompaniji putem pregovaračkog postupka, a i tada se tvrdilo da će građani ostati bez ličnih dokumenata jer je URŽ poništio nekoliko otvorenih postupaka usvajajući žalbe nezadovoljnih ponuđača.

Takođe, i za prvobitnu nabavku ličnih karata upravo u ovom slučaju, Ured za reviziju institucija BiH zaključio je spornim da se za nabavku ličnih dokumenata preko 100 miliona KM dodijeli bez provedenog tendera, zbog čega su provođenje i istrage, te je bivši direktor IDDEEA hapšen, no postupak je naknadno obustavljen.

transparentno.ba

The post Ured za reviziju upozorio: Postoji rizik da BiH plati 28 miliona KM za lične karte koje nisu iskorištene first appeared on Gerila.info.