Forum je organizovala grupa građana „Za Plan“, u okviru kampanje „Za grad zajedno“, a sala je, prema riječima organizatora, bila ispunjena do posljednjeg mjesta.

Tokom više od dva sata razgovora građani, predstavnici stručne javnosti i aktivisti govorili su o tome kako se u Banjaluci planiraju i uređuju javne i zelene površine, ali i o tome zbog čega građani često nemaju stvaran uticaj na odluke koje se tiču prostora koji svakodnevno koriste.

Predstavnici naselja Rosulje, Obilićevo i Aleja Centar predstavili su probleme sa kojima se suočavaju u svojim naseljima. Ukazali su na potrebu očuvanja zelenih površina, transparentnijeg planiranja i ranijeg uključivanja građana u procese odlučivanja.

Nakon prezentacija održana je panel diskusija u kojoj su učestvovali prof. dr Igor Kuvač, prof. dr Ljiljana Došenović i predstavnica grupe građana „Za Plan“ Sanda Vukojević.

Učesnici foruma ocijenili su da javni prostor nije samo pitanje izgleda grada, već i kvaliteta života, zdravlja, zaštite životne sredine i načina na koji se Banjaluka razvija.

Zaključeno je da su gradu potrebni otvoreniji i jasniji procesi planiranja, kao i veće učešće građana i stručne javnosti u donošenju odluka o uređenju javnih i zelenih površina.

Forum „Javni prostor je naš prostor“ dio je kampanje „Za grad zajedno“, čiji je cilj unapređenje učešća građana i stručne javnosti u planiranju i uređenju javnih i zelenih površina u Banjaluci.

Saopštenje je nastalo u okviru kampanje „Nepostojanje mehanizma za učešće građana i struke prilikom donošenja odluka o uređenju i izgradnji zelenih i ostalih javnih površina“, koju provodi neformalna grupa građana „Za Plan“. Kampanja je dio projekta PRAGG, koji finansira Vlada Švajcarske, a provodi konzorcijum HELVETAS i NIRAS, u partnerstvu sa lokalnim partnerima Centri civilnih inicijativa i Institut za razvoj mladih KULT.

The post Građani Banjaluke traže veće učešće u odlučivanju o javnom prostoru first appeared on Gerila.info.

Upravo zbog toga neformalna grupa građana „Za Plan“ pokrenula je projekat čiji je cilj da građani i stručna javnost budu uključeni mnogo ranije u procese planiranja i uređenja javnih prostora u Banjaluci. Kao jedno od mogućih rješenja predložiće Gradu uvođenje obaveznih javnih konkursa za idejna rješenja svih većih zahvata na zelenim i javnim površinama, uz prethodne konsultacije sa građanima.

„Sada smo svjedoci da građani saznaju za neki projekat tek kada bageri budu na gradilištu ili čak kada čitav projekat bude priveden kraju. Tada više nema prostora za razgovor da li postoje bolja rješenja, niti mogućnosti da se sagledaju različiti prijedlozi i stručna mišljenja“, rekla je Tijana Grujić predstavljajući projekat.

Prema njenim riječima, građani najbolje poznaju potrebe naselja u kojima žive, dok stručnjaci raspolažu znanjem neophodnim za kvalitetna urbanistička rješenja, zbog čega bi odluke morale biti rezultat dijaloga, a ne gotovih projekata predstavljenih javnosti tek pred početak radova.

Predstavnici inicijative posebno upozoravaju da Banjaluka godinama čeka novi Urbanistički plan, ključni dokument koji bi trebalo da definiše dugoročni razvoj grada.

„Posljednja informacija jeste da je Urbanistički plan Banjaluke u proceduri, ali mi ne znamo kada će da dođe na red. Tačno je da idu ubrzane procedure regulacionih planova i upravo kroz te intervencije tretira se i javni prostor. Sigurno je da se svjesno razvlači donošenje Urbanističkog plana“, smatra Grujićeva.

Dodaje da upravo zbog toga građanske inicijative ne mogu čekati završetak administrativnih procedura dok se istovremeno mijenjaju parkovi, trgovi, zelene površine i drugi javni prostori.

Sanda Vukojević podsjetila je da pitanje javnog prostora nije samo pitanje izgleda grada, već i kvaliteta života građana.

„Javni prostor predstavlja pitanje kvaliteta života, javnog interesa i odnosa institucija prema građanima. Građani traže pravo da učestvuju u donošenju odluka koje direktno utiču na prostor u kojem žive“, rekla je Vukojevićeva.

Da se o zajedničkom prostoru često odlučuje bez šire javnosti smatra i Aleksandar Žolja, koji upozorava da građani uglavnom reaguju tek kada promjene dođu pred njihova vrata.

„Vidjeli smo da građani reaguju tek kada te promjene dođu do njihovog dvorišta. Međutim, time dajemo mogućnost samo maloj grupi ljudi, poput gradonačelnika i ljudi oko njega, da to uređuju“, rekao je Žolja.

On smatra da projekti koji trajno mijenjaju izgled grada ne bi smjeli biti predmet brzih odluka.

„Zašto ne bismo dali godinu dana da prvo građani kažu svoje prijedloge, pa onda struka, pa nakon toga konkurs? Tada bismo svi bili uključeni u taj proces“, poručio je Žolja.

U okviru projekta biće organizovani javni forumi, radionice i konsultacije sa građanima, organizacijama civilnog društva i stručnjacima, a planirana je i izrada prijedloga za izmjene postojećih procedura koje regulišu planiranje i uređenje javnih prostora.

Iz inicijative „Za Plan“ poručuju da se prilikom uređenja javnih površina ne odlučuje samo o tome kako će grad izgledati, već i o tome kako će njegovi stanovnici živjeti, koristiti zajedničke sadržaje i kakav će kvalitet života imati u godinama koje dolaze.

Dejan Rakita / GERILA

The post Građani za projekte u Banjaluci saznaju tek kada stignu bageri: Inicijativa „Za Plan“ traži obavezno uključivanje javnosti u uređenje grada first appeared on Gerila.info.

Da li je prostor osvijetljen noću? Da li je prolaz dovoljno širok za dječija kolica? Da li postoje sigurnosne kamere na mjestima gdje se ne kreće veliki broj ljudi? – neka su od pitanja na koja su Banjalučanke pokušale dati odgovor tokom šetnji za procjenu bezbjednosti javnih prostra, organizovanih u sklopu šire inicijative “Sigurni gradovi i sigurni javni prostori u Banjaluci” koju, uz podršku Švedske, realizuje UN Women BiH u partnerstvu sa Gradom Banja Luka i lokalnim nevladinim organizacijama. Riječ je o prvoj takvoj inicijativi u BiH, koja, pored toga što radi na promjeni stavova o seksualnom uznemiravanju, posebnu pažnju posvećuje i inkluzivnom, rodno osviještenom urbanizmu.

Šetnje, od kojih je jedna održana u noćnim satima na prostoru glavne željezničke i autobuske stanice, a druga tokom dana, u blizini fakultetskih zgrada, u budućnosti će rezultirati konkretnim nalazima i preporukama za poboljšanje sigurnosti ovih javnih prostora. Preporuke će UN Women predstaviti Gradu Banja Luka, objašnjava Nađa Hasanović, koordinatorica za prevenciju nasilja nad ženama pri UN Women BiH.

“Namjera nam je da Grad Banja Luka prepozna važnost dokumenta i provede ga tako što će narednih godina uvrstiti budžetska sredstva za provedbu određenih preporuka. U nastavku ćemo razviti i smjernice za korištenje šetnji kao alata za procjenu sigurnosti i prilagođavanje javnih prostora potrebama žena s ciljem da ih gradska administracija i ostali akteri koji se bave urbanim planiranjem dugoročno koriste kao  svakodnevnu praksu u promišljanju i dizajniranju javnih prostora.” Hasanović dodaje i kako je plan da se u budućnosti inicijativa proširi i na druge gradove u BiH.

U šetnjama su učestvovale predstavnice nevladinih organizacija i studentice Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta u Banjaluci. Jedna od njih, 22-godišnja Jelena Mamlić, vjeruje da arhitekti i arhitektice mogu učiniti mnogo na kreiranju bezbjednih prostora za sve građane i građanke. Ipak, na njenom fakultetu segment rodno odgovornog planiranja je često zanemaren.

“Svaki put kada započinjemo neki projekat pričamo o toj temi, ali se ona kroz samu realizaciju negdje zametne, zaboravi. Uglavnom se fokusiramo na sam estetski izgled objekta, a izgubi se vizija kakav je to prostor za ženu.”

Gradove su gradili muškarci po mjeri muškaraca

Kako bi ključni akteri dobili što više informacija o rodno osviještenom urbanom planiranju, šetnjama je prethodio i trening za predstavnike i predstavnice gradske uprave, nevladinog sektora i Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta. Glavna predavačica na treningu, Kathryn Travers, stručnjakinja za pitanja roda, sigurnosti i urbanog razvoja koja radi kao specijalistkinja pri odjelu za sprečavanje nasilja nad ženama u UN Women u New Yorku, objašnjava da bi za rodno osviješteno planiranje bilo važno, na prvom mjestu, imati više žena na pozicijama odlučivanja.

“U historiji izgradnje gradova, većina osoba koje su bile uključene u taj proces kao inžinjeri, arhitekte, političari, donosioci odluka, osobe koje su odlučivale o budžetu, su bili muškarci. Na taj način, nenamjerno, gradove su izgradili muškarci za muškarce.”

Travers objašnjava da je u procesu transformacije gradova u sigurne i inkluzivne zajednice važno paralelno osnaživati žene i djevojčice, kao i druge važne aktere.

“Trebamo graditi kapacitete lokalnih aktera i donosioca odluka, uključujući izabrane predstavnike, da razumiju zašto je važno uključiti žene i djevojčice, i to je zaista paralelan rad koji vodi do tačke u kojoj ćemo imati komunikaciju i otvorenost za promjene”, zaključuje Travers.

Učesnica treninga, Marija Dejanović Vilhelm, iz Odjeljenja za komunalne poslove Grada Banjaluka smatra kako su potrebe svih korisnika javnog prostora neprikosnovena stavka u procesu planiranja. U svom dosadašnjem radu na pozicijama planiranja, urbanizma, projektovanja a trenutno i nadzora, imala je priliku da ukazuje na važnost i koriguje prostorne elemente prema kriterijumima opće sigurnosti.

„Trening je bio zanimljiv u delu otvorenih debata i grupnog rada gde smo i praktično mogli da pokažemo kako pristupamo rešavanju navedene problematike kroz prizmu javne ustanove, a ostali učesnici kroz prizme obrazovne ustanove i običnih građana.“Banjaluka je izabrana kao prvi grad u BiH za pilot testiranje inicijative zbog već prepoznate posvećenosti ovog grada javnoj sigurnosti, pitanjima rodne ravnopravnosti, institucionalnih mehanizama zaštite od rodno zasnovanog nasilja, ali i jake mreže nevladinih organizacija koje se bave pravima žena. Upravo u saradnji sa jednom od organizacija, Udružene žene Banja Luka, u ranijoj fazi inicijative razvijena su dva važna dokumenta: Smjernice za pružaoce usluga u adresiranju seksualnog uznemiravanja i nasilja u javnom prostoru i Mapiranje potreba, usluga i dostupnih servisa podrške u Banjaluci.

Aktivnosti koje se realizuju u Bosni i Hercegovini dio su globalne UN Women incijative “Sigurni gradovi i sigurni javni prostori“. Uključivanjem u ovu značajnu inicijativu Banjaluka je postala jedan od više od 50 gradova širom svijeta koji dijele viziju da će javni prostor budućnosti biti inkluzivan i pripadati svima.

The post Javni prostor mora biti siguran za žene first appeared on Gerila.info.