Cilj događaja bio je da se predstave rezultati istraživanja o kršenju digitalnih prava u Republici Srpskoj i podstakne šira rasprava o jačanju bezbjednosti novinara i aktivista u online prostoru.

Istraživanje SEMPER-a donosi najnovije nalaze o oblicima digitalnih prijetnji – od govora mržnje i dezinformacija do neovlašćenog pristupa podacima, hakovanja i cenzure. Učesnici su razgovarali o pravnim, društvenim i tehničkim aspektima zaštite digitalnih prava, kroz dva tematska panela: „Društveno-pravni aspekti“ i „Tehnički aspekti digitalne bezbjednosti“.

Predsjednik UG SEMPER, Đorđe Vujatović, poručio je da je poštovanje digitalnih prava novinara i civilnog društva „od ključnog značaja za očuvanje slobode izražavanja i demokratskih procesa“.

„Novinari i aktivisti svakodnevno koriste internet za informisanje javnosti i zagovaranje društvenih promjena, ali su upravo zbog toga često izloženi prijetnjama, hakerskim napadima i pokušajima cenzure“, istakao je Vujatović.

Stručnjak za digitalnu transformaciju i sajber bezbjednost Aleksandar Mastilović ocijenio je da pojam digitalnih prava još uvijek nije dovoljno prepoznat:

„Termin ‘digitalna prava’ nije formalno ušao u zakonsku regulativu, niti je dovoljno iskomuniciran u javnosti. Ljudi često nisu svjesni koliko algoritmi i tehnologije utiču na njihov položaj i slobodu“, rekao je Mastilović.

Direktor Helsinškog odbora za ljudska prava u RS Branko Todorović naglasio je da je za zaštitu digitalnih prava potrebna veća saradnja institucija, medija i civilnog društva.

„Vlast, nažalost, trenutno ne pokazuje ni minimum spremnosti za partnerski odnos koji bi omogućio da se ljudska prava u BiH ostvaruju u skladu s Ustavom i međunarodnim obavezama”, ističe Todorović.

Profesor Mirko Sajić sa Fakulteta za informatiku NUBL podsjetio je na važnost tehničke zaštite i digitalne pismenosti.

„Dvostepena autentifikacija pruža određeni nivo sigurnosti, ali apsolutna zaštita ne postoji. Na kraju, vaša bezbjednost zavisi od toga koliko same platforme žele da vas zaštite”, naglašava Sajić.

Zaključeno je da je potrebna sistemska saradnja i edukacija svih aktera kako bi digitalni prostor u Republici Srpskoj postao sigurniji, slobodniji i otporniji na zloupotrebe.

GERILA

The post Konferencija SEMPER-a o digitalnim pravima: Zajednička poruka o potrebi jačanja zaštite novinara i aktivista u online prostoru first appeared on Gerila.info.

Prema rezultatima ankete koju je sproveo EU-finansirani projekat Taktak u saradnji sa Display Europe, više od 60% ispitanika doživjelo je izgaranje, a gotovo isti procenat – 62% – prisiljeni su da obavljaju dodatne poslove kako bi preživjeli.

Anketa je sprovedena među 436 novinara iz 33 evropske zemlje, a pitanja su bila dostupna na 13 jezika, uključujući i srpskohrvatski. Pokazalo se da više od polovine ispitanika (52%) radi kao freelanceri ili pod neformalnim ugovorima, dok je 39% stalno zaposlenih. Iako zaposleni novinari uživaju veću stabilnost i socijalne beneficije, freelanceri su suočeni sa nesigurnim prihodima, administrativnim opterećenjima i nedostatkom zdravstvenog osiguranja.

Samo 19% novinara je izjavilo da su veoma zadovoljni svojim ugovorima, dok je više od 45% nezadovoljno ili veoma nezadovoljno svojim prihodima. Istraživanje pokazuje da više od 61% novinara mora da dodatno radi kako bi pokrili osnovne troškove. Najčešći dodatni poslovi uključuju PR i komunikacije (37%), nastavu i akademski rad (34%), te rad u nevladinom sektoru i content marketingu. Neki novinari su primorani da rade poslove poput konobarisanja, dostave, njege, čak i rada na aerodromima.

Ovi podaci otvaraju važno pitanje o sukobu interesa i potencijalnom uticaju dodatnih poslova na uredničku nezavisnost i integritet novinarskog rada.

Više od 50% ispitanika izjavilo je da ima problema s niskim primanjima i teškoćama u izdržavanju porodice, a 43% se bori sa lošim balansom između poslovnog i privatnog života. Nestabilna radna situacija i nedostatak potražnje za kvalitetnim novinarstvom dodatno pogoršavaju situaciju.

Posebno je alarmantno da je 60% novinara izjavilo da su doživjeli izgaranje, što istraživači povezuju s nesigurnim uslovima rada i konstantnim stresom. Uprkos tome, 65% novinara i dalje vidi sebe u profesiji za pet godina, što govori o velikoj posvećenosti i ljubavi prema novinarstvu, uprkos svemu.

U kontekstu ubrzanog tehnološkog razvoja, više od 52% novinara izrazilo je zabrinutost zbog uticaja vještačke inteligencije (AI) na profesiju. Iako većina ne vjeruje da AI može zamijeniti ljude, mnogi strahuju da će se AI koristiti kao izgovor za dodatne rezove troškova i smanjenje plata.

Jeff Israely iz Worldcruncha, vodeći partner Taktak projekta, upozorava da ako se industrija nastavi kretati ka freelance modelu, moraće se razviti bolji mehanizmi podrške. “Potraga za novim izvorima prihoda je važna, ali kvalitetno novinarstvo mora biti u centru – a to znači omogućiti novinarima da mu se profesionalno posvete”, izjavio je Israely.

Lars Boering iz Evropskog novinarskog centra istakao je važnost daljeg istraživanja potreba freelancera: “Moramo razumjeti kako da poboljšamo uslove rada i zadovoljstvo ovih novinara”.

Istraživanje Taktak projekta, prvo takve vrste u Evropi još od 2015. godine, nudi vrijedan uvid u svakodnevicu novinara, posebno freelancera, i poziva na hitne strukturne promjene koje bi osigurale ekonomsku stabilnost, mentalno zdravlje i nezavisnost novinarske profesije. Bez konkretne podrške i reformi, rizikujemo gubitak kvalitetnog i etičkog novinarstva – temelja svakog demokratskog društva.

The post Istraživanje o evropskim novinarima otkriva alarmantne podatke o nesigurnim uslovima rada i mentalnom zdravlju first appeared on Gerila.info.

Kako bismo unaprijedili sadržaj koji kreiramo i prilagodili ga vašim interesima i navikama, pokrenuli smo istraživanje o preferencijama publike u konzumiranju medijskog sadržaja. Cilj ovog istraživanja je razumjeti koje formate najviše cijenite—poput podcasta, newslettera ili društvenih mreža—i kako možemo dodatno obogatiti vaše iskustvo na Gerila.info.

Vaše odgovore ćemo koristiti kako bismo razvili kvalitetniji i raznovrsniji sadržaj koji bolje odgovara vašim potrebama. Ispunjavanje upitnika traje svega nekoliko minuta, a vaša povratna informacija je od neprocjenjive važnosti.

Kliknite ovdje i podijelite svoje mišljenje.

Hvala vam što doprinosite zajednici informisanih i angažovanih građana!

The post Učestvujte u našem istraživanju: Kako konzumirate medijski sadržaj? first appeared on Gerila.info.

Sedam sankcija odnosi se na preuranjenu izbornu kampanju i to najviše zbog sponzorisanih oglasa na drušvenim mrežama, iznošenja programa stranke prije vremena  ili objava političkih partija koje su se javno hvalile projektima javnih organa. Tako su SNSD i SDA kažnjeni su sa po 3.500 KM zbog toga što su se na društvenim mrežama hvalili asfaltiranim ulicama i drugim projektima ali CIK nije smatrao da se ovde radi o zloupotrebi javnih resursa za političku promociju. Republička stranka Srpske (5.000), pokret Možemo bolje (4.000) i HNP (3.000) kažnjeni su zbog plaćenog oglašavanja prije početka izborne kampanja, dok je DNS dobio kaznu od 3.000 KM zbog iznošenja programa stranke prije vremena.

Ujedinjena Srpska dobila je sankciju od 3.000 KM jer je odbornica ove stranke na Palama Slavka Brezo organizovala akciju besplatnih PAPA testova ispred političke partije čiji logo se nalazio na promotivnim plakatima. CIK je smatrao da u njenoj objavi ima elemenata preuranjene kampanje, ali ne i obećavanja materijalne i druge koristi biračima.

Samo dvije kazne za zloupotrebu javnih resursa

Ipak, osim preuranjene kampanje CIK je do sada rijetko kažnjavao po novim odredbama Izbornog zakona koje se odnose na zloupotrebu javnih resursa. Po prijavama TI BiH izrečena je samo jedna sankcija i to načelnici opštine Jezero Snježani Ružičić koja je zloupotrijebila asfaltiranje puta od 160 metara za stranačku promociju, napisavši na  društvenim mrežama da “SNSD stigne asfaltom i do sela gdje se spajaju zemlja i nebo”!  Ipak u njenom slučaju ključno je bilo, po ocjeni CIK-a, to što je za promociju koristila službenu facebook stranicu opštine, pa je kažnjena po članu zakona koji zabranjuje zloupotrebu sredstava komunikacije za izbornu kampanju. U gotovu istom slučaju po prijavi drugog političkog subjekta, kažnjen je načelnik Banovića Bego Gutić jer je na službenoj staranici opštine objavio demanti. CIK je do sada po izvještaju zaprimio 33 prijave za zloupotrebu janvih resursa, a osim ove dvije sankcije i desetak koje još nisu riješene, gotovo su sve odbijene.

Asfaltiranje ulica i jednokratna novčana davanja i dalje su dominantan obrazac ponašanja kandidata, ali gromoglasno najavljene izmjene izbornog zakona koje je nametnuo OHR  do sada nisu dale gotovo nikakav efekat. Iako je zakonom jasno zabranjeno pružanje jednokratne novčane ili nenovčane pomoći građanima u ovom predizbornom periodu (osim ako to nije planirano u okviru redovnih budžetskih subvencija) po ovoj odredbi još niko nije sankcionisan.

Razlog je taj što CIK  sve isplate iz budžeta za koje vlasti tvrde da su planirane na različitim stavkama, smatra “redovnim subvencijama” bez obzira što to nisu redovna mjesečna ili godišnja davanja. Tako je odbačena prijava TI BiH zbog jednokratnog plaćanja maturske večeri u Nevesinju, jer je CIK u odluci naveo da su sredstva za ovu jednokratnu pomoć izdvojena “iz budžetske rezerve koja predstavlja dio planiranih sredstava budžeta”.  Jednokratne isplate maturantima iz budžeta opštine Istočno Novo Sarajevo takođe nisu smatrane zloupotrebom resursa jer je načelnik naveo da su sredstva planirana budžetom, a iz istog razloga odbačena je i prijava protiv gradonačelnice Sarajeva zbog finansiranja besplatnog izleta za penzionere iz opštine u kojoj će biti kandidat.  Besplatne kartice za prevoz penzionera koje se prvi put dijele u Banjaluci pred ove izbore po mišljenju CIK-a smatraju se “redovnim davanjima koja su realizovana i prethodnih godina” a nije bilo sporno ni to što se na promotivnim plakatima nalazi lični logo i parola gradonačelnika.

Po mišljenju TI BiH pod redovnim subvencijama mogu se smatrati samo one koje se isplaćuju redovno svakog mjeseca ili svake godine (npr. godišnji borački dodatak ili mjesečna socijalna davanja) ili druga davanja koja predstavljaju zakonsko stečeno pravo pojedinih kategorija. Ipak s obzirom na dosadašnju praksu CIK-a teško je očekivati da će po ovim odredbama iko biti sankcionisan uprkos brojnim jednokratnim isplatama pomoći građanima koje su tempirane pred izbore.

Brojni primjeri kampanje

Pored intenziviranja javnih radova i podjele jednokratne novčane pomoći, zabilježeni su i brojni slučajevi gdje su se političke stranke direktno promovisale kroz ove projekte ili kroz oglašavanje javnih ustanova i preduzeća.

SDS Кotor Varoš prijavljen za zloupotrebu resursa i preuranjenu kampanju jer je na stranicama javne ustanove „Centar za kulturu i informisanje“ promovisana lista ove stranke, a iz istog razloga prijavljen je i načelnik opštine Višegrad jer je njegova kandidatura ispred stranke objavljena na zvaničnoj stranici opštine. Takođe, u fabričkim novinama javnog preduzeća RITE Ugljevik objavljena je fotografija radnika sa kačketom na kom je logo NPS,  stranke iz koje dolazi generalni direktor tog preduzeća Diko Cvjetinović .

U ovim slučajevima postupci se još vode, kao i po prijavi protiv SNSD-ovih kandidata u Banjaluci, Vlade Đajića i Nikole Šobota, koji su vodili kampanju na manifestaciji “Кrajiško veče” gdje su dijelili majice sa promo natpisima „Svi za naše doktore“, a voditelj programa pozvao je okupljene da glasaju za njih. Niz ovih manifestacije organizovan je i pred prošle izbore i na njima su promovisani kandidati SNSD-a, a najavljeno je još nekoliko ovakvih skupova u Banjaluci koji bi trebali biti održani do Lokalnih izbora.

TI BiH je podnio i dvije prijave protiv HDZ-a koji se na društvenim mrežama hvalio infrastrukturnim projektima u Busovači finansiranim javnim sredstvima, dok je u Žepču zbog asfaltiranja 400 metara puta napisana i pjesma zahvale aktuelnom načelniku.

Takođe, premijer ZDК Nezir Pivić (SDA) prijavljen je zbog objave u kojoj zahvaljuje stranci u ime Vlade kantona i govori da su to prioriteti iz Izborne platforme stranke dok je Nedeljko Кerić, kandidat ispred SNSD u Tesliću prijavljen zbog ulične akcije mjerenja šećera u krvi koja je sadržala banere i promo materijale stranke.

Pored prijava CIK-u, dva portala iz Banjaluke prijavljena su Vijeću za štampu jer su objavili istraživanje javnog mnjenja suprotno Izbornom zakonu, odnosno bez naziva institucije ili imena lica koje je naručilo i platilo istraživanje i bez naziva i sjedišta institucije koja je sprovela istraživanje.

U svim ovim slučajevim postupci se i dalje vode, a TI BiH će nastaviti i u narednom periodu prijavljivati izborne nepravilnosti. TI BIH poziva i građane da se uključe i putem aplikacije Reflektor prijave slučajeve kršenja izbornog zakona ili zloupotrebe javnih resursa u kampanji.

transparentno.ba

The post Samo dvije kazne za zloupotrebu javnih resursa, CIK najviše kažnjava preuranjenu kampanju first appeared on Gerila.info.

S vremena na vrijeme penzioneri dobiju jednokratnu pomoć, koja, kako joj i samo ime govori, nije trajno rješenje. Zbog toga sve češće traže svoja prava, više poštovanja i bolje uslove za život.

Popunjavanjem upitnika pomozite nam da istražimo kako penzioneri žive danas, da li nadležne institucije imaju dovoljno razumijevanja za ovu kategoriju društva, te na koji način bi položaj penzionera bio bolji.

Za popunjavanje upitnika neće vam trebati duže od dvije minute. Dajemo vam i mogućnost da svoje iskustvo podijelite javno u našoj priči uz garanciju da će, ukoliko to želite, vaš identitet biti zaštićen.

The post Istražujemo: Kako žive penzioneri danas? first appeared on Gerila.info.

Popunjavanjem upitnika pomozite nam da istražimo kako doći do posla u državnim službama, koliko košta dobar posao te da li je problem u javnim službama prevelik broj zaposlenih koji se zapošljavaju po stranačkoj pripadnosti.

Za popunjavanje upitnika neće vam trebati duže od dvije minute. Dajemo vam i mogućnost da svoje iskustvo podijelite javno u našoj priči uz garanciju da će, ukoliko to želite, vaš identitet biti zaštićen.

The post Istražujemo: Kako do posla u državnim službama? first appeared on Gerila.info.

S obzirom da zbog inertnosti BiH nije ispunila nijednu od preuzetih obaveza, česte su prijetnje, ali i uvođenje sankcija Evropske energetske zajednice. Strategija dekarbonizacije obaveza je BiH ukoliko želi postati članicom EU. Karbonski neutralna država trebali bismo postati do 2050. godine.

Zanima nas vaše mišljenje, ima li tzv. Zelena ekonomija budućnost u BiH, odnosno ima li za BiH mjesta u Evropi, bez zelene ekonomije?

The post Istraživanje: Ima li “zelena ekonomija” budućnost u BiH? first appeared on Gerila.info.

Naučnici okupljeni na drugoj Sedmici nauke na Neretvi su već prvog dana svoje istraživačke misije rekli kako pretpostavljaju da su pronašli nove vrste, što će biti potvrđeno nakon završetka ovog događaja.

The post Sedmica nauke na Neretvi okupila 70-ak naučnika i istraživača, naučnici pretpostavljaju da su već našli nove vrste (FOTO) first appeared on Gerila.info.

Kako možete pomoći? Tako što ćete popuniti upitnik i našem timu istraživača predstaviti svoje stavove, s konačnim ciljem što adekvatnijeg predstavljanja u javnosti. Sve što navedete može nam pomoći kako bi istraživanje obavili na što bolji način. Ako imate bilo kakvih nedoumica, ili ako vam je potrebna pomoć pri popunjavanju upitnika, slobodno nas kontaktirajte direktno na e-mail redakcija@gerila.info.

The post Istraživanje stavova građana o Evropskoj uniji first appeared on Gerila.info.

Ukoliko se radi o odlasku na liječenje u neku od klinika u inostranstvu, troškovi dosežu enormne cifre te ih, bez tuđe pomoći ne mogu priuštiti ni imućne porodice. A kada se iscrpe svi resursi, od kredita, prodaje imovine i slično, jedino što preostaje jeste pokrenuti apel i osloniti se na veliko srce bh. naroda. Čini se da je apela sve više.

Situacija bi možda bila i bolja da u fondovima zdravstva postoji dovoljno sredstava za sve korisnike, ili da postoje projekti i mjere sufinansiranja koji bi mogli pokriti troškove liječenja.

Popunjavanjem upitnika koji je pred vama možete nam pomoći da istražimo zbog čega su apeli za pomoć sve češća pojava, koliko građani učestvuju u apelima i šta vlasti rade po tom pitanju?

Za popunjavanje upitnika neće vam trebati duže od dvije minute. Dajemo vam i mogućnost da svoje iskustvo podijelite javno u našoj priči uz garanciju da će, ukoliko to želite, vaš identitet biti zaštićen.

The post ISTRAŽUJEMO: Zašto je sve više apela za pomoć u liječenju i koliko su uspješni? first appeared on Gerila.info.