Izvještaj pod nazivom “Zvučni napad na tiho odavanje počasti” navodi da se protest odvijao u „apsolutnoj tišini“, a onda je iznenada uslijedio zvuk koji su svjedoci opisivali kao „nešto što prolazi kroz telo“, „kao mlazni motor“, ili „kao vozilo koje velikom brzinom juri pravo ka ljudima“.

„Pomislio sam da 200 motociklista juri ka nama“, izjavio je jedan od svjedoka, dok je druga učesnica istakla: „Imala sam osećaj kao da mi je zvuk prolazio kroz kosti. Nikad nisam doživela nešto slično.“

Prema nalazima Earshota, efekat koji je masa osjetila izazvala je kombinacija tri zvučna elementa: vrlo niska frekvencija od 20 Hz, zvuk mlaznog motora i bijeli šum. Svjedoci su te tonove prepoznali tokom ispitivanja, ali su istakli da je najjači utisak bio fizička reakcija – dezorijentacija, unutrašnji pritisak i panika.

Uprkos tvrdnjama Federalne službe bezbjednosti Ruske Federacije i srpskih vlasti da je paniku izazvala upotreba vatrometa i pirotehničkih sredstava, Earshot zaključuje da se radilo o napadu sofisticiranim zvučnim sistemom za kontrolu mase, najverovatnije LRAD 450XL, čiji je vizuelni trag zabilježen na fotografijama objavljenim u javnosti.

Narodna poslanica u Skupštini Srbije Marinika Tepić objavila je zvanični dokument koji potvrđuje da je Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije nabavilo sedam LRAD uređaja, a jedan pripadnik Žandarmerije, u izjavi za dnevni list Danas, potvrdio je da su ti sistemi bili raspoređeni na više lokacija tokom protesta i spremni za aktivaciju.

„Ovo nije bio samo zvuk – ovo je bila prijetnja koja je dolazila iznutra“, navela je jedna od učesnica protesta 15. marta. Svjedoci su opisivali osjećaj straha, panike, kao i reminiscencije na ratna iskustva iz devedesetih, uključujući NATO bombardovanje.

Earshot napominje da odsustvo zvuka na video-snimcima ne isključuje upotrebu LRAD uređaja, jer on koristi patentirani sistem emisije koji može ostati nečujan mikrofonima, ali izaziva intenzivnu fizičku reakciju kod ljudi.

Zbog ozbiljnosti nalaza, organizacije civilnog društva koje su pomogle u prikupljanju izjava – među kojima su CRTA, YUCOM, A11 i SHARE fondacija, zahtjevaju nezavisnu međunarodnu istragu, navodeći da je riječ o nezakonitoj upotrebi sile nad mirnim demonstrantima.

Slučaj upotrebe “zvučnog topa” nad mirnim demonstrantima 15. marta u Beogradu prvi je zvanično zabilježen slučaj upotrebe tog oružja. 15. marta se u Beogradu okupio velik broj građana koji su protestovali predvođeni srpskim studentima. Neke procjene govore da se taj dan na ulicama Beograda okupilo između pola miliona i milion ljudi.

Novi veliki skup studenti su u Beogradu najavili za Vidovdan, 28. juna.

The post ZVUČNI NAPAD TOKOM PROTESTA U BEOGRADU: EARSHOT tvrdi da je korišteno akustično oružje! first appeared on Gerila.info.

Ovi podaci nisu ni potpuni, jer 27 opština, gradova, entitetskih i kantonalnih ministarstva nije dostavilo informacije, a sve je prisutniji trend da velike iznose novca za udruženja dijele profitabilna javna preduzeća.

TI BiH je uporedio podatke o udruženjima koja su primala javna sredstva sa Registrom funkcionera i identifikovao 344 udruženja čija odgovorna lica obavljaju javnu funkciju, a na njihovo finansiranje je potrošeno 16 miliona KM u prethodnih pet godina. Od toga, 83 udruženja vode rukovodioci (direktori i članovi nadzornog odbora) javnih preduzeća, dok su na čelu 184 udruženja rukovodioci javnih ustanova. Tu je i 77 udruženja koje vode izabrana i imenovana lica, odnosno obavljaju neku od političkih funkcija.

Zloupotrebe i sukob interesa

Javni novac se u većini slučajeva dijelio bez ikakvih kriterija i javnog poziva, na šta ukazuju revizori iz godine u godinu na svim nivoima, a ovaj problem prepoznat je i u strategijama za borbu protiv korupcije.
Sa druge strane budžetska sredstva se zloupotrebljavaju za finansiranje podobnih udruženja ili čak troškova izbornih kampanja. TI BIH je u proteklom periodu podnosio prijave protiv čelnika udruženja koji su se nalazili u direktnom sukobu interesa, jer su istovremeno obnašali javnu funkciju, ali nije bilo adekvatne reakcije.

Nakon prijave protiv bivšeg savjetnika Predsjednika Republike Srpske Milana Tegletije, vlast u RS je ekspresno izmijenila zakon i ozakonila sukob interesa u finansiranju nevladinih organizacija iz budžeta. Tako je omogućeno svim funkcionerima da imaju svoje NVO i primaju neograničen iznos javnih sredstava, ako za rad u udruženju ne primaju platu. Podsjećamo da je cilj ovog zakona bio da spriječi funkcionere da novac iz budžeta dijele sopstvenim udruženjima i privatnim preduzećima, pa se pojava sukoba interesa nikako nije smjela svoditi na primanje plate, čime je načinjena nesaglediva šteta.

Dodatno, revizori u RS su utvrdili da se sredstva odobravaju udruženjima koja su ih nenamjenski trošila, ali uprkos nekoliko sudskih presuda u korist TI BIH-a i reakciji Ombudsmana, resorno ministarstvo u Vladi RS i dalje skriva ove informacije.

Takođe, u Federaciji BiH od 2013. ne postoji nadležna komisija koja odlučuje o sukobu interesa dok institucije koje dodjeljuju javna sredstva potpuno ignorišu postojanje zakona i činjenicu da je udruženjima koja vodi javni funkcioner zabranjeno primiti više od 10.000 KM godišnje, odnosno 50.000 za udruženja iz oblasti kulture i sporta.

Brčko Distrikt daje najviše novca

Najviše novca podijeli se na lokalnom i kantonalnom nivou, ali značajnu sumu dijelile su u prethodnom periodu i entitetske vlade.

U poređenju sa visinom budžeta, ubjedljivo najveći procenat dijeli Vlada Brčko Distrikta koja za finansiranje NVO izdvaja 16 ,8 miliona KM godišnje. Distrikt su u navedenom periodu potresale brojne afere oko raspodjele ovog novca ali je vlast kasnije značajnu reformu napravila usvajanjem poboljšanog zakona o sukobu interesa.

Takođe iznos sredstava za finansiranje udruženja povećava se iz godine u godinu a jedini pad zabilježen je 2020. kada je zbog COVID-a naplaćeno značajno manje javnih prihoda.

Ovi podaci dovoljno govore koliki je stepen političke kontrole nad finansiranjem civilnog sektora iz budžeta. Sredstva se dijele udruženjima koja često nemaju ni web stranicu, ne objavljuju izvještaje o radu, kao ni to u koje svrhe troše javna sredstva.

Sa druge strane novim zakonom nepodobnim udruženjima u Republici Srpskoj vlast namjerava ograničiti rad i označiti ih “stranim agentima” ukoliko se finansiraju iz evropskih ili drugih fondova. Iste te fondove koristi i sama vlast koja kroz ovaj zakon pokušava, pod krinkom transparentnosti, ograničiti rad nepodobnih udruženja, dok ne postoji ni minimum transparentnosti kod finansiranja “vladinih nevladinih organizacija”.

(transparentno.ba)

The post Vlasti u BiH podijelile 383 miliona KM za 12.200 udruženja, preko 1.800 povezano sa strankama first appeared on Gerila.info.

Naime, Dom naroda PSBiH je na sjednici 10.10.2024. godine razmatrao i usvojio Izvještaj Zajedničke komisije za administrativne poslove PSBiH za imenovanje sedam članova Komisije za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama BiH, a on će se 22.10. naći i pred zastupnicima Predstavničkog doma PSBiH. Na vrhu te liste, sa najvećim brojem bodova, našao se sekretar Zajedničke komisije za administrativne poslove PSBiH koja je ujedno i sprovodila samu konkursnu proceduru, te Domu naroda PSBiH dostavila navedeni Izvještaj.

Imenovanje osobe koja je u isto vrijeme kandidat na konkursu i obavlja funkciju u komisiji koja sprovodi navedenu konkursnu proceduru, čime se nalazi i sam u potencijalnoj situaciji sukoba interesa, otvara pitanje nepristrasnosti u procesu imenovanja, a posebno jer se radi o imenovanju u tijelo koje bi upravo trebalo da odlučuje o sukobu interesa nosilaca funkcija u institucijama BiH.

Štaviše, ovom odlukom se smanjuje ionako nizak stepen povjerenja javnosti i civilnog društva da su institucije u BiH spremne i voljne da se osigura nepristrasno donošenje odluka, spriječi i sankcioniše sukob interesa i situacije gdje se lični interes funkcionera potencijalno nalazi u suprotnosti sa javnim.

Novi Zakon o sprečavanju sukoba interesa u institucijama na nivou Bosne i Hercegovine je trebao biti jedan od ključnih reformskih iskoraka u borbi protiv korupcije, ali i na putu EU integracija, između ostalog zbog uvođenja Komisije koja je oslobođena političkog uticaja prilikom odlučivanja o sukobu interesa najviših zvaničnika.

Upravo iz tog razloga je od suštinskog značaja da se osigura nezavisnost Komisije a izbor njenih članova sprovede objektivno i nepristrasno.

(transparentno.ba)

The post Najbolje rangirani na konkursu za člana Komisije za odlučivanje o sukobu interesa sekretar komisije koja vrši izbor first appeared on Gerila.info.

Istraga koja je obustavljena protiv bivše uprave Rudnika Kreka Tuzla odnosi se na poslove vrijedne skoro milion KM a koje je bez tendera  ovo rukovodstvo podijelilo firmama Junuzović-Kopex, MHI KOMPANI i Cayenne company.

Transparency International u BiH je podnio krivičnu prijavu zbog ovog slučaja još 2019. godine, jer postoji osnov sumnje da su rukovodioci rudnika izbjegli javno nadmetanje za posao iznajmljivanja rudarske mehanizacije i dodijelili ga ovim firmama sklapanjem čak 149 direktnih sporazuma.

Kako se tada, po Zakonu, za istu stvar putem direktnog sporazuma moglo potrošiti samo do 6.000 KM godišnje,  a potrošeno je oko 950.000 KM, evidentno je da se radilo o otvorenom kršenju zakona u razmjerama koje TI BIH ni prije ni nakon toga nije zabilježio.

Nakon prijave TI BiH, Tužilaštvo TK otvorilo je istragu u ovom predmetu u julu 2022. godine, ali je godinu dana kasnije donijelo naredbu o obustavi istrage zaključivši da u svemu nema obilježja krivičnog djela jer su rukovodioci rudnika “prekršili zakon,” ali je to bilo “u interesu službe”.

Disciplinska prijava protiv tužioca

Ono što je posebno sporno jeste da postupajući tužilac u ovom slučaju godinu dana nije dostavio TI BiH-u tužilačku odluku, koju je bio dužan dostaviti podnosiocu prijave u roku od tri dana. Time je prijaviocu uskratio mogućnost izricanja pritužbe, a još je spornije što je odluka dostavljena tek nakon nekoliko upita i žalbe TI BiH zbog nedostavljanja informacije.

Nakon svega TI BiH je podnio prijavu Uredu disciplinskog tužioca Visokog sudskog i tužilačkog vijeća. TI BiH je i na tužilačku odluku izjavio pritužbu glavnom tužiocu Kantonalnog tužilaštva TK, jer su zanemarene bitne činjenice iz krivične prijave.

Naime, sumnju u okolnosti pod kojima je uprava ovog javnog preduzeća koje se nalazi u teškoj finansijskoj situaciji trošila milionska sredstva na iznajmljivanje mašina od privilegovanih privatnih kompanija iskazao je i Ured za reviziju institucija Federacije BIH.

Osim što su potvrdili navode TI BiH o nezakonitom cijepanju direktnih sporazuma, revizori su sumnjali i da uprava ne radi u interesu preduzeća jer se postavlja pitanje svrhe trošenja milionskih iznosa godišnje na iznajmljivanje tuđih mašina.

Za izvršene usluge samo od Junuzović Kopex (6.311.400 KM) Društvo je moglo nabaviti značajan broj rudarskih mašina koje su tražene tenderskom dokumentacijom, a neophodne su za obavljanje redovne djelatnosti Društva. Imajući u vidu da se Društvo nalazi u veoma teškoj finansijskoj situaciji, s jedne strane, i činjenicu da ima 2.431 zaposlenika i da treba raspolagati vlastitom rudarskom mehanizacijom radi obavljanja redovne djelatnosti, postavlja se pitanje opravdanosti i odgovornosti angažovanja tuđe mehanizacije i radnika, navodi se  u izvještaju ureda za reviziju.

Svoje mašine rashodovali, trošili milione na iznajmljivanje tuđih

Dodatnu sumnju na svrhu ulaganja tolikog novca u tuđu mehanizaciju stavlja Izvještaj Uprave JP „Elektroprivreda BiH“ Sarajevo januara 2021. godine, koji je za predmet imao analizu i utvrđivanje eventualne odgovornosti u RMU „Kreka“ za mašine predviđene za rashodovanje.

Navedeni izvještaj fokus stavlja na činjenicu da su od ukupno šest nabavljenih buldožera renomiranog proizvođača Liebherr čak tri  stavljena van upotrebe odmah po isteku garantnog roka, što je otvorilo dodatnu potrebu za iznajmljivanje tuđe mehanizacije.

U izvještaju se još navodi da je zaista malo vjerovatno da su se kvarovi na ovim mašinama desili samo 10 dana nakon isteka garantnog roka, te da je i u garantnom roku bilo značajnijih kvarova i veliki broj sati zastoja rada buldožere u vlasništvu rudnika.

Zbog svega se iskazala još veća potreba za iznajmljivanjem tuđe mehanizacije koja je nabavljana između ostalog i direktnim kršenjem Zakona o javnim nabavkama. Takođe je zanemarena i činjenica da je jedan od prijavljenih rukovodilaca već osuđen na godinu i po dana zatvora baš zbog saradnje sa Junuzović-Kopexom, jer je fiktivno prikazivao sate rada mašina ove firme.

Radi se o preduzeću koje godinama posluje sa rudnicima iz sastava Elektroprivrede BiH, a svojevremeno je direktor RMU Đurđević osuđen baš zbog spornih nabavki goriva od ovog dobavljača.  Zbog svega je po mišljenju TI BiH tužilaštvo trebalo cijeniti ove okolnosti prije izvođenja zaključka da je kršenje zakona “bilo u interesu službe” dodatno i zbog činjenice da nije predočena nezavisna analiza koja bi mogla opravdati ove navode.

The post Tužilaštvo TK obustavilo istragu zbog namještanja poslova u Rudnicima Kreka uz nevjerovatno obrazloženje first appeared on Gerila.info.

Po prijavama TI BiH strankama i kandidatima izrečeno je do sada 11 sankcija u iznosu od 43.000 KM, ali se one uglavnom odnose na preuranjenu kampanju. Sa druge strane, tempiranje i otvaranje javnih radova pred izbore i podjela jednokratnih novčanih pomoći građanima i dalje su dominantan oblik ponašanja javnih funkcionera u predizbornom periodu, a izmjene izbornog zakone nametnute od strane OHR-a i koje su trebale spriječiti zloupotrebu javnih resursa, u praksi do sada nisu dale rezultat.

To pokazuje i podatak TI BiH da su svi nivoi vlasti kroz jednokratne pomoći građanima u proteklih mjesec dana podijelili preko 29 miliona KM različitim kategorijama stanovništva. Sa druge strane TI BIH je objavio interaktivnu mapu gdje je locirao 350 primjera predizbornih radova koji su počeli ili završili u proteklih mjesec dana čija vrijednost iznosi 139 miliona KM.

Ipak Centralna izborna komisija (CIK) je do sada izrekla samo dvije sankcije za zloupotrebu javnih resursa, koje se odnose na nezakonito korišćenje sredstava komunikacije, dok po odredbi koja zabranjuje indirektnu kupovinu glasova kroz jednokratne novčane ili nenovčane pomoći građanima još niko nije sankcionisan.

“Razlog je taj što CIK sve isplate iz budžeta za koje vlasti tvrde da su planirane jer su isplaćene iz budžetskih stavki , smatra “redovnim subvencijama” i u tome ne vidi ništa sporno bez obzira što to nisu redovna mjesečna ili godišnja davanja nego jednokratna davanja najčešće od 50 ili 100 KM tempirana pred izbore. Zbog toga su odbačene brojne prijave TI BIH za zloupotrebu javnih resursa, iako su CIK-u dostavljeni jasni dokazi da se radi o davanjima koja su tempirana pred ove izbore i nisu se ranije isplaćivala”, kaže Ivana Korajlić, izvršna direktorica TI BIH.

TI BiH je već ukazao na brojne primjere gdje se isplate jednokratnih pomoći socijalnim kategorijama u Nevesinju i Istočnom Novom Sarajevu, organizovanje besplatnog izleta za penzionere od strane gradonačelnice Sarajeva, te podjela kartica za besplatan prevoz penzionerima od strane gradonačelnika Banjaluke, ne smatraju zloupotrebom javnih resursa. U slučajevima gdje su se stranke na društvenim mrežama promovisale preko infrastrukturnih projekata i socijalnih davanja, sankcije su izrečene protiv SDA, Naše stranke, SDP-a i SNSD-a ali samo za preuranjenu kampanju, dok je teško očekivati sa ovakvom praksom da će iko biti sankcionisan za zloupotrebu resursa.

Još se čeka odluka po prijavi protiv načelnika Lukavca koji je pred ove izbore prvi put uveo jednokratnu pomoć boračkim kategorijama od 100 KM, a Ljubuški i Tomislavgrad uvode jednokratna davanja za učenike od po 200 KM. Pored toga nastavljeno je i sa praksom funkcionerske kampanje, a od 161 događaja javnih institucija ili ustanova koja su pratili posmatrači TI BiH, na preko 73% prisutni su bili kandidati na lokalnim izborima, dok su na 16% događaja iznošene političke poruke, što je zakonom zabranjeno. Izdvajamo primjer koncerta organizovanog povodom dana opštine Čelinac na kojem su se okupljenim građanima obraćali kandidati SNSD-a za gradonačelnika Banjaluke i nosilac liste ove partije, a zbog izrečenih političkih poruka upućena je i prijava CIK-u.

Zabilježeno je i 18 primjera zloupotrebe djece u političke svrhe, a u jednoj od odluka CIK-a odbačena je prijava TI BiH protiv SNSD-a u Prnjavoru uz tvrdnju da se na materijalima koji su dijeljeni u prostorijama udruženja djece sa posebnim potrebama ne nalaze stranačka obilježja, iako se ista jasno vide na fotografijama.

Takođe, zabilježeno je i 12 primjera plaćenog oglašavanja institucija koje promovišu kandidate, te korišćenja sredstava komunikacije za izbornu kampanju. TI BiH je osim toga evidentirao i 21 primjer omogućavanja posebnih pogodnosti građanima koji se u najvećoj mjeri odnose na besplatne javne usluge, preglede, koncerte, putovanja i slično. Na osnovu prijave TI BiH, CIK je izrekao sankciju protiv Ujedinjene Srpske jer je odbornica ove stranke organizovala akciju besplatnih pregleda uz isticanje logotipa političke partije. Dva slučaja prijavljena su Regulatornoj agenciji za komunikacije i Vijeću za štampu zbog objavljivanja predizbornih anketa koje ne sadrže relevantne podatke kao i pravljenja uličnih anketa od strane medija koje se predstavljaju kao reprezentativan stav birača o kandidatima, što je zakonom zabranjeno.

TI BiH već dugo ukazuje da zloupotrebe javnih resursa daju neprimjerenu prednost pojedinim kandidatima na izborima, ali vlasti godinama nisu imale sluha da kroz izmjene zakonske regulative ovu pojavu adekvatno sankcionišu. Posljednjim izmjenama koje je nametnuo visoki predstavnik  uvedene su nove odredbe koje se tiču ponašanja stranaka i funkcionera u predizbornom periodu i zloupotrebe javnih resursa, ali zbog različitih tumačenja samih odredbi i nespremnosti da se ove pojave sankcionišu, zloupotreba resursa i dalje ostaje dominantno obilježje kampanje.

TI BIH poziva i građane da se uključe i putem aplikacije Reflektor prijave slučajeve kršenja izbornog zakona ili zloupotrebe javnih resursa u kampanji.

(transparentno.ba)

The post Transparency International: Značajno povećanje javne potrošnje pred izbore, izmjene Izbornog zakona nisu spriječile zloupotrebu javnih resursa first appeared on Gerila.info.

Sedam sankcija odnosi se na preuranjenu izbornu kampanju i to najviše zbog sponzorisanih oglasa na drušvenim mrežama, iznošenja programa stranke prije vremena  ili objava političkih partija koje su se javno hvalile projektima javnih organa. Tako su SNSD i SDA kažnjeni su sa po 3.500 KM zbog toga što su se na društvenim mrežama hvalili asfaltiranim ulicama i drugim projektima ali CIK nije smatrao da se ovde radi o zloupotrebi javnih resursa za političku promociju. Republička stranka Srpske (5.000), pokret Možemo bolje (4.000) i HNP (3.000) kažnjeni su zbog plaćenog oglašavanja prije početka izborne kampanja, dok je DNS dobio kaznu od 3.000 KM zbog iznošenja programa stranke prije vremena.

Ujedinjena Srpska dobila je sankciju od 3.000 KM jer je odbornica ove stranke na Palama Slavka Brezo organizovala akciju besplatnih PAPA testova ispred političke partije čiji logo se nalazio na promotivnim plakatima. CIK je smatrao da u njenoj objavi ima elemenata preuranjene kampanje, ali ne i obećavanja materijalne i druge koristi biračima.

Samo dvije kazne za zloupotrebu javnih resursa

Ipak, osim preuranjene kampanje CIK je do sada rijetko kažnjavao po novim odredbama Izbornog zakona koje se odnose na zloupotrebu javnih resursa. Po prijavama TI BiH izrečena je samo jedna sankcija i to načelnici opštine Jezero Snježani Ružičić koja je zloupotrijebila asfaltiranje puta od 160 metara za stranačku promociju, napisavši na  društvenim mrežama da “SNSD stigne asfaltom i do sela gdje se spajaju zemlja i nebo”!  Ipak u njenom slučaju ključno je bilo, po ocjeni CIK-a, to što je za promociju koristila službenu facebook stranicu opštine, pa je kažnjena po članu zakona koji zabranjuje zloupotrebu sredstava komunikacije za izbornu kampanju. U gotovu istom slučaju po prijavi drugog političkog subjekta, kažnjen je načelnik Banovića Bego Gutić jer je na službenoj staranici opštine objavio demanti. CIK je do sada po izvještaju zaprimio 33 prijave za zloupotrebu janvih resursa, a osim ove dvije sankcije i desetak koje još nisu riješene, gotovo su sve odbijene.

Asfaltiranje ulica i jednokratna novčana davanja i dalje su dominantan obrazac ponašanja kandidata, ali gromoglasno najavljene izmjene izbornog zakona koje je nametnuo OHR  do sada nisu dale gotovo nikakav efekat. Iako je zakonom jasno zabranjeno pružanje jednokratne novčane ili nenovčane pomoći građanima u ovom predizbornom periodu (osim ako to nije planirano u okviru redovnih budžetskih subvencija) po ovoj odredbi još niko nije sankcionisan.

Razlog je taj što CIK  sve isplate iz budžeta za koje vlasti tvrde da su planirane na različitim stavkama, smatra “redovnim subvencijama” bez obzira što to nisu redovna mjesečna ili godišnja davanja. Tako je odbačena prijava TI BiH zbog jednokratnog plaćanja maturske večeri u Nevesinju, jer je CIK u odluci naveo da su sredstva za ovu jednokratnu pomoć izdvojena “iz budžetske rezerve koja predstavlja dio planiranih sredstava budžeta”.  Jednokratne isplate maturantima iz budžeta opštine Istočno Novo Sarajevo takođe nisu smatrane zloupotrebom resursa jer je načelnik naveo da su sredstva planirana budžetom, a iz istog razloga odbačena je i prijava protiv gradonačelnice Sarajeva zbog finansiranja besplatnog izleta za penzionere iz opštine u kojoj će biti kandidat.  Besplatne kartice za prevoz penzionera koje se prvi put dijele u Banjaluci pred ove izbore po mišljenju CIK-a smatraju se “redovnim davanjima koja su realizovana i prethodnih godina” a nije bilo sporno ni to što se na promotivnim plakatima nalazi lični logo i parola gradonačelnika.

Po mišljenju TI BiH pod redovnim subvencijama mogu se smatrati samo one koje se isplaćuju redovno svakog mjeseca ili svake godine (npr. godišnji borački dodatak ili mjesečna socijalna davanja) ili druga davanja koja predstavljaju zakonsko stečeno pravo pojedinih kategorija. Ipak s obzirom na dosadašnju praksu CIK-a teško je očekivati da će po ovim odredbama iko biti sankcionisan uprkos brojnim jednokratnim isplatama pomoći građanima koje su tempirane pred izbore.

Brojni primjeri kampanje

Pored intenziviranja javnih radova i podjele jednokratne novčane pomoći, zabilježeni su i brojni slučajevi gdje su se političke stranke direktno promovisale kroz ove projekte ili kroz oglašavanje javnih ustanova i preduzeća.

SDS Кotor Varoš prijavljen za zloupotrebu resursa i preuranjenu kampanju jer je na stranicama javne ustanove „Centar za kulturu i informisanje“ promovisana lista ove stranke, a iz istog razloga prijavljen je i načelnik opštine Višegrad jer je njegova kandidatura ispred stranke objavljena na zvaničnoj stranici opštine. Takođe, u fabričkim novinama javnog preduzeća RITE Ugljevik objavljena je fotografija radnika sa kačketom na kom je logo NPS,  stranke iz koje dolazi generalni direktor tog preduzeća Diko Cvjetinović .

U ovim slučajevima postupci se još vode, kao i po prijavi protiv SNSD-ovih kandidata u Banjaluci, Vlade Đajića i Nikole Šobota, koji su vodili kampanju na manifestaciji “Кrajiško veče” gdje su dijelili majice sa promo natpisima „Svi za naše doktore“, a voditelj programa pozvao je okupljene da glasaju za njih. Niz ovih manifestacije organizovan je i pred prošle izbore i na njima su promovisani kandidati SNSD-a, a najavljeno je još nekoliko ovakvih skupova u Banjaluci koji bi trebali biti održani do Lokalnih izbora.

TI BiH je podnio i dvije prijave protiv HDZ-a koji se na društvenim mrežama hvalio infrastrukturnim projektima u Busovači finansiranim javnim sredstvima, dok je u Žepču zbog asfaltiranja 400 metara puta napisana i pjesma zahvale aktuelnom načelniku.

Takođe, premijer ZDК Nezir Pivić (SDA) prijavljen je zbog objave u kojoj zahvaljuje stranci u ime Vlade kantona i govori da su to prioriteti iz Izborne platforme stranke dok je Nedeljko Кerić, kandidat ispred SNSD u Tesliću prijavljen zbog ulične akcije mjerenja šećera u krvi koja je sadržala banere i promo materijale stranke.

Pored prijava CIK-u, dva portala iz Banjaluke prijavljena su Vijeću za štampu jer su objavili istraživanje javnog mnjenja suprotno Izbornom zakonu, odnosno bez naziva institucije ili imena lica koje je naručilo i platilo istraživanje i bez naziva i sjedišta institucije koja je sprovela istraživanje.

U svim ovim slučajevim postupci se i dalje vode, a TI BiH će nastaviti i u narednom periodu prijavljivati izborne nepravilnosti. TI BIH poziva i građane da se uključe i putem aplikacije Reflektor prijave slučajeve kršenja izbornog zakona ili zloupotrebe javnih resursa u kampanji.

transparentno.ba

The post Samo dvije kazne za zloupotrebu javnih resursa, CIK najviše kažnjava preuranjenu kampanju first appeared on Gerila.info.

U tužilačkoj odluci navodi se da Zakonom nije jasno i nedvosmisleno definisana obaveza da ga primjenjuju i javna preduzeća koja posluju na komercijalnoj osnovi, a da Agencija za javne nabavke (AJN) odbija dati jasno tumačenje.

“Imajući u vidu takvo činjenično stanje te ponovo ističući suzdržanost Agencije za javne nabavke da se jasno i eksplicitno izjasni da li je privredno društvo Sarajevoputevi d.d. bilo obveznik primjene Zakona o javnim nabavkama jedini zaključak koji se u ovom trenutku može donijeti jeste da se prijavljena kretala u okviru svojih ovlašćenja, uključujući i ovlašćenje da utvrdi da li je ovo privredno društvo bilo u obavezi da provodi postupke javnih nabavki. Tužilaštvo na ovom mjestu ističe manjkavost takvog sistema i potrebu donošenja propisa kojim bi se ova materija definisala jasno i nedvosmisleno”, navodi se u tužilačkoj odluci.

TI BIH je izjavio pritužbu na ovu odluku jer nekažnjavanje ovakvih pojava može imati dugoročne posljedice s obzirom da su i Ceste d.d. Mostar nedavno donijele sličnu odluku i prestale provoditi tendere a ovakve poteze mogu povući i druga javna preduzeća.

U BiH postoji preko 3000 ugovornih organa, od čega preko 450 javnih preduzeća koja provode ovaj zakon, među kojima se nalaze i rudnici, građevinska, komunalna i putarska preduzeća. Zato Sarajevoputevi definitivno ne mogu biti izuzetak posebno jer je Vlada FBiH u ranijem periodu donosila odluke kojima je zaduživala upravitelje cesta da ovom društvu osiguraju ustupanje poslova održavanja cestovne mreže, neposredno bez nadmetanja. Po mišljenju TI BIH, zakon je jasno propisao da javno preduzeće koje nema sticanje profita kao osnovni cilj, nema konkurenciju na tržištu, a država može intervenisati radi sprečavanja komercijalnog pritiska, nema komercijalni ili industrijski karakter i ima obavezu daprimjenjuje Zakon o javnim nabavkama.

To je i mišljenje Ureda za reviziju institucija FBiH koji je u ranijem izvještaju naveo da učešće državnog kapitala u Sarajevoputevima iznosi 77,32%, a da vlast vrši  nadzor nad upravljanjem i imenuje više od polovine članova uprave.

“Iz navedenog proizilazi da se Zakon o javnim nabavkama odnosi na DD „Sarajevoputevi“ Sarajevo, i da je ono dužno primjenjivati ovaj Zakon”, navedeno je u revizorskom izvještaju 2018. Godine. Od 2019. Sarajevoputevi primjenjuju Zakon o javnim nabavkama i provode tendere što je i konstatovano u prošlogodišnjem revizorskom izvještaju kao ispunjena preporuka.  

Ceste d.d, Mostar već godinu dana ne primjenjuju zakon

TI BiH je i ranije upozoravao da ovakav slučaj može dovesti do lančane reakcije, a svakako zabrinjava činjenica da je i skupština javnog preduzeća Ceste d.d. Mostar donijela sličnu odluku da prestane primjenjivati Zakon o javnim nabavkama.

O svemu je obaviještena i AJN, a prema podacima sa portala javnih nabavki, tenderi se ne provode duže od godinu dana. Gotovo ista argumentacija navodi se i u odgovoru uprave Cesta d.d. Mostar dostavljenom na adresu TI BiH gdje se tvrdi da preduzeće ne obavlja djelatnost od javnog interesa, da ima komercijalni karakter i da nema monopol na tržištu, jer do poslova održavanja cestovne infrastrukture dolazi na javnim nadmetanjima pa stoga nije dužno provoditi tendere.

TI BIH smatra da ovakav stav pravosudnih institucija i nedorečenost mišljenja AJN potencijalno može dovesti do niza sličnih odluka javnih preduzeća koja mogu nesmetano prestati sa provođenjem tendera, čime bi se otvorio ogroman prostor za korupciju i izvlačenje novca iz javnog sektora.

transparentno.ba

The post Sve više javnih preduzeća prestaje provoditi javne nabavke. Tužilaštvo smatra da to nije krivično djelo?! first appeared on Gerila.info.

Zbog toga je Transparency International uputio 10 novih prijava Centralnoj izbornoj komisiji a interesantno je da su firme koje su uručile donacije partijama u prošloj godini od države dobile preko 55 miliona maraka ugovora. Takođe od 2000 donacija fizičkih lica 40% priloga dale su osobe koje obavljaju neku od javnih funkcija.

Donacije kao poslovna strategija: Funkcioneri i firme investiraju u politiku

Finansijski izvještaji političkih stranaka za 2022. godinu potvrdili su da stranke i dalje prikrivaju stvarne iznose sa kojima raspolažu, ali i da su firme koje su uručile donacije partijama u prošloj godini od države dobile preko 55 miliona maraka ugovora, kao i da je 40% priloga fizičkih lica došlo od osoba koje obavljaju neku od javnih funkcija.

Analiza godišnjih izvještaja koje je objavila Centralna izborna komisija BiH pokazuju da stranke, pored budžeta iz kojih su dobile 19,4 miliona KM, finansiranje u izbornoj godini uglavnom temelje na prilozima fizičkih lica od kojih su dobili preko 2.000 donacija vrijednosti 5.843.000 KM, što je za 3 miliona maraka više nego 2020. godine i ubjedljivo je najveći iznos donacija koji su stranke do sada prikazale u jednoj godini.

Funkcioneri glavni donatori

Osim vrtoglavog rasta priloga pojedinaca, TI BiH je, zahvaljujući podacima iz registara javnih funkcionera, preduzeća i ustanova identifikovao preko 800 osoba koje obavljaju neku javnu funkciju u organima izvršne ili zakonodavne vlasti, ili su članovi uprava javnih preduzeća i ustanova, a koji su donirali sredstva strankama i ti prilozi čine 40% od ukupnog broja donacija koje su stranke dobile od fizičkih lica.

Tako je Nenad Nešić, predsjednik DNS-a i trenutni ministar u Savjetu ministara BiH, prema izvještaju DNS, svojoj stranci donirao preko 32.000 KM, što je iznad 15.000 KM koliko dozvoljava Zakon o finansiranju političkih partija. Osim njega, nedozvoljen iznos donirali su i Adna Bešić koja je stranci Za nove generacije donirala ukupno 15.225 KM zatim Aleksandar Stevanović, koji je stranci Pokret uspješna Srpska donirao 17.900 KM kao i Milan Šuvak, koji je Narodnoj partiji Srpske, čiji je predsjednik narodni poslanik Darko Banjac, donirao 19.990 KM.

Inače, Milan Šuvak je vlasnik firme „Šumil“ d.o.o. koja je za različite radove na Bolnici „Mlječanica“, čiji je direktor upravo Darko Banjac, dobila preko 18 miliona KM vrijednosti ugovora o javnim nabavkama, dok je njegova stranka, NPS, propustila da podnese finansijski izvještaj nakon izbora i ovo je prvi put da se javnost upoznaje sa načinom kako se ova partija finansira.

Posebno se ističe činjenica da se među donatorima nalaze direktori i članovi uprava javnih preduzeća i ustanova, a veliki je broj i direktora i članova Školskih odbora osnovnih i srednjih škola. Ovo potvrđuje rasprostranjenost problema političkog uticaja na cjelokupan javni sektor, naročito na obrazovni sistem, na šta TI BiH odavno ukazuje i zbog čega je i pokrenuta inicijativa Političari izađite sa časa koja za cilj ima depolitizaciju škola i obrazovnih ustanova.

Daju priloge pa dobijanju tendere

Osim privatnih, uočen je i porast priloga pravnih lica, te su stranke u svojim izvještajima prikazale donacije od 170 firmi, a analiza podataka Agencije za javne nabavke BiH pokazuje da je preko 70 tih preduzeća u toku prošle godine sklapalo ugovore o javnim nabavkama čija ukupna vrijednosti prelazi 55 miliona KM.

Navedeni iznos donacija je vjerovatno i veći jer su stranke, kao i prethodnih godina uglavnom umanjivale ili prikrivale donacije od pravnih lica, pa su u svojim izvještajima zbirno prikazale 620 hiljada KM što je tek 2,1 % ukupnih prihoda političkih stranaka u 2022. godini, i taj iznos je manji od prihoda koje su stranke ostvarile od svoje imovine i koji iznose 639 hiljada KM.

Tako, na primjer, stranke SNSD i A-SDA i dalje tvrde da nisu dobile niti jednu marku od privatnih firmi dok je većina velikih partija, za razliku od prethodnih godina, prijavila donacije pravnih lica, a zbog uočenih kršenja Zakona o finansiranju političkih stranaka TI BiH je podnio prijave Centralnoj izbornoj komisiji BiH.

Prijava je, između ostalih, upućena protiv SDP-a čiji je sponzor „S.E-SARAJKA“ doo iz Živinica, po podacima Agencije za javne nabavke, u toku 2022. godine dobila 38 ugovora čija ukupna vrijednosti prelazi 4,5  miliona KM, pri čemu je samo od uprave Grada Živinice dobila nekoliko desetina ugovora vrijednih preko 2 miliona KM. Sličan primjer je sa jednim od sponzora SDA, firmom „GREEN OIL“ D.O.O. koja je u prošloj godini potpisala ugovore vrijednosti preko 9 miliona KM dok je samo na jednom tenderu nabavke dizel goriva za dobila 4 miliona KM.

Firma „KOP I KO“ d.o.o. koja se pojavljuje kao donator već pomenute SDP ali i Pokreta demokratske akcije takođe je dobitnik nekoliko tendera vrijednih preko 700 hiljada KM a nedozvoljene donacije prikazala je i DNS koja je dobila prilog od preduzeća „DBS“ d.o.o. čiji poslovi sa državom prelaze 220 hiljada KM u 2022. godini, što je nekoliko puta iznad dozvoljenog.

TI BiH je prijavio ukupno 10 partija koje su prikazale donacije od firmi koje su sklapale poslove sa organima izvršne vlasti vrjednije od 10.000 KM u jednoj godini, što Zakon o finansiranju političkih stranaka izričito zabranjuje. Ono što je bitno naglasiti da se ova zabrana ne odnosi na poslove sa javnim preduzeća i ustanovama a TI BiH se već dugo zalaže za unapređenje regulative iz ove oblasti kako bi se u potpunosti onemogućilo da stranke dobijaju donacije od firmi koje dobijaju ugovore o javnim nabavkama.

Interesantno je da se među donatorima političkih partija u izvještajima navode i druge partije pa je tako stranka Dragana Čavića, Narodni demokratski pokret donirala 45.000 KM Socijalističkoj partiji, na čijoj listi se Čavić nalazio kao kandidat. Na sličan način je i Narodna partija srpske prikazala donaciju opštinskog odbora SNSD Brčko u iznosu od 5.700 KM što po sebi nije nedozvoljeno ali nameće niz pitanja o prirodi i motivima ovakvih transakcija.

Pokloni, dugovanja i neplaćene obaveze

Stranke su ovaj put prikazale relativno velike iznose poklona i nenovčanih donacija i to u vrijednosti od skoro 290 hiljada maraka a posebno je zanimljiv izvještaj SNSD-a u kom su nastupi Svetlane Ražnatović i Ace Lukasa na završnoj tribini ove stranke prikazani kao poklon u vrijednosti od 18,5 hiljada maraka koje je stranka dobila od ovih estradnih umjetnika.

Osim prihoda koji su u prošloj godini iznosili 29,5 miliona KM stranke su u 2022. godini u finansijskim izvještajima prikazale 9,9 miliona KM duga što je najviše od 2018. godine i taj iznos raste u kontinuitetu budući da se obaveze prenose iz ranijih perioda.

Tako Demokratska Fronta firmi Ascanius Media duguje još 129 hiljada KM od ukupno 694.458 KM neizmirenih obaveza koje se vuku od iz 2018. godine. Ista firma ima nenaplaćenih potraživanja od stranke Za nove generacije za usluge koje su nastale prošle godine a zanimljivo je da je ovo preduzeće od 2018. godine naplatilo preko 265 hiljada maraka za usluge medijske promocije od raznih organa vlasti i javnih preduzeća putem sistema javnih nabavki.

Sličan primjer je i sa preduzećem „SAMAS“ doo iz Sarajeva kom stranke NiP i DF duguju po 31 hiljadu KM dok od SDA potražuje još 17 hiljada maraka. Ova firma, kojoj stranke duguju ukupno 80 hiljada KM je kao ponuđač pobijedila na tenderima vrijednim 1,6 miliona KM i to od ugovornih organa čije sjedište se nalazi u Sarajevskom kantonu.

Stranke su prikazale zbirni dug od 1,9 miliona KM prema pružaocima medijskih, marketinških usluga i agencijama za promociju i oglašavanje što je oblast od posebnog značaja budući da je, po rezultatima praćenja izborne kampanje prošle godine TI BiH ukazao da su stranke značajno umanjile stvarne iznose potrošene na oglašavanje i izbornu promociju.

Osim privatnim dobavljačima stranke imaju dugove i prema javnim preduzećima, ustanovama, jedinicama lokalne samouprave i drugim javnim organima u iznosu od skoro 517 hiljada konvertibilnih maraka a posebni je zanimljiv podatak da stranke duguju 533 hiljada KM na ime neizmirenih poreza i doprinosa za lična primanja, iako su iz budžeta dobile preko 19 miliona KM u prošloj godini.

SDA je prijavila 262 hiljade KM neizmirenih dugovanja za plate zaposlenima a ova stranka je među najvećim dužnicima te se sa 1,2 miliona nalazi iza SDP koji ima ubjedljivo najveći iznos dugovanja u iznosu od 1,8 miliona a slijede ih PDP (740 hiljada KM), NiP (702), HDZ 1990 (698), SNSD (558), SDS (422), DF (377), Socijalistička partija (290) i Naša stranka (282 hiljade KM) te ostale stranke.

Ovakvi nalazi potvrđuju opravdanost inicijative TI BIH za što hitnije promjene Zakona o finansiranju političkih partija, čija manjkavost omogućava strankama da prikrivaju svoje stvarne finansijere i iznose prihoda sa kojima raspolažu, i umanjuju iznose dobijene iz nedozvoljenih izvora finansiranja.

(transparentno.ba)

The post Kako stranke finansiraju kampanju: 19,4 miliona iz budžeta, velike donacije javnih funkcionera i privatnih firmi koje posluju sa državom first appeared on Gerila.info.

Informacije o ovom slučaju CIK-u je podnio Transparency International u BiH na osnovu podataka o letovima helikoptera koji su tada bili javno dostupni. Podaci su pokazali da su se termini polijetanja i slijetanja helikoptera podudarali sa vremenom održavanja skupova SNSD-a, a TI BIH je tada u javnost iznio podatak  da je za samo prvih deset dana izborne kampanje helikopter Vlade RS sedam puta letio na predizborne skupove SNSD-a.

U objavljenom revizorskom izvještaju SNSD-a navodi se da je stranka morala prijaviti nenovčanu donaciju od Helikopterskog servisa s obzirom na to da nije platila troškove prevoza funkcionera svoje partije na predizborne skupove. Iz Predsjedništva BiH CIK-u su dostavili naloge za letove i tvrdili su da su oni korišteni u svrhu obavljanja javne funkcije člana Predsjedništva BiH i poslova iz njegove nadležnosti.

———————————————————————

Izvještaj CIK BiH: Dan planiranog polijetanja i odredište planiranog leta helikoptera navedeno na svakom od naloga odgovara datumu i lokaciji održavanih predizbornih skupova koji su navedeni u prijavi protiv Saveza nezavisnih socijaldemokrata. S obzirom da politička stranka SNSD nije snosila dio troškova za korištenje prevoznog sredstva Helikopterskog servisa Republike Srpske radi javnog skupa, koji je član Predsjedništva BiH i predsjednik ove političke stranke iskoristio za promovisanje stranke za Lokalne izbore 2020. godine, SNSD je ostvario nenovčanu donaciju javnog servisa, koja je političkim strankama zabranjena u skladu sa odredbama iz člana 8. stav (1) Zakona o finansiranju političkih partija.

———————————————————————

U revizorskom izvještaju još se navodi da je SNSD pokušao osporiti revizorske nalaze da je ova partija ostvarila nenovčane donacije od Helikopterskog servisa RS, ali nisu dostavili nove dokaze ili informacije, pored onih koje je Služba za reviziju ranije pribavila, tako da primjedbe nisu uvažene.

Helikopter u vlasništvu Republike Srpske tada je letio u Bratunac, Bijeljinu, Sarajevo, Trebinje, Brčko, Modriču i Teslić a slična situacija bila je i ranijih godina.

TI BiH se u ranijim izbornim kampanjama obraćao Helikopterskom servisu RS sa zahtjevom za informacije u vezi sa svrhom korišćenja helikoptera, ali je u odgovoru dobio objašnjenje da se pri korišćenju helikoptera posmatra samo koja lica imaju pravo na korišćenje istog, dok Helikopterski servis ne kontroliše samu svrhu prevoza. TI BiH stoga već godinama upozorava na potrebu jasnijeg zakonskog regulisanja i uvođenja ograničenja na korišćenje javnih resursa u stranačke svrhe i u svrhu predizborne promocije.

The post CIK: Helikopterski servis RS o trošku građana vozio Dodika na predizborne skupove! first appeared on Gerila.info.

S obzirom na to da TI BIH nije imao podatke o troškovima oglašavanjа na portalima i platformi YouTube, štampanja i distribucije reklamnog materijala kao i brojnih drugih vidova oglašavanja, stranke su morale prijaviti daleko veće iznose jer je monitoring TI BIH uključivao samo četiri komponente.

Ipak SNSD je prijavio 1,54 miliona KM ukupnih troškova kampanje, iako je TI BIH procijenio da je ova stranka samo na bilborde, oglase u medijima, na Facebooku i predizborne skupove potrošila najmanje 2 miliona KM. Tako je SNSD je prijavio oko 150.000 KM troškova predizbornih skupova, a podatak je nerealan ako se uzme u obzir da su samo na završnom skupu te stranke u Banjaluci nastupala Svetlana Ceca Ražnatović čiji je nastup, poređenja radi, Olimpijski centar Jahorina 2018. godine platio 78.000 KM.

SNSD ni ranijih godina po nalazima revizora CIK-a nije imao dokaze o plaćanju njenih usluga, a ove godine na skupovima te stranke nastupali su i druge estradne zvijezde. Posmatrači TI BIH ispratili su 99 većih skupova SNSD-a čija je vrijednost sa uslugama hrane, pića, muzike, zakupa prostora, iznajmljivanja opreme i šatora iznosila, prema procjeni TI BIH, najmanje 850.000 KM. Stvarni troškovi kampanje SNSD-a značajno premašuju prihode koje ova stranka prikazuje a koji iznose 1,8 miliona KM i u njima nije prikazana ni jedna marka donacije privatnih preduzeća.

SDA je prikazala 1,5 miliona troškova kampanje što je za oko 220.000 manje od onoga što je utvrđeno monitoringom TI BIH, a značajno manje iznose od utvrđenih prijavili su PDP i SDS posebno kod oglašavanja u medijima i organizacije predizbornih skupova.

Ujedinjena Srpska, DEMOS i Socijalistička partija nisu prikazale ni jednu marku troškova predizbornih skupova, iako su posmatrači TI BIH ispratili preko 70 skupova ovih stranaka. US i SP takođe nisu prijavili ni jednu marku troškova internet oglašavanja iako su po javno dostupnim podacima potrošile značajne iznose na Facebook oglase. Značajno manje troškove od uočenih prijavili su još DNS i HDZ 1990.

Od ostalih partija najveće troškove kampanje u svojim izvještajima iskazali su SDP, NIP, SBB, Naša stranka i HDZ BIH, a prijavljeni iznosi su veći od procjene TI BIH s obzirom da je monitoring TI BIH obuhvatio samo četiri segmenta troškova kampanje. Ipak kada se pogledaju pojedine stavke vidljivo je da je SDP prijavio manje troškove oglašavanja u medijima nego što je procijenila media monitoring agenciја koju je angažovao TI BIH.

Stranka za BiH prijavila je 427.000 KM troškova izborne kampanje iako je samo par dana pred izbore demantovala podatke TI BIH da je potrošila oko 420.000 i tvrdila da je taj iznos svega 106.000 KM. Na kraju je prijavila cifru koja se približno podudara sa podacima TI BIH ali je interesantno da je ta brojka znatno veća od ukupnih prihoda sa kojima ova stranka raspolaže a koji iznose oko 299.000 KM. Sudeći po izvještaju SBIH još nije platila troškove kampanje jer je iskazala dugove od preko 390.000 KM od kojih je najveći dio nastao upravo ove godine.

Brojne stranke nisu mogle objasniti iz kojih izvora su finansirale kampanju! 7 stranaka nije podnijelo izvještaj CIK-u, dok 26 nije prikazalo ni jednu marku troškova kampanje. Značajno je istaći da izvještaje nisu podnijele BHI Fuad Kasumović i Platforma za progres koje su prema procjeni TI BIH potrošile najmanje 43 odnosno 32 hiljade KM na bilborde, Facebook oglase i predizborne skupove.

Takođe, Narodna partija Srpske NPS Darko Banjac koja je nakon izbora postala parlamentarna stranka, nije ni podnijela finansijski izvještaj tako da nema objašnjenja iz kojih izvora je ova stranka finansirala kampanju koja je po procjeni TI BIH 230.000 KM. Bitno je istaći da ni pokret Uspješna Srpska koji je sa NPS-om nastupio u koaliciji, u podnesenom izvještaju nije prijavio ni jednu marku troškova kampanje, iako su posmatrači TI BIH zabilježili bilborde ovog pokreta vrijedne oko 24.000 KM.

Zbog svega navedenog, TI BIH se zalaže za unapređenje Zakona o finansiranju političkih partija kako bi se poboljšala transparentnost i uvela veća kontrola, jer postoje brojni dokazi da se računi političkih partija na kraju plaćaju javnim novcem. CIK je za ove izbore izmijenio obrasce na kojima se prijavljuju troškovi kampanje tako da su stranke prvi put odvojeno prikazale troškove internet oglašavanja.

Stranke su prijavile 933 hiljade KM, a javno dostupni podaci Facebook-a pokazuju da su stranke i kandidati samo na ovoj platformi potrošile oko 491.000 KM na političko oglašavanje. Kako podaci za ostale platforme nisu dostupni nije moguće ni provjeriti tačnost ovih podataka.

Takođe, problem predstavlja i činjenica da veliki broj medijskih kuća nije dostavio RAK-u cijene političkog oglašavanja koje su znatno veće od komercijalnih po kojima je media monitoring agencija za potrebe TI BIH radila procjenu troškova oglašavanja u medijima.

(transparentno.ba)

The post Stranke prijavile 11,3 miliona KM troškova kampanje! Osam partija prikrilo najmanje 1,5 miliona KM troškova first appeared on Gerila.info.