U Banjaluci su nastavljena javna okupljanja koja ne predstavljaju problem banjalučkoj policiji. U Petak je u Šargovcu održan veliki javni skup kada je trebalo da bude puštena u saobraćaj nova dionica puta kroz naselje Šargovac. Umjesto toga održan je veliki javni skup na kojem su održani govori, slate poruke i isticani transparenti. Ukratko sve ono što Zakon o javnom okupljanju traži da bi skup bio okarakterisan kao javno okupljanje.

Nije poznato da li je ovaj javni skup na kojem su se pojavili predsjednik SNSD-a i član Predsjedništva Milorad Dodik, gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić kao i nekolicina lokalnih i republičkih političara čije stranke su u koaliciji sa SNSD-om. Na skupu se, između ostalog, okupio i dosta veći broj građana od onog broja koji je, zbog situacije sa pandemijom virusa korona, preporučen od strane Republičkog štaba za vanredne situacije. Policija koja je bila prisutna na događaju nije reagovala.

Iz banjalučke Policijske uprave, za sada, nisu odgovorili da li je ovaj skup u Šargovcu prijavljen i ukoliko jeste da li je odobren.

Iz ove uprave još nisu odgovorili ni na pitanja u vezi sa održavanjem nekoliko drugih skupova u Banjaluci u posljednjih petnaestak dana. Bez reakcije policije prošli su skupovi članova i simpatizera Ujedinjene Srpske, DNS-a i SNSD-a. Ova okupljanja, doduše, Zakon o javnom okupljanju Republike Srpske ne prepoznaje kao javna okupljanja ali je banjalučka policija u slučaju nekih drugih identičnih okupljanja reagovala i prekidala okupljanja i konferencije za medije pod izgovorom da okupljanja nisu prijavljena i da se krši Zakon o javnom okupljanju RS.

Momčilo Antonić predsjednik Mladih SNSD-a koji su prije petnaestak dana održali konferenciju za medije u blizini tvrđave Kastel priznao je da tada nije prijavio nikakav javni skup.

“Ne razumijem. Mi nismo imali nikakav javni skup. Imali smo press konferenciju na kojoj sam ja dao izjavu. Ne znam zašto bi prijavljivali. Nije to bio nikakav javni skup”, rekao je tada Momčilo Antonić koji je i poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Slično su prije nekoliko dana odgovorili i iz Ujedinjene Srpske čiji članovi su građanima u Banjaluci dijelili edukativne letke u vezi sa virusom korona.

Konferenciju za medije su protekle sedmice na Trgu Krajine održali i predstavnici banjalučkih opozicionih stranaka. Ni oni, prema njihovom svjedočenju, nisu prijavili javno okupljanje jer se radilo o konferenciji za novinare. Policija nije prekinula skup ali je bila prisutna na trgu. Ne prethodnom okupljanju opozicije na istom mjestu policija je liegitimisala okupljene.

GERILA info

The post Nova okupljanja u Banjaluci koja ne smetaju policiji first appeared on Gerila.info.

“Svaki javni prostor kojem javnost ima pristup je adekvatan za održavanje javnih skupova i prakse kojima se odlukama vlasti na različitim nivoima određuje koji je prostor prikladan za javna okupljanja bi trebalo preispitati.”

“Ne može se postaviti blanko zabrana na sve javne prostore nego je potrebno cijeniti okolnosti od slučaja do slučaja.”

Ovo je između ostalog rečeno na konferenciji institucije Ombudsmena Bosne i Hercegovine koja je održana povodom objavljivanja izvještaja te institucije o pravu na slobodu javnog okupljanja u BiH.

U tom izvještaju se na 63 stranice navodi niz preporuka, praksa Evropskog suda za ljudska prava ali i detalji iz konvencije o ljudskim pravima koji su često u suprotnosti sa praksom u Bosni i Hercegovini.

Tako je u izvještaju navedeno da je praksa u Evropi u dvadeset prvom vijeku da nema zabrane mirnih javnih okupljanja, da za javna okupljanja nije potrebna nikakva dozvola a da ih organizatori prijavljuju nadležnim organima samo kao obavještenje o namjeri održavanja javnog okupljanja kako bi organ kojem se prijavljuje mogao da preduzme aktivnosti za koje smatra da su neophodne a povodom najavljenog javnog okupljanja. Navodi se i da vlasti u BiH na različitim nivoima insistiraju na previše detalja kada je javno okupljanje u pitanju da čak od organizatora traže da preuzme odgovornost za bilo kakvo kršenje javnog reda i mira što bi trebalo da bude odgovornost organa koji se inače u državi bave tim poslom.

U instituciji Ombudsmena BiH se na konferenciji za novinare nisu dotakli ni jednog konkretnog slučaja u BiH u prošloj godini iako su samo u Banjaluci u prethodnih godinu dana dobili nekoliko primjedbi na način na koji se policija ponašala u spriječavanju održavanja javnih okupljanja čak i stajanju nekoliko lica na javnim površinama.

Ono što je evidentno, ipak, jeste da su u izvještaju Ombudsmena jasno napisane evropske prakse i prakse u demokratskim zemljama a koje nisu istovjetne praksi kada je javno okupljanje konkretno u Republici Srpskoj u pitanju.

U izvještaju se navodi da ni jedna kritika organa vlasti ili postupanja državnih službenika ne bi smjela biti dovoljan razlog za uskraćivanje prava na javno okupljanje.

Navodi se i da neko javno okupljanje može služiti promociji nepopularnih ciljeva ali da kao takvo mora biti omogućeno i imati zaštitu. Navodi se i da se skupovi mogu desiti spontano kao odgovor na neku aktuelnu situaciju i da se kao takvi ne mogu najaviti ali da svejedno moraju biti omogućeni u ostvarivanju prava javnog okupljanja.

GERILA info

The post Specijalni izvještaj o pravu na slobodu javnog okupljanja. Gdje su nestale demokratske vrijednosti? first appeared on Gerila.info.