Koalicija „Pod lupom“ koja sprovodi misiju građanskog, nestranačkog posmatranja Lokalnih izbora u BiH predstavila je Prvi preliminarni izvještaj dugoročnog posmatranja Lokalnih izbora 2024. godine.

Koalicija „Pod lupom“ je u periodu od 22.7. do 1.9.2024. zabilježila ukupno 710 izbornih nepravilnosti. Najveći broj nepravilnosti se odnosi na zloupotrebu javnih sredstava i resursa (223 slučaja) i nepravilnosti pri formiranju biračkih odbora (210 slučajeva). Ostale nepravilnosti se odnose na: preuranjenu izbornu kampanju (93 slučaja), propuste u radu lokalnih izbornih komisija (67 slučajeva), nepravilnosti u radu medija (39 slučajeva), pritiske na birače (24 slučaja) i različite druge oblike izbornih nepravilnosti (54 slučaja).

Do sada je identifikovano da 30 političkih subjekta krši izborna pravila, a najveći broj nepravilnosti se odnosi na političke subjekte: SNSD (71), SDA (46), HDZ BiH (36), SDS (35) i SDP (29).

Iz Koalicije „Pod lupom“ upozoravaju na veliki broj nepravilnosti koje se odnose na formiranje biračkih odbora. Zabilježen je čak 181 slučaj gdje postoji sumnja na stranačku infiltraciju na pozicije predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora koji prema posljednjim izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH ne smiju biti povezani sa strankama.

“Postaje očigledno da političke stranke nemaju namjeru odustati od apsolutne kontrole biračkih odbora bez obzira na jasna izborna pravila. Mehanizam koji im omogućava manipulaciju izbornim rezultatima je još uvijek aktivan, i vidimo, iz do sada obrađenih slučajeva, da se na listama kandidata nalaze stranački ljudi koji su bili prethodno kandidati na izborima ili članovi biračkih odbora ispred stranke, ili stranački aktivisti ili čak članovi uže porodice onih koji ulaze u izbornu utrku”, navode iz Koalicije „Pod lupom“.

Pozvali su i CIK BIH da u svim dokazanim slučajevima odmah ukloni stranačke osobe sa liste kandidata za nestranačke predsjednike i njihove zamjenike i izrekne im predviđene sankcije za protivzakonito djelovanje, te da o navedenim slučajevima upozna nadležna tužilaštva u svrhu daljnjeg procesuiranja.

Takođe, iz Koalicije „Pod lupom“ naglašavaju da Centralni birački spisak (CBS) još uvijek nije dostupan javnosti. Prema posljednjim izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, javnost ostvaruje pravo uvida u izvode iz CBS-a putem internet-stranice CIK-a, što do danas nije urađeno. Koalicija „Pod lupom“ je stava da se radi o kršenju zakona i da još uvijek nije moguće raditi analize da se ispita postoje li manipulacije biračkim spiskovima i u kojoj mjeri.

Na osnovu svih ovih nalaza, Koalicija „Pod lupom“ je podnijela 193 prijave CIK-u koje se odnose na preuranjenu izbornu kampanju, zloupotrebu javnih sredstava i resursa i nepravilnosti u formiranju biračkih odbora. CIK je na osnovu prijava Koalicije „Pod lupom“ do sada izrekao 43 sankcije, i to 55.300 KM novčanih kazni, te je 29 osoba uklonjeno do sada sa liste kandidata za nestranačke predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora.

S obzirom na to da sutra zvanično počinje izborna kampanja iz Koalicije „Pod lupom“ su pozvali sve stranke i kandidate da se strogo pridržavaju svih propisa koji regulišu izbornu kampanju i da ne pribjegavaju zapaljivoj retorici pri vođenju kampanje. Najavili su da će raditi i monitoring izborne kampanje i da neće tolerisati bilo kakve oblike nepravilnosti ili kršenja zakona, te da će aktivno raditi na njihovom otklanjanju i prijavama ka nadležnim institucijama.

Iz Koalicije “Pod lupom” su također podsjetili da se građani/ke mogu prijaviti za nestranačke posmatrače/ice izbornog dana, kao i prijaviti sve izborne nepravilnosti Koaliciji „Pod lupom“, putem besplatnog telefona 080 05 05 05 ili putem dostupnih online obrazaca na www.podlupom.org.

(podlupom.org)

The post Stranke ne žele odustati od apsolutne kontrole nad biračkim odborima, birački spisak još nije javan first appeared on Gerila.info.

Centralna izborna komisija (CIK) prvi put je javno objavila detalje o prijavama izbornih nepravilnosti za preuranjenu izbornu kampanju, nakon izmjena Izbornog zakona koje je u martu nametnuo visoki predstavnik.

Osim detalja o prijavi, CIK se odlučio javno objaviti i identitete prijavitelja.Takvo postupanje najviše izborne institucije za Damjana Ožegovića iz Transparency Internationala u BiH sporno je iz više razloga.

“Prvenstveno jer građani, nesvjesni svih okolnosti, mogu trpjeti odmazdu, diskriminaciju ili druge štetne radnje“, smatra Ožegović.

CIK je objavio listu prigovora na preuranjenu kampanju s više od 200 prijava. Polovinu su podnijele političke stranke, a ostale su podnosili građani. CIK je odlučio objaviti identitete svih prijavitelja, osim onih šest koji su izričito tražili anonimnost.

Jedan od prijavitelja sa spiska je Detektoru rekao da je već tražio da se njegovi podaci uklone sa stranice CIK-a, dok nekoliko drugih nisu željeli javno govoriti o objavi njihovih podataka.

Uz podatke o imenu i prezimenu te opštini gdje se nepravilnost desila, nije teško – uz pomoć društvenih mreža – doći do osoba koje su prijavile nepravilnosti.CIK se ne trudi dovoljno zaštititi identitete prijavitelja, smatra Hasan Kamenjaković iz organizacije “Pod lupom”.

“Uloga građana je neprocjenjiva jer su građani ti koji najbolje znaju šta se dešava u njihovim lokalnim sredinama i imaju određenu moć u svojim rukama”, objašnjava on.

Koalicija za slobodne i poštene izbore “Pod lupom“, osim posmatračke uloge u izbornom danu, svakodnevno prati predizborni proces i prijavljuje nepravilnosti koje uvide sami ili im građani prijave. Kamenjaković kaže da je CIK i ranije imao sličan problem.

“Dešavalo se i u prethodnom izbornom ciklusu da CIK uz anonimnu prijavu izborne nepravilnosti navede ime i prezime prijavitelja. Sada se to također ponavlja jer, po posljednjim izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, CIK mora javno objaviti registar prigovora i žalbi“, objašnjava Kamenjaković.

U izmjenama Zakona predviđeno je da CIK blagovremeno objavljuje informacije o podnesenim prigovorima, žalbama i svojim odlukama, ali i vodi poseban registar ovih prijava.

Način na koji će to raditi, visoki predstavnik ostavio je CIK-u.

Članovi Komisije koje je kontaktirao Detektor nisu željeli govoriti o načinu na koji objavljuju podatke građana.

Odgovarajući na pismeni upit Detektora, iz CIK-a su objasnili da je odredbama Izbornog zakona propisano da se prigovor dostavlja svim stranama navedenim u prigovoru, a to podrazumijeva i sve što je navedeno u prijavi, kao što su identitet ili kontakt-podaci.

“Osim ukoliko prijavitelj insistira da njegova prijava bude anonimna, u tom slučaju se podaci koji se tiču identiteta i e-mail adrese na neki način zaštite“, naveli su u odgovoru.

Ovakva odredba bi mogla odvratiti građane od želje da prijavljuju i ukazuju na izborne nepravilnosti zbog straha da mogu biti izloženi posljedicama, smatraju sagovornici koji imaju iskustvo praćenja izbora.

“Objavljivanje podataka prijavioca prijavljenim političkim subjektima – i ne samo prijavljenim već cjelokupnoj javnosti, jer se ti podaci javno čitaju na sjednicama koje se uživo prenose –  sporno je iz više razloga, a prvenstveno jer građani, nesvjesni svih okolnosti, mogu trpjeti odmazdu, diskriminaciju ili druge štetne radnje“, smatra Ožegović.

Prema izmjenama Izbornog zakona BiH iz marta ove godine, preuranjenom kampanjom se smatra svaka radnja iz kampanje u periodu od raspisivanja izbora do perioda zvaničnog početka izborne kampanje, odnosno od maja do septembra – kada zvanično počinje kampanja. Do tada je strankama, kandidatima i njihovim pristalicama zabranjeno upoznavanje birača i javnosti s programom i kandidatima političkih subjekata za predstojeće izbore.

Ako kandidat ili simpatizeri stranke promovišu kandidate ili program stranke za izbore u ovom periodu, mogu biti kažnjeni do 30.000 maraka.

CIK je u prethodnom periodu donio odluku za više od 20 slučajeva u kojima je izrekao kazne, ali su najčešće one najniže – od 3.000 maraka. Samo je po jedna kazna od četiri, pet i šest hiljada maraka.

CIK do danas nije izrekao najvišu kaznu za preuranjenu kampanju.

Koalicija “Pod lupom“ svake godine poziva i ohrabruje građane da prijave sve izborne nepravilnosti koje uoče, pa i preuranjenu kampanju ove godine, ali rade i na tome da svaki građanin bude posmatrač izbornog procesa zbog jačanja integriteta izbora.

Kamenjaković kaže da je Koalicija do sada dobila blizu 2.000 prijava građana koje su uočili na prethodnim ciklusima i da je njihov rad jako važan za fer i poštene izbore.

“Zahvaljujući anonimnim prijavama građana prema Koaliciji ‘Pod lupom’, na osnovu onih gdje je bilo elemenata kršenja izbornih pravila, politički subjekti su se suočili sa sankcijama“, kaže on.

Podsjeća da mehanizam anonimnosti mora biti zakonom osiguran i provodiv u praksi, kako građane ne bi odvratio od njihove uloge u promatranju i prijavljivanju nepravilnosti.

“Ukoliko se uspostavi funkcionalan mehanizam anonimnih prijava, to može ohrabriti građane da prijavljuju izborne nepravilnosti bez straha, čime će se broj prijava povećati, i osigurati slobodniji i pošteniji izbori“, dodaje Kamenjaković.

Prema iskustvima Transparencyja, jedne od najaktivnijih organizacija koje prate izborni proces i koja aktivno analizira i prijavljuje izborne nepravilnosti te ima iskustvo s problemom zaštite anonimnosti građana kroz prijave, građani još uvijek ne vjeruju dovoljno mehanizmima CIK-a.

“Transparency International jeste imao dosta susreta s ovom praksom i to na način da su se građani, koji znaju da će njihovi podaci biti javno objavljeni ili se toga pribojavaju, obraćali našoj organizaciji s molbom da proslijedimo njihovu prijavu Centralnoj izbornoj komisiji“, kaže Ožegović.

On dodaje da je prijava putem organizacija poput Transparencyja jedan od načina lakšeg prijavljivanja građanima jer im garantuje sigurnost, ali ona nikada neće biti bolja od direktnog prijavljivanja CIK-u.

“Direktno prijavljivanje CIK-u bi trebalo biti prioritet i na taj način da se pojednostavi i ubrza – radi i institucija i građana – ali, nažalost, stanje stvari očigledno nije takvo“, kazao je Ožegović.

Dodaje da je uloga građana u procesu ukazivanja na nepravilnosti nezamjenjiva i važno je štititi njihova prava. Praksa otkrivanja njihovog identiteta u slučajevima gdje to ne žele, ili nisu znali da će biti otkriven, može ih udaljiti od te uloge.

“Mislim da nije ni potrebno govoriti o važnosti građanskog angažmana i prijavljivanja, jer građani pojedinci su ti koji na terenu primjećuju svakodnevne nepravilnosti, a resurs u smislu brojnosti je neprocjenjiv, i upravo zato građane treba ohrabriti i zaštititi kod prijavljivanja“, naglašava Ožegović.

(detektor.ba)

The post Zašto CIK ne štiti identitet građana koji prijavljuju izborne nepravilnosti? first appeared on Gerila.info.

“Razmotrićemo sva pitanja koja zakon nudi. Teoretski, zakon je to predvidio. Ako je na biračkom mjestu tokom glasanja ili tokom prebrojavanja glasova došlo do takvih nepravilnosti koje utiču na rezultate izbora onda je CIK dužan da to poništi. U svakom slučaju to će pitanje biti raspravljeno”, izjavio je Arnautović u emisiji “Rezime” na FTV-u odgovarajući na pitanje da li je moguće poništenje izbora u Republici Srpskoj.

Arnautović ističe da postoji 14 pojavnih oblika mogućih izbornih prevara.

“Od bugarskog voza, svašta se može desiti. Šta se desilo konkretno kod nas, to je proces koji se usklađuje. U Glavnom centru svaki sto ima pet brojača. Oni čine kao neki birački odbor, dakle rade njihov posao, popravljaju ono što su oni trebali uraditi. Vrši se ogroman pritisak na državnu instituciju”, rekao je Arnautović.

Naglašava da CIK BiH apsolutno postupa u skladu sa Izbornim zakonom BiH i dodaje da postoje četiri radnje propisane da bi se došlo do konačnih rezultata izbora.

“Utvrđivanje rezultata, potvrđivanje rezultata, ovjera da se do tih rezultata došlo u skladu sa Izbornim zakonom BiH i na kraju objava u službenim glasnicima. Mi smo sada na ovom prvom koraku, utvrđivanju, ali je toliki pritisak. A to je u okviru naše redovne djelatnosti. Postavlja se pitanje kakvo je pravo povrijeđeno SNSD-a ili bilo koje druge stranke naredbom CIK-a da se pravilno utvrde izborni rezultati”, ističe Arnautović, dodavši da u CIK-u nisu svi bili saglasni da se krene sa ponovnim brojanjem glasova.

“Gospodin Vlado Rogić je bio i protiv odluke o raspisivanju izbora. Njegovo je tumačenje da nije trebalo ni raspisati izbore.”

Arnautović tvrdi da nema nikakve tromosti u brojanju rezultata. Ističe da je to sve u skladu sa vremenskim planom i zakonom.

“Naš rok je 22. oktobar da utvrdimo rezultate. Možda ćemo za sve nivoe utvrditi, možda za jedan nećemo stići do subote. Rok je da izbore potvrdimo do 2. novembra.”

Podsjećamo, CIK je donio odluku o ponovnom prebrojavanju glasačih listića za predsjednika Republike Srpske zbog “neregularnosti i matematičkih nelogičnosti”, kao i odluku da se izvrši ponovno brojanje glasova sa 45 redovnih biračkih mjesta za skupštine kantona, Parlament FBiH i BiH te NSRS.

https://www.gerila.info/novosti/cik-donio-odluku-o-ponovnom-prebrojavanju-glasacih-listica-za-predsjednika-republike-srpske/

https://www.gerila.info/novosti/cik-donio-odluku-da-se-ponovo-broji-dio-glasova-za-entitetske-i-drzavni-parlament/

Arnautović je prošle sedmice izjavio da u Doboju sa 61 biračkog mjesta nisu vraćene vreće sa neiskorištenim listićima, dok je njegova koleginica iz CIK-a Vanja Bjelica Prutina izjavila da je došlo do nejasnoća i da se radi o manjem broju biračkih mjesta.

https://www.gerila.info/novosti/izborne-nepravilnosti-u-doboju-61-biracko-mjesto-ili-61-vreca/

https://www.gerila.info/novosti/branislav-borenovic-ovo-je-nevjerovatna-izborna-manipulacija-i-kradja-koju-treba-istraziti/

https://www.gerila.info/novosti/reakcije-gradonacelnika-doboja-na-optuzbe-o-izbornim-prevarama-laz-je-da-je-bilo-bilo-kakvih-malverzacija-u-doboju/

https://www.gerila.info/novosti/ivanic-ne-znamo-zasto-se-od-ponovnog-brojanja-pravi-spektakularan-dogadjaj-bitno-je-da-se-utvrdi-volja-naroda/

Sve je pratilo podizanje optužnica.

https://www.gerila.info/novosti/krivicne-protiv-dodika-ali-i-protiv-cik-a-bih/

https://www.gerila.info/novosti/nove-prijave-protiv-dodika-i-snsd-a/

Gerila/FTV/N1

The post Suad Arnautović: “Razmotrićemo mogućnost poništenja izbora u Republici Srpskoj” first appeared on Gerila.info.

BN izvještava da su u Glavnom centru za kontrolno brojanje glasačkih listića iz Doboja za predsjednika Republike Srpske otkrivene brojne nepravilnosti.

Navode da je Miloradu Dodiku dopisivan broj glasova, dok je Jeleni Trivić smanjivan.

“Samo na jednom biračkom mjestu Miloradu Dodiku je dopisano 140 više, a Jeleni Trivić 106 manje glasova.”

Ističu da su od 38 ponovo prebrojanih mjesta iz Doboja na skoro svakom primjećene nepravilnosti. Jeleni Trivić su na šest biračkih mjesta ukradena 403 glasa.

S druge strane, član Izvršnog komiteta SNSD-a Denis Šulić izjavio je za Srnu da, prema informacijama od njihovih posmatrača sa kontrolnog brojanja glasova, na do sada prebrojanih jedne trećine biračkih mjesta u Doboju nema znatnijih odstupanja i da su ona čak i niža od odstupanja koja su bila na kontrolnom brojanju u Banjaluci i Bijeljini.

“Na početku, prije kontrolnog brojanja, bombastično su najavljivali da je nestalo šezdesetak vreća sa biračkim materijalom iz Doboja, pa se onda ustanovilo da to nije tačno, pa se govorilo da nema pečata, da nema potpisa na glasačkim listićima, što se sve pokazalo netačno, a tako će se lažnom pokazati i ta informacija koju su objavili”, rekao je Šulić.

https://www.gerila.info/novosti/pocelo-ponovno-brojanje-glasova/

https://www.gerila.info/novosti/izborne-nepravilnosti-u-doboju-61-biracko-mjesto-ili-61-vreca/

https://www.gerila.info/novosti/krivicne-protiv-dodika-ali-i-protiv-cik-a-bih/

The post Kontrolno brojanje glasova iz Doboja: “Brutalna krađa glasova” ili bez “znatnijih odstupanja”? first appeared on Gerila.info.

Gostujući na N1 televiziji Prutina je rekla da je za sve kriv “šum u komunikaciji”.

“Ne želim da oponiram svom predsjedniku, ali mislim da je došlo do nejasnoća. Riječ je o manjem broju biračkih mjesta, radi se o broju vreća sa neiskorištenim glasačkim materijalom. Ja to nisam analizirala, ono što znam jeste da postoji veći broj. Mislim da je došlo do šuma u komunikaciji”, izjavila je Prutina, naglasivši da ne treba prejudicirati ništa.

“Moguće je da su te vreće upakovane u obojene vreće, moguće da je u pitanju nepropisno pakovanje”, navela je Prutina.

Na pitanje kako je moguće da predsjednik CIK-a izjavi da je u pitanju 61 biračko mjesto umjesto 61 vreća, Prutina je rekla da misli da je riječ o manjem broju biračkih mjesta.

“Ne želim da od toga pravimo situaciju ili skandale. Taman da je u pitanju jedno biračko mjesto, a nije, u pitanju je dvadesetak, mora se provjeriti”, ističe Prutina.

Podsjećamo, izjava predsjednika CIK-a da iz Doboja sa 61 biračkog mjesta nisu vraćene vreće sa neiskorištenim listićima izazvala je brojne reakcije.

Predsjednik PDP-a Branislav Borenović je, reagujući na to, izjavio da se radi o “nevjerovatnim činjenicama, o najcrnjem mogućem scenariju, moguće izborne prevare i krađe koje niko nije mogao da zamisli”.

https://www.gerila.info/novosti/branislav-borenovic-ovo-je-nevjerovatna-izborna-manipulacija-i-kradja-koju-treba-istraziti/

S druge strane, gradonačelnik Doboja Boris Jerinić rekao je da je laž da ne postoje vreće i pečati neiskorištenih listića.

https://www.gerila.info/novosti/reakcije-gradonacelnika-doboja-na-optuzbe-o-izbornim-prevarama-laz-je-da-je-bilo-bilo-kakvih-malverzacija-u-doboju/

Vanja Bjelica Prutina je, inače, na sjednici CIK-a prije tri dana navela da joj je ugrožena sigurnost i da je strah za njen i život djeteta zbog odluke o ponovnom kontrolnom brojanju glasova za predsjednika i potpredsjednika RS.

“Imam strah kad se moje dijete vraća iz škole, a ono se vraća zajedno sa svojim drugarima. Smatram da moje dijete treba uživati ista prava, ali se istovremeno plašim. Prosto, mislim da su ovakve stvari nedopustive. Čula sam još neku insinuaciju, da je “neka osoba iz SDS-a”, jer se ja povezujem sa SDS-om, bila na Trebeviću ili Jahorini sa gospodinom Šarovićem. Pozivam MTEL, Tužilaštvo da preko baznih stanica ispita moju lokaciju, jer je i to jedna laž. Meni se lažima direktno stavlja meta na čelo. Meni je žao što sam pokazala ovu vrstu emocije, jer će neki da likuju zbog toga”, rekla je tom prilikom Prutina.

Milorad Dodik je povodom toga izjavio da Prutina “lažnim suzama prikriva stvarni susret sa predsjednikom SDS-a Mirkom Šarovićem i nezakonite radnje i protivzakonito glasanje”.

Sumirajući sve navedeno, ostaje da se vidi da li je bilo 61 biračko mjesto ili 61 vreća, kao i da li je eventualno bilo pritisaka da se uvećaju ili umanje brojevi i navodne malverzacije, kako u Doboju, tako i širom Republike Srpske.

Gerila/N1

The post Izborne nepravilnosti u Doboju: 61 biračko mjesto ili 61 vreća? first appeared on Gerila.info.

Na jednom biračkom mjestu u Čelincu je nakratko (između 12:00 i 12:20) prekinuto glasanje zbog narušenog javnog reda i mira. Na osnovu prijava građana, obaviještena je policija u Vlasenici, Vitezu i Živinicama zbog pritisaka na birače. Građani takođe prijavljuju da su na biračkim mjestima unaprijed stavljeni štambilji i potpisi na listiće, a ne prilikom izdavanja kako je propisano.

Zbog teškog kršenja Izbornog zakona BiH zabilježenog u Novom Gradu na biračkom mjestu u Hozićima gdje su pronađeni već označeni glasački listići, CIK BiH je obavijestila javnost da će glasanje na ovom biračkom mjestu biti odgođeno i naknadno održano.

Svi posmatrači i posmatračice Koalicije “Pod lupom” su nesmetano pristupili svim biračkim mjestima na koja su bili raspoređeni i prate proces glasanja. Nažalost, Koalicija „Pod lupom“ se suočila sa odustajanjem određenog broja posmatrača što je posebno izraženo u Banjoj Luci i Bijeljini. I pored ovog problema Koalicija „Pod lupom“ ima pokrivena biračka mjesta u ovim gradovima, sa kojih izvještavaju posmatrači, te nastavlja blagovremeno informisati javnost u toku izbornog procesa.

Zbog odbijanja unosa primjedbe u Zapisnik o radu biračkog odbora, na jednom biračkom mjestu u Zvorniku, Koalicija je uložila primjedbu GIK-u Zvornik, zbog više vrsta nepravilnosti u procesu glasanja na tom biračkom mjestu u Kozluku.

Na skoro svim biračkim mjestima nisu zabilježene nepravilnosti pri procesu glasanja, odnosno da se jednoj osobi izdaje više glasačkih listića, da jedna osoba glasa više puta ili da osoba glasa u ime druge osobe koje se nisu pojavile na biračkom mjestu.

Na dva biračka mjesta (136A018 Centar Sarajevo i 026B003 Pelagićevo) član biračkog odbora zadužen za izdavanje glasačkih listića ne stavlja otisak štambilja u donjem lijevom uglu pored kojeg se potpisuje na prednjoj strani svakog listića, ispod teksta “Uputstvo za glasanje”. Ovi glasački listići, prema propisima, ne smiju biti uzeti u razmatranje pri brojanju glasova, što može oduzeti pravo glasa biračima koji su glasali na tim glasačkim listićima.

Na 14 biračkih mjesta je zabilježeno otvoreno nagovaranje na glasanje za određenog političkog subjekta, dok su zastrašivanja ili vršenja pritisaka na glasače zabilježeni na 5 biračkih mjesta.

Na skoro 13% biračkih mjesta, zabilježeno je do 10 slučajeva da se ime i prezime birača prilikom identifikacije čita naglas. Na skoro 3% biračkih mjesta, zabilježeno je više od 10 slučajeva ove nepravilnosti. Ova procedura je izmijenjena u odnosu na prethodne izbore u BiH, te se sada ime i prezime birača koji pristupa glasanju ne bi trebalo čitati naglas.

Na 4 biračka mjesta (124A024 Tomislavgrad, 127A019 Konjic, 007B014 Novi Grad i 107A005 Kupres FBiH) dozvoljeno je glasanje bez provjere propisanih identifikacionih dokumenata.

Do deset slučajeva vraćanja birača sa biračkog mjesta jer nisu bili na Izvodu iz Centralnog biračkog spiska zabilježeno je na 31% biračkih mjesta, dok je na osam biračkih mjesta zabilježeno više od 10 ovih slučajeva.

Posmatrači Koalicije „Pod lupom“ su zabilježili do deset slučajeva porodičnog glasanja na 36% biračkih mjesta. To je, za sada, duplo manje nego na prethodnim Lokalnim izborima 2020. u BiH, što upućuje na to da je izmjena propisa u vidu okretanja otvora glasačke kabine prema posmatračima, dala rezultate. Više od deset slučajeva porodičnog glasanja je zabilježeno na sedam biračkih mjesta.

Nova procedura pomoći pri glasanju drugih lica nije ispoštovana na 12% biračkih mjesta (do 10 slučajeva). Više od 10 slučajeva ove nepravilnosti je zabilježeno na tri biračka mjesta (034B245 Banja Luka, 083B029A Zvornik i 083B026A Zvornik).

Do deset slučajeva da ista osoba, dva ili više puta, pruža pomoć pri glasanju fizički nesposobnim, slijepim ili nepismenim biračima, zabilježeno je na 10% biračkih mjesta, dok je na jednom biračkom mjestu (083B026A Zvornik) zabilježeno više od 10 slučajeva ove nepravilnosti.

Na sedam biračkih mjesta duže su se zadržavale neovlaštene osobe.

The post Zabilježeno 65 težih kršenja Izbornog zakona BiH first appeared on Gerila.info.

Policijskoj upravi Prijedor u 7.00 časova prijavljeno je da biračko mjesto u mjestu Hozići, opština Novi Grad, nije otvoreno na vrijeme. Na biračko mjesto upućen je policijski službenik i predsjednik Opštinske izborne komisije. Na navedenom glasačkom mjestu je od strane posmatrača Ј.Ј. primjećen u dvije kutije određeni broj popunjenih glasačkih listića.

Predsjednik Opštinske izborne komisije smijenio je birački odbor, obavijestio CIK, a o događaju je obavješten i tužilac Okružnog javnog tužilaštva Prijedor koji se izjasnio da se radi o krivičnom djelu “Izborna prevara” i naložio da se liše slobode članovi biračkog odbora.

Policijski službenici su na osnovu navedenog lišili slobode I.DŽ., R.H., I.M., E.V. i S.H.. Glasačko mjesto Hozići obezbjeđeno je od strane policijskog službenika, a sporni glasački listići su uviđajem oduzeti.

S obzirom da je među izbornim listićima bilo i glasačkih listića za izbore na nivou BiH, kao i Republike Srpske, koordinisano su djelovali Tužilaštvo BiH i Okružno javno tužilaštvo Prijedor, saopšteno je iz Tužilaštva BiH.

U zajedničkim aktivnostima dogovoreno je da će uhapšena lica u zakonskom roku biti predata Tužilaštvu BiH, a u koordinaciji sa Centralnom izbornom komisijom (CIK) BiH biće dogovorene potrebne aktivnosti kako bi se na navedenom biralištu relizovao zakonit izborni proces.

Kako nezvanično saznajemo, preko 200 glasačkih listića je popunjeno na ime Vojina Mijatovića iz SDP-a koji je kandidat za člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske. Inače, mjesna zajednica Hozići ima nešto manje od 500 registrovanih birača.

Gerila.info

The post U Novom Gradu uhapšeno pet lica zbog kršenja Izbornog zakona first appeared on Gerila.info.

Jutros je u Novom Gradu zabilježeno teško kršenje Izbornog zakona. Slučaj se odnosi na donošenje dva bunta označenih glasačih listića na biračko mjesto u Hozićima. Opštinska izborna komisija Novi Grad smijenila je birački odbor na ovom biračkom mjestu. U međuvremenu je uhapšeno pet lica.

Policiji u Doboju je jutros prijavljeno da je na jednom od biračkih mjesta pretučen posmatrač OSCE-a, međutim nakon dolaska policije, posmatrač je rekao kako nije fizički napadnut.

U blizini pojedinih biračkih mjesta u Zvorniku primjećeni su civili s oružjem. U Zvorniku su zbog nepravilnosti biračka mjesta napustili posmatrači Pokreta za red i pravdu. Posmatrači tog pokreta koji su napustili biračka mjesta, došli su pred Gradski izbornu komisiju, gdje su pobacali akreditacije za praćenje izbora. Prijetne, zastrašivanje i pritisci na posmatrače opozicionih stranaka zabilježene su u gotovo svim selima u okolini Zvornika.

“Zanimljiv” slučaj je zabilježen u selu Čengić kod Bijeljine gdje je registrovano čak 80 ljudi slijepih i trebaće im pomoć drugog lica kod glasanja. Sve potvrde da su mještani tog sela “preko noći” oslijepili potpisala je direktorica bijeljinskog Doma zdravlja Danijela Đukin. Najzanimljivije je bilo kada su mještani tog sela počeli da prepoznaju ljude, koji do juče nisu bili a danas su slijepi i imaju vodiče za glasanje. Pošto se radilo o većem broju takvih slučajeva glasanje je prekinuto, ali je uskoro nastavljeno.

Iz MUP-a Republike Srpske su saopštili da je zabilježeno nekoliko incidenata do 11 časova.

U 7.50 časova putem telefona u Policijsku stanicu Kozluk obratio se policijski službenik i prijavio da mu se na biračkom mjestu u naslju Pađine obratio G.G. i prijavio predsjednika biračkog mjesta Pađine A.S. da mu dana 02.10.2022. godine oko 06.15 časova, prilikom prebrojavanja izbornog materijala nije dozvolio da prisustvuje istom kao posmatrač, te da je iz tog razloga fizički i verbalno nasrnuo na njega.

U 7.30 časova od strane predsjednika izbornog mjesta u OŠ “Sveti Sava”, opština Istočno Novo Sarajevo prijavljeno da je lice V. Ј. na pomenutom izbornom mjestu pokušalo da snima naočarama za snimanje nepoznate marke. Navedeni predmet je privremeno oduzet od strane policijskih službenika PS Istočno Novo Sarajevo.

U 9,30 časova prijavljeno da je u ulici Druge Sarajevske brigade, mjesto Vojkovići, opština Istočna Ilidža lice S. M. naočalima za snimanje snimio izborni listić koji mu je od strane izborne komisije oduzet. Licu su u PS Istočna Ilidža oduzete naočale te je o svemu navedenom obavješten dežurni tužilac koja će se o kvalifikaciji događaja naknadno izjasniti.

U 9.35 časova u PS Janja prijavljeno da je u mjestu Čengić, Grad Bijeljina u 9.30 došlo do svađe između posmatrača G.D., S.J. i M.T., svi iz Čengića u vezi načina glasanja starih lica, gdje je ometan normalan tok glasanja. Nakon izrečenog upozorenja od strane Predsjednika biračkog mjesta, nastavljeno je sa normalnim glasanjem koje za vrijeme navedenog događaja nije prekidano.

U 10.26 časova na biračkom mjestu u OŠ ”Sveti Sava” u Doboju, došlo je do prepirke između članova biračkog odbora. Nakon toga na isto biračko mjesto došao je B.M. i počeo sa narušavanjem javnog reda i mira vikom i galamom, te se udaljio u nepoznatom pravcu.

U 10.25 časova u PS Bijeljina 1 pristupila je Z.N. iz Bijeljine, koja je podnijela pismenu prijavu u ime gradskog odbora jedne političke stranke, a koju je potpisao predsjednik Gradskog odbora T.S. u kojoj navodi da su lica R.P. i nepoznato lice u prostorijama auto-praonice koja se nalazi ulici preko puta OŠ “Knez Ivo od Semberije” davali novčanu naknadu glasačima koji su određeni za glasanje na biračkim mjestima koja se nalaze u navedenoj OŠ.

Gerila/BNTV/Klix/RTRS

The post Brojne nepravilnosti na izbornim mjestima širom Republike Srpske first appeared on Gerila.info.

Posmatrači Koalicije „Pod lupom“ su u periodu od 07.09. do 08.11.2020. godine dugoročnog posmatranja izbora zabilježili ukupno 1.245 izbornih nepravilnosti. Najveći broj izbornih nepravilnosti se odnosi na  preuranjenu izbornu kampanju sa 242 slučaja u 65 opština/gradova. Analiza pristiglih prijava preuranjene, zakonom zabranjene kampanje pokazuje da se najveći broj prijava odnosi na političke subjekte SDA (24), SNSD (21), SDP (10), SDS (8), HDZ BIH (7), PDP (6), DNS (6), itd.

“Kada govorimo o periodu izborne kampanje, on je obilježen novonastalim okolnostima vezanim za epidemiju virusa COVID-19. Vidljivo je da je veći broj političkih subjekata iz ovih razloga preusmjerio svoje aktivnosti na društvene mreže. Slučajevi koji zabrinjavaju i koji su neprihvatljivi odnose se na održavanja skupova u suprotnosti sa svim preporukama za sprečavanje širenja virusa, bez reakcija nadležnih organa i sankcija”, izjavio je Dario Jovanović, projekt menadžer Koalicije „Pod lupom“.

Rad državnih službenika i drugih zaposlenika u javnoj upravi ili javnim preduzećima u svrhu kampanje zabilježen je u 201 slučaju u 48 opština/gradova u BiH. Kao posebno bahat slučaj izdvaja se blokiranje ulice u Istočnom Sarajevu gdje je, po navodima medija, ulica blokirana radi sigurnosti predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH dok je isti boravio u jednom ugostiteljskom objektu sa stranačkim kolegom, ministrom u istom Savjetu. Posmatrači Koalicije „Pod lupom“ izvijestili su o 163 slučaja zloupotrebe javnih resursa u 57 opština/gradova. Analiza pristiglih prijava pokazuje da se najveći broj slučajeva zloupotrebe javnih resursa odnosi na političke subjekte SNSD (45), SDA (30), SDS (11), HDZ BIH (10), DNS (5), SDP (5), te niz drugih političkih subjekata.

Nastavlja se praksa trgovine mjestima u biračkim odborima – drastični primjeri dolaze iz Zvornika gdje SNSD ima sve ili većinu članova u najmanje 15 od 87 biračkih odbora ili iz Stanara gdje je čak 39 političkih subjekata registrovano za učešće na izborima na manje od 8.000 birača a što upućuje na fantomske političke subjekte kojima je cilj trgovina mjestima u biračkim odborima.

Aktivisti i članovi SDA u Bugojnu učestvuju u trgovini mjestima u BO. Npr. aktivist SDA Suad Hujdur, koji na društvenoj mreži Facebook aktivno podržava SDA u biračkom odboru je ispred političkog subjekta HDZ 1990. Tri potpredsjednika asocijacije mladih OO SDA u Bugojnu u biračkim odborima su ispred HDZ 1990 i ispred nezavisnog kandidata Miličević Nike (Amra Jusufbašić, Irfan Zec, Vildana Mutevelić).

U Livnu takođe aktivisti asocijacije mladih SDA (Samir Čakar i Lejla Hodžić) u biračkim odborima su ispred političkog subjekta Zavičajni socijaldemokrati. I HDZ BiH aktivistica u Livnu (Kristina Čeko), polaznica HDZ-ove političke akademije, u biračkom odboru je ispred istog političkog subjekta – Zavičajni socijaldemokrati. Ona je reagovala na objavu ove nepravilnosti i u komentaru potvrdila da je HDZ BiH dogovorila razmjenu mjesta u BO sa političkom strankom Zavičajni socijaldemokrati.

Aktivist SDA u Lukavcu, Ernest Mujagić, u biračkom je odboru nominovan ispred Saveza nezavisnih socijaldemokrata SNSD, dok je aktivistica SDA u Maglaju (Emina Smajić) u biračkom odboru ispred Prve stranke. U Živinicama, aktivistica SDA Anela Ajšić u biračkom odboru imenovana je ispred Nezavisne liste Pozitivna živinička priča. U Sapni, aktivist PDA Emir Mahmutović imenovan je u birački odbor ispred političkog subjekta nezavisnog kandidata Smajlović Muniba.

U većini slučajeva dokazane trgovine mjestima u biračkim odborima je riječ o lažnom predstavljanju i u Koaliciji „Pod lupom“ smatraju da, ako ni po kojem drugom osnovu, onda po tom bi dokazane slučajeve trebalo procesuirati.

Zabilježen je značajan broj prijava i navoda o zloupotrebi ličnih podataka u svrhu registracije birača/ica za glasanje putem pošte koji se odnose na više hiljada građana/ki. Najviše registrovanih za glasanje putem pošte dolazi iz susjednih država, Srbije (27.500) i Hrvatske (19.000). Postoje drastični primjeri broja prijava za glasanje putem pošte po opštinama i gradovima u BiH – u Dobretićima, maloj opštini u Srednjoj Bosni, skoro 37% ukupnog biračkog tijela prijavljeno je za glasanje putem pošte.

Praksa koja se takođe nastavila za Lokalne izbore 2020. godine je vršenje pritisaka na birače i kupovina glasova gdje se prema brojnim zabilježenim navodima raspon cijene glasa kreće od 50 do 150 KM. Posmatrači Koalicije „Pod lupom“ izvijestili su o 77 takvih slučajeva u 45 opština/gradova.

Dugoročni posmatrači Koalicije „Pod lupom“ kontinuirano prate rad 143 lokalne izborne komisije. Zabrinjava da se rokovi predviđeni izbornim kalendarom CIK-a sve više krše od strane lokalnih izbornih komisija kako se približavamo izbornom danu iako su u početku bili poštovani u najvećoj mjeri. Rokovi su kršeni u 25 slučajeva od strane čak 24 lokalne izborne komisije. Tako Centar za birački spisak nije dostupan građanima u Ključu. Lokalne izborne komisije u Bosanskom Grahovu, Čapljini, Tomislavgradu i Zenici nisu u zakonskom roku izvršile određivanje lokacija biračkih mjesta i dostavile rješenja CIK BiH. Takođe, prema nalazima sa terena ustanovljeno je da lokalne izborne komisije u Bihaću, Travniku, Vitezu, Jablanici, Ilidži, Odžaku i Kladnju nisu završile obuke za članove biračkih odbora u zakonom predviđenom roku do 8.11.2020. Zabilježeno je i da 11 lokalnih izbornih komisija nije objavilo akte o imenovanju biračkih odbora, dok lokalne izborne komisije u Bosanskom Grahovu, Laktašima i Stocu nisu na vrijeme izvršile imenovanje članova biračkih odbora.

Posmatrači/ice Koalicije „Pod lupom“ su zabilježili da je lokalnim izbornim komisijama uloženo 58 prigovora na izborni proces u 33 opštine i grada. Uloženi prigovori uglavnom se odnose na žrijebanje za članove biračkih odbora i registraciju birača za glasanje putem pošte.

“Prema posljednjim podacima Centralne izborne komisije BiH od 12.11.2020. godine o provedbi Instrukcije vezane za provođenje izbora u uslovima epidemije COVID-19 od strane lokalnih izbornih komisija navodi se da nakon telefonskih razgovora i direktnih kontakata osoblja CIK-a sa članovima/cama lokalnih izbornih komisija, svega četiri izborne komisije (Han Pijesak, Kreševo, Ravno i Vitez) nisu obezbijedile potrebna sredstva, uz obećanje da će dvije to uraditi do izbornog dana (Ravno i Vitez). Ovo ohrabruje s obzirom da su podaci samo 24 sata ranije govorili da je čak 30 lokalnih izbornih komisija odbilo da provede instrukciju u praksi a 42 lokalne izborne komisije nisu dostavile nikakve odgovore o implementaciji mjera”, izjavio je Srđan Ostojić, izborni analitičar Koalicije „Pod lupom“.

Informacije koje Koalicija „Pod lupom“ ima sa terena ukazuju na slično, odnosno da većina lokalnih izbornih komisija ima obezbijeđen barem dio osnovnih sredstava koja podrazumijevaju sredstva za dezinfekciju i zaštitnu opremu (maske i rukavice) kako bi se na izborni dan obezbijedila zaštita zdravlja i sprečavanje širenja virusa na biračkim mjestima. Zabrinjava pak podatak da su se 23 lokalne izborne komisije izjasnile da nemaju dovoljno sredstava i opreme da ispoštuju sve COVID-19 mjere koje je propisala CIK BiH. Posmatrači Koalicije na izborni dan će pratiti primjenu propisanih epidemioloških mjera.

Od izuzetne važnosti je istaći da je, iako je CIK BiH u septembru usvojila izmjene Pravilnika o provođenju izbora u BiH omogućavajući biračima koji još uvijek ne posjeduju akt nadležnog organa da se njihovo ime nalazi u evidenciji podataka nadležnih institucija o ovim kategorijama birača, izmjenama Pravilnika 10.11. ovoj kategoriji birača omogućeno da ostvare pravo glasa putem posebnog mobilnog tima ukoliko uz zahtjev koji dostavljaju nadležnoj lokalnoj izbornoj komisiji ipak dostave i odgovarajući akt nadležne ustanove ili organa, tj. medicinski nalaz da su pozitivni na Covid-19 ili akt o izolaciji.

“Uzimajući u obzir situaciju sa terena, gdje nadležni organi često ili nikako ne dostavljaju ove nalaze ili akte o izolaciji, ili ih dostavljaju poštom koja nerijetko stigne i nakon isteka perioda izolacije, postoji bojazan da će većem broju ovih birača biti otežano ili čak onemogućeno glasanje na izborima zbog neblagovremenog izdavanja ovih akata građanima. Dodatno, uzimajući u obzir dnevni broj zaraženih i onih kojima se na dnevnoj osnovi propisuje izolacija, više hiljada ljudi će na izborni dan ostati bez prava glasa”, izjavio je Hasan Kamenjaković, PR koordinator Koalicije „Pod lupom“.

Koalicija Pod lupom poziva na hitno rješavanje ovog problema i vraćanje prava glasa građanima i građankama BiH.

Takođe, iz Koalicije „Pod lupom“ pozivaju sve lokalne izborne komisije da poštuju Instrukciju o postupanju organa za provođenje izbora na izborni dan u uslovima pandemije COVID-19, a sve političke subjekte da svoje aktivnosti prilagode i pridržavaju se svih mjera za sprečavanje širenja virusa COVID-19. Pozivaju građane i građanke BiH da se pridržavaju propisanih epidemiološko-zaštitnih mjera i preporuka te da iskoriste svoje pravo glasa jer je to najbolji način da njihov glasački listić ne bude zloupotrebljen i da se spriječe izborne nepravilnosti.

Koalicija „Pod lupom“ će na izborni dan angažovati 3.000 nestranačkih posmatrača koji će dati sve što je u njihovoj moći da pravo glasa građana niko ne zloupotrijebi.

Galerija izbornih nepravilnosti koje je zabilježila Koalicija „Pod lupom“.

The post Posmatrači Koalicije „Pod lupom“ zabilježili 1.245 izbornih nepravilnosti first appeared on Gerila.info.

Zabilježen je rekordan broj izbornih nepravilnosti od kada Koalicija „Pod lupom“ posmatra izbore (od 2014. godine). Stiče se utisak da političke stranke u ovoj državi rade što god žele i da za njih zakoni ne važe kao za ostale građane/ke. Ovo je omogućeno tromošću izborne administracije i istražnih organa u otklanjanju i procesuiranju izbornih nepravilnosti.

Posmatrači Koalicije zabilježili su stotine slučajeva izbornih nepravilnosti kao što su nedozvoljeni pritisci na birače, kupovina glasova, uslovljavanje otkazima ili nuđenje novog zaposlenja u zamjenu za glas, zloupotreba javnih resursa u svrhu kampanje, neažurirani birački spiskovi u pojedinim opštinama, nezakonita trgovina mjestima u biračkim odborima, zabranjeno plaćeno političko oglašavanje prije početka kampanje (tri puta više nego za isti period za Lokalne izbore 2016), te druge vrste nepravilnosti.
Uz to, Koalicija je zaprimila brojne prijave građana o različitim vrstama nepravilnosti i izbornih prevara. Imajući u vidu da je izbornih nepravilnosti sigurno bilo daleko više, možemo ocijeniti da je predizborni period u BiH u najmanju ruku – haotičan.

Posmatrači Koalicije su izvjestili o navodnoj trgovini biračkim mjestima u 35 opština. Izborni zakon BiH propisuje da politički subjekti ovjereni za učešće na izborima mogu imati samo po jednog predstavnika/cu u sastavu jednog biračkog odbora. Glavni cilj trgovine sa mjestima u biračkim odborima jeste manipulacija izborne volje birača.

Najviše zabrinjava masovna pojava zloupotrebe ličnih podataka građana u svrhu prijava za glasanje putem pošte, bez njihovog znanja. Zabilježeno je više stotina ovakvih slučajeva koje je CIK proslijedila nadležnom tužilaštvu. Enormno povećanje broja registrovanih birača/ica za glasanje putem pošte, pogotovo u pojedinim opštinama i gradovima u BiH, svakako predstavlja signal za nadležne organe da se detaljno pozabave ovim problemom.

Na predizbornim skupovima, različite vrste nepravilnosti u izbornoj kampanji zabilježene su u čak 227 slučajeva. Poruke su uglavnom bile vezane za predizborna obećanja, ali je kampanju obilježilo i međusobno optuživanje i prebacivanje odgovornosti između političkih subjekata, koje često graniči sa neprimjerenim govorom i neukusom. Zloupotreba službenih automobila i/ili osiguranja/pratnje u svrhu izborne kampanje političkih subjekata zabilježena je u čak 153 slučaja gdje prednjače: Milorad Dodik (30 slučajeva); Željka Cvijanović (28 slučajeva), Mladen Ivanić (20 slučajeva), Bakir Izetbegović (10 slučajeva), te Mirko Šarović i Petar Đokić (po 9 slučajeva).

Nažalost, zabilježene su i konkretne poruke kojima se poziva na nasilje ili diskriminaciju određenih pojedinaca i grupa, a koje trebaju biti predmet ozbiljne istrage nadležnih organa.  Najupečatljiviji primjer je sa nedavnog predizbonog skupa u Gacku, na kojme je Predsjednik RS-a Milorad Dodik, kandidat za člana Predsjedništva BiH na ovogodišnjim Opštim izborima, javno prijetio građanima i građankama BiH da će dobiti otkaz ukoliko budu glasali za SDS. Jako zabrinjavaju i otvoreni pozivi i poruke pojedinih kandidata na izborima kojima se ohrabruju primjeri očiglednog kršenja zakona, zloupotreba položaja i javnih resursa svih građana/ki i izrugivanja građanima/kama.

Produbljivanje međuetničkih ali i unutaretničkih podjela, te izazivanje straha od drugog i drugačijeg i dalje ostaje osnovno obilježje izbornih kampanja i programa u BiH. Razočaravajuće je što politički subjekti koji trenutno obnašaju vlast, ili su imali priliku istu obnašati u prethodnim mandatima, i dalje nisu u stanju gledati u budućnost, ponuditi perspektivu građanima/kama i dati konkretna rješenja nagomilanih problema.

Zabilježena je i zloupotreba javnih resursa i/ili javnih funkcija u svrhu kampanje koja se odnosi  na zloupotrebe u potrošnji javnog budžetskog novca i drugog javnog novca u vlasništvu građana/ki BiH, te zloupotrebe javnih kompanija i dodijeljenih javnih funkcija od strane političkih subjekata ili pojedinaca koji su kandidati/kinje na izborima.
Od 52 zabilježena slučaja zloupotrebe javnih budžeta, javnih kompanija ili javnih funkcija, najveći broj zloupotreba odnosi se na SNSD (25), HDZ BiH (9), SDA (8), DNS, PDA i SDS (po 2 slučaja), te na ASDA, Našu stranku, SDP i SP (po 1 slučaj), a navedene zloupotrebe se u najvećoj mjeri događaju u entitetu Republika Srpska (RS).

Uz manja odstupanja u provedbi izbornih predradnji, izborna administracija na lokalnom nivou uglavnom je adekvatno izvršila pripreme za održavanje izbora. Međutim, događaji vezani za CIK i incidenti u pojedinim opštinama umanjuju povjerenje građana u izbornu administraciju.

Sve navedeno predstavlja razlog više za građane da u što većem broju izađu na izbore i glasaju na izborni dan, te kazne nalogodavce i prekršioce ovih izbornih nepravilnosti kao i očigledna kršenja zakona. Glasove građana birača na izborni dan će štiti veliki broj domaćih i stranih nestranačkih posmatrača izbora, što u konačnici, uz odgovoran rad pojedinaca koji učestvuju u organizaciji izbora i izborne administracije, te uz poštivanje zakona i izbornih pravila, može osigurati da izborni rezultati budu izraz istinske volje građana. Građani trebaju znati da na izborni dan, u kabini za glasanje, mogu glasati slobodno i pametno, jer ne postoji način da bilo koji politički subjekt može znati za koga su glasali, bez obzira šta politički subjekti tvrde i koje oblike pritisaka na građane vrše.

Koalicija poziva sve građane i građanke BiH, bez obzira na to da li imaju prebivalište u BiH ili u nekoj drugoj državi, da na internet stranici Centralne izborne komisije BiH (www.izbori.ba) provjere gdje su registrovani za glasanje. Sve eventualne zloupotrebe ličnih podataka u svrhu izborne prevare, kao i sve ostale izborne nepravilnosti građani/ke BiH mogu prijaviti policiji, CIK-u i Koaliciji „Pod lupom“ putem web stranice www.podlupom.org ili na besplatni broj telefona 080 05 05 05.

Od 15. jula na terenu su  63 dugoročna posmatrača Koalicije ”Pod lupom” koji posmatraju rad i sjednice lokalnih izbornih komisija, aktivnosti predviđene izbornim kalendarom i poštivanje rokova, izborne nepravilnosti, te prate medijsko izvještavanje. Izbornu kampanju posmatrala su i 42 posmatrača izborne kampanje a na izborni dan Koalicija će imati 4 000 građanskih, nestranačkih posmatrača.

The post Koalicija “Pod lupom”: Predizborni period u BiH haotičan first appeared on Gerila.info.