Ovako je portal Gerila pisao u martu ove godine o slučaju Zoning plana kojim se i zvanično ozakonila izgradnja male hidroelektrane na rijeci Janj, u mjestu poznatom kao Janjske otoke.  

Jelena Ivanić iz Centra za životnu sredinu za portal Gerila kaže da će ovakav projekat nesumnjivo dovesti do nepovratnog narušavanja prirodnih vrijednosti ovog  posebnog područja.

“Ono što Janjske otoke čini posebnim je raznovrsnost staništa i reljefa na tako malom prostoru. Ovakvi uslovi su rezultirali bogatstvom u biljnom i životinjskom svijetu. Izvori rijeka Janj i Plive, njihovi vodopadi i brzaci, kao i najpoznatiji lokalitet Janjske otoke oduševljavaju svojom ljepotom i posebnošću. Kroz sferu svog djelovanja Centar je u više navrata skretao pažnju nadležnih i javnosti na prirodne vrijednosti kojima će biti nanesena ogromna šteta usvajanjem Zoning plana i njegove naknadne realizacije, što može u konačnici dovesti do nepovratnog narušavanja prirodnih vrijednosti ovog posebnog područja”, ističe Ivanićeva.

Sve je počelo 2006. godine u januaru mjesecu, u jednom od posljednjih dana Vlade RS u tehničkom mandatu premijera Pere Bukejlovića. U tom mjesecu je potpisano čak 106 koncesija za izgradnju i korištenje mini hidrocentrala, što nam je potvrđeno i u Komisiji za koncesije Republike Srpske. Mimo ovog datuma dodijeljeno je tek 38 takvih koncesija. Trenutno je aktivno 103 koncesije, dok je do momenta konstituisanja Komisije za koncesije RS do danas raskinut 41 ugovor za izgradnju i korištenje mHE i pokazalo se da je veliki broj koncesionih ugovora u RS godinama u zastoju, kao i da značajan broj koncesionara nema novca za investiranje, a da one mHE koje su izgrađene zapošljavaju mali broj ljudi, a najčešće nijednog radnika. Tako je aprilu 2019. godine raskinuto čak sedam koncesija za izgradnju mHE od strane Vlade RS. Glavni problemi kod izgradnje mHE su imovinsko-pravni odnosi, promjena predviđene snage elektrana, ali i finansijski problemi.

U RS izdavanje koncesija za mHE je regulisano Zakonom o koncesijama (Sl. glasnik Republike Srpske broj 59/13 i 16/18), Dokumentom o politici dodjele koncesija i raznim pravilnicima. Pored zainteresovanih koncesionara u čitavom procesu izdavanja koncesija učestvuju Vlada RS, nadležno ministarstvo, Komisija za koncesije RS i lokalne zajednice na čijoj teritoriji se izdaje koncesija za mHE.

“Zakonsko rješenje kojim je omogućeno prenošenje i ustupanje ugovora o koncesiji i promjena vlasničke strukture koncesionara otvorilo je mogućnost za nebrojene špekulacije sa koncesijama za mHE, tako da je dobar dio ovih koncesija dodijeljen licima čija namjera nikada i nije bila da se bave proizvodnjom električne energije, nego su u čitav proces ušli sa namjerom da u nekoj fazi procesa ostvare zaradu prodajom koncesije”, navodi se u Analizi ekonomske opravdanosti koncesionih naknada i podsticaja za male hidroelektrane na teritoriji Bosne i Hercegovine autora Damira Miljevića iz jula 2018. godine.

Narodna Skupština RS je na sjednici održanoj 2. marta 2016. godine donijela odluku o izradi zoning plana područja posebne namjene „Janjske Otoke“ po skraćenom postupku. Inicijativa je došla od strane Opštine Šipovo i, zanimljivo, firme Hidrovat d.o.o. iz Mrkonjić grada, tačnije mjesta Bjelajci, koja je finasirala čitav projekat. Firma „Hidrovat“ se bavi izgradnjom minihidrocentrala, i, potom, sa opštinom Šipovo ulazi u projekat finasiranja Zoning plana koji treba da zaštiti prirodu u okolini „Janjskih otoka“ a (slučajno) predviđa i gradnju mHE na rijeci Janj.

Ma koliko se trudili naći tačnu adresu navedene firme, to nam nije polazilo za rukom, sve dok nismo saznali ko su vlasnici i osnivači firme „Hidrovat“. Osnivač „Hidrovata“ su firme „Royal Prima“ d.o.o. Mrkonjić grad i „GLA HOLDING“ iz Austrije. „Royal Prima“ je u Mrkonjić gradu poznata kao kafić i pečenjara koja se nalazi u Bjelajcima u neposrednoj blizini firme „R-S Silikon“ koja je 2017. godine prijavljena Evropskoj komisiji zbog dampinga cijena.

Ostaje pitanje kako firma koja se bavi ugostiteljstvom ima dodirnih tačaka za izgradnjom hidrocentrala. Ipak, kao daleko iskusniji partner u ovoj priči se pojavljuje kompanija „GLA HOLDING“ iz Beča, koja, ruku na srce, ima iskustva sa građenjem hidrocentrala. Ali, ne i na teritoriji matične države ili na teritoriji zemalja Evropske unije, zapadno od Hrvatske. Firma je osnovana 2003. godine u Austriji, svega dvije godine prije dodjeljivanja više od 100 koncesija u Republici Srpskoj, a u vremenu najveće ekspanzije zagovaranja izgradnje mini hidrocentrala u državama Jugoistočne Evrope, gdje su odluke o dodjelama dodjeljivane naprečac i bez dodatnog informisanja javnosti. Stoga danas imamo situaciju u kojoj vidimo učestali građanski aktivizam u vidu borbe lokalnog stanovništva širom bivše Jugoslavije protiv nove pošasti koja hara ovim krajevima (Stara planina, Doljanka, Kruščica, Pliva, Lašva,…).

Osnivač firme „GLA HOLDING“ je izvjesni Vladimir Vuković. „GLA HOLDING“ nije jedina Vukovićeva firma koja se bavi izgradnjom mHE. U Hrvatskoj radi i firma „Odeta“ iz Karlovca, koja je, između ostalog, pravila mHE na rijeci Mrežnici u Mrzlom Polju u Hrvatskoj. Zanimljivo, u vlasništvu firme „GLA HOLDING“ je i firma „EL-EN SOLUTIONS“ iz Laktaša, tačnije naselja Trn, čija je osnovna djelatnost međunarodna trgovina električnom energijom.

Ekonomista Zoran Pavlović za portal Gerila.info kaže da je situacija sa obnovljivim izvorima energije savim ispravan sa naučne, ekonomske i ekološke strane, jedino što to ne veži za Bosnu i Hercegovinu.

„BiH je bogata vodotokovima i nije iskoristila ni trećinu vodotokova velikih rijeka, a finansira i subevncioniše na neki način uništavanje prirodne okoline na vodotokovima koju su vrlo mali i koji su dio turističke ponude koju ova zemlja može da pruži. U razvijenim zemljama Zapadne Evrope praktično je zabranjeno pretvaranje prirodnih malih vodotokova u izvorišta električne energije koja se proizvodi u mini hidrocentralama, jer se narušava ekološki svijet u tim područjima“, ističe Pavlović.

„Janjske otoke su najnoviji primjer te negativne politike, a znamo koliko je to mjesto jedinstveno u regiji i svijetu. Nevjerovatno je da su u jednoj godini, tačnije jednom mjesecu, date tolike koncesije koje nisu povučene, jer dobar dio koncesionara nisu našli partnere, a sami nisu bili za to sposobni, već su računali da će po dobijanju koncesije moći naći investitora kome će to preprodati i kao mogućnost da sa njima uđu u neki poslovni odnos“, objašnjava Pavlović.

Na zvaničnoj internet prezentaciji „GLA HOLDING“ stoji da je u pitanju firma „čiji je glavni fokus razvoj obnovljive energije u jugoistočnoj Evropi“, kao i da je „GLA HOLDING“ „uspostavio atraktivan portfelj ulaganja u tri glavne tehnologije obnovljivih izvora energije: biopolna, solarna i hidroenergetska“.

„GLA HOLDING“ radi u „trusnim“ podnebljima Srbije, BiH, Hrvatske, Srbije, Rumunije  i Makedonije.

Iako smo postavili pitanja ovoj kompaniji, odgvore ipak nismo dobili.  Jedno od pitanja je bilo i „kada su posljednji put dobili dozvolu za izgradnju mHE na teritoriji Zapadne Evrope i konkretno Austrije“, kao i „da li bi Austrija dozvolila hradnju mHE na lokaciji npr. Halštata, koji je možda najbolji pandam Janjskim otokama u BiH“.

Iz Centra za zaštitu životne sredine naglašavaju da su „prema istraživanjima kolega iz mreže organizacije CEE Bankwatch Network od 2005. godine, Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Evropska investiciona banka (EIB) i Grupa Svjetske banke odobrile kredite i garancije u ukupnom iznosu od 727 miliona evra za oko 82 hidroelektrane“.

„Ovo uključuje 37 projekata u zaštićenim područjima kao što su nacionalni parkovi i Natura 2000 područja ili međunarodno priznate oblasti visoke vrijednosti biodiverziteta kao što su značajna područja za ptice. Najaktivnije komercijalne banke su austrijska Erste & Steiermärkische Bank i italijanska Unicredit Grupa“, naglašava Jelena Ivanić iz Centra za zaštitu životne sredine.

Vlasnik druge firme, „Royal Prima“, Slobodan Pejić ipak je pristao da govori za Gerila.info. U Zoning planu ne vidi ništa sporno jer se „planirana mHE treba nalaziti ispod same lokacije sela Janjske otoke, kod starog mosta i time se ne narušava taj dio ovog prirodnog rezervata“.

„Planirana jačina proizvodnje buduće mHE „Janjske otoke“ je 3,2 MW i u pitanju je protočna hidrocentrala koja uglavnom ide kroz stijene i kamen“, naglašava Pejić.

Da ipak nije tako, tvrdi Nenad Bužanin, predsjednik Ekološko-promotivnog udruženja “Eko-zona Šipovo” koji je pred poslanicima NSRS prije spornog glasanja o Zoning planu održao govor o štetnosti ovakvog projekta.

“Usvajanje ovakvog dokumenta sa strane najvišeg zakonodavnog tijela prije svega označava pokazivanje totalnog nepoštovanja samog sebe, urušavanje kredibiliteta i opstanka administrativne jedinice, odnosno entiteta u kojem živimo, kao i kršenje Zakona o zaštiti prirode čl. 61, stav 5, Izmjena i dopuna Prostornog plana Republike Srpske do 2025. (str. 273, zabrana izgradnje mHE na rijeci Janj)“, kategoričan je Bužanin.

Naglašava da posebno nije dozvoljeno na tim prostorima potencijalnih zaštita graditi derivacione objekte kojima se na dijelovima toka radikalno mijenjaju vodni režimi.

“Zakon o uređenju prostora i građenju sa vezanim Pravilnikom, između ostalog, obavezuje da Dokument prostornog uređenja nižeg reda, odnosno užeg područja, tj. Zoning plan, mora biti usaglašen sa dokumentom prostornog uređenja višeg reda, a to je Prostorni plan“, objašnjava Bužanin za Gerila.info.

Goran Dimitrić iz banjalučkog “Urbis centra”, koji se bavio izradom plana, rekao je u završnoj riječi u NSRS o ovom prijedlogu odluke da su sa predstavnicima Eko zone Šipovo, koji zagovaraju odgađanje usvajanja ovog planskog dokumenta, imali dobru saradnju i da nije bilo primjedbi prilikom izrade zoning plana. Gorana Dimitrića, kao i Urbis centar, kontaktirali smo da nam daju pojedinosti oko izrade Zoning plana, međutim telefonski smo dobili odgovor da “iz firme Urbis centar ne žele da komentarišu niti daju izjave vezano za Zoning plan”.

Nenad Bužanin je posebno izrazio sumnju da je kod dokumentacije koja je bila potrebna nosiocu izrade (Urbis centar) dobijena sva potrebna dokumentacija.

“Nerealno i apsolutno nevjerovatno djeluje mogućnost da je resorno Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu moglo dati pozitivno mišljenje na prijedlog planskog rješenja koje direktno derogira i ignoriše važeće regule iz njihove vlastite oblasti. Bilo bi interesantno vidjeti taj dokument saglasnosti”, izražava sumnju Bužanin.

Odgovor od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede da li su izdali pozitivno mišljenje na prijedlog planskog rješenja za Zoning plan do danas nismo dobili. Sa druge strane, Ministarsrvo za prostorno uređenje, građevinarsvo i ekologiju nam je dostavilo informaciju da  je “Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske dalo pozitivno mišljenje na prijedlog “Zoning plan područja posebne namjene Janjske otoke”. Iz Ministarstva koje vodi Srebrenka Golić, na naš upit kako je uopšte dozvoljeno firmi koja se bavi izgradnjom mini hidrocentrala da plaća izradu projekta koji će “štititi to područje od devastacije i bespravne gradnje”, odgovoreno nam je da u tom činu nema ništa sporno.

“Inicijator za izradu Zoning plana bila je opština Šipovo, čiji je interes da se stvori planski osnov za optimalan način korištenja ovog prostora, uz zaštitu postojećih prirodnih vrijednosti. Firma koju vi navodite, finansirala je izradu planske dokumentacije, a što je u skladu sa Zakonom o uređenju prostora i građenju, u kojem se navodi da izradu planske dokumentacije mogu finansirati i treća lica. Ova firma posjeduje koncesiju iz 2006. godine, dodijeljenu  za izgradnju mHE u okviru predmetnog područja. Dodijeljena koncesija je samo jedan od niza elemenata i uslova vrednovanih u postupku izrade plana”, odgovoreno nam je iz PR službe Ministarsrva za prostorno uređenje, građevinarsvo i ekologiju.

Mišo Đukić, bloger iz Šipova, za Gerila.info kaže da u Šipovu, kao i u ostalim gradovima Srpske, vlada apatija, stoga i ne čudi slaba reakcija domaćeg stanovništva na najave izgradnje čak 11 mHE na rijekama Pliva i Janj.

“Imam problem da objasnim čak i svojoj okolini, da mHE nikom neće donijeti dobro. Dobar dio stanovnika Šipova je ubijeđen da će izgradnjom mHE doći do povećanja zapošljavanja domaćeg stanovništva. Ne znaju da jednu, pa čak i više centrala, u vremenu potpune automatizacije može da nadgleda jedan čovjek prijavljen na pola radnog vremena”, kaže Đukić za naš portal.

Najbolji primjer kakav će epilog dobiti saga oko Janjskih otoka ne trebate da tražite daleko. Mini hidroelektrana “Glavica”, u neposrednoj blizini Janjskih otoka, na rijeci Plivi, svjedoči o elementarnom nepoštovanju prirode i njenom uništavanju zarad ličnog interesa, o čemu je Gerila već pisala. Mini hidroelektrana “Glavica” trenutno nije u pogonu jer je više puta mijenjala snagu proizvodnje. Pitanje je da li će na kraju i početi sa radom, ali to više nije ni bitno jer je šteta već načinjena, a tok rijeke Plive, koji je bio svjetski poznat po mušičarenju i fly fishingu, nepovratno je uništen.

Mario Crnković iz NVO “Green team” iz Novog Grada ističe da su mHE najapsurdniji primjer odnosa prema životnoj sredini.

“Pod plaštom obnovljivih izvora energije, imamo sisteme koji dio rijeke/rječice doslovno guraju u cijev, nanoseći nepopravljivu štetu. Kao udruženje čiji članovi žive na Uni i pored rijeke Une (u isčekivanju da pomenuta postane Park prirode), u potpunosti se solidarišemo sa građanima koji se protive izgradnji mHE. Nama treba očuvanje rijeka, a ne njihova eksploatacija na neadekvatne načine. Rijeke koje imamo u narednom periodu biće značajno vrijedniji resurs nego nafta oko koje se danas okreće svijet. Dok god ne budemo svjesni, kakvo bogatstvo oduzimamo od generacija koje će tek doći, teško da će oni živjeti kvalitetnije od nas”, ističe Crnković.

“To što su oni uradili proizvodi struju koju prodaje čovjek u Beču, nema nijednog zaposlenog, mi plaćamo tu struju koju on isporučuje Elektroprivredi (kroz poseban dodatak za naknadu za obnovljive izvore električne energije). Situacija je takva da mi uništavamo prirodu koju nam je bog dao, pare guramo u džep ljudi koji nisu ovdje, prihod od tog posla ne postoji za BiH i na kraju krajeva je to štetno za ekologiju i turizam ove zemlje”, skeptičan je Zoran Pavlović.

Koliki je doprinos mHE ukupnoj proizvodnji električne energije u BiH jasno se vidi iz analize Državne regulatorne agencije za električnu energiju – DERK.

Čitavih 2,32 %!?

Pri tome treba imati u vidu i činjenicu da u ukupnoj proizvodnji električne energije iz sistema podsticaja u BiH na mHE otpada čak 92,65 %, a posebno negodovanje od strane organizacija koje se bave zaštitom prirode je izazvala odluka Vlade RS da u martu ove godine ukine podsticaje na najčistiji način proizvodnje električne energije – vjetroelektrane.

“Centar za životnu sredinu je reagovao Žalbom prema Energetskoj zajednici zbog činjenice da Republika Srpska nema ni jednu vjetroelektranu, a u martu ove godine na snagu je stupio novi Zakon o izmjenama i dopunama zakona o obnovljivim izvorima energije kojim su zaustavljene feed-in tarife ili premije za vjetroelektrane. Ovakav potez Republike Srpske da ukine podsticaje za vjetroelektrane ostavio je hidroenergiju, tj. male hidroelektrane kao jedini obnovljivi izvor energije koji ima značajnu podršku u ovom entitetu, uprkos  njihovom malom doprinosu ukupnoj proizvodnji električne energije i ogromnoj šteti koju nanose prirodi, ekonomiji i lokalnim zajednicama”, objašnjava za naš portal Jelena Ivanić.

Iza svega ovoga stoji privatni interes određenih krugova moćnih ljudi u Srpskoj i BiH, naglašava ekonomista Zoran Pavlović.

“Ja se čudim zašto resorno ministartvo nije ukinulo sve dozvole za koncesije koje do sada nisu realizovane. Međutim, to je definitivno odluka koja se odlaže i ne stavlja na tapet, ni u NSRS jer se iza tih koncesija nalaze ljudi koji od tih koncesija treba da imaju korist, a sami za taj posao nisu sposobni ni finansijski, ni znanjem”, kategoričan je Pavlović.

“Uspostavljeni sistem koncesionih naknada i podsticaja za mHE u BiH nema ekonomsku opravdanost i sa stanovišta društva je štetan, jer na godišnjem nivou pravi direktan društveni i finansijski gubitak od preko četiri miliona KM”, upozoravaju iz Centra za zaštitu životne sredine.

I dalje nepoznanica ostaje zašto se prošle godine Republika Srpska odrekla u svoju štetu dijela koncesionih naknada za mHE, a i dalje nastavlja da podržava izgradnju mHE.

Isto pitanje postavlja i Nenad Bužanin.

“Mogu da pretpostavim, ali ne mogu da nagađam, to pitanje trebate postaviti predlagaču Izmjena i dopuna Zakona o koncesijama, nadležnom Ministarstvu energetike i rudarstva, u kojem bi trebalo da znaju odgovor zašto su umanjili koncesione naknade, gdje je i kako se mjeri taj interes Republike Srpske. Možda imaju bolja saznanja, nego običan narod, koji nije dovoljno upućen da kroz naknadu za obnovljive izvore energije (OIE), koju plaća uz svaki račun za struju u iznosu od 0,0075 KM/kWh, bez PDV-a (u 2018. godini bilo je za 45% manje: 0,0052 KM/kWh) plaća struju koju proizvede koncesionar u svojoj mHE, i to za bezmalo 195% više nego naše diskriminisane komšije i zemljaci u Federaciji BiH (u 2019. godini u FBiH plaćaju: 0,002555 KM/kWh, bez PDV-a), u istoj Federaciji BiH sa kojom dijelimo novac, pasoš, tablice, košarkašku reprezentaciju… ako već ne dijelimo isti iznos troškova za OIE”, ističe Bužanin.

Na pitanja koja smo poslali Ministarstvu energetike i rudarstva u Vladi RS do danas nismo dobili odgovore.

Janjske otoke, onakve kakve ih poznajemo, uskoro će promijeniti svoj izgled. Dva najveća vodopada (kod Sokoline i pod bukvom) biće totalno uništeni. Po riječima naših sagovornika, van cijevi kroz koju će teći voda za pokretanje mHE, biće i manje od 10% ukupnog kapaciteta rijeke Janj. Na primjeru rijeke Plive i mHE “Glavica” vidjeli smo kako to izgleda.

Kraj ovog teksta možda nije ni potrebno napisati, jer slika govori više od hiljadu riječi.

U ovom slučaju možda i više od toga.

GERILA.info

Tekst je proizveden u okviru medijskog pool-a Mreže ACCOUNT(Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva).

The post Zoning plan “Janjske otoke” – plan o zaštiti prirode koji to nije first appeared on Gerila.info.

Piše: Dejan Rakita

Iščekujući ANP, MAP, novog mandatara Savjeta ministara BiH, Zvezdin revanš protiv Jang Bojsa, promakle su nam mnogo bitnije vijesti. Bile su prisutne, ali više na društvenim mrežama. Ramišljali smo o njima minut-dva i onda bespovratno nastavili skrolovati dalje na svojim smartfonima.

Dva naizgled nepovezana teksta mogla bi imati zabrinjavajući fatalan epilog za planetu, a i po naš “tamni vilajet”.

1. “Prašume su najvredniji ekosistem na svijetu. Sada kada je naša planeteta pogođena nezapamćenim požarima u kojima su stradale i još uvijek stradavaju Amazon i Sibir važno je probuditi svijest i podsjetiti ljude koji je značaj prašuma za sve nas.”
2. “Na prostoru Srednjobosanskog kantona u poslednje vrijeme niču brojne mini hidrocentrale. Često uzrokuju ekološke probleme. To potvrđuje i primjer pomora ribe u rijeci Lašvi u naselju Kaonik u Busovači. Kantonalna inspekcija je utvrdila da je uzrok pomora pražnjenje akumulacije na brani mini hidrocentrale.”

Amazon i dolina rijeke Lašve nije nešto što možemo staviti u isti koš. Pa ipak jedno im je zajedničko. Ljudski nemar i bahatost.

“Prokletinja”, rekli bi stariji i mudriji od nas.

Živjeti sa prirodom se može. Dokaz su Austrija i Švajcarska koje savršeno balansiraju između savremenih ljudskih potreba sa jedne, i zaštite životne sredine sa druge strane.

Uništavanje i rušenje zarad interesa pojedinaca, a na štetu generacija koje ovdje žive i koji će tek živjeti, imamo priliku vidjeti ovdje kod nas.

Građani Republike Srpske dali su u prethodnim godinama desetine miliona maraka vlasnicima mini hidroelektrana po osnovu naknade za obnovljive izvore energije. Korist koju je Srpska, odnosno njeni građani, imala je minorna.

U proteklih 12 godina u Srpskoj je potpisano 138 ugovora o koncesiji za izgradnju malih hidroelektrana, od kojh je na snazi trenutno 96. Na kraju prošle godine u komercijalni rad su bile puštene 24 male hidroelektrane, dok su još tri u probnom radu.

Iako sam porijeklom iz Janja, nikad zapravo nisam obišao kompletne Janjske otoke, taj biser prirode, sve do neki dan. Priroda koja se temo može vidjeti zaista ostavlja bez daha. Šipovo kao opština nikad nije znala, a ne zna ni sada da koristi blaga koja joj je majka priroda ostavila u amanet. Tako ispred zgrade opštine Šipovo imate spomenik piti (?!), a taj isti delikates nemate gdje da kupite u samoj opštini. Toliko o sprovođenju naznake jedne potencijalno dobre zamisli u djelo.

Ipak, ova opština je najpoznatija zapravo po svojoj prirodi, rijekama Janj i Pliva, prirodnom rezervatu Janjske otoke ali i Janjskoj prašumi.

Strogi prirodni rezervat „Prašuma Janj“ stavljena je pod zaštitu 2012. godine s ciljem očuvanja netaknutih, očuvanih i jedinstvenih šumskih eko-sistema. Izvor rijeke Plive na području opštine Šipovo jedan je od tri najveća izvora pitke vode u Evropi. Pliva je u Šipovu pristupačna i toliko čista da se može piti najvećim dijelom toka, a ribari i mnogi turisti smatraju je jednom od najljepših evropskih rijeka. Koliko poštujemo to prirodno bogatstvo imali smo se prilike upoznati već preko portala Gerila.info, a ovo su trenutne fotografije te famozne elektrane koja još nije puštena u pogon. Što ne sprječava vlasnike MHE “Glavica” da i dalje uništavaju Plivu i od nje prave Miljacku sa kaskadama i kamenom obalom, gdje kaskadama i kamenoj obali mjesto nije.

Elem, Narodna skupština Republike Srpske je izglasala Zoning plan Janjske otoke koji predviđa izgradnju male hidrocentrale koja će biti bar četiri puta snažnija od MHE Glavica na Plivi. Time će biti uništeni vodopad pod Sokolinom i vodopad kod Bukve, ujedno dva najveća vodopada na ovom lokalitetu. Niko od poslanika NSRS nije glasao protiv.

Iako Zoning plan garantuje da će sve biti učinjeno u skladu sa standardima struke, ali i strogom pridržavanju svih definisanih mjera zaštite kako Zonig planom, tako i drugom dokumentacijom nemamo pravo na optimizam.

Pogotovo ne nakon Lašve i Plive.

Moj vodič, inače prirodnjak, mi reče da do proljeća kada se očekuje početak izgradnje MHE “Janjske otoke” dođem još koji put i uživam i fotografišem ove nevjerovatne prizore.

Uskoro ćeš, veli moj domaćin, ovdje da slikaš bagere, šljunak i…

Ljudsku “prokletinju”!

Gerila info

The post Prokletinja! first appeared on Gerila.info.

Šta zapravo, po Vama, znači usvajanje Zoning plana za područje Janjskih otoka od strane NSRS?
Usvajanje ovakvog dokumenta sa strane najvišeg zakonodavnog tijela prije svega označava pokazivanje totalnog nepoštovanja samog sebe, urušavanje kredibiliteta i opstanka administrativne jedinice, iliti entiteta u kojem živimo (Republiku Srpsku valja poštovati djelima i sprovođenjem zakona, tek onda riječima), kao i kršenje Zakona o zaštiti prirode [čl. 61, stav (5)], Izmjena i dopuna Prostornog plana Republike Srpske do 2025. (str. 273, zabrana izgradnje MHE na rijeci Janj:“ Posebno nije dozvoljeno na tim prostorima potencijalnih zaštita graditi derivacione objekte kojima se na dijelovima toka radikalno mijenjaju vodni režimi. U skladu sa tim, izuzimajući hidrotehničke objekte koju su od vitalnog značaja za Republiku Srpsku, pod režim zabrana građenja, treba staviti sljedeće vodotoke: … – Janjske otoke na rijeci Janj i rijeku Plivu kod Šipova;“), Zakona o uređenju prostora i građenju sa vezanim Pravilnikom [čl. 18., stav i), naročito čl. 29., stav (9) a pogotovo čl. 28. stav (1) i (2) gdje se između ostalog kaže: “Dokument
prostornog uređenja nižeg reda, odnosno užeg područja (Zoning plan) mora biti usaglašen sa dokumentom prostornog uređenja višeg reda (Prostorni plan)“, kao i čl. 51. Stav (2):“ …zoning plan područja posebne namjene Republike Srpske za izgradnju kompleksnih infrastrukturnih, industrijskih i sličnih objekata za koje je utvrđen opšti interes … izrađuju se i donose po skraćenom postupku na osnovu odluke Narodne skupštine Republike
Srpske“], čl. IV, stav 3) i čl. V Odluke o izradi Zoning plana po skraćenom postupku, „Sl. gl. RS“ 20/16, od 18.03.2016. godine, itd.

Imate li informacije ko stoji iza projekta plana Zoning plana?
Formalno-pravno to Vam lijepo piše u Zakonu o uređenju prostora i građenju: podnosilac inicijative – jedinica lokalne samouprave (SO-e Šipovo) koja je i birala nosioca izrade u skladu s propisima o javnim nabavkama, nosilac pripreme – Ministarstvo za PUGiE, nosilac izrade – pravno lice koje ima odgovarajuću licencu za obavljanje tih poslova (Urbis centar), ako je to bilo pitanje. Novac za izradu plana, izdvojio je koncesionar (Rojal prima/Hidrovat Bjelajce), ako je to važno.

Po vašem mišljenju, zašto je izradu Zoning plana tražila opština Šipovo zajedno sa firmom Hidrovat, koja se upravo i bavi izgradnjom i održavanjem hidrocentrala?
To je pitanje za opštinu Šipovo i navedenu firmu, ne za mene. Mogu nagađati da nije bilo drugog načina progurati željeno, ali ne bih špekulisao, pitanje je za drugu adresu/e.

Da li Vam je poznato ko je vlasnik firme Hidrovat?
Ne, nije mi poznato, niti imam problem s tim, pitanje Janjskih otoka ne shvatam na taj način lično. Najbolje je da njih pitate, vjerovatno Vam oni mogu dati tačan odgovor na to pitanje, ili da kontaktirate Osnovi sud u Mrkonjić gradu ili Banjoj Luci, koji je već nadležan za registraciju poslovnih subjekata sa tog područja. Kad ukucate na internet pretraživaču taj naziv firme, izbaci Vam nekoliko interesantnih veza, npr. sa austrijski baziranoj
multinacionalnoj korporacijom Kelag (sa godišnjim eksternim prihodima od 1,172 milijarde Evra), koja ima firmu kćerku tog naziva u Srbiji, ako to već nije slučajnost.

Zašto je predstavnik firme Urbis centar g.Dimitrić rekao da ste Vi prvo sarađivali i bili zadovoljni projektom Zoning plana, a potom naglo, prema njegovim riječima, promijenili mišljenje?
Ni to nije pitanje za mene, ne mogu da znam šta neko misli kad govori. Zadovoljan, lično, nisam bio od starta, ali očekivao sam da će se resorno Ministarstvo uspjeti izboriti sa političkim i drugim pritiscima kojih je bilo za očekivati kako bi izdali neophodnu saglasnost na Nacrt Zoning plana područja posebne namjene po skraćenom postupku. Zakonskih i važećih obaveza, ne razloga za odbijanje izdavanja saglasnosti od strane
resornog Ministarstva za uglavljivanje MHE Šipovo u prostor Janjskih otoka predviđen za zaštitu bilo je više nego dovoljno: Vodoprivrednom osnovom za sliv rijeke Vrbas iz 1987. godine, njenom revizijom iz 1989. godine, usvojenom i važećom Novelacijom Vodoprivredne osnove sliva rijeke Vrbas iz 1997. godine, pa čak ni sa Integralnom vodo-energetskom studijom sliva rijeke Vrbas iz 2013. godine, nigdje ne spominje izgradnja MHE
„Šipovo“ na rijeci Janj u prostoru predviđenom za zaštitu. U svim tim dokumentima možete naći tzv. „veliku“ HE Janjske otoke, kao i malu hidro-elektranu „Bašići“, koja je na ulazu u samo naseljeno mjesto Šipovo, ali druge, uključujući i MHE „Šipovo“ na Janju, ili 11 drugih malih hidro-energetskih objekata za koje je u Narodnoj skupštini Republike Srpske, pred sedamdeset i jednim prisutnim Narodnim poslanikom cijenjena Ministrica navela da nisu unesene u PP RS, ne, to nije mi poznato, ali svakako dopuštam da ne znam sve. Inače, od pretpostavljanja ili vjerovanja šta je neko mogao misliti i čime biti zadovoljan, daleko veći problem moglo biti to što Zakon nalaže nosiocu izrade da: „mora osigurati usaglašenost dokumenta prostornog uređenja koji izrađuje sa dokumentom prostornog uređenja šireg područja“ [čl. 45., stav (3) Zakona]. Izmjenama i dopunama
Prostornog plana Republike Srpske do 2025. na prvo se mjesto stavlja zaštita prirode, jasno se ističe da se ne smiju graditi derivacioni objekti (MHE), posebno se podvlači da se ne smiju izdavati dozvole za izgradnju MHE i naglašava se da se pod režim zabrane građenja treba staviti i rijeku Plivu i Janjske otoke. ZPPPN to nije ispoštovano.

Da li je Zoning plan u suprotnosti sa Prostornim planom RS?
Izmjene i dopune Prostornog plana Republike Srpske nisu planirale kao prioritet izgradnju MHE, čak se u Prostornom planu eksplicitno navodi sledeće: „u područjima zaštićenog prirodnog nasljeđa ključne kriterijume pri planiranju određuje zaštita prirode.“ Evo par primjera iz samog Prostornog plana:
– strana 108.: Tabela 5, Popis područja planiranih za uspostavljanje zaštite u planskom periodu po IUCN klasifikaciji: br. 70, Zaštićeni prirodni pejzaž IUCN kategorije Va: Pliva, Janj sa rezervatom Janjske otoke, na području opština Šipovo, Jezero i Kupres;
– strana 256. i 257.: „Radi značajnog potencijala koji pripada malim vodotokovima potrebno je zakonom urediti sva pitanja vezana za projektovanje, izgradnju i eksploataciju malih hidroelektrana, posebno definisati redoslijed pribavljanja mišljenja i saglasnosti, te preispitati i na prvo mesto staviti zaštitu prirode jer su rijeke Republike Srpske (voda) jedan od četiri ključna elementa za život na zemlji i ne mogu se olako prepuštati jednom sektoru (energetika) bez sagledavanja njihove multifunkcionalnosti“;
– strana 266.: „Na prostoru „Janjskih otoka”, kao višefunkcijskog resursa, u skladu sa vodoprivrednom osnovom, u daljoj budućnosti, ostaviti mogućnost planiranja akumulacije za funkcije koje su u skladu sa zaštitom prirode.“ Ovdje se jasno govori se o „velikoj“ HE Janjske otoke, snage od 29 MW, „za funkcije zaštite prirode“ u skladu sa Vodoprivrednom osnovom, i to u tabeli broj 39.: Planirane veće hidroelektrane i hidroenergetski sistemi na rijekama Republike Srpske;
– strana 273.: „u skladu sa projektom NATURA2000 u slučaju vodotoka se nameće potreba da se već sada okvirno utvrde buduća zaštićena područja jer se u tim zonama na vodotokovima već sada ne smiju izdavati dozvole za građenje malih hidroelektrana ili drugih objekata kojima se mijenjaju vodni režimi. Posebno nije dozvoljeno na tim prostorima potencijalnih zaštita graditi derivacione objekte kojima se na dijelovima toka radikalno mijenjaju vodni režimi. U skladu sa tim, izuzimajući hidrotehničke objekte koji su od vitalnog značaja za Republiku Srpsku (opet, „velika“
HE Janjske otoke), pod režim zabrana građenja treba staviti sljedeće vodotokove: Janjske otoke na rijeci Janj i rijeku Plivu kod Šipova;“;
– strana 283. i 284.: „L. OBAVEZE I SMJERNICE ZA DALJU PLANSKU RAZRADU, U skladu sa postavljenim obavezama i prioritetima, potrebno je izraditi sljedeće PPPPN: PPPPN za područje Klekovača i PPPPN Janjske otoke – sa izuzetnim karakteristikama prirode i zaštićenog prirodnog nasljeđa, bogatih šumskih i vodnih resursa, sa bogatim predizpozicijama za razvoj raznih vidova turizma;“. PPPPN je dokument višeg reda u
odnosu na ZPPPN, u kojem se nigdje se ne spominje potreba izgradnje MHE, već zaštita prirode, šumskih i vodnih resursa, a rekosmo da dokument nižeg reda mora pratiti prostorno-planski dokument višeg reda. Bar tako zakon kaže;
– strana 374.: „Svaka pojedinačna MHE će biti pažljivo ispitana sa stanovišta uticaja na prirodu, životnu sredinu i funkcionisanje hidrosistema“.
Provjerite sami, na stranici Ministarstva za PUGiE imate zvaničnu verziju ID PP RS do 2052. godine.

Da li je priikom izrade projekta Zoning plana dobavljena sva potrebna dokumentacija od strane firme Urbis centar, odnosno dozvole od nadležnih ministarstva i ostalih institucija?
Nosilac pripreme plana je u zakonom predviđenoj obavezi da nosiocu izrade plana dostavi svu raspoloživu dokumentaciju, a naročito:
“b) dokument prostornog uređenja višeg reda ili šireg područja,
v) važeće sprovedbene dokumente prostornog uređenja,
g) vodoprivredne osnove glavnog slivnog područja,
d) šumskoprivredne osnove (u kojima su označene šume visoke zaštitne vriejdnosti),
đ) strategiju zaštite životne sredine,“

te i na to pitanje definitivno tačno može da odgovori jedino nadležno Ministarstvo za PUGiE, koje je i nosilac pripreme plana. Takođe, nosilac pripreme je dužan da odredi: „organe i pravna lica od kojih je u toku izrade dokumenta prostornog uređenja potrebno pribaviti mišljenje na prijedloge
planskih rješenja, zavisno od postojećeg stanja i planirane namjene prostora i objekata u obuhvatu dokumenta prostornog uređenja.“ Nerealno i apsolutno nevjerovatno djeluje mogućnost da je resorno Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu moglo dati pozitivno mišljenje na prijedlog planskog rješenja koje direktno derogira i ignoriše važeće regule iz njihove vlastite oblasti. Bilo bi interesantno vidjeti taj dokument saglasnosti.

Koliko je uopšte, prema vašim saznanjima, planirano minihidrocentrala na rijekama Janj i Pliva prema ovom Zoning planu, ali i uopšte? Ministrica Golić je spomenula cifru od 11 minihidrocentrala.
Na rijeci Janj važećim je vodoprivrednim aktima bila planirana jedino MHE „Bašići“, ali je koncesioni ugovor za njenu izgradnju raskinut tokom prošle godine. Trenutno u proceduri, pored pomenute MHE u obuhvatu Zoning plana, postoje samo zahtjevi za tri MHE na rijeci Janj, instalisane snage do 250 kWh, i jedna koja je već u pogonu, a postojala je i prije 50 godina, sada, snage 64 kWh. Znači, nije planirano 11 MHE, već samo 4 sa ukupno 0,81 MW instalisane snage, za koje u svakom slučaju dozvolu ne daje nadležno ministarstvo već odjeljenje lokalne samouprave. No, sasvim je moguće da g-đa Ministrica ima tačnija saznanja, tako da za to šta je spomenula trebate pitati isključivo nju i nadležno Ministarstvo. Koliko je nama poznato, trenutno je u postupku 12 MHE na Plivi, Janju i Sokočnici sa 7,84 MW instalisane snage, ali ne, nije bilo 11 planiranih tokom pripreme
Prostornog plana Republike Srpske; ne mogu da znam kojih je to 10 planiranih MHE izbrisalo Ministarstvo i ostavilo samo tu, pomenutu jednu, u obuhvatu MHE, kad je i na strani 372/373. PP RS navedeno 6 MHE za koje postoji interes za gradnju na području Šipova, od toga 2 na rijeci Janj.
Ne ulazeći dublje u sam tekst, na strani 74. Teksta ZPPPN Janjske otoke – elaboratu, navodi se da je: „Pomenuta MHE je planirana Izmjenama i dopunama prostornog plana Republike Srpske do 2025 godine“ što nije tačno. Navedena MHE u obuhvatu nije planirana, već je samo spomenuta među 106 drugih MHE širom Srpske, kojom prilikom je navedeno da postoji interes za njenu izgradnju. Takođe, u Finalnom izvještaju sa Javnog uvida u Nacrt Izmjena i dopuna Prostornog plana RS do 2025. godine od 07.07.2014, sve tabele MHE bile izbrisane iz Plana (date kao komentar i prijedlog kako od strane lokalnih zajednica tako i od strane Ministarstva industrije) s obrazloženjem da se one obrađuju u lokalnim planovima, planovima nižeg reda. Na kraju, u finalnoj verziji PP RS u tabeli sa 106 MHE za koje postoji interes za gradnju, ne da postoje studije ili ne za MHE u skladu sa vodoprivrednom osnovom, već samo interes za gradnju, data je napomena: “Svaka pojedinačna MHE će biti pažljivo ispitana
sa stanovišta uticaja na prirodu, životnu sredinu i funkcionisanje hidrosistema, a u skladu sa načelima i rješenjima iz ovog Plana“.

Šta će biti posljedice, prema Vašem mišljenju, usvajanja i provođenja ovog Zoning plana?
Na ovakav način progurani privatni interesi i inicijative donijeće još veće urušavanje ionako krhkog tranzicionog pokušaja uređenog društva, drastično raseljavanje čitavih porodica i nepovratan odlazak stanovništva pod neko tuđe sunce u kojem je hljeb gorči i tvrđi, ali gdje se poštuju propisi, strategije i zakoni, pogotovo od strane onih koji te iste zakone donose i koji bi trebalo da se staraju za jednakopravno sprovođenje zakona, istih
zakona čije im sprovođenje obezbjeđuje budžetske plate. A kad nam narod ode i napusti rodni raj, među drugim, ostaće puste rijeke na kojima će automatske stanice, bez srpskog uveta u njima, uklapati i isklapati sklopke koje će hladno i uporno otkucavati prihod koncesionaru u dalekom svijetu, prihod koji svi građani Republike Srpske isplaćuju iz naknade za OIE koji redovno plaćaju na računu za struju. Neokolonijalizam na načina sto, a
o negativnim posljedicama za očuvanje prirode da ne govorimo.

Zašto se prošle godine Republika Srpska odrekla u svoju štetu dijela koncesionih naknada za mHE, a i dalje nastavlja da podržava izgradnju mHE. Gdje je tu interes Republike Srpske, smanjivati prihode od MHE, a forsirati njihovu izgradnju, pogotovo kada znamo da zemlje EU iskorjenjuju tu praksu u svojim zemljama?
Mogu da pretpostavim ali ne mogu da nagađam, to pitanje trebate postaviti predlagaču Izmjena i dopuna Zakona o koncesijama, nadležnom Ministarstvu (cijenjeni ministar je završio fakultet u Engleskoj, valjda; on bolje zna) u kojem bi trebalo da znaju odgovor zašto su umanjili koncesione naknade, gdje je i kako se mjeri taj interes Republike Srpske. Možda imaju bolja saznanja, nego običan narod, koji nije dovoljno upućen da kroz naknadu za obnovljive izvore energije (OIE), koju plaća uz svaki račun za struju u iznosu od 0,0075 KM/kWh, bez PDV-a (u 2018. godini bilo je za 45% manje: 0,0052 KM/kWh) plaća struju koju proizvede koncesionar u svojoj MHE, i to za bezmalo 195 % više nego naše diskriminisane komšije i zemljaci u Federaciji BiH (u 2019. godini u FBiH plaćaju: 0,002555 KM/kWh, bez PDV-a), u istoj Federaciji BiH sa kojom dijelimo novac, pasoš,
tablice, košarkašku reprezentaciju,… ako već ne dijelimo isti iznos troškova za OIE.

Vaše udruženje je pokrenulo priču u resornom ministarstvu oko Inicijative za zaštitu i proglašenje rijeke Plive , rijeke Janj sa rezervatom Janjske otoke zaštićenim područjem u skladu sa Zakonom i Izmjenama i dopunama Prostornig plana RS do 2025.godine. Zašto je sada to isto ministarstvo podržalo Zoning plan i nije poslušalo vaš prijedlog se glasanje pred NSRS odgodi dok se obave dodatne konsultacije?
Kad smo uvidjeli bojazan da postoji šansa da će ipak neznanje i lični interes pojedinaca nadvladati opšti interes, našu tradiciju, ugroziti buduća pokoljenja kao i norme koje drže jedno društvo, makar bilo i nejako kao naše, podnijeli smo, ne priču, kao što Vi kažete, već zvaničnu inicijativu u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode i Izmjenama i dopunama prostornog plana Republike Srpske, nadležnom Ministarstvu za zaštitu rijeke
Plive, rijeke Janj sa rezervatom Janjske ototke, koju je Ministarstvo i usvojilo. To je trebalo da znači, kako već što stoji u Zakonu o zaštiti prirode, da: „stanje životne sredine ne smije biti ugroženo do završetka postupka“. Nadležno ministarstvo koje je i nosilac pripreme plana izgleda misli drugačije smatrajući da babe i žabe (očuvanje i zaštita prirode sa izgradnjom MHE) mogu zajedno, ali to su opet pitanja za njih: zašto su podržali Prijedlog odluke o usvajanju ZPPPN i zašto nisu uvažili naš prijedlog u formi molbe da povuku Prijedlog odluke do završetka postupka zaštite predviđenog Zakonom, čiju su oni i predlagač i odgovorno mjesto sistema vlasti.

Koji su Vaši naredni koraci, odnosno da li ćete zakonski pokušati osporiti usvajanje Zoning plana ili pokušati sa novom građanskom inicijativom?
Dobro pitanje; možda ga ipak preformulisati u kako podići građansku inicijativu, inicirati veće interesovanje i uključivanje građana u životne stvari, kako kreirati kritičnu masu za zaštitu temelja našeg dosadašnjeg načina života u dalekom kutku ove malenom planete u kojoj iz dana u dan svjedočimo sve većim klimatskim promjenama. Zime nisu iste, ljeta nisu ista, u jednom danu trpimo temperaturne šokove od 10-20 stepeni
razlike, iznenadne kiše i snjegove i td.. Kad jednom, i uz pomoć medija, kojima pitanje očuvanja životne sredine neće biti senzacija koja diže broj čitalaca/gledalaca, niti hajlajt vijest za taj dan ili dva, već kontinuiran odnos i stav prema životu (kojeg nema bez čistog vazduha, bistrih rijeka iz kojih možete piti vodu), možda tad više jedinki shvati da ni bistre vode, ni čist vazduh, ni zelene šume nisu Bogom dane, niti su pogotovo samo tamo nekih pojedinaca koje izvlače iz njih lični, finansijski interes kuneći se u nevidljivo „opšte dobro“,… tad će imati smisla govoriti o nekoj, uslovno rečeno, borbi.
Do tada, ostaje nam da branimo samo sebe, ako sebe imamo.

GERILA.info

The post Nenad Bužanin: Usvajanje Zoning plana za Janjske otoke znači samo jedno – neokolonijalizam! first appeared on Gerila.info.

„Ne znam odakle vam ta informacija, ja sa njom nisam upoznat“, izričit je Kovač.

„Ono što bih ja omogućio, da se mene pita, to je da se dozvoli izgradnja manjih centrala, snage do 250 kW, a to su faktički vodenice, čime ne bi bio narušen ekosistem bilo koje rijeke, pa ni Plive i Janja. Sve preko 250 kW bi, po mom mišljenju, trebala da gradi isključivo država, ali da se poštuju svi propisi koji garantuju zaštitu rijeke i njenog eko sistema“, rekao je Kovač.

Podsjećamo, izgradnja mini hidrocentrala u BiH je procvjetala kao privatni biznis i dostupan skoro svakom. Tako za mini hidrocentrale snage do 250 kW nije potrebna koncesija, potrebno je samo da investitor ima riješene imovinsko pravne odnose, znači da je vlasnik zemljišta na kome gradi, te da dobije sve potrebne dozvole.  Ovaj primjer je očit na prostoru Janjskih otoka gdje je pitanje oko izgradnje mHE opet aktuelno, a o čemu je portal Gerila već pisao.

„Mislim da griješite što se tiče Janjskih otoka, i da je tu u pitanju samo usvajanje zoning plana koji se ne tiče izgradnje hidrocentrala. Što se tiče izgradnje tolikog broja centrala na teritoriji opštine Šipovo, imate ministra Đokića (ministar energetike u Vladi RS, prim.aut.) pa njega pitajte, on bi valjda trebao znati. Mada, koliko ja znam te koncesije su dijeljene još 2004. godine za vrijeme Mikerevićeve vlade, i vjerujem da je većina tih koncesija do sada istekla i ne znam da će se te elektrane uopšte i praviti“, izjavio je načelnik opštine Šipovo.

Na naše pitanje kako to da se hidrocentrale ne grade na ove dvije rijeke kada su mnogi mediji, među njima i Gerila, pisali o pobuni mještana Šipova zbog izgradnje mHE Glavica na rijeci Plivi, Kovač je rekao da „ta centrala još nije u funkciji“.

„I neće biti dok ne prođe sve kontrole i ispuni sve uslove. Mene tamo za svo ovo vrijeme niko nije zvao da to obiđem. I to i jeste najveći problem, da opština i ja kao prvi čovjek opštine nemam pojma šta se dešava u opštini. Neko samo dođe i počne da pravi, u ovom slučaju minihidrocentralu, i apsolutno se nikom ne javi iz opštine. Nije to problem samo Šipova, već svih gradova“, naglasio je prvi čovjek Šipova.

GERILA.info

The post Načelnik opštine Šipovo: Niko nas ne pita za izgradnju hidrocentrala first appeared on Gerila.info.

GERILA.info je već pisala o izgradnji MHe na rijeci Plivi/Pljevi u pravcu prema selu Pljeva kada su se mještani pobunili protiv izgradnje mini hidroelektrane. Prema nepotvrđenim informacijama koje imamo, na rijekama Pliva i Janj, koji su prirodni rezervoari čiste vode i pravo bogatstvo Republike Srpske, planira se čak 11 mini hidroelektrana. Druga elektrana, o kojoj će danas najvjerovanije raspravljati narodni poslanici, bi trebala biti pravljena na možda i najljepšoj lokaciji rijeke Janj i cijele te regije – na Janjskim otokama.

Prema našim informacijama jedan poznati banjalučki tajkun blizak vlastima u Srpskoj je otkupio tu koncesiju za MHE i upravo zahvaljujući tome se uskoro priprema izgradnja hidrocentrale.

The post Alarmantno: Biser prirode “Janjske otoke” ugrožene zarad izgradnje Hidroelektrane! first appeared on Gerila.info.

Cilj izrade Zoning plana područja posebne namjene “Janjske otoke” zapravo je legitimizacija i legalizacija izgradnje male hidro elektrane “Šipovo” na šta navodi i činjenica da je investitor ovog projekta finansirao izradu Zoning plana i Strateške procjene tog plana na životnu sredinu, navodi se u saopštenju Centra za životnu sredinu.

Izrada i usvajanje ovog Zoning plana kao sprovedbenog dokumenta nije u saglasnosti sa važećim Prostornim planom RS, a koji područje rijeka Janj i Plive, kao i Janjskih otoka prepoznaje kao prostor predviđen za zaštitu prirodnih vrijednosti na kojem se ne smiju graditi hidroenergetski objekti.

U Centru za životnu sredinu smatraju da se u skladu sa Prostornim planom RS, a u cilju zaštite prirodnih vrijednosti trebalo voditi smjernicama iz Zakona o zaštiti prirode, odnosno propisanim procedurama za uspostavljanje zaštićenog prirodnog dobra.

Na sjednici Odbora za zaštitu životne sredine Narodne skupštine RS, kojoj su predstavnici Centra prisustvovali kao posmatrači, pojedini članovi ovog odbora takođe su zaključili  da postoji mogućnost narušavanja životne sredine usvajanjem ovog dokumenta. Sa druge strane, zagovarači usvajanja Zoning plana tvrde da je riječ o “razumnoj šteti” naspram benefita koji će nastati izgradnjom malih hidroelektrana u ovom potencijalno zaštićenom području.

“Nažalost, stručne analize su pokazale da male hidroelektrane ne donose korist za društvo, nego samo za pojedince, što je u kontekstu “razumne štete” daleko od istine. Ovakvim odlukama se dovodi u pitanje očuvanje izuzetnih prirodnih vrijednosti ovog područja za buduća pokoljenja, a koje su, podsjećamo, bile prepoznate i uvrštene u režim zaštite i u vrijeme SFRJ. Nerijetko se od strane pojedinaca iz nadležnih institucija manipuliše kroz zamjenu teza da je izrada Zoning plana zapravo pokretanje procesa zaštite,  što nije istina, jer se radi o dva različita zakona. Zaštita se proglašava prema Zakonu o zaštiti prirode dok se prostorno planski dokumenti donose prema Zakonu o uređenju prostora i građenju RS”, objašnjavaju u Centru.

Centar za životnu sredinu je uputio i pismo podrške udruženju „Eko Zona-Šipovo“ za Inicijativu za zaštitu i proglašenje rijeke Plive, rijeke Janj sa rezervatom Janjske otoke zaštićenim područjem.

“Inicijativa ima za cilj zaštitu pomenutih područja, kao i očuvanje od štetnih uticaja, a u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode RS prema kojem stanje prirodnog područja predviđenog za zaštitu ne smije biti pogoršano. Naša preporuka je da se prvo završi proces zaštite ovog prostora te da se potom izradi prostorno-planska dokumentacija”, navode iz Centra.

Ono što Janjske otoke čini posebnim je raznovrsnost staništa i reljefa na tako malom prostoru Ovakvi uslovi su rezultirali bogatstvom u biljnom i životinjskom svijetu. Izvori rijeka Janj i Plive, njihovi vodopadi i brzaci, kao i najpoznatiji lokalitet Janjske otoke oduševljavaju svojom ljepotom i posebnošću.

Kroz sferu svog djelovanja Centar je u više navrata skretao pažnju nadležnih i javnosti na prirodne vrijednosti koje će i u ovom slučaju biti pod negativnim uticajem usvajanjem Zoning plana i njegove naknadne realizacije,  što može u konačnici dovesti do nepovratnog narušavanja prirodnih vrijednosti ovog posebnog područja.

Portal Gerila se već duže vrijeme bavi problemom izgradnje mini hidroelektrana u Bosni i Hercegovini. Izvještavali smo o izgradnji hidroelektrane Medna na Sani. Takođe, pisali smo i o prijetnjama po rijeke i živi svijet u njima zbog izgradnji hidroelektrana. Pratili smo inicijativu stanovnika Krupe na Vrbasu koji su se protivili izgradnji hidroelektrane Krupa. Izvještavali smo i o protestima mještana Jablanice koji se protive izgradnji hidrocentrale na rijeci Doljanci. Borbu za rijeke podržao je i Sekretarijat Energetske zajednice koji je naveo da će se dozvola za izgradnju malih hidroelektrana moći poništiti ukoliko prilikom izrade projekta nije konsultovana lokalna zajednica, o čemu smo takođe pisali. Prenijeli smo i rezultate analize ekonomske opravdanosti koncesionih naknada i podsticaja za male hidroelektrane na teritoriji Bosne i Hercegovine u kojoj se ističe da uspostavljeni sistem koncesionih naknada i podsticaja za mini hidroelektrane u BiH nema ekonomsku opravdanost i sa stanovišta društva je štetan, jer na godišnjem nivou pravi direktan društveni i finansijski gubitak od preko četiri miliona KM. Ispratili smo i sastanak ekoloških organizacija iz BiH i regiona na kome je zaključeno da se nastavlja borba protiv izgradnje malih hidroelektrana na rijekama Balkana. Pisali smo i o štetnosti izgradnje hidroelektrane Vrilo na području opštine Tomislavgrad. Takođe, pisali smo i o izgradnji mini hidroelektrane Glavica na rijeci Plivi uzvodno od Šipova, kao i o inicijativi mještana Kruščice protiv izgradnje mini hidroelektrana Kruščica 1 i Kruščica 2 na ovoj rječici.

Borbu stanovnika BiH za očuvanje rijeka pratićemo i dalje i izvještavati javnost o svim posljedicama koje izgradnja mini hidroelektrana može donijeti.

The post Zoning plan “Janjske otoke” ima za cilj legalizaciju male hidroelektrane Šipovo! first appeared on Gerila.info.