Ova odluka dodatno je zakomplikovala već napetu političko-pravosudnu situaciju u BiH i izazvala burne reakcije, kako u domaćim, tako i u međunarodnim krugovima.

Odluku Interpola objavio je sam Milorad Dodik na društvenoj mreži X (bivši Twitter), navodeći da ga je o njoj lično informisao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

Управо ме позвао предсједник Александар Вучић @avucic да ми саопшти да је добио обавјештење Директората Интерпола да је уважена жалба Србије и да је Интерпол одбио захтјев Суда БиХ за расписивање црвене потјернице за Стевандићем @nenad_stevandic и за мном.

Хвала предсједнику…

— Милорад Додик (@MiloradDodik) April 2, 2025

Kako je zvanično pojašnjeno, Generalni sekretarijat Interpola odbio je zahtjev Bosne i Hercegovine pozivajući se na član 3 Statuta Interpola, koji izričito zabranjuje miješanje u aktivnosti političke, vojne, vjerske ili rasne prirode. Prema ovom članu, Interpol ne smije postupati u slučajevima koji mogu biti okarakterisani kao politički progoni, a u ovom slučaju – upravo takvu ocjenu dao je Direktorat organizacije sa sjedištem u francuskom Lionu.

Informaciju o odbijanju potjernica potvrdili su i izvori iz Interpola Sarajevo, kao i iz samog Suda BiH, koji je 27. marta formalno podnio zahtjev za međunarodnu potjernicu. Taj zahtjev uslijedio je nakon što su protiv Dodika i Stevandića raspisane centralne potjernice unutar BiH, a njihovo neodazivanje sudskim pozivima i napuštanje teritorije države pokrenulo je i inicijativu za uključivanje Interpola.

Odbijanje Interpola dolazi u trenutku kada se odnosi između institucija Republike Srpske i pravosudnih organa BiH nalaze na najnižoj tački u posljednjih nekoliko godina. Dok paralelno vode snažnu političku kampanju protiv, kako tvrde, “nametnutog i neustavnog pravosuđa”, Dodik, Stevandić i predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković odbijaju da se povinuju nalozima pravosudnih institucija BiH.

Posebnu pažnju izazvala je činjenica da su Srbija i Mađarska aktivno lobirale protiv zahtjeva Suda BiH, a upravo se te dvije zemlje posljednjih godina sve više pozicioniraju kao glavni politički saveznici rukovodstva Republike Srpske.

Iako je Interpol odbio da aktivira crvenu potjernicu, to ne znači da je Dodik oslobođen krivične odgovornosti. Centralna potjernica u BiH i dalje je na snazi, kao i nalog za privođenje, a odgovornost za dalje postupanje ostaje na domaćim bezbjednosnim institucijama – SIPA-i, Direkciji za koordinaciju policijskih tijela i entitetskim MUP-ovima.

Međutim, uzimajući u obzir političku klimu i otvoreno protivljenje entitetskih vlasti, postavlja se pitanje hoće li domaće institucije uopšte biti u stanju – ili voljne – da izvrše naloge suda.

Gerila.info

The post Bez međunarodne potjernice za Dodikom i Stevandićem: Interpol ne prihvata zahtjev Suda BiH first appeared on Gerila.info.

Prema zvaničnim dokumentima, potjernice su unesene u Interpolov sistem I24/7 i proslijeđene svim članicama Interpola. Sekretarijat Interpola u Lionu sada mora provjeriti da li zahtjevi ispunjavaju uslove za međunarodno objavljivanje.

“Za navedenim licima se traga radi krivičnog gonjenja zbog izvršenja krivičnog djela Napad na ustavni poredak iz člana 156 Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine. Navedene međunarodne potjernice su inicirane za teritorije svih država članica i kao takve su ubačene u Interpolov sistem I24/7,” navodi se u zvaničnom saopštenju koje prenosi Blic.

Ipak, potjernice još uvijek nisu operativne. Potrebna je potvrda Sekretarijata Interpola kako bi postale pravno važeće i izvršne.

Ovaj korak uslijedio je nakon što je Tužilaštvo BiH podnijelo zahtjev Sudu, uz propratnu dokumentaciju. Prema informacijama koje prenosi Raport, prvobitni zahtjev je vraćen na doradu, a potom je isti dan dostavljen novi prijedlog, koji je prihvaćen i procesuiran u večernjim satima.

Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH zatim je proslijedila dokumentaciju Interpolu u Lion, gdje se čeka konačna odluka o objavljivanju. Ako zahtjev bude odobren, potjernice bi mogle postati operativne već za nekoliko dana. U suprotnom, Interpol može odbiti objavu ako ustanovi da zahtjevi ne ispunjavaju potrebne uslove.

Podjsećamo, Dodik je prekjuče prešao granicu sa Srbijom ilegalno helikopterom, prema nezvaničnim informacijama do kojih je došao portal Gerila.

Dodik se potom pojavio u Beogradu, a zatim otputovao u Tel Aviv avionom Vlade Republike Srpske. Njegovo učešće na dvodnevnoj konferenciji u Izraelu dodatno komplikuje pitanje povratka u BiH – i potencijalnog hapšenja od strane Interpola tokom putovanja.

Pravna, ali i političko-bezbjedonosna drama između pravosudnih institucija Bosne i Hercegovine i vrha vlasti Republike Srpske sada je prešla i u međunarodne vode, ukoliko Interpol, naravno, odobri zahtjev za međunarodnom potjernicom.

Za predsjednika Vlade Radovana Viškovića nije zatražena Interpolova potjernica jer on od raspisivanja unutrašnje nije izlazio iz zemlje.

Gerila info

The post Raspisana međunarodna potjernica za Dodikom i Stevandićem, čeka se potvrda Interpola first appeared on Gerila.info.

Sjenica i Kos su u bjekstvu od trenutka ubistva Kostića, a zasad nije poznato da li su već pobjegli van zemlje. Sjenica je osumnjičen da je direktno izvršio ubistvo Kostića, dok se Kos tereti za pomaganje prije i poslije zločina. Navodi se da je kritične večeri Kos džipom “Volvo” dovezao Sjenicu do restorana, a nakon pucnjave su zajedno pobjegli.

Nadzorne kamere su snimile njihovo vozilo na kružnom toku kod Rebrovačke crkve u 18.48 časova kako ide prema “Staroj Adi”. Samo tri minute kasnije, u 18.51 časova, ista kamera bilježi povratak “Volva” i njegovo kretanje prema Zelenom mostu. Vozilo je kasnije pronađeno napušteno na području Čokorskih polja, gdje se pretpostavlja da su osumnjičeni prešli u drugo vozilo, nakon čega im se gubi svaki trag.

Uloga pomagača i uništavanje dokaza

U okviru istrage, na teret su stavljeni i Jelenko Kopranović, otac Nemanje Sjenice, te Jovica Grujić a obojica su osumnjičeni za podstrekavanje i pomaganje u ubistvu te im je određen jednomjesečni pritvor.

Jelenko je, kako se navodi, prije zločina telefonom pozvao sina da dođe do restorana. Nakon ubistva, zajedno s Grujićem, otišao je do magacina restorana, gdje su presjekli kablove na snimaču nadzornih kamera i odnijeli uređaj. Snimač je kasnije pronađen bačen u rijeku Vrbas.

Ubistvo ispred restorana

Kostićev život nasilno je okončan 11. januara, oko 18.50 časova, na parkingu ispred “Stare Ade”.

Na mjestu zločina Kostić je bio naoružan pištoljem “Glock”, dok je u njegovom vozilu pronađena automatska puška.

Svjedoci tvrde da je neposredno prije ubistva razbio staklo na restoranu i prijetio da će “sve pobiti”.

GERILA/Nezavisne

The post Međunarodne potjernice za bjeguncima zbog ubistva Dejana Kostića Dele first appeared on Gerila.info.

Sajber prijetnje se neprestano razvijaju kako bi se iskoristili onlajn ponašanja i trendovi, a izbijanje pandemije COVID-19 nije izuzetak. Sajber kriminalci napadaju računarske mreže i sisteme pojedinaca, kompanija, čak i globalnih organizacija u vrijeme kada bi sajber odbrana mogla biti smanjena zbog skretanja pažnje na zdravstvenu krizu.

Upravo iz tih razloga Interpol je pokrenuo kamapnju #WashYourCyberHands koju Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske podržava, a sve sa ciljem podizanja svijesti građana o potencijelnim opasnostima i prepoznavanju sajber napada.

Najčešći sajber napadi

• Malicious domains (tzv. zlonamjerni domeni)

Na Internetu postoji značajan broj registrovanih domena koji sadrže izraze: „koronavirus“, „korona-virus“, „covid19“ i „covid-19“.Iako neki predstavljaju zakonite veb-sajtove, sajber kriminalci svakodnevno stvaraju hiljade novih veb-sajtova radi sprovođenja spam kampanje, phishing napada ili radi širenja zlonamjernog softvera. Došlo je do povećanja domena registrovanih ključnom rječju „COVID“ ili „korona“, da bi se iskoristio sve veći broj ljudi koji traže informacije o pandemiji COVID-19.

• Malware ( malver, zlonamjerni softver/program)

Sajber kriminalci koriste prednosti široko rasprostranjene globalne komunikacije o virusu korona da prikriju svoje aktivnosti. Pronađeni su malware (zlonamjerni softver), spyware (špijunski softver), i Trojans (ili: trojanci, trojanski konj) ugrađeni u interaktivne mape i veb-sajtove o virusu korona. Neželjena pošta (spam emails) takođe navodi korisnike da kliknu na linkove koji preuzimaju malware na njihove računare ili mobilne uređaje.

• Onlajn prevare i phishing napadi

Sajber kriminalci stvaraju lažne veb-sajtove povezane sa pandemijom COVID-19 da privole žrtve da otvaraju zlonamjerne priloge ili da kliknu phishing linkove, što dovodi do lažnog predstavljanja ili do nezakonitog pristupa ličnim računima.

BEC prevara (Business Email Compromise) postala je šema izbora, uključujući i korištenje tehnike spoofing za imejl adrese dobavljača i klijenta – ili korištenje skoro identičnih imejl adresa- za izvođenje napada. Izuzetna potreba za ključnim zalihama pruža idealan scenario da kriminalci prikupe detalje ili prebace milione dolara sredstava za nabavku na račune kriminalaca.

• Ransomware (tzv. softver za ucjenjivanje)

Bolnice, medicinski centri i javne ustanove nalaze se na meti sajber kriminalaca koji napadaju softverom ransomware,  jer su ustanove okupirane zdravstvenom krizom i ne mogu da priušte da budu izvan svojih sistema, a kriminalci vjeruju da će im se vjerovatno  platiti otkupnina.

Softver randsomware može ući u njihove sisteme putem e-pošte koja sadrži zaražene veze ili priloge, kompromitovane podatke o zaposlenima ili može ući korišćenjem ranjivosti u sistemu.

Preporuke i savjeti za prevenciju

Čuvajte svoje podatke.

• Napravite sigurnosnu kopiju svih važnih datoteka i sačuvajte ih nezavisno od sistema (npr. u cloud “oblaku”, na vanjskom disku);
• Uvijek provjerite da li ste na zakonitom veb-sajtu kompanije pre nego što unesete detalje tokom prijave ili osjetljive podatke.

Provjerite svoj softver i sisteme

• Osigurajte da na računaru i mobilnim uređajima instalirate najnoviji antivirusni softver;
• Osigurajte gejtvej (mrežne prolaze) u e-pošti da biste spriječili prijetnje putem neželjene pošte;
• Poboljšajte Vaš kućni internet;
• Osigurajte nestostatke/ ranjivosti administracije sistema koje napadači mogu zloupotijebiti;
• Onemogućite treću ili zastarjelu komponentu koja bi se mogla koristiti kao ulazna tačka;
• Preuzmite mobilne aplikacije ili bilo koji drugi softver samo sa pouzdanih platformi;
• Obavljajte redovne zdravstvene pretrage na računaru ili mobilnim uređajima.

Budite oprezni

• Razgovarajte sa porodicom – uključujući i djecu – o tome kako ostati bezbjedan na mreži;
• Redovno provjeravajte i ažurirajte podešavanja o privatnosti na Vašim nalozima na društvenim mrežama;
• Ažurirajte svoje lozinke i osigurajte da budu jake (kombinacija velikih i malih slova, brojeva i posebnih znakova);
• Ne klikajte na linkove ili ne otvarajte priloge u imejlovima koje niste očekivali da ćete dobiti ili koje je poslao nepoznati pošiljalac.

Ako verujete da ste žrtva zločina, obavijestite nadležnu policijsku stanicu ili Odjeljenje za visoko tehnološki kriminalitet MUP-a Republike Srpske na e-mail vtk@mup.vladars.net.

The post Kampanja Interpola o sajber prijetnjama tokom pandemije koronavirusa first appeared on Gerila.info.