Ugovor je zaključen bez konkurencije – na tender je pristigla samo jedna ponuda, ona Megavisiona, koja je i prihvaćena. Prema dostupnoj dokumentaciji, predmet ugovora obuhvata „izradu, oblikovanje i objavljivanje informacija od značaja“ za Elektroprivredu RS i njena zavisna preduzeća, uz obavezu da ponuđač posjeduje odgovarajuće ljudske resurse, tehničku osposobljenost i iskustvo u „kreiranju poslovnog imidža“.

Konačna vrijednost zaključenog okvirnog sporazuma u potpunosti se poklapa sa procijenjenom vrijednošću iz javnog poziva – 250.000 KM bez PDV-a – što ostavlja utisak da je ponuđena cijena precizno „legla“ na iznos koji je ugovorni organ unaprijed odredio.

U prevodu: još četvrtina miliona maraka javnog novca za promociju državne kompanije koja ima monopol nad proizvodnjom i distribucijom električne energije i koja, suštinski, nema tržišnu konkurenciju.

Prema članu 4. Zakona o javnim nabavkama BiH, svi subjekti koji zadovoljavaju javne potrebe – kao što su Hidroelektrane na Drini AD Višegrad, koje su akcionarsko društvo u većinskom državnom vlasništvu – obavezni su da poštuju proceduru javne nabavke, uključujući transparentnost, konkurenciju i ekonomičnost.  Zakon jasno definiše da su i pravna lica koja se većinski finansiraju iz javnih sredstava ili nad njima nadzor vrše institucije vlasti – ugovorni organi, te su kao takvi u obavezi da primjenjuju sve odredbe Zakona.

Zaključivanjem okvirnog sporazuma, kažu naši sagovornici, na predviđenu cijenu, dakle maksimalnu, izigrava se smisao konkurencije i opšti principi javnih nabavki koji nalažu najefikasnije korištenje javnih sredstava u vezi sa predmetom nabavke.

Srđan Traljić, menadžer za odnose s javnošću u Transparency Internationalu u Bosni i Hercegovini, ističe u razgovoru za Gerilu da je Zakon o javnim nabavkama jasan, odnosno da se prilikom dodjele ugovora o nabavci, cijena navedena u najpovoljnijoj ponudi, kao i uslovi utvrđeni u tenderskoj dokumentaciji ne mogu mijenjati.

“Zaključenjem okvirnog sporazuma na predviđenu cijenu, dakle maksimalnu, se izigrava smisao konkurencije i opšti principi javnih nabavki koji nalažu najefikasnije korištenje javnih sredstava u vezi sa predmetom nabavke. Naime, ako se predvide okvirne potrebne količine usluga medijskog predstavljanja, i to pomnoži sa ponuđenom cijenom, okvirni sporazum se može zaključiti u tom iznosu, a ugovori izvršavati ili do potrošene ugovorene vrijednosti ili do potrošenih potrebnih količina. Potrošnja do maksimalne, procijenjene vrijednosti, dakle i količina usluga preko stvarnih potreba, je nesvrsishodno i nedomaćinsko trošenje javnih resursa koje koristi jedino odabranom ponuđaču, dok ugovorni organ ne čini nikakve uštede”, ističe Traljić za Gerilu.

Ovaj ugovor dolazi u trenutku kada je i zvanično potvrđeno da će građani od 1. februara plaćati skuplju struju. Regulatorna komisija za energetiku RS usvojila je nove cijene mrežarine za period 2026–2028, što će domaćinstvima donijeti povećanje računa od oko deset odsto, a privredi oko šest. Iako se radi o procentima koji se u javnim nastupima pokušavaju predstaviti kao „umjereni“, njihov zbirni efekat na kućne budžete i cijene robe i usluga biće itekako opipljiv.

Ministar energetike i rudarstva Petar Đokić već je krajem prošle godine otvoreno priznao da je poskupljenje „vrlo vjerovatno“, uz obrazloženje da „troškovi rastu i da sistem to više ne može izdržati“.

Generalni direktor ERS-a Luka Petrović, s druge strane, insistira na narativu o „najnižim cijenama u regionu“, naglašavajući da je politika Vlade da Srpska ostane najpovoljniji ponuđač električne energije. Ono što u tim izjavama redovno izostaje jeste pitanje strukture troškova i odgovornosti za milionske izdatke koji nemaju nikakve veze sa osnovnom djelatnošću – proizvodnjom i isporukom struje.

Gerila.info je u više navrata dokumentovala obrazac po kojem javna preduzeća u RS, uključujući ERS i njegova zavisna društva, izdvajaju ogromna sredstva za „medijsko predstavljanje“, i to gotovo bez ikakve konkurencije.

Agencija Megavision je u tom sistemu postao stalni partner: od Elektro-Bijeljine i Željeznica RS, preko promocije rada institucija, do ranijih višemilionskih ugovora za reklamiranje ERS-a na sportskim i kulturnim događajima. Zajednička karakteristika većine tih tendera jeste – jedna ponuda, jedan ponuđač.

Prema informacijama sa specijalizovanog portala Akta.ba, agencija Megavision je samo u 2025. godini sa javnim preduzećima u RS sklopila ugovore vrijedne 1.722.000 KM bez PDV-a. Pri tom je u 2024.godini imala samo jednog zaposlenog u 2024. godini, dok za 2025. nema podataka o broju zaposlenih. Gerila.info je ranije objavila da je Megavision dobijao velike poslove u javnom sektoru, a prije godinu dana dobila je i promotivni posao vrijedan 246.000 KM za “promociju rada Predsjednika Republike Srpske”.

Megavision d.o.o. Banja Luka je agencija koja se u javnosti gotovo isključivo pojavljuje kroz javne nabavke, iako nema sopstveni internet sajt niti profile na društvenim mrežama, što je neuobičajeno za firmu koja se bavi promocijom i medijskim predstavljanjem.

Kao vlasnik Megavisiona, prema dostupnim podacima, navodi se firma “KM Media i Komunikacije, društvo sa ograničenom odgovornošću za reklamu i propagandu Banja Luka”, koja se nalazi na istoj adresi kao i “Megavision” – Vladike Platona 3, na kojoj se nalazi Tržni centar “Zenit”, a odgovorno lice, odnosno direktor bez ograničenja, u obje firme je Daliborka Miskin, supruga Drahmija Miskina, dugogodišnjeg člana uprave Alternativne televizije. Novinari redakcije Gerila obišli su pomenutu adresu i na prvom spratu, poslije nekoliko advokatskih kancelarija, pronašli jedna vrata na kojima su na običnom papiru odštampana imena čak tri firme, odnosno pomenuti “Megavision” i “KM Media i Komunikacije”, ali i “Trendcode”.

“Trendcode” je firma koja je, prema dostupnim informacijama na specijalizovanom portalu Akta, ranije bila u vlasništvu Gorice Dodik, kćerke Milorada Dodika, dok je direktorica ranije bila Ivana Dodik, supruga Igora Dodika.

Posebno je problematično što se ovakvi ugovori potpisuju u trenutku kada se od građana traži „solidarnost“, dok termoelektrane Gacko i Ugljevik grcaju u dugovima, suočene sa manjkom uglja, prekomjernim brojem zaposlenih i zastarjelom opremom. Umjesto da se javna sredstva usmjere ka stabilizaciji proizvodnje i sigurnosti snabdijevanja, ona se i dalje troše na promociju sistema koji već ima garantovano tržište.

Novi-stari premijer Republike Srpske Savo Minić je u novembru prošle godine, u jeku predizborne kampanje, obećao reviziju svih ugovora o „medijskom predstavljanju“ u okviru ERS-a.

Podsjećamo, nakon tematske sjednice, održane 13.novembra prošle godine,  o stanju u Elektroprivredi Republike Srpske, kojoj su prisustvovali svi direktori holdinga i zavisnih preduzeća, saopšteno je je da je Vlada donijela više zaključaka, među kojima je i onaj ključni – da sva preduzeća u roku od 15 dana moraju izraditi vlastite planove konsolidacije, precizno prikazati svoje finansijsko stanje, definisati mjere reorganizacije i dostaviti ih matičnom preduzeću, resornom ministarstvu i samoj Vladi Srpske.

Rokovi su prošli, izbori su završeni, dobili smo ne jednu, već dvije Vlade sa Minićem na njenom čelu a javnost nikada nije dobila obećane dokumente.

Dejan Rakita / GERILA

The post Dok struja poskupljuje, HE na Drini daju 250.000 KM za marketing – posao dobio Megavision first appeared on Gerila.info.

Ovaj ugovor dolazi u trenutku kada se Željeznice suočavaju sa ozbiljnom finansijskom krizom, ukidanjem većine putničkih linija i neizvjesnim platama za radnike.

Firma Megavision d.o.o., a o kojoj je portal Gerila pisao u nekoliko navrata, prema dostupnim podacima posluje gotovo isključivo sa javnim institucijama i javnim preduzećima.

Ugovor sa Željeznicama RS nije izolovan slučaj, a prema informacijama sa specijalizovanog portala Akta.ba, agencija Megavision je samo u 2025. godini sa javnim preduzećima u RS sklopila ugovore vrijedne 1.722.000 KM bez PDV-a. Pri tom je u 2024.godini imala samo jednog zaposlenog u 2024. godini, dok za 2025. nema podataka o broju zaposlenih.

Gerila.info je ranije objavila da je Megavision dobijao velike poslove u javnom sektoru, uključujući okvirni sporazum Elektro-Bijeljine od 200.000 KM za “usluge medijskog predstavljanja i medijske promocije”, a prije godinu dana dobila je i promotivni posao vrijedan 246.000 KM za “promociju rada Predsjednika Republike Srpske”.

Megavision d.o.o. Banja Luka je agencija koja se u javnosti gotovo isključivo pojavljuje kroz javne nabavke, iako nema sopstveni internet sajt niti profile na društvenim mrežama, što je neuobičajeno za firmu koja se bavi promocijom i medijskim predstavljanjem.

Kao vlasnik Megavisiona, prema dostupnim podacima, navodi se firma “KM Media i Komunikacije, društvo sa ograničenom odgovornošću za reklamu i propagandu Banja Luka”, koja se nalazi na istoj adresi kao i “Megavision” – Vladike Platona 3, na kojoj se nalazi Tržni centar “Zenit”, a odgovorno lice, odnosno direktor bez ograničenja, u obje firme je Daliborka Miskin, supruga Drahmija Miskina, dugogodišnjeg člana uprave Alternativne televizije.

Novinari redakcije Gerila obišli su pomenutu adresu u julu ove godine i na prvom spratu, poslije nekoliko advokatskih kancelarija, pronašli jedna vrata na kojima su na običnom papiru odštampana imena čak tri firme, odnosno pomenuti “Megavision” i “KM Media i Komunikacije”, ali i “Trendcode”.

“Trendcode” je firma koja je, prema dostupnim informacijama na specijalizovanom portalu Akta, ranije bila u vlasništvu Gorice Dodik, kćerke Milorada Dodika, dok je direktorica ranije bila Ivana Dodik, supruga Igora Dodika. 

Gerila.info je ranije pisala da je Megavision dobijao niz unosnih poslova vrijedne više desetina pa i stotina hiljada KM za poslove promocije i medijskog predstavljanja od javnih institucija i preduzeća u Srpskoj, često kao jedini ponuđač, uprkos minimalnoj kadrovskoj strukturi i skromnim prijavljenim prihodima u pojedinim godinama.

Predsjednik Samostalnog sindikata saobraćajno-transportne djelatnosti „Željeznica Republike Srpske“ Dragan Peulić upozorio je nedavno da je stanje alarmantno i da je od ukupno 27 putničkih linija ukinuto čak 17, uključujući i one koje su bile najprofitabilnije. Kako je naveo, ukinut je i voz iz Doboja koji je imao najveći broj putnika i donosio najviše prihoda.

Peulić je rekao i da Vlada Republike Srpske i lokalne zajednice nisu pokazale interes da subvencionišu putnički saobraćaj, za razliku od Federacije BiH, gdje kantoni učestvuju u finansiranju.

„Smatramo da je na djelu sistemsko uništavanje javnih preduzeća u Republici Srpskoj. Vladajuće strukture finansijski i organizaciono urušavaju ova preduzeća na štetu radnika, građana i javnog interesa“, rekao je Peulić.

Ovaj ugovor dolazi u trenutku kada se javno preduzeće suočava sa ozbiljnom finansijskom krizom, ukidanjem većine putničkih linija i neizvjesnim platama za radnike.

Predsjednik Samostalnog sindikata saobraćajno-transportne djelatnosti „Željeznica Republike Srpske“ Dragan Peulić upozorio je da je stanje alarmantno i da je od ukupno 27 putničkih linija ukinuto čak 17, uključujući i one koje su bile najprofitabilnije. Kako je naveo, ukinut je i voz iz Doboja koji je imao najveći broj putnika i donosio najviše prihoda.

Peulić je rekao i da Vlada Republike Srpske i lokalne zajednice nisu pokazale interes da subvencionišu putnički saobraćaj, za razliku od Federacije BiH, gdje kantoni učestvuju u finansiranju. Sindikat, kako je poručio, smatra da je na djelu sistemsko uništavanje javnih preduzeća, koje se finansijski i organizaciono urušavaju na štetu radnika i građana. Plata za novembar, prema njegovim riječima, trebalo bi da bude isplaćena, ali su sve naredne plate neizvjesne.

Direktor Željeznica RS Slađan Jović ove tvrdnje je odbacio kao paušalne.

“Tvrdnje sindikata su paušalne i ne odgovaraju stvarnom stanju. Željeznice Republike Srpske ne kasne sa obavezama i doprinosima, a plata za novembar biće isplaćena u narednim danima”, izjavio je Jović.

On je izjavio da su redukcije reda vožnje izvršene uz saglasnost Vlade Republike Srpske, da su zadržani redovni polasci i da su procijenjeni samo rentabilni pravci. Jović je naveo da Željeznice RS ne kasne sa obavezama i doprinosima, a kao perspektivu preduzeća najavio je modernizaciju i moguće projekte sa švajcarskim i kineskim kompanijama.

U takvom kontekstu, ugovor o oglašavanju od skoro 70.000 KM dodatno otvara pitanje prioriteta u trošenju javnog novca.

Damjan Ožegović, viši istraživač/saradnik za pravne poslove u Transparency Internationa BiH, u odgovoru na pitanje novinara Gerile kako ocjenjuje ovaj ugovor u trenutku kada se ovo javno preduzeće suočava sa finansijskim kolapsom, kaže da je ptavo pitanje koji su to rezultati Željeznica koje su javno preduzeće sa apsolutnom dominacijom na tržištu u Republici Srpskoj, a koje je i prethodnih godina zaključivalo ugovore o oglašavanju

“S obzirom da je riječ o ugovorima vrijednim desetine hiljada konvertibilnih maraka, Željeznice su trebale prvo utvrditi da li su ove usluge doprinijele poboljšanju poslovanja ili imidža preduzeća, ali s obzirom na to da ovo preduzeće sve više tone u finansijske probleme, čini se kao da je riječ o apsolutno nepotrebnoj potrošnji sredstava“, kaže za Gerilu Ožegović.

On ističe da bi, iz perspektive Zakona o javnim nabavkama, praksa da se poslovi medijskog oglašavanja dodjeljuju firmama koje gotovo isključivo rade sa javnim institucijama i nemaju stvarno tržišno poslovanje, ugovorni organ trrebao sprovoditi provjeru tržišta u svrhu pripreme nabavkei informisanja privrednih subjekata o svojim planovima i zahtjevima u vezi sa nabavkom, a tu svrhu može tražiti ili prihvatiti savjet nezavisnih stručnjaka, nadležnih organa ili učesnika na tržištu.

„ Veliko pitanje je da li su Željeznice iskoristile ovu zakonsku mogućnost. Da jesu, vjerovatno ne bi bila podnesena samo jedna ponuda, i to ponuda ponuđača koji ne posjeduje kapacitete već se gotovo po pravilu oslanja na tuđe ugovorima o poslovno-tehničkoj saradnji. Zanimljivo je da se ozbiljne medijske kuće ne pojavljuju samostalno kao ponuđači, već posredno preko ovog jednog ponuđača, i dakle na taj način ne ubiru cijelu zaradu već stvarna zarada pripada ovom posredniku“, objašnjava on.

Ono što je zabrinjavajuće u cijeloj priči je da je navedena makretinška agencija sa samo jednim zaposlenim u 2024.godini, bez ikakvih tragova postojanja na internetu (nema ni sajt, ni društvene mreže), sklopila samo u 2025.godini ugovore sa javnim preduzećima i institucijama ugovore ukupne vrijednosti preko milion i 700 hiljada KM bez PDV-a.

„Ovdje se svakako može govoriti o sistemskim propustima. Ovakvi ponuđači oslanjajući se na tuđe kapacitete zapravo mogu kvalitetno izvršiti posao, ali je finansijski interes uvijek upitan, odnosno da li su poslovi realno plaćeni, ili su preplaćeni, i zašto ni jedan drugi ponuđač nema finansijski interes uopšte da podnese ponudu. Kako se potencijalno veliki ponuđači, koji raspolažu i ljudstvom i tehnikom, odlučuju da budu uslovno podizvođači, odnosno da oni odrađuju cijeli posao a da drugi uzima dio zarade“, dodaje Ožegović za Gerilu.

Na pitanje koliko je zabrinjavajući obrazac u kojem ista firma godinama dobija poslove od različitih javnih preduzeća i institucija, često bez konkurencije, Ožegović ističe da „ovakav obrazac ukazuje na moguće zabranjeno dogovaranje, jer izostanak aktivne i pravične konkurencije uvijek otvara sumnju na taj način zaključivanja poslova.“

„To je teško utvrditi, ali se čini kao da su usluge medijske promocije zamijenile IT usluge u sistemu javnih nabavki u Republici Srpskoj, gdje se preplaćivanjem usluga javni novac izvlači preko privilegovanih firmi“, kaže Ožegović i dodaje da bi u ovom i sličnim slučajevima ključnu ulogu trebale imati Kancelarije za reviziju javnog sektora i nadležni istražni organi.

„ Agencija za javne nabavke nema mogućnosti da ulazi u dubinu, ali jedno od mogućih, a neusvojenih rješenja bi bilo osnivanje posebnog inspektorata u okviru Agencije koji bi se bavio upravo ovim pitanjima“, zaključuje u razgovoru za Gerilu Damjan Ožegović iz TI BiH.

Ugovor od 69.900 KM sam po sebi možda nije najveći u sistemu javnih nabavki, ali u kombinaciji sa stanjem u Željeznicama RS, milionskim poslovima istog ponuđača i hroničnim izostankom konkurencije, postaje još jedan primjer kako se javni novac troši dok se osnovna funkcija javnog preduzeća, odnosno prevoz putnika, sistematski gasi.

Dejan Rakita / GERILA

The post Dok Željeznice RS tonu, istovremeno daju 70 hiljada KM za promociju: Ko i zašto plaća Megavision first appeared on Gerila.info.

Minić je istakao kako Vlada planira preduzimanje niza mjera da bi bilo ojačano ekonomsko upravljanje i ostvarena održiva konvergencija, ekonomski rast i zapošljavanje. Opredjeljenje Vlade Republike Srpske jeste, kazao je on, da sve politike koje sprovodi zajednički radi sa poslovnom zajednicom i sindikatom.

On kaže da su Prijedlogom programa ekonomskih reformi Srpske od 2026. do 2028. godine obuhvaćene sve aktivnosti koje su do sada sprovedene, da su definisane 23 mjere, predočen prikaz stanja u oblasti sturkturnih reformi, a određeni su i dalji pravci ekonomske politike i sprovođenja socioekonomskih reformi u Srpskoj.

„Vlada sa cijeni po rezultatima. Bili smo maksimalno otvoreni u prvih sto dana rada  ove Vlade. Servisirane su sve obaveze i predložili najveći budžet Republike za iduću godinu. U iduću godinu krećemo optimistično. Predviđen je rast privrede od 2,6 odsto. Vodimo odgovornu finansijsku politiku i tako će biti i u idućoj godini“, naveo je Minić, koji je najavio iduću sjednicu Vlade u opštine Sokolac.

Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić rekao je da će se u narednoj godini ići u donošenje novog zakona o dječijoj zaštiti sa aspekta relevantnih procjena statusa djece sa razvojnim poremećajima. Šeranić je naveo da su u tom smuslu priključene i aktivnosti akcije “S ljubavlju hrabrim srcima” kroz osnivanje centara za specijalističke usluge u oblasti socijalne zaštite koje bi se bavile tim procjenama.

„Sa tog aspekta definisali bismo način ulaska u kategorizaciju odnosno ostvarivanja prava po novom mehanizmu procjene a to je međunarodna klasifikacija funkcionalnosti. Vjerovatno ćemo raditi i na izmjeni Zakona o socijalnoj zaštiti i utvrditi novo pravo koje će se ticati osoba koje navrše 30 godina a imaju potrebu za produženim njegovanjem“, rekao je Šeranić.

Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić kazao je kako su stečeni uslovi da se vlasništvo nad koncesijom u Ugljeviku, na eksploatacionom polju „Istok 2“, prenese na Rudnik i Termoelektranu Ugljevik. On je dodao da je sada preduzeće “Gas-Res” vlasnik 74 odsto udjela u kompaniji “Komsar enerdži”.

„Time bi se obezbijedilo nesmetano funkcionisanje elektrane u narednom periodu. Vlada Srpske je obezbijedila sredstva za preuzimanje značajnog udjela u ‘Comsar energy“. Do sada je preuzeto 74 odsto vlasništva. Sada ‘Gas-Res’ može donijeti odluku da se prenese koncesija na RiTE Ugljevik. To će omogućiti nesmetano korišćenje uglja i stvoriće se uslovi da se osiguraju dovoljne količine uglja da bi mogli nesmetano raditi u narednom periodu“, poručio je Đokić.

Glavni i odgovorni urednikposlovnog portala CAPITAL Siniša Vukelić za GERILU kaže kako nije mnogo očekivao od Minićeve vlade. Ona je, podsjeća Vukelić, ionako sastavljena od starih koalicionih partnera predvođenih SNSD-om i kojom upravlja Milorad Dodik.

„Ako govorimo o pomacima, treba pomenuti Minićevu spremnost da razgovara sa medijima. Sjednice Vlade se prenose, ali je i dalje veoma sporno to što se sklanjaju važne informacije od javnosti. Ministri na sjednicama Narodne skupštine izbjegavaju odgovore na poslanička pitanja“, kazao je Vukelić.

Članova Minićevog kabineta, dodaje on, nema u javnosti. Vukelić kaže kako su i dalje na snazi mnogobrojni neriješeni problemi. Građani Srpske i dalje ne znaju od koga je Srpska pozajmila 250 miliona evra početkom godine, kao što ne znaju kako će biti isplaćen „Comsar energy“ Rašida Serdarova.

„Nesređena je situacija u velikim javnim preduzećima. Čini se da postoji drugarčija energija kod Minića u odnosu na Radovana Viškovića, ali javnost interesuje kada će biti riješeni veliki strukturalni problemi. Pozitivno je to što je Vlada odustala od kupovine hotela Monument i što je odustala od kupovine radara. Vidise da premijer i dalje radi sa jednom ruklom zavezanom iza leđa“, smatra Vukelić.

Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta uz Banjoj Luci Goran Radivojac ističe da je realno očekivati da će se loši pokazatelji iz Evrope odraziti i na domaću ekonomiju. On ocjenjuje da Vlada Srpske u prvih 100 dana zbog prijevremenih izbora nije pokazala pun kapacitet, ali kao pozitivno navodi obilazak lokalnih zajednica, uz potrebu da se analizira poslovanje javnih preduzeća.

„Novi saziv Vlade je neka vrsta kontinuiteta dosadašnjih politika i zapravo problemi s kojima se oni suočavaju u našoj svakodnevici su svima nama manje više poznati. Dakle, nije bilo nekakvih spektakularnih rezultata, što i ne može biti za sto dana, ali ono što zaista iskreno možemo reći ruku na srce, iskreno, dakle, oni jesu a naročito premijer, pokazali izvrsnu dozu ambicije da idu susret javnosti“, rekao je Radivojac.

G. Dakić / GERILA

The post Sto dana Vlade Save Minića: Mnogo obećano, malo ispunjeno first appeared on Gerila.info.

Najava dolazi u paketu s planom da minimalna plata za zaposlene sa srednjom stručnom spremom poraste sa 900 na 1.100 KM, a za visoku spremu na 1.400 KM – „bez obzira na stanje u privredi“. Dodik tvrdi da podizanje minimalca poboljšava ekonomiju i da se društvo „ne može graditi na jeftinoj i neplaćenoj radnoj snazi“. No, ekonomske kazaljke i reakcije s terena pričaju drugačiju priču.

Ovo nije prvi put da se crta magična brojka. Još 2018. Dodik je najavljivao skok prosjeka na 500 eura do 30. juna 2019, pa potom poduplavanje na 1.000 evra „u narednih godinu dana“. Prvi prag dostignut je s oko dvije godine zakašnjenja. Drugi iz mjeseca u mjesec ostaje – „iduće godine“. U međuvremenu, realne plate stalno sustižu rast cijena, a javni sektor i javna preduzeća nose sve teži balast.

„Ne znam da li da se prekrstim ili da se smijem“

Ekonomistkinja Svetlana Cenić poruku komentariše bez rukavica.

„Sva njegova obećanja se sastoje u slici javnih preduzeća, opšte propasti, finansijskog stanja Republike Srpske, ali i u činjenici da se donose zakoni koji se ne poštuju. Nema nijednog zakona koji su oni ispoštovali! … On kad priča o ekonomiji, ja ne znam da li da se svečano obučem i krstim… ili da sjednem i da se smijem?“ kaže Cenić, ocjenjujući da „cijeli ekonomski program Milorada Dodika stane u jednu riječ: propast“.

Podsjeća i da je „20 godina na vlasti“, te da je „on sve bogatiji, a RS sve siromašnija“.

Poslodavci: 22% skok na papiru – skok cijena u praksi

U Uniji poslodavaca RS telefoni su se „usijali“ odmah nakon Dodikove objave.

Njihova računica kaže: predloženo povećanje minimalca znači rast od oko 22%.

„Smatramo da je ovo povećanje koje izlazi iz ekonomskih parametara te da je potpuno nerealno“, kaže predsjednik Unije Zoran Škrebić u izjavi za Capital. Podsjeća da je kriza u prerađivačkoj industriji proteklih mjeseci dublja, sa padom obima proizvodnje i zaposlenosti, i da bi udar najviše pogodio izvoznike u lon poslovima i drvoprerađivače.

Poslovna zajednica traži da se o minimalcu pregovara u Ekonomsko-socijalnom savjetu, a ne da se privatni sektor dovodi pred svršen čin. Jer, ako rast troškova rada pretekne produktivnost – razlika se preliva u cijene.

Suvlasnik i direktor „Krajinaklasa“ Saša Trivić ne okoliša: „Hljeb će odmah poskupjeti za sedam odsto, jer nam plate u ukupnim troškovima učestvuju sa 36 odsto.“ Veći rast očekuje u uslugama, gdje je učešće rada još veće. „Sve će ovo na kraju platiti krajnji kupac“, kaže Trivić (Capital).

To je i suština: bez rasta produktivnosti, izvoza i investicija, administrativno podizanje plata najčešće završava na fiskalnim računima budžeta i računima potrošača – kroz inflaciju.

Između parole i plate

Da li je potrebna veća plata? Naravno. Problem je kako do nje stići.

Srpska danas nema luksuz da ignoriše realnost: prezadužena i neučinkovita javna preduzeća, skupi dug, izvozna industrija koja posustaje, pad produktivnosti i odlazak radne snage. U takvom okruženju, svako „skakanje“ minimalca bez pratećih reformi – rasterećenja doprinosa, rezanja parafiskala, profesionalizacije upravljanja javnim preduzećima i ozbiljne borbe protiv korupcije – više liči na političku kampanju nego na ekonomski plan.

Zato se Dodikove najave ponovo doživljavaju kao – rokovi bez pokrića. U međuvremenu, građani već žive posljedice: skuplje korpe, sve tanji realni dohoci, i beskrajan niz „idućih godina“.

GERILA

The post „Hiljadu evra, ali dogodine“: Dodik ponovo diže očekivanja, poslodavci upozoravaju na inflaciju, ekonomisti na – stvarnost first appeared on Gerila.info.

Neobično, ali vladajuća većina u Republici Srpskoj prihvatila je inicijativu opozicionih poslanika i sazvalu sjednicu sa samo jednom tačkom dnevnog reda, međutim, prema informacijama Gerile, postoji velika mogućnost da se ova sjednica uopšte i ne održi.

Nezvanično saznajemo da će prilikom glasanja o dnevnom redu poslanici vladajućih stranaka biti suzdržani ili čak protiv ovog dnevnog reda, tako da bi praktično sjednica mogla završiti na samom početku.

S obzirom da je već najavljena i nova redovna sjednica, ona će početi odmah nakon posebne sjednice.

Poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Mirjana Orašanin izjavila je kratko za Gerilu da je i ona čula za kalukacije da dnevni red ne dobije podršku.

„Postoji ta mogućnost da vladajuća većina neće dozvoliti da se raspravlja o radu javnih preduzeća, s obzirom da oni upravljaju njima i znaju koliko je loše stanje i zbog same činjenice da je sav kriminal skoncentrisan u javnim preduzećima“, izjavila je Orašanin.

Inače, inicijativa za održavanjem posebne sjednice NSRS pojavila se nakon sastanka predstavnika opozicionih partija u februaru ove godine, a bilo je i određeno da će nekolicina poslanika uraditi sveobuhvatnu analizu svih javnih preduzeća u Republici Srpskoj.

Ipak, prema riječima Mirjane Orašanin, to je bilo nemoguće uraditi, s obzirom da najveći broj javnih preduzeća krije podatke o svom poslovanju, te nisu dostupni izvještaji o njihovom radu.

„Sva preduzeća koja su u statusu akcionarskih društava, a tu su sva preduzeća gdje Republika Srpska ima svoje vlasništvo, imaju obavezu da javno objavljuju svoje izvještaje o radu na sajtu Banjalučke berze, kao i revizorske izvještaje. Međutim, podaci su za sada javni samo za tri preduzeća: Elektroprivredu, Željeznice i Šume Republike Srpske. Međutim, kad je riječ o revizorskim izvještajima, samo su Željeznice Republike Srpske objavile revizorski izvještaj za 2024.godinu“, kaže Orašanin.

Dodaje da se zbog toga ne mogu uraditi objektivne analize, a da su za pojedina preduzeća zadnji dostupni revizorski izvještaji za poslovanje u 2021. i 2022.godini, kao i da je stanje u tri najveća javna preduzeća veoma alarmantno, što se vidi i u materijalu koji je poslanicima dostavljen i o kojem će raspravljati.

Gubici tri preduzeća veći od pola milijarde

Naime, u dokumentu se navodi da je ukupan gubitak Šuma, Željeznica i Elektroprivrede oko 550 miliona maraka.

„Ovo preduzeće je prošlu godinu završilo sa gubitkom od oko 25 miliona KM, čime se akumulirani gubitak Željeznica RS popeo na oko 312 miliona KM. U Željeznicama RS je zaposleno više od 1800 radnika, a plate uglavnom kasne. Nedavno je zabilježeno veliko nezadovoljstvo radnika, kada plate nisu isplaćene za Vaskrs, 20.aprila, ali su u isto vrijeme nabavljene skupe i luksuzne limuzine za rukovodioce“, navodi se u dijelu dokumenta koji je posvećen Željeznicama.

Kada je riječ o Šumama RS, konstatovano je da iako preduzeće upravlja sa ukupno više od 1,3 miliona hektara šume, na kraju prošle godine su imali gubitak od oko 14 miliona KM, kratkoročne obaveze od 100 miliona i dugove prema dobavljačima od oko 27 miliona KM.

„Gubitak iz ranijih godina je oko 45 miliona, a ukupan „minus“ se kreće oko 200 miliona KM. Najveća opasnost za ovo preduzeće je izrazito visok nivo kratkoročnih obaveza, koje su više nego duplo veće od kapitala preduzeća. Kredit od 15 miliona KM, koji je odobren Šumama RS u martu, za neisplaćene dospjele obaveze samo je „kap u moru“ i neće riješiti nijedan od postojećih problema“, navodi se o stanju u ovom preduzeću.

Takođe, konstatuje se i da je Elektroprivreda RS planirala dobit u 2024.godini od 46 miliona maraka, a na kraju poslovala sa gubitkom od 30 miliona KM.

„Došlo je do ogromnog pada u proizvodnji struje, kao i u investicijama. Ovo preduzeće prate brojne afere oko sumnjivih javnih nabavki, raznih manipulacija u skoro svim preduzećima, sastavnim dijelovima Holdinga, kao i neke nezamislive aktivnosti, poput plaćanja multimilionskih marketinških ugovora, iako se radi o monopolskom preduzeću, koji na tržištu nema konkurenciju“, navodi se u informaciji dostavljenoj poslanicima.

Autori zaključuju i da je situacija u javnim preduzećima direktan odraz stanja u društvu i loše, koruptivne i neefikasne vlasti.

Topić: Teško je očekivati da će vlast pustiti da se priča o kriminalu

Politički analitičar Tanja Topić kaže da niko više i ne krije da su javna preduzeća plijen koji razdijele koalicioni partneri koji participiraju u vlasti.

Kako je rekla, teško je čekivati da će biti dovoljno ruku koje će tačku o javnim preduzećima staviti na dnevni red.

„Razlog je vrlo pragmatičan. Mi smo već sada gotovo ušli u izbornu kampanju za predstojeće izbore. Mi naravno kroz medijska izvještavanja imamo dosta slika koja su razotkrila razmjere pustošenja i pljačkannja, devijacija, korupcije koja su prisutna u javnim preduzećima. Naravno da je teško očekivati da će vladajuća koalicija i vlast dopustiti da se ta slika još pojača i ode u javnost kroz eventualnu raspravu u NSRS“, izjavila je Topić za Gerilu.

Prema njenim riječima, i ako bi došlo do takve rasprave u skupštinskoj sali, poslanici vlasti će problem postaviti iz sopstvene perspektive, koja će biti potpuno izokrenuta i prebaciti pažnju na druge teme.

„Mi smo u prethodih par mjeseci vidjeli vrlo naglašene afere koje  se vezuju za aktuelnu vlast. Vidjeli smo pitanje Viadukta, ali sad vidimo da danas o Viaduktu više niko ne govori. Vidjeli smo da je spektakl prebačen na drugu stranu, kao što je pitanje hapšenje Milana Miličevića. Zato se o teškim aferama koje se mjere stotinama miliona sada uopšte ne govori“, zaključila je Topić.

Inače, ni sami poslanici koji treba da raspravljaju o ovoj tački, nemaju informaciju ni o tačnom broju javnih preduzeća u Republici Srpskoj.

Tako je, prema nekim procjenama između 200 i 300 javnih preduzeća. Oko 40 njih je u vlasništvu Republike Srpske, a najveći dio njih je u vlasništvu lokalnih zajednica.

Đorđe Vujatović

The post Hoće li biti održana posebna sjednica NSRS o stanju u javnim preduzećima? first appeared on Gerila.info.

Posebnu sjednicu tražili su opozicioni poslanici. Poslanici vladajuće koalicije koji su govorili za Nezavisne novine rekli su kako ne znaju hoće li dati podršku održavanju posebne sjednice na ovu temu.

Igor Crnadak poslanik PDP rekao je, prošle sedmice, da opozicija traži posebnu sjednicu zbog katastrofalnog stanja u javnim preduzećima, dugovima i minusima ali i zbog činjenice da su predstavnici vlasti u više navrata rekli kako u pojedinim preduzećima vlada banda koja krčmi prirodno bogatstvo Republike Srpske.

U Narodnoj skupštini Republike Srpske, inače, često se održavaju posebne sjednice ali se one zakazuju isključivo po zahtjevu predstavnika vlasti u Republici Srpskoj. Kolegijum je zakazan za danas u 13 časova i 30 minuta.

GERILA info

The post Većina u NSRS odlučuje hoće li raspravljati o propasti javnih preduzeća! first appeared on Gerila.info.

Ovi podaci nisu ni potpuni, jer 27 opština, gradova, entitetskih i kantonalnih ministarstva nije dostavilo informacije, a sve je prisutniji trend da velike iznose novca za udruženja dijele profitabilna javna preduzeća.

TI BiH je uporedio podatke o udruženjima koja su primala javna sredstva sa Registrom funkcionera i identifikovao 344 udruženja čija odgovorna lica obavljaju javnu funkciju, a na njihovo finansiranje je potrošeno 16 miliona KM u prethodnih pet godina. Od toga, 83 udruženja vode rukovodioci (direktori i članovi nadzornog odbora) javnih preduzeća, dok su na čelu 184 udruženja rukovodioci javnih ustanova. Tu je i 77 udruženja koje vode izabrana i imenovana lica, odnosno obavljaju neku od političkih funkcija.

Zloupotrebe i sukob interesa

Javni novac se u većini slučajeva dijelio bez ikakvih kriterija i javnog poziva, na šta ukazuju revizori iz godine u godinu na svim nivoima, a ovaj problem prepoznat je i u strategijama za borbu protiv korupcije.
Sa druge strane budžetska sredstva se zloupotrebljavaju za finansiranje podobnih udruženja ili čak troškova izbornih kampanja. TI BIH je u proteklom periodu podnosio prijave protiv čelnika udruženja koji su se nalazili u direktnom sukobu interesa, jer su istovremeno obnašali javnu funkciju, ali nije bilo adekvatne reakcije.

Nakon prijave protiv bivšeg savjetnika Predsjednika Republike Srpske Milana Tegletije, vlast u RS je ekspresno izmijenila zakon i ozakonila sukob interesa u finansiranju nevladinih organizacija iz budžeta. Tako je omogućeno svim funkcionerima da imaju svoje NVO i primaju neograničen iznos javnih sredstava, ako za rad u udruženju ne primaju platu. Podsjećamo da je cilj ovog zakona bio da spriječi funkcionere da novac iz budžeta dijele sopstvenim udruženjima i privatnim preduzećima, pa se pojava sukoba interesa nikako nije smjela svoditi na primanje plate, čime je načinjena nesaglediva šteta.

Dodatno, revizori u RS su utvrdili da se sredstva odobravaju udruženjima koja su ih nenamjenski trošila, ali uprkos nekoliko sudskih presuda u korist TI BIH-a i reakciji Ombudsmana, resorno ministarstvo u Vladi RS i dalje skriva ove informacije.

Takođe, u Federaciji BiH od 2013. ne postoji nadležna komisija koja odlučuje o sukobu interesa dok institucije koje dodjeljuju javna sredstva potpuno ignorišu postojanje zakona i činjenicu da je udruženjima koja vodi javni funkcioner zabranjeno primiti više od 10.000 KM godišnje, odnosno 50.000 za udruženja iz oblasti kulture i sporta.

Brčko Distrikt daje najviše novca

Najviše novca podijeli se na lokalnom i kantonalnom nivou, ali značajnu sumu dijelile su u prethodnom periodu i entitetske vlade.

U poređenju sa visinom budžeta, ubjedljivo najveći procenat dijeli Vlada Brčko Distrikta koja za finansiranje NVO izdvaja 16 ,8 miliona KM godišnje. Distrikt su u navedenom periodu potresale brojne afere oko raspodjele ovog novca ali je vlast kasnije značajnu reformu napravila usvajanjem poboljšanog zakona o sukobu interesa.

Takođe iznos sredstava za finansiranje udruženja povećava se iz godine u godinu a jedini pad zabilježen je 2020. kada je zbog COVID-a naplaćeno značajno manje javnih prihoda.

Ovi podaci dovoljno govore koliki je stepen političke kontrole nad finansiranjem civilnog sektora iz budžeta. Sredstva se dijele udruženjima koja često nemaju ni web stranicu, ne objavljuju izvještaje o radu, kao ni to u koje svrhe troše javna sredstva.

Sa druge strane novim zakonom nepodobnim udruženjima u Republici Srpskoj vlast namjerava ograničiti rad i označiti ih “stranim agentima” ukoliko se finansiraju iz evropskih ili drugih fondova. Iste te fondove koristi i sama vlast koja kroz ovaj zakon pokušava, pod krinkom transparentnosti, ograničiti rad nepodobnih udruženja, dok ne postoji ni minimum transparentnosti kod finansiranja “vladinih nevladinih organizacija”.

(transparentno.ba)

The post Vlasti u BiH podijelile 383 miliona KM za 12.200 udruženja, preko 1.800 povezano sa strankama first appeared on Gerila.info.

U tužilačkoj odluci navodi se da Zakonom nije jasno i nedvosmisleno definisana obaveza da ga primjenjuju i javna preduzeća koja posluju na komercijalnoj osnovi, a da Agencija za javne nabavke (AJN) odbija dati jasno tumačenje.

“Imajući u vidu takvo činjenično stanje te ponovo ističući suzdržanost Agencije za javne nabavke da se jasno i eksplicitno izjasni da li je privredno društvo Sarajevoputevi d.d. bilo obveznik primjene Zakona o javnim nabavkama jedini zaključak koji se u ovom trenutku može donijeti jeste da se prijavljena kretala u okviru svojih ovlašćenja, uključujući i ovlašćenje da utvrdi da li je ovo privredno društvo bilo u obavezi da provodi postupke javnih nabavki. Tužilaštvo na ovom mjestu ističe manjkavost takvog sistema i potrebu donošenja propisa kojim bi se ova materija definisala jasno i nedvosmisleno”, navodi se u tužilačkoj odluci.

TI BIH je izjavio pritužbu na ovu odluku jer nekažnjavanje ovakvih pojava može imati dugoročne posljedice s obzirom da su i Ceste d.d. Mostar nedavno donijele sličnu odluku i prestale provoditi tendere a ovakve poteze mogu povući i druga javna preduzeća.

U BiH postoji preko 3000 ugovornih organa, od čega preko 450 javnih preduzeća koja provode ovaj zakon, među kojima se nalaze i rudnici, građevinska, komunalna i putarska preduzeća. Zato Sarajevoputevi definitivno ne mogu biti izuzetak posebno jer je Vlada FBiH u ranijem periodu donosila odluke kojima je zaduživala upravitelje cesta da ovom društvu osiguraju ustupanje poslova održavanja cestovne mreže, neposredno bez nadmetanja. Po mišljenju TI BIH, zakon je jasno propisao da javno preduzeće koje nema sticanje profita kao osnovni cilj, nema konkurenciju na tržištu, a država može intervenisati radi sprečavanja komercijalnog pritiska, nema komercijalni ili industrijski karakter i ima obavezu daprimjenjuje Zakon o javnim nabavkama.

To je i mišljenje Ureda za reviziju institucija FBiH koji je u ranijem izvještaju naveo da učešće državnog kapitala u Sarajevoputevima iznosi 77,32%, a da vlast vrši  nadzor nad upravljanjem i imenuje više od polovine članova uprave.

“Iz navedenog proizilazi da se Zakon o javnim nabavkama odnosi na DD „Sarajevoputevi“ Sarajevo, i da je ono dužno primjenjivati ovaj Zakon”, navedeno je u revizorskom izvještaju 2018. Godine. Od 2019. Sarajevoputevi primjenjuju Zakon o javnim nabavkama i provode tendere što je i konstatovano u prošlogodišnjem revizorskom izvještaju kao ispunjena preporuka.  

Ceste d.d, Mostar već godinu dana ne primjenjuju zakon

TI BiH je i ranije upozoravao da ovakav slučaj može dovesti do lančane reakcije, a svakako zabrinjava činjenica da je i skupština javnog preduzeća Ceste d.d. Mostar donijela sličnu odluku da prestane primjenjivati Zakon o javnim nabavkama.

O svemu je obaviještena i AJN, a prema podacima sa portala javnih nabavki, tenderi se ne provode duže od godinu dana. Gotovo ista argumentacija navodi se i u odgovoru uprave Cesta d.d. Mostar dostavljenom na adresu TI BiH gdje se tvrdi da preduzeće ne obavlja djelatnost od javnog interesa, da ima komercijalni karakter i da nema monopol na tržištu, jer do poslova održavanja cestovne infrastrukture dolazi na javnim nadmetanjima pa stoga nije dužno provoditi tendere.

TI BIH smatra da ovakav stav pravosudnih institucija i nedorečenost mišljenja AJN potencijalno može dovesti do niza sličnih odluka javnih preduzeća koja mogu nesmetano prestati sa provođenjem tendera, čime bi se otvorio ogroman prostor za korupciju i izvlačenje novca iz javnog sektora.

transparentno.ba

The post Sve više javnih preduzeća prestaje provoditi javne nabavke. Tužilaštvo smatra da to nije krivično djelo?! first appeared on Gerila.info.

U Pregledu provođenja zakonodavnih i institucionalnih reformi u cilju ispunjavanja 14 ključnih prioriteta koji su postavljeni kao uslov za dalji napredak BiH u procesu EU integracija koji je priredila organizacija Transparency International BiH ističe se da su javna preduzeća i dalje pod kontrolom političkih stranaka, te i dalje trebaju reformu upravljanja i restrukturiranje.

“Entitetski zakoni o javnim preduzećima nisu mijenjani, te nisu unaprijeđeni u smislu osiguranja nezavisnosti uprave, depolitizacije, transparentnosti zapošljavanja i poslovanja. Imenovanja i zapošljavanje u javnim preduzećima se i dalje vrše na osnovu stranačke i međustranačke raspodjele”, ističe se u Pregledu i dodaje da rukovodstva javnih preduzeća, uključujući upravne i nadzorne odbore, te direktore preduzeća, u velikom broju slučajeva obavljaju i funkcije u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti.

U Pregledu se navodi da je poslovanje javnih preduzeća u BiH suočeno s nizom izazova kada su u pitanju uspješnost poslovanja, te isporuka usluga građanima i poslovnoj zajednici.

“Većina javnih preduzeća redovno generiše gubitke, dok im je produktivnost na nivou od svega 50 procenata produktivnosti preduzeća u Evropskoj uniji. Procjene su da ovako loše poslovanje javnih preduzeća umanjuje bruto društveni proizvod za tri procenta u odnosu na potencijal”, ističe se u Pregledu.

Naposlijetku, naglašava se da vlade na svim nivoima u BiH nisu u potpunosti spremne da provedu reformske aktivnosti koje bi imale za rezultat reorganizaciju, bolje i odgovornije poslovanje javnih preduzeća, te na kraju, bolju isporuku proizvoda ili usluga građanima i poslovnoj zajednici.

Da vlade, odnosno političke elite koje čine vlast, nisu spremne da provedu reformu s ciljem reorganizacije poslovanja javnih preduzeća, slaže se i naučna saradnica Fondacije Friedrich-Ebert-Stiftung Tanja Topić naglašavajući da se u našem društvu javna preduzeća smatraju kao plijen.

“Tu je vrlo izražena raspodjela tog plijena nakon izbornih ciklusa. Oni akteri koji sudjeluju i participiraju u funkcionisanju vlasti ne skrivaju svoje ambicije koji dio javnog resursa, javnog preduzeća po difoltu pripada njima i na koje oni imaju tapiju da raspolažu kako hoće i da ta javna sredstva krčme na način na koji oni to hoće”, ističe Tanja Topić.

Topićeva podsjeća na mnogobrojne slučajeve zloupotrebe javnih resursa u vrijeme predizborne kampanje, kao što su korišćenje helikoptera za stranačke događaje.

“Javna preduzeća su u većini slučajeva žarište sive zone finansiranja političkih partija. Iz javnih preduzeća se izvlači ogroman novac tokom mandata, ne samo u vrijeme predizborne kampanje, koji se upakuje pod različite stavke i izvlači se direktno za finansiranje političkih partija. Tako da pored ovog legitimnog, legalnog puta finansiranja političkih partija koji se finansira iz budžeta, ta siva zona izvlačenja iz javnih preduzeća desetrostruko je viša nego ono što vidimo kroz legalne tokove”, ističe Tanja Topić.

Da je politizacija javnih preduzeća jedna od velikih boljki cijelog našeg sistema, smatra i Damjan Ožegović, viši istraživač/saradnik za pravne poslove u Transparency International BiH. On naglašava da političke stranke koriste javna preduzeća da zapošljavaju podobne, odnosno svoju stranačku vojsku.

“Ono što posljedično slijedi jeste podređenost resursa strankama kroz predizborne kampanje budući da se osim zapošljavanja njihovi resursi zloupotrebljavaju za promociju političkih partija i funkcionera koji upravljaju tim preduzećima. Javna preduzeća se zbog manjkavosti ili zbog nedostatka adekvatnih zakonskih rješenja koriste kao stranački plijen”, ističe Ožegović.

Narodni poslanik u NSRS (Za pravdu i red – lista Nebojše Vukanovića) Đorđe Vučinić smatra da je za vladajuće u suštini nebitno ko će biti na čelu javnih preduzeća, za njih je važno samo da se dovoljan broj tendera prebaci “dvorskim firmama”, kako ističe, odnosno da se obezbijedi dovoljno novca za predizbornu kampanju i za lične potrebe političara.

Izvršna direktorka Transparency International BiH Ivana Korajlić ističe da je jedan od većih problema taj što su javna preduzeća jako rijetko dio vanjskog nadzora.

“To što redovno provode revizije jednostavno nije na pravi način objektivno, dok službe za reviziju jako rijetko provode reviziju poslovanja javnih preduzeća. Onda se računa s tim da se mogu mnogo slobodnije zloupotrebljavati resursi ovih preduzeća nego što je to slučaj sa drugim institucijama koje su možda češće predmet nadzora”, naglašava Korajlićeva.

Uticaj države na tržište

U Izvještaju o Bosni i Hercegovini za 2022. godinu Evropska komisija navodi da se mnoga javna preduzeća oslanjaju na državnu podršku ili akumuliraju zaostale obaveze prema sistemima socijalnog osiguranja ili privatnim dobavljačima, kako bi ostati u funkciji.

“Ovo stvara značajne neravnoteže likvidnosti u drugim oblastima privrede. Javne nabavke, koje predstavljaju značajan udio u javnoj potrošnji i samim tim imaju važnu ulogu za privatnu ekonomiju, i dalje se upravljaju na osnovu previše složenih procedura. Ovo olakšava korupciju i dovodi do preferencije domaćih dobavljača što je nespojivo sa pravnim stečevinama EU”, ističe se, između ostalog, u Izvještaju.

Što se privatizacije i restrukturiranja tiče, Evropska komisija navodi da je napredak ostao ograničen.

“Preduzeća u javnom vlasništvu i dalje igraju važnu ulogu u određenim sektorima, kao što je rudarstvo, ali se njima često loše upravlja, što dovodi do značajnog opterećenja javnih finansija. Uprkos nekim pripremnim radovima na entitetskom nivou, stvarni koraci za restrukturiranje ili raspuštanje javnih preduzeća ostali su veoma ograničeni. Strateškim sektorima kao što su transport i energetika i dalje dominiraju loše vođene i često neefikasne kompanije u državnom vlasništvu”, navodi se u Izvještaju.

Uzevši u obzir sve navedeno, kao i trenutnu društveno-političku atmosferu, ali i praksu domaćih političkih elita, teško je očekivati da će se tako lako odreći javnih preduzeća, odnosno “zlatnih koka” koje su sigurni plijen “stranačkih lisica”.

Gerila.info

The post Javna preduzeća kao stranački plijen first appeared on Gerila.info.

Prema tržišnoj vrijednosti oglašavanja, najviše su potrošile Savez nezavisnih socijaldemokrata – SNSD (preko 2 miliona KM), Stranka demokratske akcije – SDA (1,74 miliona KM), Partija demokratskog progresa – PDP (943 hiljade KM) i Socijaldemokratska partija – SDP (840 hiljada KM).

Više od 51% ukupnih troškova kampanje ili 5,9 miliona iznosi tržišna vrijednost vanjskog oglašavanja, a posmatrači TI BiH širom BiH evidentirali su oko 3550 reklama na bilbordima, koje su objavljeni na online mapi, dok je vrijednost drugih oblika vanjskog oglašavanja zbog nedostupnosti podataka teško procijeniti. Troškovi vanjskog oglašavanja izračunati su na osnovu javno dostupnih cijena komercijalnog oglašavanja na bilbordima, iako pojedini oglašivači ističu da se politički marketing plaća dodatnih 20%.

Pored ovoga, stranke su na oko 600 skupova koje su pratili posmatrači, potrošile prema okvirnoj procjeni TI BIH oko 2,59 miliona KM ili 22,4% ukupno praćenih troškova. Ovaj iznos izračunat je na osnovu tržišne vrijednosti zakupa prostora gdje su održavani skupovi, zatim zakupa opreme, hrane, pića a u poslednjoj sedmici kampanje angažovani su i brojni estradni izvođači na završnim skupovima partija.

Troškovi oglašavanja stranaka u medijima iznose oko 2,52 miliona ili 21,8%, a procjena je urađena na osnovu praćenja medijskih sadržaja na 19 najznačajnijih TV stanica i osam dnevnih i sedmičnih listova, koje je za potrebe TI BiH provela agencija za monitoring medija. Pored toga, vrijednost političkog oglašavanja stranaka i kandidata na Facebooku, po javno dostupnim podacima, iznosi oko 491 hiljadu KM ili 4,2 odsto ukupnih troškova kampanje koje je zabilježio TI BIH.

Kad se sve sabere evidentno je da se radi o jednoj od najskupljih izbornih kampanja, jer su stranke na tri oblika oglašavanja i predizborne skupove potrošile oko 11,59 milion KM, što je više nego što su po podacima CIK-a sve stranke u BiH bilo kada prijavile u svojim finansijskim izvještajima. TI BIH već dugo upozorava da stranke ne prijavljuju realno troškove kampanje kao ni prihode sa kojima raspolažu što predstavlja jedan od sistemskih nedostataka Zakona o finansiranju političkih partija.

Zloupotrebe javnih resursa u kampanji: TI BIH zabilježio preko 1.137 predizbornih radova, građanima pred izbore podijeljeno 313 miliona KM

Tokom praćenja predizbornih aktivnosti od 1. jula do 1. oktobra posmatrači TI BiH zabilježili su preko 2.215 slučajeva zloupotrebe javnih resursa u svrhu promocije stranaka i kandidata. Najčešći trend kao i prethodnih godina bilo je povećanje javne potrošnje pred izbore, a posmatrači TI BiH zabilježili su 1.137 slučajeva intenziviranja javnih radova pred izbore koji su objavljeni na online mapi.

Vrijednost radova koji su završeni i otvoreni pred izbore iznosi oko 284 miliona KM. Takođe, vrijednost radova koji su započeli pred izbore iznosi preko 1,2 milijarde i u najvećoj mjeri se odnosi na dvije dionice auto puta čiji je početak svečano obilježen u predizbornom periodu.

Pored javnih radova zabilježena su i 364 slučaja davanja jednokratne pomoći građanima pred izbore, a brojne stranke i kandidati upravo su na ovim davanjima gradili vlastitu promociju i time indirektno javnim sredstvima kupovali predizbornu podršku. Vrijednost ovih jednokratnih davanja od različitih nivoa vlasti iznosi čak 313 miliona KM, a TI BiH je na online mapi objavio i bazu svih zabilježenih davanja.

Nažalost u BiH nije zabranjeno povećanje javne potrošnje pred izbore, a na ovaj način već godinama se indirektno kupuje podrška birača.

Pored novčanih davanja TIBIH je u posmatranom periodu zabilježio i 84 slučaja omogućavanja posebnih pogodnosti građanima pred izbore, a najčešće se radilo o besplatnim pregledima u javnim zdravstvenim ustanovama, besplatnim izletima u organizaciji javnih institucija, a brojne javne usluge u ovom periodu davane su građanima besplatno, pri čemu se ovi primjeri koriste za promociju stranaka ili predstavljaju kao donacija stranke ili kandidata. Takođe nastavljen je i trend zloupotrebe događaja koje finansiraju i organizuju javne institucije, ustanove i preduzeća za promociju stranaka i kandidata, a posmatrači TI BiH ispratili su preko 543 javnih događaja, od kojih su na 76% odsto prisutni bili kandidati na Opštim izborima.

TI BiH uputio prijave za preko stotinu potencijalnih nepravilnosti i zloupotreba

Izmjenama Izbornog zakona koje je nametnuo visoki predstavnik uvedene su kazne samo za samo jedan dio zloupotreba javnih resursa, a ključni problem povećanja javne potrošnje pred izbore i dalje je neregulisan i sveprisutan.

Centralna izborna komisija najčešće je kažnjavala kandidate koji su zloupotrijebili javne događaje ili javnu funkciju za stranačku promociju, a TI BIH je po ovim odredbama CIK-u prijavio 19 slučajeva zloupotrebe javnih resursa. Za sada su izrečene dvije novčane sankcije: Gradonačelniku Zenice Fuadu Kasumoviću koji je zloupotrijebio javni događaj otvaranja autobuske linije za vođenje kampanje i kandidatu SNSD-a, Draženu Vrhovcu koji je koristio funkciju direktora IRB RS za vođenje kampanje. U oba slučaja izrečene su sankcije od po 3.000 KM za stranke i 5.000 za kandidate.

Pored 19 prijava za zloupotrebu javnih resursa, TI BIH je upućivao i prijave po drugim osnovama, od kojih se najveći broj odnosi na preuranjenu kampanju i kršenje izborne tišine, a pored toga prijavljivana je i trgovina mjestima u biračkim odborima, neregularnosti u biračkim spiskovima, zabranjeno plakatiranje, govor mržnje, povreda tajnosti glasanja, nepravilno brojanje glasova, itd..

Iako još uvijek nije odlučeno po svim prijavama koje su dostavljene nadležnim tijelima, CIK je do sada po prijavama TI BiH izrekao kazne u iznosu od 62.100 KM po raznim osnovama, uklonjeni su nedozvoljeni plakati na nekoliko lokacija, te su dvije prijave proslijeđene nadležnim tužilaštvima.

transparentno.ba

The post IMA SE, MOŽE SE: Stranke na izbornu kampanju potrošile 11,5 miliona KM first appeared on Gerila.info.