Bojan Vipotnik potpisao je novo rješenje o izdavanju ekološke dozvole iako u Šipovu mjesecima traju protesti protiv namjere da na rijeci Plivi bude izgrađena ova mala hidroelektrana.

Inače ekološka dozvola za ovu MHE poništena je u julu ove godine nakon tužbe Centra za životnu sredinu i Fondacije ACT protiv rješenja entitetskog Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju.

Ekološka dozvola za MHE „Jovići“ izdata je kompaniji “Prirodna energija” d.o.o. Šipovo, koja planira izgradnju objekta snage 0,6 MW, s pregradnim pragom, dovodnim kanalom, ribljom stazom i mašinskom zgradom s dvije turbine. Iako je Ministarstvo zahtijevalo da investitor poštuje sve propise o zaštiti životne sredine, pravni tim Fondacije ACT ukazao je na ključni propust: izdavanje dozvole u zoni gdje entitetski Prostorni plan izričito zabranjuje gradnju.

Iz Fondacije za društvene promjene ACT i pokret Čuvari Plive najavili su da će i protiv novog rješenja Ministarstva podniiejti tužbu.

“Pliva nije nicije privatno vlasnistvo, ona je izvor Zivota, prirodni dragulj, ponos Sipova, Jezera, Jajca, cijele drzave i regije! Pozivamo sve gradane, aktiviste, institucije i medije da ne okrecu glavu i aktivno i odgovorno ucestuju u borbi za spas Plive!”, navode iz ACT-a.

Projekat izgradnje mini hidroelektrane “Jovići” planiran je u zoni zaštite prirodnog pejzaža, a za potrebe investitora oko 120 metara obale je izuzeto iz zaštitnog pojasa. Za takvu intervenciju zakonski je obavezna izrada Studije uticaja na životnu sredinu, ali je Ministarstvo dalo prednost realizaciji privatnog energetskog projekta nad očuvanjem prirode. Investitor, kako tvrde organizatori protesta koji je u aprilu ove godine održan u Šipovu, nije ishodovao sve neophodne dozvole i saglasnosti, iako je koncesija potpisana još davne 2006. godine, odnosno prije skoro dvije decenije.

Na protestu u Šipovu, u aprilu, se pojavio i načelnik opštine Šipovo Milan Kovač koji je tada podržao zahtjeve mještana.

On je, međutim, još 2022. godine najavio osnivanje javnog preduzeća za izgradnju hidroelektrana na Plivi i Janju, kada je rekao da pet rijeka ovog kraja “teku bezveze i niko od njih nema koristi”.

GERILA info

The post BOJAN VIPOTNIK PROTIV VOLJE GRAĐANA: Dao novu ekološku dozvolu za MHE na Plivi! first appeared on Gerila.info.

Memedović je kazao kako se nad rijekom Plivom “nadvio crni oblak” zbog najava o izgradnji novih malih hidroelektrana.

“Zar je moguće da neko ima takvu ideju, ne mogu da verujem a Pliva je, možda, jedna od najljepših rijeka u Evropi. Dajte da se udružimo i da zajedno stanemo u odbranu, prirode pre svega, a onda i te prelepe reke. Ne damo Plivu!“, rekao je Memedović.

Stanovnici Šipova i okolnih mjesta su se, 19. aprila, okupili na trgu u Šipovu. Oni su tada jasno poručili da neće dozvoliti izgradnju MHE na rijeci Plivi.

Protest je organizovan nakon što je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske izdalo ekološku dozvolu preduzeću “Prirodna energija” d.o.o. Šipovo za izgradnju ovog energetskog objekta, MHE Jovići. Protestna šetnja i okupljanje su rezultat višemjesečnog nezadovoljstva mještana i ekoloških aktivista koji upozoravaju na negativne posljedice koje bi izgradnja hidroelektrane imala po lokalni ekosistem, riblji fond i izvorišta pitke vode. Inicijativa je pokrenuta od strane neformalne grupe građana “Čuvari Plive i prirodnih bogatstava Šipova”.

Na skupu na trgu u Šipovu, 19. aprila, pojavio se i načelnik te opštine Milan Kovač. Kovač je poznat i po izjavi da u Šipovu bezveze teče pet rijeka. Na skupu je novinaru Gerila info, ipak, rekao da podržava zahtjeve građana kao i da su ti zahtjevi opravdani.

Projekat izgradnje mini hidroelektrane “Jovići” planiran je u zoni zaštite prirodnog pejzaža, a za potrebe investitora oko 120 metara obale je izuzeto iz zaštitnog pojasa. Za takvu intervenciju zakonski je obavezna izrada Studije uticaja na životnu sredinu, ali je Ministarstvo dalo prednost realizaciji privatnog energetskog projekta nad očuvanjem prirode. Investitor, kako tvrde organizatori protesta u Šipovu, nije do danas ishodovao sve neophodne dozvole i saglasnosti, iako je koncesija potpisana još davne 2006. godine, odnosno prije skoro dvije decenije.

Pliva i Janj u Šipovu su u posljednjih desetak godina naročito interesantni investitorima u izgradnju malih hidroelektrana. Radi se, inače, o izuzetno čistim rijekama. Na rijeci Plivi napravljena je MHE Glavice. I protiv te gradnja su bili mještani i aktivisti ali je ipak napravljena kaskadna MHE.

Mještani i aktivisti su upozorili da gradnju nove MHE na Plivi neće dozvoliti.

GERILA info

The post Jovan Memedović upozorio na opasnosti koje prijete rijeci Plivi! first appeared on Gerila.info.

Planina Vitorog, koja je zbog slabe istraženosti i prisustva mina dugo bila nedostupna naučnicima, već prvog dana pokazala je svoje bogatstvo. Mikološki nalazi su posebno značajni, jer je na malom prostoru identifikovano gotovo 100 vrsta gljiva. Među njima se ističe vrsta Sowerbyella imperialis, izuzetno rijetka gljiva koja je prvi put u BiH zabilježena 2003. godine na Igmanu.

Spektakularan biodiverzitet Vitoroga uključuje i nove ornitološke podatke za ovo područje. Tokom istraživanja je po prvi put u okolini Šipova zabilježen planinski djetlić (Dendrocopos leucotos), čime se dodatno potvrđuje ekološka vrijednost ovog područja.

Prema Prostornom planu Republike Srpske, planirano je da do 2025. godine Vitorog bude zaštićen. Zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa RS planira da zaštiti površinu od čak 30.000 hektara, koja obuhvata veliki deo planine, izvorišta rijeka Janj i Pliva, kao i njihove dijelove. Republički zavod pruža podršku kampu kroz logističku pomoć i sufinansiranje određenih aktivnosti.

Cilj projekta “Zaštita prirodnog nasljeđa Vitoroga” je povezivanje stručnjaka i mladih istraživača iz BiH, kako bi zajedničkim radom doprinjeli istraživanju i zaštiti ovog vrijednog prirodnog područja. Projekat je realizovan u okviru USAID-ovog programa Snaga lokalnog, uz podršku Mreže za izgradnju mira i Udruženja građana „Fojničani“ iz Maglaja. Kroz slične projekte širom BiH, stručnjaci nastoje zaštititi što veće površine prirode, suočeni sa sve većim pritiscima rudarske industrije i eksploatacije resursa.

Dejan Rakita/GERILA

The post Istraživački kamp u Peckoj otkriva bogatstvo biodiverziteta planine Vitorog (FOTO) first appeared on Gerila.info.

Peticija, koju je potpisalo više od 2.000 stanovnika opštine Šipovo, jasno poručuje vlastima da se protive izgradnji novih energetskih objekata koji, kako tvrde, ugrožavaju prirodne resurse i ekosistem rijeke, a samim tim i turizam u ovom području.

Draženko Prole, predsjednik Inicijativnog odbora, istakao je da bi izgradnja nove hidroelektrane donijela nepovratne štete ekosistemu Plive i Janja, rijeka koje su turističke atrakcije i značajan izvor prihoda za lokalnu zajednicu.

„Nećemo dozvoliti da se uništi naša priroda zbog interesa pojedinaca. Ovo nije borba samo za rijeku, već i za našu budućnost“, rekao je Prole nakon predaje peticije.

Pliva već ima jednu hidroelektranu, čija je izgradnja, prema riječima predstavnika udruženja, izazvala značajne negativne posljedice na lokalno stanovništvo i životnu sredinu.

„Naučili smo iz iskustva. Postojeća hidroelektrana je dobila dozvolu za snagu od 0,9 megavata, a u praksi proizvodi više od 3 megavata, što je značajno narušilo prirodnu ravnotežu“, naglasio je Prole.

On dodaje da će eventualna gradnja nove hidroelektrane dodatno podići nivo rijeke, uzrokovati betonske intervencije u njenom koritu i uticati na klimu, seoski turizam, biljne i životinjske vrste.

Građani su jasno postavili svoje zahtjeve – hitnu obustavu izgradnje, poništavanje rješenja Vlade kojim je dio Plive izuzet iz zaštićenog područja, te sprovođenje dodatnih ekoloških studija koje bi potvrdile stvarni uticaj gradnje na prirodni ambijent. Vladi i resornom ministarstvu dat je rok od 14 dana da odgovore. U slučaju da odgovor izostane ili bude nezadovoljavajući, građani najavljuju velike narodne proteste.

Milan Plavšić, odbornik u Skupštini opštine Šipovo, optužio je načelnika opštine Milana Kovača za opstrukciju i ignorisanje volje naroda.

„Ovaj scenarij smo već prošli prije nekoliko godina kada je izgrađena prva hidroelektrana. Načelnik je tada u tišini odobrio sve dozvole“, izjavio je Plavšić.

On ističe da je bitka protiv gradnje hidroelektrana u prošlosti bila teška i neuspješna zbog institucionalnih prepreka, ali da građani ovaj put ne planiraju odustati.

Rijeke Pliva i Janj, osim što su važni prirodni resursi, ključni su za razvoj turizma u opštini Šipovo. Ribolovci i ljubitelji prirode redovno posjećuju ove rijeke, a izgradnja hidroelektrana bi, prema tvrdnjama Dragan Vujkovića, predsjednika Sportsko-ribolovačkog društva Šipovo, trajno uništila ovaj potencijal.

„Ribari će izgubiti pastrmku i lipljena, a mještani će biti prisiljeni da se isele“, upozorio je Vujković.

Iz Udruženja „Ne damo Plivu i Janj“ poručuju da su odlučni u borbi za zaštitu svojih rijeka. Ukoliko Vlada ne reaguje u predviđenom roku, uslijediće masovni protesti.

„Branićemo našu rijeku svojim životima. Ovo je pitanje politike – oni žele da grade hidrocentrale, a mi ćemo braniti našu prirodu“, zaključio je Vujković.

Građani Šipova se nadaju da će vlasti ovog puta poslušati njihove zahtjeve i spriječiti dalju devastaciju Plive, kako bi sačuvali ovaj dragocjeni prirodni resurs za buduće generacije.

The post Peticija za zabranu izgradnje mini hidroelektrana na rijeci Plivi: Građani traže hitnu reakciju vlasti first appeared on Gerila.info.

Jedan od organizatora skupa naglasio je važnost mirnog i dostojanstvenog izražavanja nezadovoljstva te istakao da se okupljaju kao grupa Gipsara volontera kako bi pokazali da su autentični branitelji svoje zemlje.

“Hvala hrabrom narodu i svima ostalima koji su danas došli da budu naša podrška. Ovdje smo se okupili da dostojanstveno i mirno, na najbolji mogući ljudski način, kažemo da poručimo da ostave našu vjekovnu zemlju u miru. Ostavite nas, jer ovdje niste dobrodošli! Našu zemlju ćemo braniti životima. Insistirao sam da dođemo kao grupa gipsara volontera, da ne kažu da smo oportunisti i ljudi protiv svega. Ova Gipsara je bila privredni i motor opštine. Ovdje ima milion tona već istražene rude, najkvalitetnijeg ekološki čistog i prihvatljivog gipsa. Gipsaru su ugasili oni koji žele da kopaju našu zemlju. Nas nazivaju izdajnicima i stranim plaćenicima, nismo ni izdajnici ni plaćenici jer strancima branimo da dođu u našu zemlju. Ovaj skup nije organizovan ni u političkom niti vjerskom obliku već samo u ljudskom”, rekao je Milan Plavišić, odbornik Narodnog fronta u Skupštini opštine Šipovo.

Draženko Prole je dodao da stanovnici Šipova, kao svjedoci propasti ovog sistema, žele da njihov resurs bude u službi naroda, a ne da bude iskorišten zarad interesa stranih kompanija.

“Okupili smo se ovdje kao Gipsari, koji predstavljaju propast ovog sistema. Mnogi predsjednici, načelnici su obećavali da će ovo poduzeće podići na noge jer ovdje ima jedan ozbiljan resurs, a pogledajte kako ovo izgleda. Jedino ono što mi u ovom trenutku ne želimo su ta iskopavanja i rudarenja koja planiraju da se dogode. Hoćemo Plivu u službi naroda, hoćemo šume u službi naroda, hoćemo pijesak koji nam je zabranjen da se iskopava u Šipovu da bude službi naroda, hoćemo Gipsaru u službi naroda. A sve ovo nam oni ne dozvoljavaju! Jedino što mi nećemo je ovo rudarenje i još jednom im kažemo ne, ne želimo da se naša zemlja uništava”, dodao je Draženko Prole.

Rudnik Medna ekološka bomba

Istraživanja na području opštine Jezero, konkretno na istražnom prostoru “Sinjakovo”, koji obuhvata opštine Mrkonjić Grad, Šipovo i Jezero, trenutno se provode od kompanije Lykos Balkan Metals, odnosno SNK Metali d.o.o. iz Bijeljine uz odobrenje Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske za geohemijska, geofizička i geološka istraživanja olova, cinka, bakra, barita i pratećih metala na istražnom prostoru “Jezero”.

“Bila sam tužena bez ikakve osnove od strane Lykosa, ali su istu tužbu povukli. Mnogi zagovornici istraživanja i otvaranja potencijalnih rudnika optužuju me da rušim Republiku Srpsku. Naprotiv, nikada je neću rušiti, ja je čuvam jer živim u njoj i tu ću i umrijeti. Republiku Srpsku ruše oni koji žele da kopaju ispod naših kuća, da rove našu zemlju. Sve što misle da urade nama i na našoj zemlji, neka to urade na svojim ognjištima. Ovdje smo došli da sačuvamo Plivu, naša brda i planine, i sve ono što vidim sa svoga prozora. Dok sam živa, sve to neću dati, staću pod svaki kamion, ako treba sama. Podršku imam, ali dosta onih ima što se ne usude javno izjasniti, jednostavno se plaše. Čega se više plašimo i bojimo? Plašimo se onih što nas žele raseliti, a to im nećemo dozvoliti”, poručila je Amela Šabić Ahmečković, aktivistica i predsjednica Udruženja “Dolina Plive” iz jezera.

Sergej Milanović, odbornik u Skupštini opštine Mrkonjić Grad, upozorio je na ekološke posljedice otvaranja rudnika, ističući primjer Medne kao upozorenje kako rudarenje može dovesti do zagađenja voda i uništenja prirode.

“Danas sam donio vodu s izvora Grabovac, koja se ulijeva u rijeku Mednu i pravi probleme rijeci Sani. Ova mutna voda je toksična i spada u kategoriju pete klase. Ona nije ni tehnička voda niti možemo s njom oprati auto. Ovo je rezultat rada korumpirane politike u Republici Srpskoj. Oni opstaju na vlasti, a to nije do njih već do nas. Mi ovdje gdje smo rođeni imamo pravo na zdrav život, a osnova života je voda. Mi u Mednoj imamo čist primjer kako to izgleda kada se otvori najbezazleniji rudnik. Gospoda iz Opštine Mrkonjić Grad su rekli da nije opasan i da se kopa samo ugalj, nadležno ministarstvo je dalo saglasnost i sve će biti manje-više u redu. Šta imamo danas? Uništenu prirodu i zagađenu vodu! Svako rudarenje u korumpiranom sistemu je samo uništavanje i kriminalizacija životne sredine. Nema borbe za ekologiju, bez slobodnih ljudi”, kazao je Sergej Milanović, koji je pozvao načelnika Mrkonjić Grada i sve nadležne da se uvjere na samom terenu.

Protest je okupio građane iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine koji su jedinstveni u svojoj borbi protiv geoloških istraživanja i otvaranja rudnika, a za razliku od prethodnih protesta u Jezeru, ovog puta nedostajala je podrška građana, političara i udruženja iz susjednog Jajca.

Jajce Online/Gerila

The post Mještani Šipova sa protesta pitaju: Zašto je gipsara Volari kao ekološki prihvatljiva ugašena, a sada nam se nameću druga potencijalno opasna rudarenja?! first appeared on Gerila.info.

Mini hidrocentrala Glavica na rijeci Plivi u opštini Šipovo, klasičan je primjer na koji način funkcionišu stvari po ovom pitanju u RS i BiH.

21. oktobra 2019. godine Glavica je počela sa radom, a sve je počelo 2006. godine sa famoznom odlukom tada već odlazeće Vlade RS na čelu sa premijerom Perom Bukejlovićem da se posljednjih dana januara te godine dodijeli čak 106 koncesija na mini hidrocentrale snage preko 250 kw u Srpskoj. Jednu od njih je dobila i firma BBB d.o.o. iz Šipova, vlasnika Zorana Lujića. Interesantno je da za dobijanje tih koncesija tada uopšte nije bila potrebna sva dokumentacija, nego samo inicijativna dokumentacija, faktički namjera da se hidrocentrale prave na rijekama Srpske.

Ugovor o koncesiji za izgradnju mHE Glavica na rijeci Plivi potpisan je 24.2.2006. godine, a aneksiran je čak tri puta. Aneksom ugovora o koncesiji iz 2013. povećana je instalisana snaga male hidroelektrane sa 0,9 MW na 1,473 MW i ukupna procijenjena proizvodnja sa 7,1 GWh na 9,5 GWh.

Snaga ove mHE je 1,473 MW, dok je planirana godišnja proizvodnja 9,52 GWh. Kota vodozahvata je čak 451 metar. Godina isteka koncesije je 2036. godina, dok je iznos koncesione naknade 10% od ostvarenog bruto prihoda. Promjena vlasničke strukture u PD „BBB“ d.o.o. Šipovo, gdje se sadašnji vl. udjeli: 10% Robert Lehrenfeld, 40% „Elp“ d.o.o. Šipovo i 50% vlasničkih prava Zorana Lujića prenose na sticaoca PD „MO Herc“ d.o.o. Mostar u iznosu od 90% udjela vlasničkih prava, a 10% vlasničkih udjela ostaju Zoranu Lujiću. Nezvanično saznajemo da, u najvećem dijelu, finansijski iza projekta mHE Glavica stoji jedan dugogodišnji političar i biznismen iz Šipova.

Nesporno je da je mHE Glavica dobila sve potrebne dozvole kako bi započela sa radom. Ipak, stanovnici obližnjih sela žestoko su se pobunili zbog početku izgradnje mHE, nakon što su bageri krajem jula 2017. godine ušli u rijeku, a potom i oštetili most koji je vodio do obližnjeg sela Sarići.

Zlatko Keleč, odbornik u Skupštini opštine Šipovo, jedan je od prvih koji su digli glas protiv gradnje mini hidrocentrala na teritoriji ove opštine, i za naš portal kaže da je Glavica samo uvod u eskpanziju izgradnje hidrocentrala.

“Glavica je i recept, i reper i prolazno vrijeme i sve i jedna hidrocentrala će se tako napraviti”, direktan je Keleč.

Iz firme BBB, odnosno od strane direktora mHE Glavica Darka Lujića, poručuju da su sve radili po zakonu, i da im je sve vrijeme zapravo podmetano kako bi počeli sa radom.

“Ne postoji ni jedan dokument, koji je bio potreban a da ga mi nismo morali obezbijediti i usaglasiti sa pozitivnim zakonskim propisima. Nemamo vezu ni sa kakvim bivšim ni sadašnjim političarima. Možemo reći da smo od njih imali samo probleme. Koncesiju smo potpisali 14.02.2006. godine tako da su se skoro sve vlasti izredale na našim “leđima”. Sva dokumentacija koja je potrebna po zakonu i sve obaveze koje imamo po zakonu, mi apsolutno ispunjavamo”, poručuju iz mHE Glavica.

“Objekat je izgrađen po najvišim standardima i ugrađena je najkvalitetnija i najsavremenija oprema. Zadovoljava najstrožije ekološke standarde. Na poseban način, arhitektonskim rješenjem, uklopljena je u prirodni ambijent. Austrijanci, koji su bili dobavljači turbina, staviće je na svoj katalog. Ići će sa njom i na svjetski konkurs za najbolje uklopljenu elektranu u životnu sredinu. Sve finansije su obezbijeđene bez ikakve pomoći Republike Srpske”, kategorični su iz mHE Glavica.

Činjenica je ipak, da se riba ipak ne može kretati kaskadama koje su napravljene u dijelu rijeke koji je slobodan od betonskog zagrljaja mHE Glavica i to je vidljivo golim okom. Regata rijekom Plivom bila je moguća od mosta u selu Pljeva pa do Plivskog jezera u susjednom Jajcu, a sada to, upravo zbog kaskada, više nije moguće i time je propuštena još jedna prilika za turizam i turističku ponudu. Koliko su domaći, ali i strani turisti zainteresovani za rafting i regate, najbolji svjedoči Banjaluka koja je kao turističko mjesto najviše prepoznatljiva upravo po tome.

Viktor Bjelić iz Centra za životnu sredinu tada je rekao da će se posljedice ove gradnje vrlo brzo primijetiti na biljnom i životinsjkom svijetu, jer je u toku devastacija korita i obala rijeka.

“Za rijeku ovo znači da se u njenom koritu vrše građevinski radovi na izgradnji ustave (manja brana) i derivacionog kanala kojim se usmjerava 90% vode na mašinski dio, tj. turbine. Pojednostavljeno, izgradnja takve mHE izgleda ovako: teška mehanizacija dolazi usred netaknute prirode. U koritu i na obali u dužini od najčešće 2-4 km uništava se sav biljni i životinjski svijet, pa u roku od nekoliko mjeseci umjesto neprohodne „džungle“ od vrbinog i ostalog drveća dobije se kanalisana rijeka sa golim priobaljem, koje je tad podesno za rast invazivnih vrsta ali i moguću eroziju zemljišta. Prva etapa ekološke katastrofe je urađena – nestalo je nekoliko stotina/hiljada primjeraka drveća i obalne vegetacije”, rekao je Bjelić.

Ekonomista Zoran Pavlović za portal Gerila.info kaže da je situacija sa obnovljivim izvorima energije savim ispravna sa naučne, ekonomske i ekološke strane, jedino što to ne veži za Bosnu i Hercegovinu.

„BiH je bogata vodotokovima i nije iskoristila ni trećinu vodotokova velikih rijeka, a finansira i subevncioniše na neki način uništavanje prirodne okoline na vodotokovima koju su vrlo mali i koji su dio turističke ponude koju ova zemlja može da pruži. U razvijenim zemljama zapadne Evrope praktično je zabranjeno pretvaranje prirodnih malih vodotokova u izvorišta električne energije koja se proizvodi u mini hidrocentralama, jer se narušava ekološki svijet u tim područjima“, ističe Pavlović.

Mještani Sarića u oktobru 2017. godine su bukvualno otjerali mašine sa gradilišta, nezadovoljni time što su vidjeli šta se pravi od jedne od najljepših rijeka u široj regiji, ali budući da im je gradnja mHE ugrozila most koji im je jedina veza sa svijetom.

Odbornik u Skupštini opštine Šipovo Zlatko Keleč tada je za portal Gerila.info rekao da je vidljivo da se korito kopa stotinama metara nizvodno prema Šipovu, da je o svemu obavijestio načelnika i predsjednika Skupštine opštine i da se mještani plaše da će rijeka prestati da postoji u izvornom obliku a da se radi o jednoj od najljepših rijeka u regiji čak i u Evropi.

“Mi samo štitimo rijeku. Ja bih volio da vidim onoga ko je izdao ekološku dozvolu ako uopšte postoji takva dozvola. Volio bih da vidim onoga ko je stavio svoj potpis na to jer, ja sam laik, ali ovo je ekološka katastrofa”, izjavio je Keleč u razgovoru za naš portal.

Lokalna zajednica se protivila izgradnji mini hidrocentrala na teritoriji opštine Šipovo, a povodom izgradnje Glavice je, po tvrdnjama predsjednika Skupštine opštine Milana Plavšića, kontaktirala sva nadležna tijela u Srpskoj kako bi stopirali dalje uništavanje ove rijeke.

Na tematskoj sjednici lokalnog parlamenta održanoj 24.10.2018. godine Skupština opštine donijela je zaključke da izgradnja mHE Glavica nije u skladu sa koncesionim ugovorom, da je građevinska dozvola sporna s obzirom da je instalirana snaga 1,473 MW a ne 0,9 MW, kao i da nedostaje dokument o prostornom uređenju, zatim da je investitor uklonio nanos suprotno suglasnosti JU “Vode Srpske”, kao i da su svi aneksi na ugovor o koncesiji donijeti na štetu Opštine. Ipak, Republička uprava za inspekcije poslove ostaje nijema, a za naš portal dobili smo jasan odgovor da nisu utvrđene nepravilnosti u pogledu izgradnje predmetnog objekta.

Ipak, da je sve daleko od ispravnog govori nam i informacija da se upravo na području mini hidrocentrale nalazio poznati revir, odnosno nadaleko poznato mrijestilište lipljena koji je bio zaštićen još od vremena Austro-Ugarske. Na sve to lokalni ribolovci nisu podigli glas protiv narušavanja ovog staništa lipljena, gdje se ribolov za vrijeme SFRJ kažnjavao i zatvorom.

“Ribolovačko društvo iz Šipova je imalo koncesiju na Plivi, upravo tu gdje je Glavica napravljena, i to do kraja 2018. godine. Nikad nisu osporili izgradnju, a tu im je bio revir za mrijest lipljena”, ističe Zlatko Keleč, opštinski odbornik u Šipovu.

Skupština opštine je pokušala da kroz dizanje cijene komunalne takse na indirektan način odbije dalju izgradnju mHE na teritoriji ove opštine. Ipak, umjesto planiranih 100.000 KM uplaćeno je samo 100 KM od strane vlasnika Glavice.

Milan Plavšić, predsjednik Skupštine Šipovo, za naš portal je potvrdio ovu namjeru opštinara.

“Jasno je da je iza izgradnje mini hidrocentrala samo profit pojedinaca, i da Opština od toga nema nikave koristi. Iz tih razloga smo mislili i donijeli novu odluku o taksama. Iz mHE Glavica su trebali platiti 100.000 KM za taksu, a platili su samo 100 KM. Pisali smo Poreskoj upravi davno, više od tri mjeseca, i nikakav odgovor do sada nismo dobili”, izjavio je Plavšić za Gerilu.

Iz mHE Glavica tvrde da su platili 100 KM zato što u 2018. godini nisu ni počeli poslovati, tako da su platili minimum koji im je propisan u tom slučaju, a to je 100 KM.

Zanimljiv je stav Milana Kovača, načelnika Opštine Šipovo, koji je ranije za naš portal rekao početkom februara 2019. godine da nije upoznat da informacijom da će se na teritoriji ove opštine graditi čak 11 mini hidrocentrala snage preko 250 kW.

„Ne znam odakle vam ta informacija, ja sa njom nisam upoznat“, izričit je tada bio Kovač.

„Ono što bih ja omogućio, da se mene pita, to je da se dozvoli izgradnja manjih centrala, snage do 250 kW, a to su faktički vodenice, čime ne bi bio narušen ekosistem bilo koje rijeke, pa ni Plive i Janja. Sve preko 250 kW bi, po mom mišljenju, trebala da gradi isključivo država, ali da se poštuju svi propisi koji garantuju zaštitu rijeke i njenog eko sistema“, naglasio je tada Kovač.

Rečeno – ispunjeno.

Načelnik Kovač je prije godinu dana dobio dozvolu od lokalnog parlamenta da lično daje pozitivno mišljenje za izgradnju mHE na području opštine Šipovo. Iako bi to trebalo da radi nadleži Odsjek za urbanizam i stambeno-komunalne poslove. Zanimljivo je da je među prvim dozvolu dobio upravo brat Kovačevog zamjenika – Marko Savičić. U pitanju je firma “Plivawatt” d.o.o. Šipovo, Pljeva – Draganić, snage 200 kWh, mišljenje dato 13.12.2019. pod brojem: 01-335-16/19.

Između ostalog, pozitivno mišljenje su dobili i “Višnja promet” d.o.o. BL, Pljeva – Majevac, 100 kWh, mišljenje dato 11.12.2019. pod brojem: 01-335-14/19, opet  “Višnja promet” d.o.o. BL, Mujdžići, rijeka Janj, 249 kWh + mišljenje dato 25.12.2019. pod brojem: 01-335-22/19, “Kužo” d.o.o. Šipovo, Pljeva – Draganić, 249 kWh, mišljenje dato 12.12.2019. pod brojem: 01-335-15/19, (osnovna djelatnost je pilana/brentisanje), “AN GROUP” Banja Luka Mujdžići, rijeka Janj, 249 kWh + mišljenje dato 25.12.2019. pod brojem: 01-335-24/19,  “MIG ELEKTRO”, d.o.o. MG, dva komada u selu Mujdžići, rijeka Janj, 249 kWh + mišljenje dato 25.12.2019. pod brojem: 01-335-23/19 i  01-335-25/19.

Kovač 2018. godine nije podržao stanovnike sela Sarići, niti je, u izjavi tada za naš portal, izašao na teren da vidi gdje se i na koji način gradi Glavica.

“Mene tamo za sve ovo vrijeme niko nije zvao da to obiđem. I to i jeste najveći problem, da opština i ja kao prvi čovjek Opštine nemam pojma šta se dešava u opštini. Neko samo dođe i počne da pravi, u ovom slučaju minihidrocentralu, i apsolutno se nikom ne javi iz Opštine”, izjavio je tada Kovač.

Ipak, da Kovača itekako zanima rijeka Pliva potvrdio je u martu ove godine kada je podržao proteste lokalnih ribara koji su se pobunili protiv koncesije koju je dobila firma LTG, vlasnika Gorana Talića iz Banjaluke. Za razliku od mnogih koncesija u Srpskoj i BiH, ova nije narušila prirodni tok rijeke, kao i njenu obalu. Ugovor o koncesiji je potpisan u avgustu 2008. godine, a prvenstveno je okrenut turizmu, odnosno organizovanju sportsko-ekonomskog ribolova “Fly fishing” na dijelu rijeke Plive.

Članovi sportsko-ribolovnog društva Šipovo organizovali su proteste kako bi se vratila koncesija, koja je po njihovom mišljenju nezakonito data kompaniji LTG. Podršku ribarima dao je i načelnik opštine Šipovo Milan Kovač, koji se, ovaj put, odazvao na proteste.

Zlatko Keleč, odbornik u lokalnoj skupštini, kaže da je koncesija LTG najmanje sporna na teritoriji opštine, po informacijama kojima on raspolaže.

“Po meni je Talić, odnosno Fly fishing centar, najmanji problem, kada govorimo o koncesijama koje se koriste na teritoriji Šipova. RIbolovačko društvo kada je upravljalo rijekom Plivom, tu uopšte nije bilo ribe, neplanski je lovljeno, a sada je ima. Plus pod LTG-ovom je nadležnošću od izvora Plive do ušća rijeke Sokočnice, a sve ispod je pod ribolovačkim udruženjem, znači je sva Pliva pod LTG-ovom nadležnošću”, naglašava Keleč.

Ostaje samo da nagađamo šta stoji iza odluke šipovačkih ribara da protestuju protiv koncesije koja je dovela sportske ribolovce širom svijeta na rijeku Plivu, gdje je 2010. godine održano i Evropsko prvenstvo u Fly fishingu, a 2015. godine i svjetsko prvenstvo. Nezvanično saznajemo da su ribolovci nezadovoljni time što je na Plivi zabranjen klasični ribolov, već je dozvoljen isključivo sportski ribolov.

Firma LTG je dobila koncesiju nad rijekama Ribnik, Sana, Pliva i Janj. Koncesiju na rijeke Pliva i Janj ova firma je dobila na 30 godina.

Željko Prpić, upravnik kompleksa Fly fishing na rijeci Plivi u vlasništvu firme LTG, i ribolovni vodič za naš portal, kaže da su protesti ribara usmjereni da da ponište sav dosadašnji rad Fly fishing kompleksa, odnosno ljude koji žele da očuvaju turistički kompleks oko Plive.

“Naša firma ima kocesiju i gazduje nad rijekom Plivom i rijekom Janj, održavamo ih i čistimo, uređujemo obalu, radimo prirodnu selekciju što se tiče lipljena i pastrmke, autohtonih vrsta riba. Uspjeli smo da sačuvamo rijeku Plivu od zagađivanja i eksploatacije”, naglašava Prpić.

“Iza protesta ribara iz ribolovačkog udruženja sigurno stoji dalja izgradnja mini hidrocentrala, zato što žele da nas istisnu iz ove priče, da bi oni mogli ovdje da naprave što namjeravaju da naprave”, objašnjava Prpić šta, po njegovom mišljenju stoji iza protesta ribara koje je podržao načelnik Šipova.

Motivi načelnika Kovača su ipak malo drugačije prirode, jer prema saznanjima portal Gerila, upravo na potezu rijeke Plive koji je pod kontrolom firme LTG, izgradnju mini hidrocentrale planira upravo zet Milana Kovača.

Komentar Milana Kovača, na ova i ostala pitanja nismo uspjeli da dobijemo, jer je našu redakciju nazvao piskaralima kojima je dosadno kao i da je danas svetac, odnosno crveno slovo, te da on nema namjeru da daje nikakve izjave. Na našu sugestiju da smo pitanja ranije poslali  na službeni e-mail kontakt načelnika Opštine, Kovač je kratko odgovorio da on to ne priznaje (iako je taj kontakt naveden kao zvanični konktakt načelnika na oficijelnoj stranici Opštine Šipovo), i da mu se obratimo sa upitom koji ćemo poslati putem pošte.

Ukoliko ikad dobijemo odgovore Milana Kovača objavićemo ih naknadno.

Nenad Bužanin, iz Eko zone Šipovo, za naš portal kaže da je sve ovo moglo da bude izbjegnuto da ima stvarne volje za rješavanjem problema. Bužanin je ispred Eko zone u novembru 2018. godine poslao inicijativu za proglašenjem Šipova turističkim mjestom, u skladu sa Zakonom o turizmu Republike Srpske, međutim odgovor iz Opštine Šipovo nikad nije stigao.

“Pored inicijative, popunio sam i formular sa predviđenom infrastrukturom. Samo je trebalo potpisati i staviti opštinski pečat, ili ako opštinska turistička organizacija zna bolje, mogla je da uradi i pošalje. Ali očigledno to nikoga više ne interesuje…”, rezigniran je Bužanin nakon borbe za spas prirodnih ljepota na teritoriji opštine Šipovo.

Nenad je u javnosti RS postao poznat nakon što je održao emotivan govor pred poslanicima Narodne skupštine RS prije odluke o Zoning planu Janske otoke, čime bi se faktički utro put izgradnji još jedne mHE na ovom specifičnom području. Rezultat je i tada bio poražavajući, jer niko od narodnih poslanika nije bio protiv te odluke, a Zoning plan je usvojen sa 55 glasova za, a 10 poslanika je bilo suzdržano, a o tome je Gerila već pisala.

Igrom slučaja, na izvoru rijeke Plive u jednom domaćinstvu zatekli smo Šefketa, 65-godišnjaka sa prebivalištem u Danskoj, ali koji je prije krize izazvane virusom korona i zatvaranjem granica došao u turistički obilazak rodnog Mrkonjića, ali i susjednog Šipova. Šefket je tu već mjesec dana, oduševljen je prirodom do te mjere da već pravi planove kako da turiste iz Danske dovede da upoznaju netaknute čari prirode oko rijeke Plive.

Šefketu, ipak, nismo htjeli da razbijamo iluziju i maštanje, da će on i Danci naredni put, možda, umjesto lipljena i pastrmke, kajmaka i pite, čiste vode i zelenih obala, zateći beton i turbine.

Nije sve trulo u državi Danskoj. Trulo je i ovdje.

Gerila.info

The post Betonizacija rijeka: U rijekama Janj i Pliva uskoro više turbina nego pastrmke! first appeared on Gerila.info.

Ovako je portal Gerila pisao u martu ove godine o slučaju Zoning plana kojim se i zvanično ozakonila izgradnja male hidroelektrane na rijeci Janj, u mjestu poznatom kao Janjske otoke.  

Jelena Ivanić iz Centra za životnu sredinu za portal Gerila kaže da će ovakav projekat nesumnjivo dovesti do nepovratnog narušavanja prirodnih vrijednosti ovog  posebnog područja.

“Ono što Janjske otoke čini posebnim je raznovrsnost staništa i reljefa na tako malom prostoru. Ovakvi uslovi su rezultirali bogatstvom u biljnom i životinjskom svijetu. Izvori rijeka Janj i Plive, njihovi vodopadi i brzaci, kao i najpoznatiji lokalitet Janjske otoke oduševljavaju svojom ljepotom i posebnošću. Kroz sferu svog djelovanja Centar je u više navrata skretao pažnju nadležnih i javnosti na prirodne vrijednosti kojima će biti nanesena ogromna šteta usvajanjem Zoning plana i njegove naknadne realizacije, što može u konačnici dovesti do nepovratnog narušavanja prirodnih vrijednosti ovog posebnog područja”, ističe Ivanićeva.

Sve je počelo 2006. godine u januaru mjesecu, u jednom od posljednjih dana Vlade RS u tehničkom mandatu premijera Pere Bukejlovića. U tom mjesecu je potpisano čak 106 koncesija za izgradnju i korištenje mini hidrocentrala, što nam je potvrđeno i u Komisiji za koncesije Republike Srpske. Mimo ovog datuma dodijeljeno je tek 38 takvih koncesija. Trenutno je aktivno 103 koncesije, dok je do momenta konstituisanja Komisije za koncesije RS do danas raskinut 41 ugovor za izgradnju i korištenje mHE i pokazalo se da je veliki broj koncesionih ugovora u RS godinama u zastoju, kao i da značajan broj koncesionara nema novca za investiranje, a da one mHE koje su izgrađene zapošljavaju mali broj ljudi, a najčešće nijednog radnika. Tako je aprilu 2019. godine raskinuto čak sedam koncesija za izgradnju mHE od strane Vlade RS. Glavni problemi kod izgradnje mHE su imovinsko-pravni odnosi, promjena predviđene snage elektrana, ali i finansijski problemi.

U RS izdavanje koncesija za mHE je regulisano Zakonom o koncesijama (Sl. glasnik Republike Srpske broj 59/13 i 16/18), Dokumentom o politici dodjele koncesija i raznim pravilnicima. Pored zainteresovanih koncesionara u čitavom procesu izdavanja koncesija učestvuju Vlada RS, nadležno ministarstvo, Komisija za koncesije RS i lokalne zajednice na čijoj teritoriji se izdaje koncesija za mHE.

“Zakonsko rješenje kojim je omogućeno prenošenje i ustupanje ugovora o koncesiji i promjena vlasničke strukture koncesionara otvorilo je mogućnost za nebrojene špekulacije sa koncesijama za mHE, tako da je dobar dio ovih koncesija dodijeljen licima čija namjera nikada i nije bila da se bave proizvodnjom električne energije, nego su u čitav proces ušli sa namjerom da u nekoj fazi procesa ostvare zaradu prodajom koncesije”, navodi se u Analizi ekonomske opravdanosti koncesionih naknada i podsticaja za male hidroelektrane na teritoriji Bosne i Hercegovine autora Damira Miljevića iz jula 2018. godine.

Narodna Skupština RS je na sjednici održanoj 2. marta 2016. godine donijela odluku o izradi zoning plana područja posebne namjene „Janjske Otoke“ po skraćenom postupku. Inicijativa je došla od strane Opštine Šipovo i, zanimljivo, firme Hidrovat d.o.o. iz Mrkonjić grada, tačnije mjesta Bjelajci, koja je finasirala čitav projekat. Firma „Hidrovat“ se bavi izgradnjom minihidrocentrala, i, potom, sa opštinom Šipovo ulazi u projekat finasiranja Zoning plana koji treba da zaštiti prirodu u okolini „Janjskih otoka“ a (slučajno) predviđa i gradnju mHE na rijeci Janj.

Ma koliko se trudili naći tačnu adresu navedene firme, to nam nije polazilo za rukom, sve dok nismo saznali ko su vlasnici i osnivači firme „Hidrovat“. Osnivač „Hidrovata“ su firme „Royal Prima“ d.o.o. Mrkonjić grad i „GLA HOLDING“ iz Austrije. „Royal Prima“ je u Mrkonjić gradu poznata kao kafić i pečenjara koja se nalazi u Bjelajcima u neposrednoj blizini firme „R-S Silikon“ koja je 2017. godine prijavljena Evropskoj komisiji zbog dampinga cijena.

Ostaje pitanje kako firma koja se bavi ugostiteljstvom ima dodirnih tačaka za izgradnjom hidrocentrala. Ipak, kao daleko iskusniji partner u ovoj priči se pojavljuje kompanija „GLA HOLDING“ iz Beča, koja, ruku na srce, ima iskustva sa građenjem hidrocentrala. Ali, ne i na teritoriji matične države ili na teritoriji zemalja Evropske unije, zapadno od Hrvatske. Firma je osnovana 2003. godine u Austriji, svega dvije godine prije dodjeljivanja više od 100 koncesija u Republici Srpskoj, a u vremenu najveće ekspanzije zagovaranja izgradnje mini hidrocentrala u državama Jugoistočne Evrope, gdje su odluke o dodjelama dodjeljivane naprečac i bez dodatnog informisanja javnosti. Stoga danas imamo situaciju u kojoj vidimo učestali građanski aktivizam u vidu borbe lokalnog stanovništva širom bivše Jugoslavije protiv nove pošasti koja hara ovim krajevima (Stara planina, Doljanka, Kruščica, Pliva, Lašva,…).

Osnivač firme „GLA HOLDING“ je izvjesni Vladimir Vuković. „GLA HOLDING“ nije jedina Vukovićeva firma koja se bavi izgradnjom mHE. U Hrvatskoj radi i firma „Odeta“ iz Karlovca, koja je, između ostalog, pravila mHE na rijeci Mrežnici u Mrzlom Polju u Hrvatskoj. Zanimljivo, u vlasništvu firme „GLA HOLDING“ je i firma „EL-EN SOLUTIONS“ iz Laktaša, tačnije naselja Trn, čija je osnovna djelatnost međunarodna trgovina električnom energijom.

Ekonomista Zoran Pavlović za portal Gerila.info kaže da je situacija sa obnovljivim izvorima energije savim ispravan sa naučne, ekonomske i ekološke strane, jedino što to ne veži za Bosnu i Hercegovinu.

„BiH je bogata vodotokovima i nije iskoristila ni trećinu vodotokova velikih rijeka, a finansira i subevncioniše na neki način uništavanje prirodne okoline na vodotokovima koju su vrlo mali i koji su dio turističke ponude koju ova zemlja može da pruži. U razvijenim zemljama Zapadne Evrope praktično je zabranjeno pretvaranje prirodnih malih vodotokova u izvorišta električne energije koja se proizvodi u mini hidrocentralama, jer se narušava ekološki svijet u tim područjima“, ističe Pavlović.

„Janjske otoke su najnoviji primjer te negativne politike, a znamo koliko je to mjesto jedinstveno u regiji i svijetu. Nevjerovatno je da su u jednoj godini, tačnije jednom mjesecu, date tolike koncesije koje nisu povučene, jer dobar dio koncesionara nisu našli partnere, a sami nisu bili za to sposobni, već su računali da će po dobijanju koncesije moći naći investitora kome će to preprodati i kao mogućnost da sa njima uđu u neki poslovni odnos“, objašnjava Pavlović.

Na zvaničnoj internet prezentaciji „GLA HOLDING“ stoji da je u pitanju firma „čiji je glavni fokus razvoj obnovljive energije u jugoistočnoj Evropi“, kao i da je „GLA HOLDING“ „uspostavio atraktivan portfelj ulaganja u tri glavne tehnologije obnovljivih izvora energije: biopolna, solarna i hidroenergetska“.

„GLA HOLDING“ radi u „trusnim“ podnebljima Srbije, BiH, Hrvatske, Srbije, Rumunije  i Makedonije.

Iako smo postavili pitanja ovoj kompaniji, odgvore ipak nismo dobili.  Jedno od pitanja je bilo i „kada su posljednji put dobili dozvolu za izgradnju mHE na teritoriji Zapadne Evrope i konkretno Austrije“, kao i „da li bi Austrija dozvolila hradnju mHE na lokaciji npr. Halštata, koji je možda najbolji pandam Janjskim otokama u BiH“.

Iz Centra za zaštitu životne sredine naglašavaju da su „prema istraživanjima kolega iz mreže organizacije CEE Bankwatch Network od 2005. godine, Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Evropska investiciona banka (EIB) i Grupa Svjetske banke odobrile kredite i garancije u ukupnom iznosu od 727 miliona evra za oko 82 hidroelektrane“.

„Ovo uključuje 37 projekata u zaštićenim područjima kao što su nacionalni parkovi i Natura 2000 područja ili međunarodno priznate oblasti visoke vrijednosti biodiverziteta kao što su značajna područja za ptice. Najaktivnije komercijalne banke su austrijska Erste & Steiermärkische Bank i italijanska Unicredit Grupa“, naglašava Jelena Ivanić iz Centra za zaštitu životne sredine.

Vlasnik druge firme, „Royal Prima“, Slobodan Pejić ipak je pristao da govori za Gerila.info. U Zoning planu ne vidi ništa sporno jer se „planirana mHE treba nalaziti ispod same lokacije sela Janjske otoke, kod starog mosta i time se ne narušava taj dio ovog prirodnog rezervata“.

„Planirana jačina proizvodnje buduće mHE „Janjske otoke“ je 3,2 MW i u pitanju je protočna hidrocentrala koja uglavnom ide kroz stijene i kamen“, naglašava Pejić.

Da ipak nije tako, tvrdi Nenad Bužanin, predsjednik Ekološko-promotivnog udruženja “Eko-zona Šipovo” koji je pred poslanicima NSRS prije spornog glasanja o Zoning planu održao govor o štetnosti ovakvog projekta.

“Usvajanje ovakvog dokumenta sa strane najvišeg zakonodavnog tijela prije svega označava pokazivanje totalnog nepoštovanja samog sebe, urušavanje kredibiliteta i opstanka administrativne jedinice, odnosno entiteta u kojem živimo, kao i kršenje Zakona o zaštiti prirode čl. 61, stav 5, Izmjena i dopuna Prostornog plana Republike Srpske do 2025. (str. 273, zabrana izgradnje mHE na rijeci Janj)“, kategoričan je Bužanin.

Naglašava da posebno nije dozvoljeno na tim prostorima potencijalnih zaštita graditi derivacione objekte kojima se na dijelovima toka radikalno mijenjaju vodni režimi.

“Zakon o uređenju prostora i građenju sa vezanim Pravilnikom, između ostalog, obavezuje da Dokument prostornog uređenja nižeg reda, odnosno užeg područja, tj. Zoning plan, mora biti usaglašen sa dokumentom prostornog uređenja višeg reda, a to je Prostorni plan“, objašnjava Bužanin za Gerila.info.

Goran Dimitrić iz banjalučkog “Urbis centra”, koji se bavio izradom plana, rekao je u završnoj riječi u NSRS o ovom prijedlogu odluke da su sa predstavnicima Eko zone Šipovo, koji zagovaraju odgađanje usvajanja ovog planskog dokumenta, imali dobru saradnju i da nije bilo primjedbi prilikom izrade zoning plana. Gorana Dimitrića, kao i Urbis centar, kontaktirali smo da nam daju pojedinosti oko izrade Zoning plana, međutim telefonski smo dobili odgovor da “iz firme Urbis centar ne žele da komentarišu niti daju izjave vezano za Zoning plan”.

Nenad Bužanin je posebno izrazio sumnju da je kod dokumentacije koja je bila potrebna nosiocu izrade (Urbis centar) dobijena sva potrebna dokumentacija.

“Nerealno i apsolutno nevjerovatno djeluje mogućnost da je resorno Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu moglo dati pozitivno mišljenje na prijedlog planskog rješenja koje direktno derogira i ignoriše važeće regule iz njihove vlastite oblasti. Bilo bi interesantno vidjeti taj dokument saglasnosti”, izražava sumnju Bužanin.

Odgovor od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede da li su izdali pozitivno mišljenje na prijedlog planskog rješenja za Zoning plan do danas nismo dobili. Sa druge strane, Ministarsrvo za prostorno uređenje, građevinarsvo i ekologiju nam je dostavilo informaciju da  je “Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske dalo pozitivno mišljenje na prijedlog “Zoning plan područja posebne namjene Janjske otoke”. Iz Ministarstva koje vodi Srebrenka Golić, na naš upit kako je uopšte dozvoljeno firmi koja se bavi izgradnjom mini hidrocentrala da plaća izradu projekta koji će “štititi to područje od devastacije i bespravne gradnje”, odgovoreno nam je da u tom činu nema ništa sporno.

“Inicijator za izradu Zoning plana bila je opština Šipovo, čiji je interes da se stvori planski osnov za optimalan način korištenja ovog prostora, uz zaštitu postojećih prirodnih vrijednosti. Firma koju vi navodite, finansirala je izradu planske dokumentacije, a što je u skladu sa Zakonom o uređenju prostora i građenju, u kojem se navodi da izradu planske dokumentacije mogu finansirati i treća lica. Ova firma posjeduje koncesiju iz 2006. godine, dodijeljenu  za izgradnju mHE u okviru predmetnog područja. Dodijeljena koncesija je samo jedan od niza elemenata i uslova vrednovanih u postupku izrade plana”, odgovoreno nam je iz PR službe Ministarsrva za prostorno uređenje, građevinarsvo i ekologiju.

Mišo Đukić, bloger iz Šipova, za Gerila.info kaže da u Šipovu, kao i u ostalim gradovima Srpske, vlada apatija, stoga i ne čudi slaba reakcija domaćeg stanovništva na najave izgradnje čak 11 mHE na rijekama Pliva i Janj.

“Imam problem da objasnim čak i svojoj okolini, da mHE nikom neće donijeti dobro. Dobar dio stanovnika Šipova je ubijeđen da će izgradnjom mHE doći do povećanja zapošljavanja domaćeg stanovništva. Ne znaju da jednu, pa čak i više centrala, u vremenu potpune automatizacije može da nadgleda jedan čovjek prijavljen na pola radnog vremena”, kaže Đukić za naš portal.

Najbolji primjer kakav će epilog dobiti saga oko Janjskih otoka ne trebate da tražite daleko. Mini hidroelektrana “Glavica”, u neposrednoj blizini Janjskih otoka, na rijeci Plivi, svjedoči o elementarnom nepoštovanju prirode i njenom uništavanju zarad ličnog interesa, o čemu je Gerila već pisala. Mini hidroelektrana “Glavica” trenutno nije u pogonu jer je više puta mijenjala snagu proizvodnje. Pitanje je da li će na kraju i početi sa radom, ali to više nije ni bitno jer je šteta već načinjena, a tok rijeke Plive, koji je bio svjetski poznat po mušičarenju i fly fishingu, nepovratno je uništen.

Mario Crnković iz NVO “Green team” iz Novog Grada ističe da su mHE najapsurdniji primjer odnosa prema životnoj sredini.

“Pod plaštom obnovljivih izvora energije, imamo sisteme koji dio rijeke/rječice doslovno guraju u cijev, nanoseći nepopravljivu štetu. Kao udruženje čiji članovi žive na Uni i pored rijeke Une (u isčekivanju da pomenuta postane Park prirode), u potpunosti se solidarišemo sa građanima koji se protive izgradnji mHE. Nama treba očuvanje rijeka, a ne njihova eksploatacija na neadekvatne načine. Rijeke koje imamo u narednom periodu biće značajno vrijedniji resurs nego nafta oko koje se danas okreće svijet. Dok god ne budemo svjesni, kakvo bogatstvo oduzimamo od generacija koje će tek doći, teško da će oni živjeti kvalitetnije od nas”, ističe Crnković.

“To što su oni uradili proizvodi struju koju prodaje čovjek u Beču, nema nijednog zaposlenog, mi plaćamo tu struju koju on isporučuje Elektroprivredi (kroz poseban dodatak za naknadu za obnovljive izvore električne energije). Situacija je takva da mi uništavamo prirodu koju nam je bog dao, pare guramo u džep ljudi koji nisu ovdje, prihod od tog posla ne postoji za BiH i na kraju krajeva je to štetno za ekologiju i turizam ove zemlje”, skeptičan je Zoran Pavlović.

Koliki je doprinos mHE ukupnoj proizvodnji električne energije u BiH jasno se vidi iz analize Državne regulatorne agencije za električnu energiju – DERK.

Čitavih 2,32 %!?

Pri tome treba imati u vidu i činjenicu da u ukupnoj proizvodnji električne energije iz sistema podsticaja u BiH na mHE otpada čak 92,65 %, a posebno negodovanje od strane organizacija koje se bave zaštitom prirode je izazvala odluka Vlade RS da u martu ove godine ukine podsticaje na najčistiji način proizvodnje električne energije – vjetroelektrane.

“Centar za životnu sredinu je reagovao Žalbom prema Energetskoj zajednici zbog činjenice da Republika Srpska nema ni jednu vjetroelektranu, a u martu ove godine na snagu je stupio novi Zakon o izmjenama i dopunama zakona o obnovljivim izvorima energije kojim su zaustavljene feed-in tarife ili premije za vjetroelektrane. Ovakav potez Republike Srpske da ukine podsticaje za vjetroelektrane ostavio je hidroenergiju, tj. male hidroelektrane kao jedini obnovljivi izvor energije koji ima značajnu podršku u ovom entitetu, uprkos  njihovom malom doprinosu ukupnoj proizvodnji električne energije i ogromnoj šteti koju nanose prirodi, ekonomiji i lokalnim zajednicama”, objašnjava za naš portal Jelena Ivanić.

Iza svega ovoga stoji privatni interes određenih krugova moćnih ljudi u Srpskoj i BiH, naglašava ekonomista Zoran Pavlović.

“Ja se čudim zašto resorno ministartvo nije ukinulo sve dozvole za koncesije koje do sada nisu realizovane. Međutim, to je definitivno odluka koja se odlaže i ne stavlja na tapet, ni u NSRS jer se iza tih koncesija nalaze ljudi koji od tih koncesija treba da imaju korist, a sami za taj posao nisu sposobni ni finansijski, ni znanjem”, kategoričan je Pavlović.

“Uspostavljeni sistem koncesionih naknada i podsticaja za mHE u BiH nema ekonomsku opravdanost i sa stanovišta društva je štetan, jer na godišnjem nivou pravi direktan društveni i finansijski gubitak od preko četiri miliona KM”, upozoravaju iz Centra za zaštitu životne sredine.

I dalje nepoznanica ostaje zašto se prošle godine Republika Srpska odrekla u svoju štetu dijela koncesionih naknada za mHE, a i dalje nastavlja da podržava izgradnju mHE.

Isto pitanje postavlja i Nenad Bužanin.

“Mogu da pretpostavim, ali ne mogu da nagađam, to pitanje trebate postaviti predlagaču Izmjena i dopuna Zakona o koncesijama, nadležnom Ministarstvu energetike i rudarstva, u kojem bi trebalo da znaju odgovor zašto su umanjili koncesione naknade, gdje je i kako se mjeri taj interes Republike Srpske. Možda imaju bolja saznanja, nego običan narod, koji nije dovoljno upućen da kroz naknadu za obnovljive izvore energije (OIE), koju plaća uz svaki račun za struju u iznosu od 0,0075 KM/kWh, bez PDV-a (u 2018. godini bilo je za 45% manje: 0,0052 KM/kWh) plaća struju koju proizvede koncesionar u svojoj mHE, i to za bezmalo 195% više nego naše diskriminisane komšije i zemljaci u Federaciji BiH (u 2019. godini u FBiH plaćaju: 0,002555 KM/kWh, bez PDV-a), u istoj Federaciji BiH sa kojom dijelimo novac, pasoš, tablice, košarkašku reprezentaciju… ako već ne dijelimo isti iznos troškova za OIE”, ističe Bužanin.

Na pitanja koja smo poslali Ministarstvu energetike i rudarstva u Vladi RS do danas nismo dobili odgovore.

Janjske otoke, onakve kakve ih poznajemo, uskoro će promijeniti svoj izgled. Dva najveća vodopada (kod Sokoline i pod bukvom) biće totalno uništeni. Po riječima naših sagovornika, van cijevi kroz koju će teći voda za pokretanje mHE, biće i manje od 10% ukupnog kapaciteta rijeke Janj. Na primjeru rijeke Plive i mHE “Glavica” vidjeli smo kako to izgleda.

Kraj ovog teksta možda nije ni potrebno napisati, jer slika govori više od hiljadu riječi.

U ovom slučaju možda i više od toga.

GERILA.info

Tekst je proizveden u okviru medijskog pool-a Mreže ACCOUNT(Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva).

The post Zoning plan “Janjske otoke” – plan o zaštiti prirode koji to nije first appeared on Gerila.info.

Piše: Dejan Rakita

Iščekujući ANP, MAP, novog mandatara Savjeta ministara BiH, Zvezdin revanš protiv Jang Bojsa, promakle su nam mnogo bitnije vijesti. Bile su prisutne, ali više na društvenim mrežama. Ramišljali smo o njima minut-dva i onda bespovratno nastavili skrolovati dalje na svojim smartfonima.

Dva naizgled nepovezana teksta mogla bi imati zabrinjavajući fatalan epilog za planetu, a i po naš “tamni vilajet”.

1. “Prašume su najvredniji ekosistem na svijetu. Sada kada je naša planeteta pogođena nezapamćenim požarima u kojima su stradale i još uvijek stradavaju Amazon i Sibir važno je probuditi svijest i podsjetiti ljude koji je značaj prašuma za sve nas.”
2. “Na prostoru Srednjobosanskog kantona u poslednje vrijeme niču brojne mini hidrocentrale. Često uzrokuju ekološke probleme. To potvrđuje i primjer pomora ribe u rijeci Lašvi u naselju Kaonik u Busovači. Kantonalna inspekcija je utvrdila da je uzrok pomora pražnjenje akumulacije na brani mini hidrocentrale.”

Amazon i dolina rijeke Lašve nije nešto što možemo staviti u isti koš. Pa ipak jedno im je zajedničko. Ljudski nemar i bahatost.

“Prokletinja”, rekli bi stariji i mudriji od nas.

Živjeti sa prirodom se može. Dokaz su Austrija i Švajcarska koje savršeno balansiraju između savremenih ljudskih potreba sa jedne, i zaštite životne sredine sa druge strane.

Uništavanje i rušenje zarad interesa pojedinaca, a na štetu generacija koje ovdje žive i koji će tek živjeti, imamo priliku vidjeti ovdje kod nas.

Građani Republike Srpske dali su u prethodnim godinama desetine miliona maraka vlasnicima mini hidroelektrana po osnovu naknade za obnovljive izvore energije. Korist koju je Srpska, odnosno njeni građani, imala je minorna.

U proteklih 12 godina u Srpskoj je potpisano 138 ugovora o koncesiji za izgradnju malih hidroelektrana, od kojh je na snazi trenutno 96. Na kraju prošle godine u komercijalni rad su bile puštene 24 male hidroelektrane, dok su još tri u probnom radu.

Iako sam porijeklom iz Janja, nikad zapravo nisam obišao kompletne Janjske otoke, taj biser prirode, sve do neki dan. Priroda koja se temo može vidjeti zaista ostavlja bez daha. Šipovo kao opština nikad nije znala, a ne zna ni sada da koristi blaga koja joj je majka priroda ostavila u amanet. Tako ispred zgrade opštine Šipovo imate spomenik piti (?!), a taj isti delikates nemate gdje da kupite u samoj opštini. Toliko o sprovođenju naznake jedne potencijalno dobre zamisli u djelo.

Ipak, ova opština je najpoznatija zapravo po svojoj prirodi, rijekama Janj i Pliva, prirodnom rezervatu Janjske otoke ali i Janjskoj prašumi.

Strogi prirodni rezervat „Prašuma Janj“ stavljena je pod zaštitu 2012. godine s ciljem očuvanja netaknutih, očuvanih i jedinstvenih šumskih eko-sistema. Izvor rijeke Plive na području opštine Šipovo jedan je od tri najveća izvora pitke vode u Evropi. Pliva je u Šipovu pristupačna i toliko čista da se može piti najvećim dijelom toka, a ribari i mnogi turisti smatraju je jednom od najljepših evropskih rijeka. Koliko poštujemo to prirodno bogatstvo imali smo se prilike upoznati već preko portala Gerila.info, a ovo su trenutne fotografije te famozne elektrane koja još nije puštena u pogon. Što ne sprječava vlasnike MHE “Glavica” da i dalje uništavaju Plivu i od nje prave Miljacku sa kaskadama i kamenom obalom, gdje kaskadama i kamenoj obali mjesto nije.

Elem, Narodna skupština Republike Srpske je izglasala Zoning plan Janjske otoke koji predviđa izgradnju male hidrocentrale koja će biti bar četiri puta snažnija od MHE Glavica na Plivi. Time će biti uništeni vodopad pod Sokolinom i vodopad kod Bukve, ujedno dva najveća vodopada na ovom lokalitetu. Niko od poslanika NSRS nije glasao protiv.

Iako Zoning plan garantuje da će sve biti učinjeno u skladu sa standardima struke, ali i strogom pridržavanju svih definisanih mjera zaštite kako Zonig planom, tako i drugom dokumentacijom nemamo pravo na optimizam.

Pogotovo ne nakon Lašve i Plive.

Moj vodič, inače prirodnjak, mi reče da do proljeća kada se očekuje početak izgradnje MHE “Janjske otoke” dođem još koji put i uživam i fotografišem ove nevjerovatne prizore.

Uskoro ćeš, veli moj domaćin, ovdje da slikaš bagere, šljunak i…

Ljudsku “prokletinju”!

Gerila info

The post Prokletinja! first appeared on Gerila.info.

Šta zapravo, po Vama, znači usvajanje Zoning plana za područje Janjskih otoka od strane NSRS?
Usvajanje ovakvog dokumenta sa strane najvišeg zakonodavnog tijela prije svega označava pokazivanje totalnog nepoštovanja samog sebe, urušavanje kredibiliteta i opstanka administrativne jedinice, iliti entiteta u kojem živimo (Republiku Srpsku valja poštovati djelima i sprovođenjem zakona, tek onda riječima), kao i kršenje Zakona o zaštiti prirode [čl. 61, stav (5)], Izmjena i dopuna Prostornog plana Republike Srpske do 2025. (str. 273, zabrana izgradnje MHE na rijeci Janj:“ Posebno nije dozvoljeno na tim prostorima potencijalnih zaštita graditi derivacione objekte kojima se na dijelovima toka radikalno mijenjaju vodni režimi. U skladu sa tim, izuzimajući hidrotehničke objekte koju su od vitalnog značaja za Republiku Srpsku, pod režim zabrana građenja, treba staviti sljedeće vodotoke: … – Janjske otoke na rijeci Janj i rijeku Plivu kod Šipova;“), Zakona o uređenju prostora i građenju sa vezanim Pravilnikom [čl. 18., stav i), naročito čl. 29., stav (9) a pogotovo čl. 28. stav (1) i (2) gdje se između ostalog kaže: “Dokument
prostornog uređenja nižeg reda, odnosno užeg područja (Zoning plan) mora biti usaglašen sa dokumentom prostornog uređenja višeg reda (Prostorni plan)“, kao i čl. 51. Stav (2):“ …zoning plan područja posebne namjene Republike Srpske za izgradnju kompleksnih infrastrukturnih, industrijskih i sličnih objekata za koje je utvrđen opšti interes … izrađuju se i donose po skraćenom postupku na osnovu odluke Narodne skupštine Republike
Srpske“], čl. IV, stav 3) i čl. V Odluke o izradi Zoning plana po skraćenom postupku, „Sl. gl. RS“ 20/16, od 18.03.2016. godine, itd.

Imate li informacije ko stoji iza projekta plana Zoning plana?
Formalno-pravno to Vam lijepo piše u Zakonu o uređenju prostora i građenju: podnosilac inicijative – jedinica lokalne samouprave (SO-e Šipovo) koja je i birala nosioca izrade u skladu s propisima o javnim nabavkama, nosilac pripreme – Ministarstvo za PUGiE, nosilac izrade – pravno lice koje ima odgovarajuću licencu za obavljanje tih poslova (Urbis centar), ako je to bilo pitanje. Novac za izradu plana, izdvojio je koncesionar (Rojal prima/Hidrovat Bjelajce), ako je to važno.

Po vašem mišljenju, zašto je izradu Zoning plana tražila opština Šipovo zajedno sa firmom Hidrovat, koja se upravo i bavi izgradnjom i održavanjem hidrocentrala?
To je pitanje za opštinu Šipovo i navedenu firmu, ne za mene. Mogu nagađati da nije bilo drugog načina progurati željeno, ali ne bih špekulisao, pitanje je za drugu adresu/e.

Da li Vam je poznato ko je vlasnik firme Hidrovat?
Ne, nije mi poznato, niti imam problem s tim, pitanje Janjskih otoka ne shvatam na taj način lično. Najbolje je da njih pitate, vjerovatno Vam oni mogu dati tačan odgovor na to pitanje, ili da kontaktirate Osnovi sud u Mrkonjić gradu ili Banjoj Luci, koji je već nadležan za registraciju poslovnih subjekata sa tog područja. Kad ukucate na internet pretraživaču taj naziv firme, izbaci Vam nekoliko interesantnih veza, npr. sa austrijski baziranoj
multinacionalnoj korporacijom Kelag (sa godišnjim eksternim prihodima od 1,172 milijarde Evra), koja ima firmu kćerku tog naziva u Srbiji, ako to već nije slučajnost.

Zašto je predstavnik firme Urbis centar g.Dimitrić rekao da ste Vi prvo sarađivali i bili zadovoljni projektom Zoning plana, a potom naglo, prema njegovim riječima, promijenili mišljenje?
Ni to nije pitanje za mene, ne mogu da znam šta neko misli kad govori. Zadovoljan, lično, nisam bio od starta, ali očekivao sam da će se resorno Ministarstvo uspjeti izboriti sa političkim i drugim pritiscima kojih je bilo za očekivati kako bi izdali neophodnu saglasnost na Nacrt Zoning plana područja posebne namjene po skraćenom postupku. Zakonskih i važećih obaveza, ne razloga za odbijanje izdavanja saglasnosti od strane
resornog Ministarstva za uglavljivanje MHE Šipovo u prostor Janjskih otoka predviđen za zaštitu bilo je više nego dovoljno: Vodoprivrednom osnovom za sliv rijeke Vrbas iz 1987. godine, njenom revizijom iz 1989. godine, usvojenom i važećom Novelacijom Vodoprivredne osnove sliva rijeke Vrbas iz 1997. godine, pa čak ni sa Integralnom vodo-energetskom studijom sliva rijeke Vrbas iz 2013. godine, nigdje ne spominje izgradnja MHE
„Šipovo“ na rijeci Janj u prostoru predviđenom za zaštitu. U svim tim dokumentima možete naći tzv. „veliku“ HE Janjske otoke, kao i malu hidro-elektranu „Bašići“, koja je na ulazu u samo naseljeno mjesto Šipovo, ali druge, uključujući i MHE „Šipovo“ na Janju, ili 11 drugih malih hidro-energetskih objekata za koje je u Narodnoj skupštini Republike Srpske, pred sedamdeset i jednim prisutnim Narodnim poslanikom cijenjena Ministrica navela da nisu unesene u PP RS, ne, to nije mi poznato, ali svakako dopuštam da ne znam sve. Inače, od pretpostavljanja ili vjerovanja šta je neko mogao misliti i čime biti zadovoljan, daleko veći problem moglo biti to što Zakon nalaže nosiocu izrade da: „mora osigurati usaglašenost dokumenta prostornog uređenja koji izrađuje sa dokumentom prostornog uređenja šireg područja“ [čl. 45., stav (3) Zakona]. Izmjenama i dopunama
Prostornog plana Republike Srpske do 2025. na prvo se mjesto stavlja zaštita prirode, jasno se ističe da se ne smiju graditi derivacioni objekti (MHE), posebno se podvlači da se ne smiju izdavati dozvole za izgradnju MHE i naglašava se da se pod režim zabrane građenja treba staviti i rijeku Plivu i Janjske otoke. ZPPPN to nije ispoštovano.

Da li je Zoning plan u suprotnosti sa Prostornim planom RS?
Izmjene i dopune Prostornog plana Republike Srpske nisu planirale kao prioritet izgradnju MHE, čak se u Prostornom planu eksplicitno navodi sledeće: „u područjima zaštićenog prirodnog nasljeđa ključne kriterijume pri planiranju određuje zaštita prirode.“ Evo par primjera iz samog Prostornog plana:
– strana 108.: Tabela 5, Popis područja planiranih za uspostavljanje zaštite u planskom periodu po IUCN klasifikaciji: br. 70, Zaštićeni prirodni pejzaž IUCN kategorije Va: Pliva, Janj sa rezervatom Janjske otoke, na području opština Šipovo, Jezero i Kupres;
– strana 256. i 257.: „Radi značajnog potencijala koji pripada malim vodotokovima potrebno je zakonom urediti sva pitanja vezana za projektovanje, izgradnju i eksploataciju malih hidroelektrana, posebno definisati redoslijed pribavljanja mišljenja i saglasnosti, te preispitati i na prvo mesto staviti zaštitu prirode jer su rijeke Republike Srpske (voda) jedan od četiri ključna elementa za život na zemlji i ne mogu se olako prepuštati jednom sektoru (energetika) bez sagledavanja njihove multifunkcionalnosti“;
– strana 266.: „Na prostoru „Janjskih otoka”, kao višefunkcijskog resursa, u skladu sa vodoprivrednom osnovom, u daljoj budućnosti, ostaviti mogućnost planiranja akumulacije za funkcije koje su u skladu sa zaštitom prirode.“ Ovdje se jasno govori se o „velikoj“ HE Janjske otoke, snage od 29 MW, „za funkcije zaštite prirode“ u skladu sa Vodoprivrednom osnovom, i to u tabeli broj 39.: Planirane veće hidroelektrane i hidroenergetski sistemi na rijekama Republike Srpske;
– strana 273.: „u skladu sa projektom NATURA2000 u slučaju vodotoka se nameće potreba da se već sada okvirno utvrde buduća zaštićena područja jer se u tim zonama na vodotokovima već sada ne smiju izdavati dozvole za građenje malih hidroelektrana ili drugih objekata kojima se mijenjaju vodni režimi. Posebno nije dozvoljeno na tim prostorima potencijalnih zaštita graditi derivacione objekte kojima se na dijelovima toka radikalno mijenjaju vodni režimi. U skladu sa tim, izuzimajući hidrotehničke objekte koji su od vitalnog značaja za Republiku Srpsku (opet, „velika“
HE Janjske otoke), pod režim zabrana građenja treba staviti sljedeće vodotokove: Janjske otoke na rijeci Janj i rijeku Plivu kod Šipova;“;
– strana 283. i 284.: „L. OBAVEZE I SMJERNICE ZA DALJU PLANSKU RAZRADU, U skladu sa postavljenim obavezama i prioritetima, potrebno je izraditi sljedeće PPPPN: PPPPN za područje Klekovača i PPPPN Janjske otoke – sa izuzetnim karakteristikama prirode i zaštićenog prirodnog nasljeđa, bogatih šumskih i vodnih resursa, sa bogatim predizpozicijama za razvoj raznih vidova turizma;“. PPPPN je dokument višeg reda u
odnosu na ZPPPN, u kojem se nigdje se ne spominje potreba izgradnje MHE, već zaštita prirode, šumskih i vodnih resursa, a rekosmo da dokument nižeg reda mora pratiti prostorno-planski dokument višeg reda. Bar tako zakon kaže;
– strana 374.: „Svaka pojedinačna MHE će biti pažljivo ispitana sa stanovišta uticaja na prirodu, životnu sredinu i funkcionisanje hidrosistema“.
Provjerite sami, na stranici Ministarstva za PUGiE imate zvaničnu verziju ID PP RS do 2052. godine.

Da li je priikom izrade projekta Zoning plana dobavljena sva potrebna dokumentacija od strane firme Urbis centar, odnosno dozvole od nadležnih ministarstva i ostalih institucija?
Nosilac pripreme plana je u zakonom predviđenoj obavezi da nosiocu izrade plana dostavi svu raspoloživu dokumentaciju, a naročito:
“b) dokument prostornog uređenja višeg reda ili šireg područja,
v) važeće sprovedbene dokumente prostornog uređenja,
g) vodoprivredne osnove glavnog slivnog područja,
d) šumskoprivredne osnove (u kojima su označene šume visoke zaštitne vriejdnosti),
đ) strategiju zaštite životne sredine,“

te i na to pitanje definitivno tačno može da odgovori jedino nadležno Ministarstvo za PUGiE, koje je i nosilac pripreme plana. Takođe, nosilac pripreme je dužan da odredi: „organe i pravna lica od kojih je u toku izrade dokumenta prostornog uređenja potrebno pribaviti mišljenje na prijedloge
planskih rješenja, zavisno od postojećeg stanja i planirane namjene prostora i objekata u obuhvatu dokumenta prostornog uređenja.“ Nerealno i apsolutno nevjerovatno djeluje mogućnost da je resorno Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu moglo dati pozitivno mišljenje na prijedlog planskog rješenja koje direktno derogira i ignoriše važeće regule iz njihove vlastite oblasti. Bilo bi interesantno vidjeti taj dokument saglasnosti.

Koliko je uopšte, prema vašim saznanjima, planirano minihidrocentrala na rijekama Janj i Pliva prema ovom Zoning planu, ali i uopšte? Ministrica Golić je spomenula cifru od 11 minihidrocentrala.
Na rijeci Janj važećim je vodoprivrednim aktima bila planirana jedino MHE „Bašići“, ali je koncesioni ugovor za njenu izgradnju raskinut tokom prošle godine. Trenutno u proceduri, pored pomenute MHE u obuhvatu Zoning plana, postoje samo zahtjevi za tri MHE na rijeci Janj, instalisane snage do 250 kWh, i jedna koja je već u pogonu, a postojala je i prije 50 godina, sada, snage 64 kWh. Znači, nije planirano 11 MHE, već samo 4 sa ukupno 0,81 MW instalisane snage, za koje u svakom slučaju dozvolu ne daje nadležno ministarstvo već odjeljenje lokalne samouprave. No, sasvim je moguće da g-đa Ministrica ima tačnija saznanja, tako da za to šta je spomenula trebate pitati isključivo nju i nadležno Ministarstvo. Koliko je nama poznato, trenutno je u postupku 12 MHE na Plivi, Janju i Sokočnici sa 7,84 MW instalisane snage, ali ne, nije bilo 11 planiranih tokom pripreme
Prostornog plana Republike Srpske; ne mogu da znam kojih je to 10 planiranih MHE izbrisalo Ministarstvo i ostavilo samo tu, pomenutu jednu, u obuhvatu MHE, kad je i na strani 372/373. PP RS navedeno 6 MHE za koje postoji interes za gradnju na području Šipova, od toga 2 na rijeci Janj.
Ne ulazeći dublje u sam tekst, na strani 74. Teksta ZPPPN Janjske otoke – elaboratu, navodi se da je: „Pomenuta MHE je planirana Izmjenama i dopunama prostornog plana Republike Srpske do 2025 godine“ što nije tačno. Navedena MHE u obuhvatu nije planirana, već je samo spomenuta među 106 drugih MHE širom Srpske, kojom prilikom je navedeno da postoji interes za njenu izgradnju. Takođe, u Finalnom izvještaju sa Javnog uvida u Nacrt Izmjena i dopuna Prostornog plana RS do 2025. godine od 07.07.2014, sve tabele MHE bile izbrisane iz Plana (date kao komentar i prijedlog kako od strane lokalnih zajednica tako i od strane Ministarstva industrije) s obrazloženjem da se one obrađuju u lokalnim planovima, planovima nižeg reda. Na kraju, u finalnoj verziji PP RS u tabeli sa 106 MHE za koje postoji interes za gradnju, ne da postoje studije ili ne za MHE u skladu sa vodoprivrednom osnovom, već samo interes za gradnju, data je napomena: “Svaka pojedinačna MHE će biti pažljivo ispitana
sa stanovišta uticaja na prirodu, životnu sredinu i funkcionisanje hidrosistema, a u skladu sa načelima i rješenjima iz ovog Plana“.

Šta će biti posljedice, prema Vašem mišljenju, usvajanja i provođenja ovog Zoning plana?
Na ovakav način progurani privatni interesi i inicijative donijeće još veće urušavanje ionako krhkog tranzicionog pokušaja uređenog društva, drastično raseljavanje čitavih porodica i nepovratan odlazak stanovništva pod neko tuđe sunce u kojem je hljeb gorči i tvrđi, ali gdje se poštuju propisi, strategije i zakoni, pogotovo od strane onih koji te iste zakone donose i koji bi trebalo da se staraju za jednakopravno sprovođenje zakona, istih
zakona čije im sprovođenje obezbjeđuje budžetske plate. A kad nam narod ode i napusti rodni raj, među drugim, ostaće puste rijeke na kojima će automatske stanice, bez srpskog uveta u njima, uklapati i isklapati sklopke koje će hladno i uporno otkucavati prihod koncesionaru u dalekom svijetu, prihod koji svi građani Republike Srpske isplaćuju iz naknade za OIE koji redovno plaćaju na računu za struju. Neokolonijalizam na načina sto, a
o negativnim posljedicama za očuvanje prirode da ne govorimo.

Zašto se prošle godine Republika Srpska odrekla u svoju štetu dijela koncesionih naknada za mHE, a i dalje nastavlja da podržava izgradnju mHE. Gdje je tu interes Republike Srpske, smanjivati prihode od MHE, a forsirati njihovu izgradnju, pogotovo kada znamo da zemlje EU iskorjenjuju tu praksu u svojim zemljama?
Mogu da pretpostavim ali ne mogu da nagađam, to pitanje trebate postaviti predlagaču Izmjena i dopuna Zakona o koncesijama, nadležnom Ministarstvu (cijenjeni ministar je završio fakultet u Engleskoj, valjda; on bolje zna) u kojem bi trebalo da znaju odgovor zašto su umanjili koncesione naknade, gdje je i kako se mjeri taj interes Republike Srpske. Možda imaju bolja saznanja, nego običan narod, koji nije dovoljno upućen da kroz naknadu za obnovljive izvore energije (OIE), koju plaća uz svaki račun za struju u iznosu od 0,0075 KM/kWh, bez PDV-a (u 2018. godini bilo je za 45% manje: 0,0052 KM/kWh) plaća struju koju proizvede koncesionar u svojoj MHE, i to za bezmalo 195 % više nego naše diskriminisane komšije i zemljaci u Federaciji BiH (u 2019. godini u FBiH plaćaju: 0,002555 KM/kWh, bez PDV-a), u istoj Federaciji BiH sa kojom dijelimo novac, pasoš,
tablice, košarkašku reprezentaciju,… ako već ne dijelimo isti iznos troškova za OIE.

Vaše udruženje je pokrenulo priču u resornom ministarstvu oko Inicijative za zaštitu i proglašenje rijeke Plive , rijeke Janj sa rezervatom Janjske otoke zaštićenim područjem u skladu sa Zakonom i Izmjenama i dopunama Prostornig plana RS do 2025.godine. Zašto je sada to isto ministarstvo podržalo Zoning plan i nije poslušalo vaš prijedlog se glasanje pred NSRS odgodi dok se obave dodatne konsultacije?
Kad smo uvidjeli bojazan da postoji šansa da će ipak neznanje i lični interes pojedinaca nadvladati opšti interes, našu tradiciju, ugroziti buduća pokoljenja kao i norme koje drže jedno društvo, makar bilo i nejako kao naše, podnijeli smo, ne priču, kao što Vi kažete, već zvaničnu inicijativu u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode i Izmjenama i dopunama prostornog plana Republike Srpske, nadležnom Ministarstvu za zaštitu rijeke
Plive, rijeke Janj sa rezervatom Janjske ototke, koju je Ministarstvo i usvojilo. To je trebalo da znači, kako već što stoji u Zakonu o zaštiti prirode, da: „stanje životne sredine ne smije biti ugroženo do završetka postupka“. Nadležno ministarstvo koje je i nosilac pripreme plana izgleda misli drugačije smatrajući da babe i žabe (očuvanje i zaštita prirode sa izgradnjom MHE) mogu zajedno, ali to su opet pitanja za njih: zašto su podržali Prijedlog odluke o usvajanju ZPPPN i zašto nisu uvažili naš prijedlog u formi molbe da povuku Prijedlog odluke do završetka postupka zaštite predviđenog Zakonom, čiju su oni i predlagač i odgovorno mjesto sistema vlasti.

Koji su Vaši naredni koraci, odnosno da li ćete zakonski pokušati osporiti usvajanje Zoning plana ili pokušati sa novom građanskom inicijativom?
Dobro pitanje; možda ga ipak preformulisati u kako podići građansku inicijativu, inicirati veće interesovanje i uključivanje građana u životne stvari, kako kreirati kritičnu masu za zaštitu temelja našeg dosadašnjeg načina života u dalekom kutku ove malenom planete u kojoj iz dana u dan svjedočimo sve većim klimatskim promjenama. Zime nisu iste, ljeta nisu ista, u jednom danu trpimo temperaturne šokove od 10-20 stepeni
razlike, iznenadne kiše i snjegove i td.. Kad jednom, i uz pomoć medija, kojima pitanje očuvanja životne sredine neće biti senzacija koja diže broj čitalaca/gledalaca, niti hajlajt vijest za taj dan ili dva, već kontinuiran odnos i stav prema životu (kojeg nema bez čistog vazduha, bistrih rijeka iz kojih možete piti vodu), možda tad više jedinki shvati da ni bistre vode, ni čist vazduh, ni zelene šume nisu Bogom dane, niti su pogotovo samo tamo nekih pojedinaca koje izvlače iz njih lični, finansijski interes kuneći se u nevidljivo „opšte dobro“,… tad će imati smisla govoriti o nekoj, uslovno rečeno, borbi.
Do tada, ostaje nam da branimo samo sebe, ako sebe imamo.

GERILA.info

The post Nenad Bužanin: Usvajanje Zoning plana za Janjske otoke znači samo jedno – neokolonijalizam! first appeared on Gerila.info.

„Ne znam odakle vam ta informacija, ja sa njom nisam upoznat“, izričit je Kovač.

„Ono što bih ja omogućio, da se mene pita, to je da se dozvoli izgradnja manjih centrala, snage do 250 kW, a to su faktički vodenice, čime ne bi bio narušen ekosistem bilo koje rijeke, pa ni Plive i Janja. Sve preko 250 kW bi, po mom mišljenju, trebala da gradi isključivo država, ali da se poštuju svi propisi koji garantuju zaštitu rijeke i njenog eko sistema“, rekao je Kovač.

Podsjećamo, izgradnja mini hidrocentrala u BiH je procvjetala kao privatni biznis i dostupan skoro svakom. Tako za mini hidrocentrale snage do 250 kW nije potrebna koncesija, potrebno je samo da investitor ima riješene imovinsko pravne odnose, znači da je vlasnik zemljišta na kome gradi, te da dobije sve potrebne dozvole.  Ovaj primjer je očit na prostoru Janjskih otoka gdje je pitanje oko izgradnje mHE opet aktuelno, a o čemu je portal Gerila već pisao.

„Mislim da griješite što se tiče Janjskih otoka, i da je tu u pitanju samo usvajanje zoning plana koji se ne tiče izgradnje hidrocentrala. Što se tiče izgradnje tolikog broja centrala na teritoriji opštine Šipovo, imate ministra Đokića (ministar energetike u Vladi RS, prim.aut.) pa njega pitajte, on bi valjda trebao znati. Mada, koliko ja znam te koncesije su dijeljene još 2004. godine za vrijeme Mikerevićeve vlade, i vjerujem da je većina tih koncesija do sada istekla i ne znam da će se te elektrane uopšte i praviti“, izjavio je načelnik opštine Šipovo.

Na naše pitanje kako to da se hidrocentrale ne grade na ove dvije rijeke kada su mnogi mediji, među njima i Gerila, pisali o pobuni mještana Šipova zbog izgradnje mHE Glavica na rijeci Plivi, Kovač je rekao da „ta centrala još nije u funkciji“.

„I neće biti dok ne prođe sve kontrole i ispuni sve uslove. Mene tamo za svo ovo vrijeme niko nije zvao da to obiđem. I to i jeste najveći problem, da opština i ja kao prvi čovjek opštine nemam pojma šta se dešava u opštini. Neko samo dođe i počne da pravi, u ovom slučaju minihidrocentralu, i apsolutno se nikom ne javi iz opštine. Nije to problem samo Šipova, već svih gradova“, naglasio je prvi čovjek Šipova.

GERILA.info

The post Načelnik opštine Šipovo: Niko nas ne pita za izgradnju hidrocentrala first appeared on Gerila.info.