Potvrdila je ovo  za federalne medije predsjednica CIK-a Irena Hadžiabdić.

Kako je rekla za Avaz, pripreme su u toku, ali bez spremnih podzakonskih akata, uputstava za provođenje izbornog procesa i detaljnog budžeta, izbori ne mogu biti raspisani.

„Nadam se da će materijali uskoro biti spremni i da ćemo dan prije sjednice dnevni red dati na uvid javnosti“, rekla je Hadžiabdić.

Prijevremeni izbori se raspisuju nakon što je CIK BiH oduzeo mandat Miloradu Dodiku, u skladu s Izbornim zakonom BiH, jer je pravosnažno osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja političkih funkcija.

Iako je novčano platio kaznu zatvora, Dodik je ostao bez mandata jer je osuđen na kaznu dužu od šest mjeseci.

Dodatnu neizvjesnost izaziva pitanje finansiranja izbora.

Budžet BiH za 2025. godinu, u kojem je predviđeno šest miliona KM za izbore, još nije usvojen u parlamentu, a SNSD već mjesecima ruši kvorum u Domu naroda.

Kao alternativna opcija spominje se izdvajanje sredstava kroz privremeno finansiranje, što bi moglo učiniti Ministarstvo finansija BiH.

Zakonski rok za raspisivanje izbora ističe tri mjeseca od dana prestanka mandata predsjednika RS.

The post CIK već ove sedmice odlučuje o izborima za predsjednika RS? first appeared on Gerila.info.

Protiv ove odluke glasali su članovi CIK-a Irena Hadžiabdić, Vlado Rogić i Vanja Bjelica Prutina, koja se telefonski uključila u sjednicu, dok su četiri člana podržala ovu odluku.

Hadžiabdićeva je rekla da je CIK, prema odluci Suda BiH, danas trebao donijeti odluku o utvrđivanju rezultata posrednih izbora za Dom naroda Parlamenatarne skupštine BiH iz Republike Srpske, u skladu sa odlukom Narodne skupštine Republike Srpske i u skladu sa izvještajem Komisije za izbor i imenovanja.

“Nakon naše prve odluke sa istovjetnim dispozitivom, Sud BiH se očitovao po žalbi i to o svim odlučnim činjenicama. On je tu odluku poništio i vratio nam na ponovno odlučivanje”, rekla je Hadžiabdićeva.

Rogić je istakao da Sud BiH donosi odluke na osnovu nesumnjivih dokaza, te da je u odluci Suda BiH, po žalbama Ranke Perić Romić i SNSD-a, jasno navedeno da CIK nije imao pravo.

“Ovdje dolazimo do jedne kritične tačke za CIK, a to je hoćemo li mi u ovoj instituciji poštovati odluke Apelacionog odjeljenja Suda BiH ili nećemo”, rekao je Rogić i dodao da to za CIK postaje vrlo opasno.

Rogić je na sjednici pročitao dio odluke Apelacionog odjeljenja Suda BiH i po žalbi Ranke Perić Romić i po žalbi SNSD-a Milorad Dodik, u kojem je navedeno da je Sud dao tačne smjernice kako CIK treba riješiti ovaj slučaj.

“Sud je naveo da CIK nije imao ovlaštenja da samovoljno drugačije utvrđuje izborne rezultate glasanja. Suprotno zaključku CIK-a, Sud je rekao da mi nismo imali takva ovlaštenja. Može se to nama sviđati ili ne. To je stav Suda i to treba ispoštovati”, rekao je Rogić, ističući da je to navedeno u obje odluke Suda BiH.

Na odluku je moguće uputiti ponovno žalbu Apelacionom odjeljenju Suda Bosne i Hercegovine, a ukoliko Sud ne obori presudu žrijeb će odlučiti da li će SNSD imati četiri ili opozicija iz dva delegata u Domu naroda BiH.

The post Centralna izborna komisija ponovo priznala sporni listić iz Republike Srpske za Dom naroda BiH first appeared on Gerila.info.

Milorad Dodik osvojio je najviše glasova na izborima za predsjednika Republike Srpske. Ćamil Duraković najviše glasova je osvojio za potpredsjednika RS iz reda bošnjačkog naroda. Ivan Begić najviše glasova je osvojio za potpredsjednika iz reda hrvatskog naroda.

Izvještaj Glavnog centra za brojanje podržalo je šest članova CIK-a, a protiv je bila Vanja Bjelica Prutina.

Član CIK-a Vanja Bjelica Prutina je kazala da nije zadovoljna izvještajem, koji, kako kaže, ne daje odgovore na ključna pitanja.

“Imaćemo izvještaj kontrolora, koji je jasno rekao, da način pakovanja pokazuje da je riječ o sistemskoj zloupotrebi od članova biračkih odbora da bi se spriječilo ponovno brojanje. Neću stajati iza onih koji nisu radili svoj posao”, dodala je Bjelica Prutina i naglasila da će glasati protiv izvještaja, u koliko se izvještaj danas stavi na glasanje.

“Analiza nevažećih listića pokazala je da ih je više nego što je prikzano. To znači da je broj nevažećih 20.670, a prema drugim kriterijima 15.080. A bilo je više od 21.000 i 16.840 po drugim kreterijima, dakle veći broj. To znači da bez adekvatne analize ovog izvještaja nije moguće. Ali to je odbijeno”, poručila je.

Prutina je navela da je njena namjera, kada je podržala odluku o ponovnom brojanju glasova, bila da se tačno utvrde rezultati.

“Cijeneći da su svi oni koji tvrde da su pokradeni, nakon ponovnog kontralnog glasanja trebaju priznati poraz i čestitati pobjedniku. Mislim da apsolutno ne postoji dilema kada je riječ o predsjedniku Republike Srpske. U tom smislu je utvrđen rezultat i prema ovim rezultatima to je Milorad Dodik”, rekla je Prutina.

Goran Mišković, direktor Glavnog centra za brojanje rekao je da CIK-u nisu dostavljene 62 vreće sa neiskorištenim listićima.

“Suočili smo se u problemima zbog nepropisnog pakovanja izbornog materijala. Nisu nam dostavljena 23 izvoda iz Centralnog izbornog popisa. Razlika u broju listića između listića dostavljenih OIK/GIK i Glavnom centru za brojanje u Banjaluci 1468, Brčko 418”, izjavio je Mišković.

Član Centralne izborne komisije Irena Hadžiabdić je tokom rasprave o Izvještaju Glavnog centra za brojanje ukazala da je kontrolno brojanje pokazalo da je utvrđena volja birača, te da bi se i u slučaju da se ponove izbori rezultati opet bili isti.

Ona je izjavila da je kontrolno brojanje pokazalo da su najproblematičniji aspekt izbora bili obrasci i pitanje pakovanja biračkog materijala.

Hadžiabdićeva je istakla da se može zaključiti da je proces obilježen nizom manjkavosti, ali da se uglavnom odnose na one tehničke prirode.

“Što se tiče trendova nevažećih listića praktično smo u potpuno istoj situaciji, s tim da u kontrolnom brojanju imamo malo više praznih listića. Godine 2014. smo imali 38.108 nevažećih listića, a sada imamo 38.118. Napomenuću da smo 2018. godine imali 48.279 nevažećih listića”, rekla je Hadžiabdićeva.

Ona smatra da je to potpuno u trendu i da joj je drago da se iz ovog izvještaja vidi da su prazni listići zaista prazni i da nije bilo prepravljanja volje birača.

“Naše kontrolno brojanje je utvrdilo volju birača za nivo predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske. Кontrolno brojanje za ovaj nivo je trebalo jednom zauvijek da završi priču da li je sve krađa i da li je volja birača istinski pretvorena u glasove. Pored haosa sa materijalom, ono što smo pronašli može biti uvrđeni rezultat za izbore, bar po meni”, navela je Hadžiabdićeva.

Кad je riječ o mogućnosti poništavanja izbora, Hadžabdićeva je navela da kroz sudsku praksu postoje stavovi da je sud cijenio da su povrede i nepravilnosti koje se dese irelevantni i da se ne mogu otkloniti čak ni u postupku ponovnog brojanja, pogotovo što nemaju refleksiju na validnost glasačkih listića.

Prema njenim riječima, i kada bi se poništili izbori ponovo bi se moglo isto dogoditi, naglašavajući da je najbitnije pitanje da li se volja birača prepravljala.

“U ovom slučajevima iz ovih nalaza nisam vidjela da nešto ukazuje na to. Čak kontrolno brojanje kaže da je to volja birača”, rekla je Hadžiabdićeva.

Član CIK-a Vlado Rogić je rekao kako nemaju vremena za ponavljanje izbora, niti sredstava kao i to da nije moguće zbog nekoliko nepravilnosti ponavljati izbore jer bi se to onda radilo zauvijek.

RTRS/RTVBN/Klix

The post Završeno ponovno kontrolno brojanje glasova, Milorad Dodik je novi predsjednik Republike Srpske first appeared on Gerila.info.

Novi članovi Centralne izborne komisije su Jovan Kalaba i Vanja Bjelica Prutina. Naredne sedmice trebalo bi da bude održan sastanak članova Centralne izborne komisije BiH kako bi bio izabran predsjednik ove komisije između novoizabranih članova, jer je dosadašnji predsjednik Branko Petrić smijenjen sa ove pozicije.

Agencija SRNA je objavila da su se Kalaba i Prutina, koji su izabrani na posljednjoj sjednici Predstavničkog doma parlamenta BiH, u petak kratko javili na posao i razgovarali sa ostalim članovima CIK-a.

Petrić i Božičković pod stranačkom odbranom

Smjena Branka Petrića i Novaka Božičkovića veliki je udarac za SNSD. Ovako bi se u najkraćem mogla tumačiti trenutna politička situacija. Samo sat i po vremena od izglasavanja ove odluke u Predstavničkog domu trebalo je srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku da ovaj čin proglasi novom izdajom u režiji SDS-a i PDP-a, jer je smjenu inicirao poslanik SDS-a Dragan Mektić.

“Ovo je neiznenađujuća odluka predsjednika SDS-a Mirka Šarovića i predsjednika PDP-a Branislava Borenovića u Predstavničkom domu parlamenta BiH”, rekao je Dodik još iste večeri za RTRS.

Dodik je naglasio da je ta odluka, koju je predložio Dragan Mektić, usmjerena protiv zaključaka Narodne skupštine i interesa Republike Srpske, te po običaju, za odluku optužio saradnju SDS-a i SDA.

“To je odluka koja je tipično potrebna Bošnjacima, da oni biraju čitav izborni proces i da eliminišu kroz svoje podanike u izbornoj komisiji svakog ko njima ne odgovara kako bi kreirali većine, koje možemo da vidimo kako izgledaju pogubno, kada tamo sjede Šarović i Borenović”, naveo je Dodik.

Srpski član Predsjedništva i lider SNSD-a se nije tu zadržao, nego je i nastavio još oštrijim tonovima, koje je posebno usmjerio na lidera SDS-a Mirka Šarovića, kojeg je direktno optužio i da stoji iza određenih kriminalnih radnji.

“Ova skupštinska većina ostaje pri stavovima Narodne skupštine i zaključcima koji su donešeni, vezanim za rad u zajedničkim institucijama. Ovo govori da produžena izdaja Šarovića je usmjerena ka plaćanju njegove slobode koju je stekao imajući za određena djela koje je učinio još za ubistvo Riste Jugovića na Palama i da u tom pogledu obustava tog procesa i njegovo uključivanje iz tog procesa svakako je sada kupovanje odnosno plaćanje te cijene. Što se tiče ovih iz PDP-a Borenovića, on ništa ne razumije, oni se ni ne znaju baviti politikom ovo je antipolitika, imajući u vidu da sa Osmanovićem oni prave većinu, kako je zovu entitetsku i da Osmanović viđeni član SDA koji zajedno sa dva poslanika iz PDP-a i SDS-a čini tzv. entitetsku većinu, što govori da su oni spremni da učine sve i sa svakim”, rekao je Dodik.

Iako Centralna izborna komisija predstavlja još jednu „mrsku tvorevinu“ i nametnuto tijelo na nivou BiH, u posljednje  vrijeme nije viđena tolika mobilizacija kadrova iz SNSD-a i koalicije predvođene ovom strankom, odnosno udar po opozicionim strankama „svim raspoloživim sredstvima“.

Mediji su preplavljeni izjavama skoro svih poslanika SNSD-a i Srpskog bloka u PD Parlamentarne skupštine BiH.

U „ATV vijestima“,televizije bliske vlasti u Republici Srpskoj u samo jednom prilogu svoje stavove je dalo čak pet poslanika iz tog bloka: Nebojša Radmanović (SNSD), Snježana Novaković Bursać (SNSD), Nenad Nešić (DNS), Dragan Bogdanić (SNSD), Obren Petrović (SNSD), dok je za mišljenje druge strane priliku dobio samo jedan predstavnik opozicije, i to Igor Crnadak, poslanik PDP u NSRS.

Da je riječ o veoma bolnoj temi za SNSD, pokazala je i sjednica Izvršnog odbora te stranke. Iako je u fokusu bila priča o virusu korona, lider te stranke Milorad Dodik se sa govornice ponovo obrušio na predstavnike opozicije, baš zbog smjena u CIK-u.

“Ovo je politika koja ide za tim da se srpskom narodu i hrvatskom onemogući adekvatno predstavljanje SDS i PDP nisu adekvatni predstvanici srpskog naroda na nivou BiH. Četiri poslanika sa njihovim šefom Adilom Osmanovićem predstavljaju ono što se pokušava predstaviti kao predstavnici Republike Srpske”, istakao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.

Vrijedi li odbrana članova CIK-a?

Centralna izborna komisija BiH formirana je 2001 godine, a članove prvog saziva komisije odredio je visoki predstavnik.Tri godine kasnije u CIK je imenovan Branko Petrić, kao i Suad Arnautović. Prema nepotvrđenim informacijama, bruto plata članova CIK-a je oko 7.600 KM, što znači da sunjih dvojica za ovih 16 godina samo po ovom osnovu građane BiH koštali oko 2,9 miliona KM, to jeste 1,45 miliona svaki.

Međutim, postavlja se pitanje svrsishodnosti i kvaliteta rada CIK-a.

Jedan od bivših članova komisije Vehid Šehić podigao je prašinu pred izbore 2018.kada je rekao da U BiH izbori nikada nisu bili pošteni i slobodni.

„Nažalost, nijedni izbori u BiH nisu zadovoljili kriterij da su oni bili pošteni i da su rezultati bili istinska volja birača. Za ovakvu ocjenu izbora u BiH najveću odgovornost snose politički subjekti koji učestvuju u izbornom procesu, jer su oni najveći generatori nezakonitosti i povreda izbornog zakonodavstva.

Nijedan pokušaj izmjene Izbornog zakona BiH ne nailazi na podršku predstavnika političkih stranaka jer su upravo oni  najodgovorniji za nezakonitosti u izbornom procesu, jer preko svojih članova biračkih odbora utiču na nepravilnosti. Dok se Izbornim zakonom ne predvidi odgovornost političkih subjekata, uz istovremeno drastično povećanje novčanih kazne za one članove izborne administracije koji krše zakon, teško ćemo doći u situaciju da naše izbore proglasimo poštenim i slobodnim”, rekao je tom prilikom Šehić.

Da je tako, pokazali su i izbori 2018. Prijavljeno je više od 370 nepravilnosti na sam dan izbora, pa su predstavnici civilnog sektora u svom završnom izvještaju izbore proglasili djelimično neregularnim.

I sami građani BiH imalju veoma negativan stav prema izbornom procesu.U anketi „Mediji i građani na izborima“, dvije trećine ispitanika je odgovorilo ne vjeruje da su izbori u našoj zemlji slobodni i pošteni.

Nestanak papira za štampanje listića

A osim nepravilnosti u izbornom procesu, Centralnu izbornu komisiju u prethodnih nekoliko godina tresli su brojni skandali, a sami članovi komisije su povezani sa brojnim aferama.

Prema pisanju magazina Žurnal, smijenjeni Branko Petrić, je u periodu dok je bio ambasador BiH u Sloveniji (1999-2001.), bio u centru skandala, kada su slovenački carinici otkrili da bh. ambasador  u svom službenom automobilu šverca suho meso i  rakiju. Afera je, međutim, zataškana, Branko Petrić se 2001. godine vratio u BiH, a tri godine kasnije postao je član Centralne izborne komisije BiH.

I za vrijeme službovanja u CIK-u, navodi dalje Žurnal, Petrić je imao brojne nepravilnosti. Tako je, sudeći prema putnim nalozima, Petrić posljednjih godina u rodnu Derventu putovao preko Vlasenice, kako bi na taj način pokrio troškove za svoja privatna putovanja. Sporna su bila i njegova imenovanja na mjesto predsjednika CIK-a 2009. i 2018.

Njegov protivkandidat, član CIK-a iz reda srpskog naroda Novak Božičković rekao je nakon izbora u CIK-u 2018.godine da je izborom Petrića za predsjednika prekršen Izborni zakon BiH, zbog čega se žalio i Sudu BiH.

Ipak, najveći udar integritetu Centralne izborne komisije bio je slučaj neposredno pred izbore 2018.kada je pokrenuta istraga Tužilaštva BiH i SIPA zbog nestanka najmanje 10 tona papira za štampanje glasačkih listića iz skladišta komisije.

Istraga je pokrenuta  nakon objave revizorskog izvještaja o radu CIK-a, a u kojem su revizori utvrdili da je popisna komisija konstatovala da je prilikom popisa koristila podatke o težinama i dimenzijama sa naljepnica na originalno zapakovanim paletama, dok je na 14 paleta, koje su otvorene i gdje su korišteni papiri, stanje papira evidentirano na osnovu postojeće skladišne evidencije i propratne skladišne dokumentacije, te zaključili da se na ovaj način ne može pouzdano utvrditi tačna težina (količina papira) na paletama.

Mediji su ranije objavili i izvještaj Komisije za popis iz 2014. prema kome je najmanje 35,8 tona papira nabavljenog za štampanje glasačkih listića nestalo iz skladišta Centralne izborne komisije BiH.

Tadašnja predsjednica Irena Hadžiabdić izjavila je da manjak od35 tona papira u skladištu CIK-a uzrokovan „kaliranjem papira“, a optuživana je i za nepotizam jer je za vrijeme njenog predsjedničkog mandata sekretar CIK-a bila Jasmina Hadžiabdić, rodica njenog supruga.

S nepravilnostima u radu i netransparentnom trošenju sredstava CIK-a povezivani su i još neki bivši i sadašnji članovi Komisije.

Gerila.info

The post Rika zbog CIK-a: Izborna komisija pod političkim patronatom, prepuna afera i skandala first appeared on Gerila.info.