Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT upozorila je da se ove sedmice navršavaju pune četiri godine od početka sudskih postupaka koje je firma Buk d.o.o. pokrenula protiv dvije aktivistkinje, zbog njihovog javnog istupanja protiv izgradnje mini hidroelektrana na Kasindolskoj rijeci. Predmeti su zvanično otvoreni 24. januara 2022. godine, ali do danas nijedan nije dobio sudski epilog.

U predmetu protiv Sare Tuševljak održano je samo pripremno ročište. U slučaju Sunčice Kovačević započeto je i glavno ročište, ali ono od decembra 2024. godine nije dovršeno. Razlog – vještačenja koja, prema navodima Centra za vještačenje i procjenjivanje „Zenit d.o.o.“ iz Banjaluke, spadaju u „izrazito složena, stručna i komplikovana“, zahtijevaju izlazak na teren i visok nivo specijalizovanog znanja.

Problem je, međutim, u tome što nalaz vještaka sud do danas nikada nije zaprimio. Iako je postupajući sudija u proteklih 14 mjeseci više puta slala urgencije i dopise, rokovi su probijani iznova. Iz ACT-a s pravom pitaju: da li vještak uopšte ima kapacitete za ovakvu vrstu postupka – ili je nekome u interesu da se predmeti razvlače unedogled?

Ove tužbe su u međuvremenu prepoznate kao klasičan primjer SLAPP postupaka – strateških tužbi protiv javnog interesa – od strane UN-ovih specijalnih izvjestitelja, kao i organizacija Amnesty International, Front Line Defenders i Coalition Against SLAPPs in Europe. Njihova svrha nije dokazivanje štete, već zastrašivanje, iscrpljivanje i ušutkavanje onih koji javno govore o zloupotrebama.

Dok sud ćuti, investitor djeluje.

Samo nekoliko mjeseci nakon što je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS u oktobru prošle godine poništilo ekološke dozvole za MHE „Samar“ i „Slapi“, firma Buk ponovo je podnijela zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu – ovaj put za MHE „Slapi“, snage 0,925 megavata. Riječ je o istom projektu koji je već jednom proglašen nezakonitim, ali sada se vraća kroz novu administrativnu proceduru.

Lokacija dodatno pojačava zabrinutost. Prema upozorenjima ACT-a, vodozahvat planirane elektrane bio bi smješten u samom srcu planiranog zaštićenog područja „Kanjon Kasindolske rijeke“, dok bi se mašinska zgrada nalazila tik iznad Bolnice „Srbija“ u Kasindolu. Uprkos tome, Ministarstvo je pozvalo javnost da u roku od 15 dana dostavi primjedbe, što su aktivisti iskoristili da ponovo mobilišu građane.

Neformalna grupa STOP izgradnji MHE na Kasindolskoj rijeci poručila je da neće odustati. Podsjećaju da je gotovo 3.000 građana potpisalo peticiju za zabranu gradnje, da je Grad Istočno Sarajevo potpisnik Deklaracije „Gradovi/Opštine bez brana“, te da konačna pobjeda može biti samo proglašenje zaštićenog područja i raskid koncesionih ugovora koji važe do 2044. godine.

Sudski postupci protiv Sare Tuševljak i Sunčice Kovačević time prestaju biti samo lična pravna bitka. Oni postaju dio šire slike građanskog otpora u Bosni i Hercegovini, u kojoj ulogu zaštitnika javnog interesa često preuzimaju upravo građani i aktivisti – onda kada to izostane od strane institucija. Njihovi napori se, međutim, nerijetko pokušavaju neutralisati dugotrajnim i iscrpljujućim sudskim postupcima, dok se istovremeno isti sporni projekti vraćaju „na mala vrata“, uz institucionalnu podršku.

Kasindolska rijeka je, stoga, danas ogledalo odnosa institucija prema javnom interesu i lakmus-papir spremnosti države da zaštiti one koji brane prirodu, umjesto da ih izlaže pritiscima, tužbama i zamoru.

Četiri godine bez presude i novi zahtjev za dozvolu jasno pokazuju da ova borba još nije završena – i da cijena njenog ishoda daleko nadilazi obale jedne rijeke.

Dejan Rakita / GERILA

The post Sudski procesi bez kraja, rijeka bez mira: Kasindolska rijeka ponovo pod pritiskom investitora first appeared on Gerila.info.

Međutim, samo nekoliko mjeseci kasnije, investitor je pokazao da ne namjerava da se povuče.

Firma „Buk“ d.o.o. iz Istočnog Sarajeva ponovo je podnijela Ministarstvu zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu, ovaj put za projekat izgradnje male hidroelektrane „Slapi“, instalisane snage 0,925 megavata, na području opština Istočno Novo Sarajevo, Trnovo i Istočna Ilidža. Riječ je o jednom od obaveznih koraka u proceduri pribavljanja nove ekološke dozvole – uprkos činjenici da su prethodne dozvole ukinute upravo zbog nezakonitosti i propusta u proceduri.

Ministarstvo je o ovom zahtjevu obavijestilo javnost putem zvanične internet stranice, pozivajući zainteresovane građane i organizacije da izvrše uvid u dokumentaciju i dostave mišljenja, primjedbe i sugestije u roku od 15 dana, odnosno do 27.januara. Primjedbe se mogu poslati poštom ili elektronskim putem, što su aktivisti odmah iskoristili da ponovo mobilišu javnost.

Iz Ateljea za društvene promjene – ACT upozoravaju da je riječ o nastavku istog projekta koji je već jednom zaustavljen, ali i o dodatno problematičnoj lokaciji. Kako navode, vodozahvat planirane MHE „Slapi“ bio bi smješten u samom srcu planiranog zaštićenog područja „Kanjon Kasindolske rijeke“, dok bi se mašinska zgrada nalazila tik iznad Bolnice „Srbija“ u Kasindolu.

„Podsjećamo da su na jesen 2025. godine donesena rješenja Ministarstva o prekidu važenja ekoloških dozvola, a samo nekoliko mjeseci kasnije investitor ponovo započinje proces prikupljanja neophodne dokumentacije“, navode iz ACT-a, uz jasan poziv građanima da pošalju svoje primjedbe i uključe se u odbranu rijeke.

Sličnu poruku uputili su i aktivisti iz neformalne grupe STOP izgradnji MHE na Kasindolskoj rijeci.

„Kao što smo i ranije jasno poručili, nećemo prestati da se borimo za Kasindolsku rijeku. Pratićemo svaki vaš korak. Nijedna nova mala hidroelektrana na Kasindolskoj rijeci neće biti izgrađena“, poručili su putem društvenih mreža.

Oni podsjećaju i da Grad Istočno Sarajevo ima dodatnu odgovornost, jer je potpisnik Deklaracije „Gradovi/Opštine bez brana“, te pozivaju predstavnike opština Istočna Ilidža, Istočno Novo Sarajevo i Trnovo, kao i gradske vlasti, da stanu iza građana – ali i iza sopstvenih ranije datih obećanja.

Prije četiri godine gotovo 3000 građana je potpisalo peticiju kojom se zahtjeva zabrana izgradnje pomenute dvije male hidroelektrane na ovoj rijeci. U borbi za očuvanje ove rijeke aktivisti su dobijali Slapp tužbe, trpili pritiske i prijetnje. Među najznačajnijima za pobjedu aktivista i građana u ovom slučaju su lokalne aktivistkinje Sunčica Kovačević i Sara Tuševljak.

Kasindolska rijeka već godinama predstavlja jednu od najvidljivijih linija sukoba između lokalnih zajednica i investitora u male hidroelektrane u Republici Srpskoj. Borba je započela kada su mještani i ekološki aktivisti upozorili da planirana izgradnja čak tri MHE prijeti da trajno naruši riječki ekosistem. Uslijedili su protesti, peticije – gotovo 3.000 građana potpisalo je zahtjev za zabranu gradnje – i dugotrajna pravna bitka.

U tom procesu, aktivisti su se suočavali sa pritiscima, prijetnjama i SLAPP tužbama, koje je dio javnosti i međunarodnih organizacija prepoznao kao pokušaj zastrašivanja i gušenja građanskog otpora. Upravo zato je odluka Ministarstva iz oktobra 2025. godine bila shvaćena kao presedan i rijedak primjer da se višegodišnja borba građana pretoči u institucionalnu odluku.

Danas, međutim, jasno je da ta borba još nije završena.

Iako nakon poništavanja ekoloških dozvola ne postoji nijedna važeća dozvola na osnovu koje bi MHE „Samar“ i „Slapi“ mogle biti izgrađene, investitor očigledno računa na zamor javnosti i ponavljanje procedure. Aktivisti, s druge strane, poručuju da će konačna pobjeda biti tek proglašenje zaštićenog područja i raskid koncesionih ugovora, koji važe sve do 2044. godine.

U zemlji u kojoj je tek oko tri odsto teritorije pod formalnom zaštitom – višestruko manje nego u državama Evropske unije – Kasindolska rijeka odavno je prestala da bude samo lokalna priča. Ona je postala simbol šire borbe između profita i javnog interesa, ali i test da li institucije stoje iza sopstvenih odluka ili ih relativizuju kroz nove administrativne procedure.

Dejan Rakita / GERILA

The post Kasindolska rijeka ponovo na udaru: Investitor pokreće novu proceduru za MHE uprkos ukinutim dozvolama first appeared on Gerila.info.

Umjesto odgovora na novinarska pitanja, Ćosić je govornicu iskoristio kako bi iznio svoje viđenje rada portala Spin.info, priznajući pritom da je zadužio saradnike da se „pozabave“ ovim lokalnim medijem. Ipak, tokom istupa nije demantovao niti jednu informaciju koju je Spin objavio.

„Za pet godina, koliko postoji vaš portal, o meni ste napisali 158 tekstova. U tih 158 tekstova se pominjem na različite načine. Samo o memorijalnom kompleksu ste pisali deset puta, a ja sam spreman da odgovaram na sve navode i za sve ono što sam tamo radio – pred svakim tijelom ove zemlje“, govorio je Ćosić na konferenciji, držeći u rukama gomilu odštampane dokumentacije.

Gradonačelniku, kako je naveo, smeta način na koji se ovaj lokalni medij bavi njegovim radom, te to što se u tekstovima spominje njegov otac, dok je „crvena linija“ bio komentar na jednoj Fejsbuk objavi u kojem se pominju i njegova djeca.

Urednica Vasković je bezuspješno pokušavala da objasni kako redakcija uklanja uvredljive komentare i govor mržnje sa društvenih mreža te da javnost ima pravo da zna kako rade izabrani zvaničnici i ljudi iz njihovog okruženja.

Plaćeni ste i instruisani da tako pišete – uvjeravao je Ćosić.

„Vi ste u komunikaciji sa mnom prešli crvenu liniju. Ostanite da se valjate u blatu tračeva, laži, neistina i spinovanja. Nikada više u ovom životu – vi i ja ni ‘zdravo’. Nema odgovora koji će Ljubiša Ćosić vama dati. Ni zdravo!“, poručio je, ne dozvolivši novinarki da postavi pitanje niti da se odbrani.

Nedugo nakon toga, u istom mjesecu, Spin.info se našao na meti još jednog lokalnog funkcionera. Načelnik Istočnog Novog Sarajeva Jovan Katić unaprijed je novinarsko pitanje o detaljima iz svog imovinskog kartona okarakterisao kao „spin“, te najavio da će na pitanja ovog portala, ako i uopšte bude odgovarao, odgovor biti “javan i direktan”.

Vasković: Mi nastavljamo

Ovo su samo posljednji u nizu primjera koji slikovito pokazuju kako izgleda rad novinara u manjim lokalnim zajednicama kada odluče da propituju poteze vlasti i kritički se bave temama od javnog interesa.

U izjavi za Direkt, urednica Spina Sanja Vasković kaže da su pritisci na njenu redakciju kontinuirani, ali da su se, posebno u posljednje vrijeme, nosioci vlasti odlučili na javno diskreditovanje i lične uvrede, s ciljem obračuna sa jedinim medijem koji se u Istočnom Sarajevu bavi istraživačkim novinarstvom.

Povod su, između ostalog, bili tekstovi koji su izazvali veliku pažnju javnosti, a koji su se odnosili na biznis sa solarnim panelima Ćosićevog oca, ali i priča u kojoj su otkrili da će otac bivšeg državnog ministra Nenada Nešića biti Ćosićev savjetnik.

„Mi nemamo potrebu da odgovaramo na ovakav istup gradonačelnika. Naš odgovor biće da nastavimo da radimo svoj posao kao i do sada – u interesu javnosti. Žalosno je što su nosioci vlasti u Republici Srpskoj tokom godina potpuno izvrnuli uloge. Oni treba da odgovaraju na novinarska pitanja, a ne da se novinari pravdaju političarima“, kaže Vasković za Direkt.

Reakcije organizacija

Na neprimjereno ponašanje gradonačelnika Ljubiše Ćosića, reagovalo je i Udruženje istraživačkih medija Umbrella, ocijenivši da ovakav način komunikacije predstavlja neprihvatljiv i profesionalno nedozvoljen odnos javnog funkcionera prema novinarki, posebno u institucionalnom i javnom kontekstu, kakva je preskonferencija nakon sjednice Skupštine grada.

Umbrella podsjeća da kritičko i istraživačko novinarstvo – uključujući praćenje rada javnih funkcionera, finansiranja i trošenja budžetskog novca – predstavlja legitiman i zakonom zaštićen javni interes, te da odgovor na takav rad ne može biti zastrašivanje, etiketiranje ili pokušaj lične diskreditacije.

Zbog ozbiljnosti izrečenih optužbi i načina obraćanja, iz Umbrelle su najavili da će o ovom slučaju obavijestiti relevantne domaće i međunarodne institucije koje prate slobodu medija i bezbjednost novinara.

Na dešavanja u Istočnom Sarajevu, reagovala je i Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini. Pozvali su javne organe da održavaju profesionalne, transparentne i nediskriminišuće odnose s medijima, te da se suzdrže od bilo kakvih izjava ili postupaka koji bi se mogli shvatiti kao pritisak na novinare ili miješanje u njihov rad.

„Postupanje prema Sanji Vasković, glavnoj urednici Spin.info, uključujući prepreke u pristupu informacijama i način obraćanja tokom nedavne konferencije za novinare nakon sjednice Skupštine grada Istočno Sarajevo, nije u skladu s obavezama koje je Bosna i Hercegovina preuzela članstvom u OSCE-u“, navedeno je u OSCE-ovom saopštenju za javnost.

Vasković kaže da joj je, nakon pritisaka, mnogo značila podrška relevantnih organizacija koje su stale iza njenog rada i jasno ukazale na nedozvoljeno ponašanje nosilaca vlasti prema medijima. Ipak, dodaje da je razočarava izostanak solidarnosti kolega iz lokalne sredine u kojoj živi i radi.

„U danima kada sam trpjela najveće pritiske, podrška ljudi koje lično ne poznajem, a koji prate naš rad, bila je ogromna. Nakon svakog javnog napada stizalo je još više poruka podrške, koje su davale nadu da ono što radite – iako često liči na borbu s vjetrenjačama – ipak ima smisla“, kaže Vasković.

Ističe da publika najčešće vidi samo gotov tekst ili video, ali rijetko ono što prethodi objavi te da njeni istupi u javnost imaju za cilj da informiše građane o tome kako izgleda rad na terenu i koja je cijena borbe za javno dobro.

„Naš portal je često jedini koji otvara određene teme – ko gradi bez dozvola, čije firme dobijaju tendere, ko su savjetnici funkcionera i kakvi su njihovi interesi. Iza jednog teksta stoje dani i mjeseci istraživanja, prepreke, pritisci, pokušaji da se priča ne objavi, ucjene sagovornika, prijetnje tužbama, ignorisanje poziva. Raspon načina na koji vas pokušavaju ‘umiriti’ zaista je širok“, zaključuje Vasković za Direkt.

direkt portal

The post Istočno Sarajevo: Novinarka (koja s)meta first appeared on Gerila.info.

Piše: Sanja Vasković i Mladen Lakić

Rade Nešić u političkom životu nije posebno poznat iako je bio kandidat stranke Demokratski narodni savez (DNS) na Lokalnim izborima 2016. godine. Nije se bavio ni javnom upravom, ali je javnosti u Istočnom Sarajevu poznat kao vlasnik firme „DAR Company“ Istočno Novo Sarajevo. Firma Ćosićevog  novog savjetnika duguje skoro milion Poreskoj upravi RS.

Firma „DAR Company“ nalazi se na listi najvećih dužnika Poreske uprave Republike Srpske. Zaključno sa septembrom ove godine Poreskoj upravi duguju skoro milion maraka, odnosno 929.470 KM. Iako je firma ugašena, dug nikada nije uplaćen.

Ćosić: Poslaću Vam sve podatke

Naši novinari kontaktirali su gradonačelnika Istočnog Sarajeva Ljubišu Ćosića.

U kratkoj telefonskoj izjavi Ćosić je za Spin info potvrdio da je Nešić jedan od njegovih savjetnika.

„Imam 4-5 savjetnika, nisam trenutno siguran za vrstu ugovora po kojem su zaposleni, molim Vas da pošaljete to na mejl pa ću Vam sve odgovoriti“, rekao je Ćosić.

Na elektronsku adresu na koju nas je uputio, u dva navrata poslali smo pitanja o tome da li je tačno da je Nešić jedan od njegovih savjetnika uz molbu da nam precizira o kojoj vrsti angažmana je riječ.

Pitali smo i koliko ukupno savjetnika gradonačelnik ima, takođe uz molbu da pojasni ko su oni, za koje oblasti ga savjetuju, te o kakvoj vrsti angažmana se radi.

Do objave teksta obećane odgovore nismo dobili. U slučaju da informacije zaprimimo naknadno, svi detalji će biti objavljeni.

Nešićev brat Predrag – političar i vlasnik druge firme

Brat Nenada Nešića, Predrag, aktuelni je poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske, koji za tri godine mandata nije uputio nijednu inicijativu, niti se javljao za diskusiju.

Predrag je vlasnik firme „N- Trade“ koja je u prošloj godini prihodovala dva miliona maraka.

O imovini Nenada Nešića nedavno je pisao Centar za istraživačko novinarstvo. Navode da je Nešić uložio najmanje milion maraka u kupovinu nekretnina dok je bio v.d. direktora JP „Putevi RS“ i nakon što je dao ostavku. Sumnjiči se da je u ovom preduzeću prao novac i primao mito, ostvarivši milionsku finansijsku korist. Institucijama je prikrio polovinu nekretnina koje ima sa suprugom u BiH, Srbiji i Crnoj Gori. Napomenimo i da su mu nedavno ukinute  mjere zabrane putovanja i javljanja državnom organu nakon što je založio nekretninu vrijednu 1.370.000 KM.

spin-portal.info

The post Otac Nenada Nešića dužan milion Poreskoj upravi RS, a sad savjetuje Ljubišu Ćosića first appeared on Gerila.info.

Načelnik Uprave za obezbjeđenje ličnosti i objekata Borislav Šarić poslao je dopis policiji u Banjoj Luci, Gradišci, Doboju, Bijeljini, Zvorniku, Palama i Istočnom Sarajevu o Dodikovom današnjem kretanju. Bivši predsjednik Srpske je putovao na predizborne skupove u Rogatici, Sokocu, Palama i Istočnom Sarajevu.

„Nalažem da PU Banja Luka, Gradiška, Doboj, Bijeljina, Zvornik i Istočno Sarajevo obezbijede nesmetano kretanje i boravak štićene ličnosti na svom području, te da izvrše fizičko, operativno i saobraćajno obezbjeđenje trase kretanja“, navodi se u Šarićevom dopisu.

U Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske nedavno su rekli da oni preduzimaju mjere posebnog obezbjeđenja u skladu sa Uredbom o određivanju ličnosti i objekata koji se posebno obezbjeđuju i na osnovu rješenja ministra koje je u skladu sa ovom Uredbom i izvršenom bezbjednosnom procjenom.

Navedena Uredba o određivanju ličnosti i objekata koji se posebno obezbjeđuju kaže da se posebno obezbjeđenje na mjestima rada, stanovanja i u pokretu preduzima prema predsjedniku i potpredsjednicima Republike, članu Predsjedništva BiH iz RS, predsjedniku Narodne skupštine, predsjedniku Vlade RS, ministru unutrašnjih poslova i direktoru policije Republike Srpske, a na mjestu rada na teritoriji RS i prema predsjedavajućem Savjeta ministara BiH.

Pored toga, uredba kaže da se „mjere posebnog obezbjeđenja mogu preduzimati i prema drugim ličnostima i objektima kada bezbjednosne okolnosti to zahtijevaju“, te da rješenje o tim mjerama donosi ministar i o tome obavještava Vladu RS. Ministar unutrašnjih poslova Srpske do danas nije saopštio da li je donio rješenje o Dodikovom obezbjeđivanju nakon što mu je CIK oduzeo mandat.

Lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović kaže za GERILU kako se Dodik i dalje ponaša kao gazda kojeg svi moraju da slušaju. Dodik je, dodaje on, oko sebe okupio gomilu poslušnika koji svako njegovo naređenje bespogovorno izvršavaju.

„Nemamo, premijera, nemamo Vladu, nemamo parlament. Imamo samo gospodara koji o svemu odlučuje. On koristi sve resurse Republike Srpske – od helikoptera do policije. I kada bi sutra bio ništa, kad ne bi imao nijednu funkciju, opet bi sve uzimao. Nije Budimir postavljen slučajno za ministra unutrašnjih poslova. On treba da pretvori MUP u partijsku policiju“, istakao je Vukanović.

G. Dakić / GERILA

The post MUP i dalje obezbjeđuje bivšeg predsjednika Dodika first appeared on Gerila.info.

“Ovim rješenjem dolazimo pred sam kraj borbe za zaštitu Kasindolske rijeke, naredni koraci su raskd koncesionih ugovora za MHE “Samar” i MHE “Slapi” i proglašenje zaštićenog područja “Kanjon Kasindolske rijeke“, naveli su u saopštenju na stranici inicijative STOP izgradnju MHE na Kasindolskoj rijeci.

Prije četiri godine gotovo 3000 građana je potpisalo peticiju kojoom se zahtjeva zabrana izgradnje pomenute dvije male hidroelektrane na ovoj rijeci. U borbi za očuvanje ove rijeke aktivisti su dobijali Alapp tužbe, trpili pritiske i prijetnje. Među najznačajnijima za pobjedu aktivista i građana u ovom slučaju su lokalne aktivistkinje Sunčica Kovačević i Sara Tuševljak.

Nakon poništavanja ekoloških dozvola ne postoji ni jedna važeća dozvola a osnovu koje bi pomenute dvije male hidroelektrane mogle da budu izgrađene. Prostor na kojem je planirana njihova gradnja, inače, Prostornim planom Republike Srpske planiran je kao zaštićeno područje. Bosna i Hercegovina, poražavajuće, ima samo tri odsto zaštićenog područja dok je taj procenat u zemljama okruženja a pogotovo Evropske Unije daleko veći i ide do 30, 40, čak i 50 odsto.

“Borba nije gotova, naša konačna pobjeda će biti kada bude proglašeno zaštićeno područje i kada budu raskinuti koncesioni ugovori, na čemu radimo. Ta pobjeda će značiti da smo uspjeli i da je zajedništvo jače od profita“, naveli su u inicijativi STOP izgradnji MHE na Kasindolskoj rijeci.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Poništene ekološke dozvole za MHE na Kasindolskoj rijeci first appeared on Gerila.info.

Incident se dogodio dok je Vukanović telefonski razgovarao ispred kafića u društvu stranačkog kolege Nenada Grkovića, kada mu je, kako tvrdi, prišao muškarac i opsovao mu majku nazivajući je “izdajničkom i balijskom”.

Napadač, koji je kasnije identifikovan kao Dragan Uljarević, profesor u penziji i, prema riječima Vukanovića, stranački aktivista vladajuće strukture, tom prilikom je nastavio da ga provocira, unoseći mu se u lice i nazivajući ga “izdajnikom”. Vukanović je pozvao policiju, koja je ubrzo privela Uljarevića, a on je, kako tvrdi Vukanović, sve priznao i nagodio se da plati kaznu.

Vukanović za sve okrivljuje vlast u Srpskoj koja je stvorila takvu atmosferu u društvu da su svi oni koji je kritikuju izdajnici.

“Toliko su nabrijali atmosferu o tome da su u opoziciji izdajnici da nije uopšte čudno što mi se ovo desilo”, rekao je Vukanović.

Ovaj incident, inače, nije izolovan slučaj. Podsjetimo, u martu ove godine Vukanoviću je zapaljen automobil ispred porodične kuće u Trebinju. Iako postoji video snimak napada, počinioci još nisu identifikovani.

Gerila.info

The post Atmosfera linča: Vukanović napadnut ispred kafića, reagovala policija first appeared on Gerila.info.

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske spriječili su inspektore SIPA da uhapse Milorada Dodika. Dodik je boravio u zgradi Vlade Republike Srpske u Istočnom Sarajevu. Iz Državne agencije za istrage i zaštitu potvrdili su da su večeras pokušali hapšenje Milorada Dodika po nalogu Suda Bosne i Hercegovine. U SIPI su, prenosi Klix, rekli kako je njihovim inspektorima prijećeno u Istočnom Sarajevu.

Izvori Gerila.info tvrde da je akcija SIPA, iako neuspješna, ispala onako kako je zamišljena, jer je ovim pokazano da SIPA ne može uhapsiti Milorada Dodika jer predsjednik Republike Srpske ima zaštitu pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske. Naši izvori tvrde da je ovim potezom SIPA obezbijeđena podrška EUFORA za hapšenje Milorada Dodika.

Gerila.info

The post SIPA pokušala pa nije uspjela! Da li je u hapšenju Milorada Dodika sljedeći EUFOR? first appeared on Gerila.info.

Zaposleni u SIPA u Banjaluci danas su redovno došli na posao u kancelarije Državne agencije za istrage i zaštitu u najvećem gradu Republike Srpske, javlja novinar Gerila info. Ispred zgrade SIPA u Banjaluci nema neuobičajenih aktivnosti.

Ista situacija je i u sjedištu ove agencije u Istočnom Sarajevu. Stanje je normalno javlja reporter Gerila info iz Istočnog Sarajeva.

Podsjećamo na snagu je stupio zakon kojim se zabranjuje rad Državne agencije za istrage i zaštitu na području Republike Srpske. Zakoni kojima se zabranjuje rad SIPA i Suda i Tužilaštva BiH na području Republike Srpske usvojen je u NSRS 27. februara a Milorad Dodik je ukaz na ove zakone potpisao 5. marta. Oni su objavljeni u Službenom glasniku Republike Srpske i njihova primjena je, makar zvanično, počela.

GERILA info

The post SIPA u Banjaluci radi normalno: Dodikov zakon se ne primjenjuje? first appeared on Gerila.info.

ISTOČNO SARAJEVO – Protekle četiri godine politički odnos snaga u Istočnom Sarajevu bio je podijeljen. Na čelu tri opštine u sastavu grada vladali su SNSD-ovi načelnici, dok su preostale tri bile bastioni SDS-a. No, većinski dio opozicije predvođene SDS-om bio je samo produžena ruka vlasti na čelu sa gradonačelnikom Ljubišom Ćosićem koji je osvojio novi mandat. Nakon lokalnih izbora SNSD je učvrstio vlast u ovom centru Sarajevsko- romanijske regije. U toku su skupštinska previranja i podjele funkcija.

Prevarili birače

Najzanimljivije je bilo na Palama gdje se vodila borba između nekadašnjih koalicionih partnera, SNSD-a i DEMOS-a. SNSD-ov kandidat Damjan Škipina je, uprkos snažnoj podršci Nedeljka Eleka i Milorada Dodika, izgubio od Dejana Kojića, kandidata DEMOS-a. Visoki funkcioner DEMOS-a Aco Stanišić je, zbog rodbinskih veza sa načelnikom Boškom Jugovićem (SNSD) stidljivo podržao kandidata sopstvene stranke koji je, s druge strane, imao svesrdnu podršku SDS-a koji je do sada opoziciono djelovao. Funkcije su bile podijeljene i prije zvaničnih rezultata izbora. Razlika je bila preko 1000 glasova u korist Kojića. Kada je riječ o odbornicima, devet mandata pripalo je SNSD-a, šest DEMOS-u, dok je na trećem mjestu DNS sa osvojena tri mandata. SDS-u su pripala dva. No, iako su se građani pitali da li će DEMOS sa koalicionim partnerima imati većinu, posljednja dešavanja u ovoj opštini ukazuju na to da će u Palama svi biti vlast, odnosno da je već krenula raspodjela funkcija i da će svi sarađivati. Opozicija ostaju jedino prevareni birači koji su svoje povjerenje ukazali SDS-u vjerujući da će zastupati njihove interese, no očigledno zastupaju samo svoje.

 Neprikosnovene vladavina SNSD-a

U Opštini Istočno Novo Sarajevo na listi je bio samo jedan kandidat, aktuelni SNSD-ov Jovan Katić koji je osvojio 6.000 glasova. U ovoj opštini registrovano je 11.831 birača, a zanimljivo je da je bilo čak 1. 685 nevažećih ili praznih listića. Katić će imati apsolutnu većinu sa 10 odbornika SNSD-a. Drugi po snazi je DNS sa četiri odbornika. Zanimljivo, DNS je prije četiri godine bio opozicija. SDS-a je izgubio jednog odbornika pa zvanično  će u novom skupštinskom sazivu opoziciono djelovati samo dva odbornika.

Iako se činilo da će kandidat SNSD-a za načelnika Opštine Sokolac Strahinja Bašević izbornu kampanju voditi iz pritvora, jer je par dana prije bio uhapšen zbog malverazacija vezanih za ŠG “Romanija”, pušten je na slobodu zbog nedostatka dokaza da je zloupotrijebio službeni položaj. Bašević je pobijedio SDS-ovog načelnika Milovana Bjelicu sa osvojenih 4.154 glasova. Bjelica je imao skoro pola manje, odnosno 2 671 glas. SNSD je i ranije imao skupštinsku većinu na Sokocu, a tako će biti i naredne četiri godine s obzirom da su osvojili osam mandata. SDS-u je pripalo pet.

SNSD ne može osvojiti Istočnu Ilidžu

Istočna Ilidža je jedna od rijetkih opština gdje SNSD nikada nije imao načelničku poziciju. I za ove izbore SDS-ov kandidat Marinko Božović uspio je obnoviti mandat na čelu ove opštine. Za Božovića je glasalo 5 536 birača, dok je SNSD- ov kandidat Miroslav Vujičić dobio naklonost, prema zvaničnim rezultatima CIK-a, 3 712 birača. No, u ovoj opštini ostaje pitanje da li će novi-stari načelnik imati podršku skupštinske većine. Sve će zavisiti od manjih stranaka i njihove naklonosti. SNSD je osvojio osam mandata, SDS šest, DNS tri, PDP dva, a ostale stranke po jednog odbornika (SPS, DEMOS, US, SRS).

Bojo Gašanović od 2008. godine suvereno vlada izrazito nerazvijenom opštinom Istočni Stari Grad koja je u zadnje vrijeme postala poznata po rasprodaji opštinske zemlje i nagloj urbanizaciji planine Trebević, klizištu i sječi šume. U ovoj opštini prijavljeno je svega 1 092 birača. Gašanović je dobio 560 glasova, dok je njegov protivkandidat SNSD-ov Miljan Jovičić osvojio 226 glasa. Javna tajna je da načelnik Bojo Gašanović dobro sarađuje sa Ljubišom Ćosićem.

Nerad i privid opozicionog djelovanje najbolje se pokazao na skupštinsim zasijedanjima u Gradu Istočno Sarajevo. Iako je početkom prošlog mandata Ćosić jedva obezbijedio skupštinsku većinu, vremenom je utihnula opozicija, funkcije su podijeljene.

Napominjemo da je Istočno Sarajevo jedini grad u Republici Srpskoj sastavljen od opština. Prošle izbore građani su prvi put neposredno birali gradonačelnika, dok će i ovog puta odbornike u Skupštini Grada birati posredno, na osnovu broja stanovnika i rasporeda snaga u lokalnim opštinskim  parlamentima.

(SPIN-PORTAL.INFO)

The post SNSD UČVRSTIO VLAST U ISTOČNOM SARAJEVU: Opoziciji dvije opštine, slijedi raspodjela funkcija first appeared on Gerila.info.