Pritisak na medije i postupno potkopavanje pravosuđa: po pravilu su to odlike autokratskih društava. No i deklarisane demokratije polako ali sigurno pate od sve većeg pritiska na elemente demokratskih društava. To je zaključak ovogodišnjeg indeksa Transformacija (TI) fondacije Bertelsman koji prati razvoj demokratije, tržišne privrede i vladavine prava u zemljama tranzicije.

Defektne demokratije

Kao primjeri za drastično smanjenje indeksa se navode Brazil, Indija i Mađarska. Međutim, pad podrške klasičnoj demokratiji primjetan je i u zemljama evropskog jugoistoka. U dijelu izvještaja TI koji se odnosi na istok i jugoistok Evrope, koji je DW dobio na uvid, većina zemalja regije koja se u posljednje vrijeme naziva zapadnim Balkanom, svrstano je u kategorije “defektne” i “izrazito defektne” demokratije. Pri čemu je u ovu posljednju kategoriju svrstana jedino Bosna i Hercegovina.

Sabine Doner, jedna od autorki izvještaja o istoku i jugoistoku Evrope u razgovoru za DW kaže kako su razlozi za smanjenje indeksa u Bosni i Hercegovini skriveni u samoj strukturi zemlje. Ipak, navodi i neke druge razloge.

“Postojeći okviri sa sistemom kakav je sada su u BiH su izuzetno teški. Ovdje vidimo pogoršanje u posljednje dvije godine zbog povećanja napetosti na etno-nacionalnom nivou što otežava donošenje odluka. To je ionako teško zbog samog sistema, a sada je još mukotrpnije. Fragmentacija je dodatno produbljena ali ona je ionako dio sistema. Pod ovim uslovima je BiH teško učiniti zemljom kojom je moguće vladati. Izazovi su ogromni i oni su prije svega strukturne prirode”, kaže Doner.

Dokument fondacije Bertelsman izdvaja BiH kao zemlju kojoj je čak ugrožena egzistencija jer se konstantno nalazi “na rubu raspada”. BiH se nalazi na dnu vrjednovanja i kada je u pitanju ekonomska transformacija (ograničena) kao i vladavina prava (slaba).

Najveći gubitnik – Srbija

Međutim, najveći gubitnik u poređenju s posljednjim istraživanjem prije dvije godine je Srbija. “U Srbiji primjećujemo rastući pritisak na medije i slobodu mišljenja, sve veći pritisak na podjelu vlasti. Ovdje imamo egzekutivu koja praktički u potpunosti dominira zakonodavne procese. No Srbiju još uvijek ne možemo definisati kao autokratiju nego kao defektnu demokratiju”, kaže Doner.

U izvještaju se govori i o tome kako je predsjednik države “u nekoliko navrata” uticao na donošenje odluka i time “potkopavao državno-pravni poredak i sistem podjele vlasti”.

Srbija je zabilježila i značajan pad u sektoru ekonomske transformacije. “Poseban problem Srbije je dominacija državnih preduzeća kad je u pitanju infrastruktura (željeznička i energetska mreža) i njihova neefikasnost koju podstiče i činjenica da mnoga od ovih preduzeća uživaju povlašćeni položaj na tržištu ili čak i monopolistički status. Njihov slab učinak često vodi ka zavisnosti od pomoći države što opet ima za posljedicu da je Srbija po državnim subvencijama na drugom mjestu u Evropi”, stoji u analizi fondacije Bertelsman.

Pravosuđe gubi u borbi protiv korupcije

U svim zemljama jugoistočne Evrope korupcija je još uvijek konstanta i jedan od najvećih protivnika razvoja demokratije.

Za Hrvatsku se kao primjer slabosti pravosuđa u borbi protiv korupcije navodi primjer gradonačelnika Zagreba Milana Bandića koji je izložen “stalnim optužbama zbog korupcije i zloupotrebe položaja i jednom je i uhapšen ali je svaki put oslobođen optužbi”. Navodi se, ne slučajno, i da je zagrebački gradonačelnik 2017. “po šesti put izabran na položaj”. Sabine Donner ovo istrajavanje na takvom kandidatu objašnjava sve jačom polarizacijom u mladim demokratijama.

“Mislim da se radi o polarizaciji. Po logici: biraću radije ‘našeg’ mada je loš nego ‘njihovog’. U toj polarizaciji birači bez obzira na to koliko je kandidat loš ili ogrezao u korupciju biraju kandidata ‘svoje’ strane”, kaže Donner. Hrvatska se u izvještaju spominje i kao zemlja sa “ekscesivnim sudskim procesima” uperenim protiv novinara.

U regionu se kao problem takođe vidi i porast napetosti između Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske. I iako sve zemlje u regiji koje nisu članice Evropske unije teže ulasku u ovu zajednicu, regionalne saradnje – čije je jačanje jedan od osnovnih zahtjeva Brisela – sve je manje.

Doner spominje i Mađarsku kao opasan primjer zemljama u regiji kako članstvo u EU nije garancija za održavanja demokratskih standarda i vidi Mađarsku kao neku vrstu “antireklame” za dalje napore za ulazak u EU.

“Zemlje članice vide da ono što se od njih traži – poštovanje temeljnih prava, demokratije, slobode medije, pravne države – u Mađarskoj uopšte ne funkcioniše”, zaključuje Doner.

Autor: Nenad Krajcer / DW

The post DW: Defektne demokratije jugoistočne Evrope first appeared on Gerila.info.