Iako je izbjegao da odgovori na pitanja koja su se ticala jučerašnjih hapšenja u Šumama Republike Srpske, poručivši da treba pustiti da institucije da rade svoj posao, Višković je kratko prokomentarisao nedavnu ostavku Vrhovca, te pojasnio da se radilo o smjeni.

To je kazao nakon što su mu novinari skrenuli pažnju na pojedina mišljenja da su hapšenja koja se događaju u institucijama Srpske samo stvaranje privida da institucije rade, odnosno da se tako pokušava skrenuti pažnja sa stvarnih problema.

“Pa, smijenjen je direktor Investiciono razvojne banke”, glasio je Viškovićev odgovor na konstataciju novinara.

Podsjetimo, na mjesto Dražena Vrhovca, ekspresno je imenovan Srđan Jovanović, a u javnosti su se odmah pojavile informacije o njegovoj kompetenciji za tu poziciju, s obzirom da je završio privatni fakultet.

(Nezavisne novine)

The post Radovan Višković tvrdi da je Vrhovac smijenjen first appeared on Gerila.info.

PIŠE: Centar za istraživačko novinarstvo

Okružni privredni sud u Istočnom Sarajevu odložio je prvu prodaju apartmana u hotelskom kompleksu „Vučko“ na Jahorini, zakazanu da bi bio naplaćen kreditni dug firme „B&B Vučko“ prema Investiciono-razvojnoj banci Republike Srpske (IRBRS).

Na prodaji su 43 apartmana koje je sudski vještak procijenio na vrijednost od 48.000 do 340.000 KM.

Kupci su se pojavili na ročištu, ali je licitacija odložena jer je u međuvremenu bijeljinski advokat Miloš Stevanović preko svoje firme „Standard Prva“ otkupio ukupno 180 miliona KM duga prema IRB-u, a među njima i dug „B&B Vučko“.

Sud je o tome obaviješten osam dana prije zakazane prodaje zbog čega je sudija Minja Mirvić odložio ročište da bi bio promijenjen tražilac izvršenja.

„B&B Vučko“ je 2012. godine dobio kredit od šest miliona maraka u sklopu finansiranja investicijskih projekata preduzeća u Republici Srpskoj iz sredstava Evropske investicijske banke (EIB).

Kreditna dokumentacija pokazuje da je IRB dostavljao EIB-u pogrešne podatke o namjeni i potrošnji ovog kredita.

Uprkos tome IRB tvrdi da nije napravio propuste pri dodjeli kredita.

U maju 2022. godine su potvrdili za Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) da „B&B Vučko“ sa kamatama duguje skoro 12 miliona maraka, ali nisu odgovorili o stanju duga u 2023. i 2024. godini.

Banka ignoriše upite CIN-a i o stanju dugova drugih preduzeća koja su dobijala sredstva EIB-a.

U međuvremenu, Bosna i Hercegovina (BiH) je vraćala ovaj kredit jer je država bila potpisnica ugovora sa EIB-om za kredit od 50 miliona eura iz 2009. godine.

Dokumentom je određeno da će sredstva biti korištena za finansiranje investicijskih projekata na teritoriji Republike Srpske, a putem Fonda za razvoj i zapošljavanje IRB-a.

IRBRS je tim novcem finansirao projekte 16 preduzeća od kojih pojedina, među kojima i je „B&B Vučko“, nisu namjenski trošila novac niti su redovno otplaćivala kredit.

Krajem 2022. godine BiH je bila dužna EIB-u 12,1 milion maraka za projekat finansiranja preduzeća putem IRBRS-a.

IRBRS i Ministarstvo finansija BiH CIN-u još nisu dali podatke o trenutnom stanju duga.

Firmom „B&B Vučko” upravljaju otac i sin Milomir i Aleksandar Prović koji su hotelsko-apartmanski kompleks „Vučko” na Jahorini gradili sa investitorima iz Srbije i Rusije. „Šta je onda tu vama ili nekome sporno? Država vraća i država će naplatiti ovo”, komentarisao je Aleksandar Prović za CIN 2023. godine situaciju u kojoj se našao njegov biznis.

Podsjećamo, CIN je otkrio kako su falsifikati, prevareni partneri i milionski dugovi decenijama pratili izgradnju kompleksa „Vučko”. Provićima su opštinske vlasti omogućile prisvajanje državne zemlje na Jahorini, a entitetske su im dale milionske kredite.

Novinari su otkrili da je kredit IRB-a firmi „B&B Vučko” odobren na osnovu falsifikovane dokumentacije o zalaganju nekretnina na Jahorini. To su bile nekretnine firme „Club Aparthotel Vučko” koje su Provići dijelili sa investitorima − Mirkom Ticom iz Srbije i Draganom Đordanom iz Rusije.

Oni nikada nisu odobrili založiti nekretnine za kredit, ali Provići su 2012. godine IRB-u dostavili krivotvorenu odluku Skupštine firme „Club Aparthotel Vučko” kojom su njene apartmane stavili pod hipoteku. Ove nekretnine su sada završile na sudskoj prodaji.

„Kako su to oni uradili, na osnovu čega, po osnovu koje skupštine? Oni se ponašaju potpuno samouvjereno, bahato, beskrupulozno”, rekao je za CIN Dragan Đordan, investitor koji se godinama bori vratiti 13 miliona maraka koje je uložio u gradnju apartmana u kompleksu „Vučko”.

U stenogramu Skupštine na kojoj su investitori pobili zalaganje nekretnina Mirko Tica je izjavio: „Postupak koji je kod zasnivanja hipoteke učinjen je protivzakonit i insinuira kriminalne radnje. Ja kao čovek ne mogu to da shvatim”.

Prema dokumentaciji koju su Provići dostavili IRB-u, nekretnine na Jahorini je pod hipoteku stavila Ana Kovačević, sestra Aleksandra Provića koja je u to vrijeme bila direktorica firme „Club Aparthotel Vučko”.

Ona je potpisala dokumente u kojima tvrdi da su suvlasnici firme na vanrednoj skupštini u martu 2012. godine „konferencijskom vezom” odobrili zalaganje imovine.

Međutim, niko od suvlasnika nije prisustvovao ovoj skupštini niti potpisao saglasnost firme za zalaganje imovine.

Ispostavilo se da je Kovačević tu saglasnost sačinila pet mjeseci ranije i dodala zahtjevu za kredit.

Notarka Gordana Gerdijan, koja je ovjerila hipoteku, rekla je za CIN: „Kako da ja znam da su to lažni dokumenti, potpisani, sa pečatom i ostalo, ako je banka tamo imala njihov kreditni odbor, reference?“

U to vrijeme, 2012. godine, o dodjeli kredita je odlučivao premijer RS-a i predsjednik Kreditnog odbora Aleksandar Džombić, porodični prijatelj Provića. On im je i 2009. godine odobrio kredit IRB-a od pet miliona KM, ubrzavajući porukama tadašnjeg direktora IRB-a da hitno odobri kredit za „B&B Vučko”.

Okružno tužilaštvu u Istočnom Sarajevu je obustavilo istragu protiv Provića za falsifikovanje dokumentacije za kredit IRB-a.

Tužiteljica Halida Vrabac je rekla za CIN da ona „prosto sumnja da bi IRB dozvolio kredit da su bile u pitanju falsifikovane isprave”.

Ipak, apartmani koje investitori nikada nisu pristali založiti za kredit završili su na sudskoj prodaji zbog duga firme „B&B Vučko” prema IRBRS-u.

The post Sud prodaje apartmane hotela ‘Vučko’ zbog velikog duga prema IRB RS first appeared on Gerila.info.

Kao razlozi za donošenje ovog zakona navedeno je da je potrebno usklađivanje sa Zakonom o Investiciono-razvojnoj banci Republike Srpske.

Zakonom se predlaže, da pored poslovnih komercijalnih banaka, i Investiciono-razvojna banka Republike Srpske (IRBRS) može obavljati poslove primanja novčanih depozita ili drugih povratnih sredstava, i to u skladu sa ovlašćenjem za obavljanje tih poslova utvrđenim zakonom kojim se uređuju njeno osnivanje, pravni status i djelatnost.

Vlada Republike Srpske utvrdila je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Investiciono-razvojnoj banci Republike Srpske, po hitnom postupku, kojim su proširene djelatnosti Inesticiono-razvojne banke Republike Srpske, tako da pored već propisanih djelatnosti, Banka može obavljati i djelatnosti primanja novčanih depozita i obavljanje platnog prometa.

Takođe, Vlada Republike Srpske utvrdila je i Prijedlog zakona o dopuni Zakona o unutrašnjem platnom prometu, po hitnom postupku, kojim je predviđeno da poslove platnog prometa može obavljati i Investiciono-razvojna banka Republike Srpske u skladu sa ovlašćenjem za pružanje tih usluga utvrđenim zakonom kojim se uređuju njeno osnivanje, pravni status i djelatnost.

Prema informacijama Gerile, pravi razlozi za donošenje ovog zakona je činjenica da je veći broj lica, kao i preduzeća stavljen na listu OFAC-a, to jeste sankcija koje je SAD uvela.

S obzirom da su njima u skladu sa tom listom ugašeni tekući i žiro računi, Vlada će preko IRB-a pokušati da napravi prostor da ta preduzeća nastave raditi i funkcionisati, bez obzira na prijetnje američke administracije da će proširiti listu sankcionisanih i na one koji budu pomagali u izbjegavanju sankcija.

I zvaničnici Republike Srpske su u više navrata govorili da je potrebno osnovati banku koja bi se bavila unutrašnjim platnim prometom, kako bi se riješio problem.

The post Vlada RS mijenja zakone o bankama da bi pomogla onima koji se nalaze na OFAC listi first appeared on Gerila.info.

Ona je pred Okružnim sudom oslobođena optužbi, da je kao direktorica Agencije za bankarstvo Republike Srpske znala za dešavanja koja su dovela do propasti Bobar banke a da nije učinila ništa, u januaru 2023. godine.

Presudom Vrhovnog suda završena je pravosudna priča koja traje od 2017. godine kada je Tužilaštvo BiH zbog propasti Bobar banke podiglo optužnicu protiv 16 lica. Suđenje Slavici Injac je zbog njenog zdravstvenog stanja prebačeno u Okružni sud u Banjaluci a optužnici je preuzelo Republičko javno tužilaštvo Republike Srpske.

Optužnicom je Slavica Injac terećena da je kao direktorica Agencije za bankarstvo znala za dešavanja i malverzacije koje su dovele do propasti Bobar banke i ogromne štete a da nije preuzela odgovarajuće mjere. Vještak ekonomske struke Radomir Šalić, koji je na zahtjev Tužilaštva BiH radio vještačenje poslovanja Bobar banke, je svjedočeći pred sudom, rekao kako Agencija za bankarstvo nije uradila svoj posao kako treba.

“Moje mišljenje je da ste preduzeli mjere, ali da te mjere nisu dale efekta. Mogli ste iz njihovog ponašanja vidjeti s kim imate posla i da ih u skladu sa zakonom skinete sa tih mjesta. Kako se niko nije zapitao kako je ‘gubitašu’ dat toliki kredit”, kazao je Rade Šalić svjedočeći pred Sudom 2022. godine.

Odbrana Slavice Injac predvođena advokatom Vladom Adamovićem ali i ona lično tvrdili su kako je Agencija za bankarstvo učinila sve što joj je zakon dozvoljavao kao i da je prinudna uprava u Bobar banku uvedena čim je ta banka postala nelikviidna.

“Tek tada smo pronašli duple evidencije“, rekla je Slavica Injac kada je svjedočila.

Optužnicu u predmetu “Bobar banka” Tužilaštvo BiH je u martu 2017. godine podiglo protiv 16 lica. Njima je stavljeno na teret da su organizovanim djelovanjem pričinili štetu od 122,5 miliona konvertibilnih maraka (KM), što je na kraju dovelo do propasti “Bobar banke”.

GERILA info

The post Slavica Injac pravosnažno oslobođena first appeared on Gerila.info.

PIŠE: Đorđe Vujatović (BIRN BiH)

“Optuženi će svjedočiti nakon što bude završeno finansijsko vještačenje, a koje će prema informacijama kojima ja raspolažem biti završeno najkasnije do 10. ili 11.februara”, rekao je Džombićev branilac, advokat Zoran Bubić.

On je dodao da je odbrana odustala od saslušanja svjedoka Obrada Belenzade, bivšeg predsjednika Konfederacije sindikata RS, koji već duže vrijeme ima zdravstvene probleme.

“Nije izvjesno kada će on ozdraviti, pa odustajemo od njega, a imajući u vidu da smo već saslušali jednog svjedoka iz sindikata smatramo da smo dobili dovoljno dokaza u tom segmentu”, rekao je Bubić pred Sudskim vijećem Okružnog suda u Banjaluci.

Na današnjem ročištu, Bubić je predočio i Ugovor o obavljanju finansijsko- računovodstvenih poslova između preduzeća Energolinija i Alumina, a kako je rekao, to je dokaz koji predstavlja da je riječ o jednoj cjelini.

Dodaje da je pomenuti ugovor sačinjen 09.04.2013.godine, te da je produžavan svake godine dok Energolinija nije otišla u stečaj.

Govoreći i o pomenutom finansijskom vještačenju, Bubić je napomenuo da će insistirati da svaki korišteni dokument bude priložen uz izvještaj vještaka, te da će i te dokumente uvrstiti u dokazni materijal.

Bivši premijer RS-a Aleksandar Džombić optužen je za zloupotrebu položaja prilikom dodjeljivanja kredita Investiciono-razvojne banke od 19,4 miliona maraka preduzeću “Energolinija” iz Zvornika.

Suđenje Džombiću biće nastavljeno 14.februara saslušavanjem vještaka ekonomske struke

The post Odbrana Aleksandra Džombića tražiće i njegovo svjedočenje first appeared on Gerila.info.

Istragu provodi tužilac iz OJT Banjaluka, koji je naložio policijskim službenicima PU Banja Luka da preduzmu sve potrebne istražne radnje i mjere, kao i vještačenja po vještaku elektro- tehničke i protiv-požarne struke sa ciljem utvrđivanja uzroka požara, te da li eventualno postoji osnov sumnje da je počinjeno krivično djelo, te da se u ovom trenutku ne može više govoriti o uzroku požara.

S druge strane, zbog brojnih afera koje su u vezi sa IRB-om, to jest kreditima koje je IRB dodijeljivao preduzećima i pojedincima bliskim aktuelnoj vlasti, sve su glasnije spekulacije o eventualnoj šteti i pitanju da li je izgorjela originalna dokumentacija ove banke.

Ono što javnost najviše interesuje i oko čega se najviše govori je arhiva IRB-a. Naša dokumentacija koja se nalazila u Sektoru za računovodstvo i finansije je uništena u požaru. To je operativna dokumentacija. Arhiva, o kojoj pričamo je 100% neoštećena i ona se nalazi na drugim spratovima. Tiče se registratora u papirnoj formi, tiče se mjenica i ostale dokumentacije koja se čuva u protivpožarnim ormarima i server sala koja je u potpunosti neoštećena, izjavio je vd.direktora IRB-a Dražen Vrhovac.

Prema njegovim riječima, nema te vrste štete o kojoj se manipuliše u javnosti, te da nisu spaljeni ugovori i mjenice, te da je najveća šteta u oštećenju imovine, ali da je i ta imovina osigurana.

Ipak se i dalje govori o mogućoj šteti kada je riječ o aktuelnim ili budućim pravosudnim procesima, gdje se i dalje insistira na originalnoj dokumentaciji.

Advokat iz Banjaluke Jovana Kisin smatra da bi trebalo pričekati sa davanjem bilo kakvih ocjena dok se ne sazna šta je sve izgorjelo. Tek tada će se, kako kaže, saznati prave razmjere štete, ali i da to ne može uticati na slučajeve koji su u toku, kao što je npr, suđenje bivšem premijeru RS Aleksandru Džombiću.

“Kada se vode krivični postupci Tužilaštvo već tokom istrage izuzme određene dokumente potrebne za vođenje postupka, međutim za slučajeve koji će se u budućnosti tek pokretati, tu može doći do određenih komplikacija, pa i samog usporavanja procesa”, dodaje Kisin u izjavi za Gerilu.

Ipak, prema njenim riječima, sada postoje i zakoni koji regulišu pitanje elektronskog poslovanja, to jeste i korištenja elektronske arhive.

Opozicija u Republici Srpskoj upozorava da poslovanje IRB-a od početka pratebrojne afere i da javnost s pravom sumnja i dovodi u pitanje jer je imidž poprilično narušen.

 “Toliko je ugled IRB-a narušen jer je njegovo cijelo poslovanje od nastanka obavijeno brojnim aferama i čim sepojavila informacija o požaru, zbog tog narušenog ugleda u javnosti se stvorila sumnja od sebe.  Treba podsjetiti, IRB se izložila gubicima od 200 miliona maraka kada su propadale banke u RS, putem direktnih plasmana koji nisu vraćani”, kaže za Gerilu Jelena Trivić, potpredsjednik PDP-a.

I u SDS-u su mišljenja da je potrebno što prije istražiti okolnosti kako bi se otklonile spekulacije I sumnje da je požar podmetnut.

“Kako bi se sakrile višegodišnje malverzacije u ovoj instituciji. Morate objelodaniti šta od dokumentacije je izgorjelo, kako bi vidjeli da li su tačne sumnje da je izgorjela ključna dokumentacija IRB-a kako bi se prikrile zloupotrebe provođene kroz ovu instituciju”, izjavio je predsjednik SDS-a Mirko Šarović.

The post Požar u IRB- još se čekaju nalazi istrage, brojne spekulacije o šteti first appeared on Gerila.info.

On je tokom svjedočenja na suđenju bivšem predsjedniku Vlade RS Aleksandru Džombiću, rekao da je nakon što je IRB odbio zahtjev za pomenuti kredit, išao na razgovor sa optuženim.

“Predsjednik Vlade me pozvao na razgovor. Tad me je upoznao sa kompletnom situacijom i tad mi je ukazao na određene stvari. Rekao sam mu razloge za odbijanje zahtjeva za kredit i da se pridržavam pravila o poslovanju IRB-a koje je Vlada donijela. Sastanku je prisustvovao i savjetnik premijera Jasminko Jotić, a koji je bio i prvi direktor IRB”, dodao je Pavlović.

Ipak, kaže i da na njega nije vršen pritisak od strane Džombića zbog kredita Energoliniji, ali da je tad odlučio da podnese ostavku jer je smatrao da je komunikacija sa tadašnjim premijerom dovedena u pitanje i da je izgubljeno međusobno povjerenje.

Kako je rekao, prva odluka IRB-a da se odbije zahtjev za kredit od 19,4 miliona KM pomenutom preduzeću iz Zvornika donešena je nakon što je Centar za rizike IRB-a izrazio mišljenje da je riječ o prezaduženom preduzeću, koji ima nedovoljne ili loše instrumente obezbjeđenja, te da postoji povećana izloženost banke riziku.

Prema njegovim riječima, nakon odbijanja zahtjeva, na razgovore su dolazili i predstavnici pomenutog preduzeća, gdje im je rekao da ne ispunjavaju osnovne kriterijume za kredit, a da je za kasniju odluku IRB-a da ipak dodijeli kredit saznao iz medija, jer već tada nije bio na dužnosti direktora.

Komentarišući rad banke, on je napomenuo da IRB tada nije bila spremna ni organizaciono, a ni kadrovski za direktne plasmane, što im je naložila Vlada RS.

Dodao je, s obzirom na činjenicu da je riječ o sredstvima Evropske investicione banke, da u slučaju neisplaćivanja obaveza od strane korisnika kredita i jemaca, IRB vraća kredit iz svojih sredstava.

Svjedok optužbe Nikica Vranješ je tokom svog svjedočenja rekao da je Evropska investiciona banka bila upoznata sa odlukom o kreditu Energolinije.

“Da, konačno odobrenje daje EIB. Oni daju prethodnu saglasnost, šalje im se prijedlog ugovora, na koji oni treba da daju saglasnost i donose konačno rješenje o plasmanu sredstava. Nema plasmana dok oni ne daju saglasnost”, pojasnio je Vranješ.

Vranješ koji je prilikom dodjele kredita bio direktor Sektora za plasmane IRB-a rekao da je prijedlog pomenutog sektora bio da se IRB-u odobri kredit do 2 miliona KM, a dat je i drugi prijedlog od preko 6 miliona KM, međutim, kako kaže, uloga IRB-a je i da imam mnogo širu ulogu kada je riječ o investicijama, nego kada to rade komercijalne banke.

Svjedok Veselin Kotur je u vrijeme davanja kredita Energoliniji bio sekretar kreditnih odbora, te je bio u funkciji zapisničara kada su kreditni odbori odlučivali o kreditima.

Govoreći o odluci Kreditnog odbora Skupštine akcionara IRB-a, kojim je tada predsjedavao Džombić, kaže da je obrazloženje za odobravanje kredita, prema njegovom sjećanju dao baš Džombić.

“To je bio presedan. Možda su bila takva dva ili tri slučaja da Kreditni odbor Skupštine akcionara donese odluku suprotno od Kreditnog IRB-a, to jeste da povećaju prvobitni iznos, a i zato što je upisano obrazloženje za takvu odluku”, dodao je Kotur.

Na današnjem ročištu svjedočili su i zaposlenici IRB-a koji su radili na obradi kredita, koji su govorili i o okolnostima i načinima izračuna kreditne sposobnosti preduzeću Energolinija.

The post Nastavljeno suđenje Aleksandru Džombiću: Milenko Pavlović zbog kredita Energoliniji podnio ostavku first appeared on Gerila.info.

Vrhovac je potvrdio i da je u zgradi i prostorijama IRB-a pričinjena velika materijalna šteta.

Požar je u IRB-u izbio jutros oko 3 sata a gasili su ga banjalučki vatrogasci.

Za sada nije poznat zvaničan uzrok požara. Prema dostupnim informacijama u požaru nema nastradalih i povrijeđenih.

GERILA info

The post Požar u Investiciono razvojnoj banci Republike Srpske (foto) first appeared on Gerila.info.

Prema navodima optužnice, Džombić je učestovao u  nezakonitoj dodjeli kredita Investiciono- razvojne banke RS,  preduzeću “Energolinija” iz Zvornika.

Banka je 2012. godine toj firmi dodijelila 19 miliona i 400 hiljada maraca kreditnih sredstava, a Džombića terete da je bio svjestan da je korisnik kreditno nesposoban i da neće moći vraćati kreditna sredstva.

Prema navodima optužnice, Kreditni odbor Investiciono-razvojne banke Republike Srpske je 10. novembra 2011. godine donio odluku kojom se odbija zahtjev „Energolinije“ d. o. o. Zvornik za dodjelu kredita zbog toga što je preduzeće bilo prezaduženo i imalo je problema u izvršavanju obaveza prema povjeriocima.

Ukupne obaveze preduzeća na dan 30. septembra 2011. godine iznosile su 35.559.623 KM.

Tužilac Radenko Janković je naveo da je nakon toga, optuženi, kao predsjednik Vlade Republike Srpske pozvao direktora Investiciono razvojne banke Republike Srpske Milenka Pavlovića  radi ubjeđivanja da zahtjev za kredit „Energolinije“ d. o. o. Zvornik treba prihvatiti, na šta Pavlović  nije želio da pristane, već je podnio ostavku na mjesto direktora pomenute banke.

„Nakon čega je „Energolinija“ d. o. o. Zvornik 18. januara 2012. godine ponovo podnijela zahtjev za kredit Investiciono-razvojnoj banci Republike Srpske a. d. Banjaluka u iznosu od 19.476.650,00 KM, da bi optuženi Aleksandar Džombić u svojstvu predsjednika Vlade Republike Srpske 26. januara 2012. godine potpisao Zaključak Vlade Republike Srpske broj 04/1-012-2-106/12 kojim se zadužuje Investiciono-razvojna banka Republike Srpske da ponovo obradi zahtjev za kredit „Energolinije“ d. o. o. Zvornik i da se on uputi u proces odlučivanja, što je bio pritisak da se zahtjev za kredit „Energolinije“ d. o. o. Zvornik koji je prethodno osnovano odbijen ponovo razmatra i usvoji, što je i učinjeno“, pročitao je Janković.

U optužnici se navodi i da je Odjeljenje za plasmane pravnim licima u IRB-u RS u svojoj analizi dalo mišljenje po kome se Energoliniji može odobriti kredit od dva miliona KM, nakon čega je Kreditni odbor IRB-a donio prijedlog da se ovom preduzeću dodjeli kredit od maksinmalno  6,24 miliona KM.

„U namjeri da „Energoliniji“ d. o. o. Zvornik i njenim vlasnicima pribavi imovinsku korist iskoristio svoj položaj i ovlašćenja kršeći odredbu člana 9. stav 3. Uputstva o direktnom plasmanu sredstava Projekta kreditiranja malih i srednjih preduzeća iz sredstava zajma Evropske investicione banke koje je donijela Uprava Investiciono-razvojne banke Republike Srpske 13. maja 2011. godine po kojoj je Investiciono-razvojna banka Republike Srpske jedina ovlaštena da u skladu sa svojom poslovnom politikom vrši ocjenu kreditne sposobnosti podnosioca zahtjeva za kredit i procjenu zahtjeva za kredit“, dodaje se u optužnici.

Navedeno je i da je Džombić potpisao odluku koju je donio Kreditni odbor Skupštine akcionara IRB-a RS, kojom se Energoliniji odobrava kredit u iznosu od 19.400.000,00 KM, pri čemu je bio svjestan da je korisnik kredita kreditno nesposoban i da neće moći vraćati kreditna sredstva.

Navedena sredstva, dodaje tužilac, djelimično su bila upotrebljena za investiciju za koja su tražena, u iznosu nešto većem od 10 milion maraka, a dio sredstava je različitim kanalima iznesen iz BiH.

Energolinija je kredit otplaćivala do novembra 2012.godine, nakon čega je obavezu vraćanja kredita peruzelo preduzeće Alumina koje je bilo jedan od jemaca za kredit, ali koje je prestalo sa isplatom kredita 31.decembra 2014.godine.

S obzirom da u navedenom momentu, nije ni počelo vraćanje glavnice, na taj način je IRB-u RS nanesena šteta od 19,4 miliona maraka.

Nakon čitanja optužnice odbrana je navela da smatra da u ovom slučaju nije izvršeno  nijedno krivčno djelo, posebno ona koja se odnose na optuženog.

“Nije bilo ubjeđivanja članova Kreditnog odbora. Tužilaštvo je ovo izvlačilo iz konteksta, pri čemu nije navelo da je kredit Energoliniji odobren uz tri jaka obezbjeđenja sredstava, posebno kada je riječ o Alumini“, navodi advokat odbrane Zoran Bubić.

Dodaje i da je Alumina jamčila svom svojom imovinom i bila sposobna da vrati kredit u cjelosti.

„Zašto je to izostavljeno iz optužnice meni nije jasno. Dalje, kredit je uredno isplaćivan u dužem vremenskom periodu“, dodao je Bubić, uz napomenu da se za nenamjensko trošenje kreditnih sredstava nije nadležan Kreditni odbor, kao ni Vlada RS, nego sam IRB RS.

Bubić je rekao i da je nakon odlaska Aleksandra Džombića sa mjesta premijera, sljedeći saziv Vlade RS nastavio kontnuitet tog kredita, odobravao posebne uslove, kao i da je produžio grace period za 36 mjeseci.

Tužilac je na današnjem ročištu izveo materijalne dokaze, u kojim se nalaze pomenute odluke i ugovori o kreditu, a plan mu je i da sasluša sudske vještake ekonomske  struke.

Isto tako, kao svjedoci su predloženi i bivši direktori IRB-a Snježana Vujinić i Milenko Pavlović, kao i bivši ministar finansija, a sadašnji predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija.

S druge strane, odbrana, za sada, nije priložila svoje dokaze, a prema riječima branioca, advokata Zorana Bubića, njihovi dokazi će ovisiti od dokaza koje će izvesti Tužilaštvo.

Ipak kaže, da planira da izvede pet do sedam svjedoka, kao I da im u ovom trenutku nisu dostupni mnogi pismeni dokazi. Dodaje I da će odbrana, takođe, među svoje dokaze uvrstiti ekonomsko vještačenje.

The post Počelo suđenje Aleksandru Džombiću first appeared on Gerila.info.

Protiv bivšeg predsjednika Vlade Republike Srpske Aleksandra Džombića Republičko javno tužilaštvo podiglo je optužnicu, koja je proslijeđena Okružnom sudu u Banjaluci na potvrđivanje.

Džombić se, prema zvaničnim informacijama, tereti za zloupotrebu službenog položaja ili ovlaštenja, a u vezi sa milionskim kreditima dodijeljivanim preko Investiciono-razvojne banke Republike Srpske jednoj zvorničkoj firmi.

“Optužnica je podignuta u vezi sa nezakonitom dodjelom kredita Investiciono-razvojne banke Republike Srpske preduzeću ‘Energolinija’ d.o.o. Zvornik 2012. godine u iznosu od 19.400.000 KM, iako je bio svjestan da je korisnik kreditno nesposoban i da neće moći vraćati kreditna sredstva”, ističe Republičko javno tužilaštvo.

Kako se sumnja, na ovaj način Investiciono-razvojnoj banci Republike Srpske nanesena je šteta, a “Energoliniji” d.o.o. Zvornik pribavljena imovinska korist u tom iznosu.

Džombić je kratko za “Nezavisne” izjavio da još nema nikakve informacije u vezi sa ovom optužnicom, te da će komentar dati naknadno.

“Energolinija” je privatna firma u vlasništvu Litvanaca koji si bili vlasnici i Fabrike glinice ”Birač” i ”Alumine” u Zvorniku. Od 2016. godine ”Energolinija” je u stečaju.

U decembru 2011. godine tadašnji direktor Investiciono-razvojne banke Republike Srpske (IRB RS) Milenko Pavlović podnio je ostavku zbog pritiska da odobri direktne milionske kredite iz kreditne linije Evropske investicione banke (EIB), mežu kojima je bio i onaj za preduzeće iz Zvornika. Džombić je u to vrijeme bio predsjednik Vlade Republike Srpske.

Nezavisne novine/Capital/Mondo

The post Podignuta optužnica protiv Aleksandra Džombića first appeared on Gerila.info.