Po ovogodišnjem Indeksu percepcije korupcije (Corruption Perception Index – CPI) Bosna i Hercegovina zauzela je treće najgore mjesto u Evropi sa ocjenom 35, na skali od 0 do 100, što je ukupno pozicionira na 110. mjesto od 180 zemalja, a lošiji rezultat imaju samo Ukrajina i Rusija. Ocjena je ista kao i prošle godine i najgora je u posljednjoj deceniji, jer BiH, za razliku od zemalja okruženja, nije ostvarila nikakav napredak na polju borbe protiv korupcije, prije svega zbog političke opstrukcije ključnih reformi.

BiH i Albanija sada su najlošije ocijenjene zemlje Zapadnog Balkana, jer su Kosovo i Sjeverna Makedonija ostvarile određeni napredak, prvenstveno zbog procesuiranja krupnih afera i visokih zvaničnika, što se u BiH gotovo nikako ne dešava zbog zarobljenog pravosudnog sistema.

Najbolje pozicionirane zemlje globalno na Indeksu percepcije korupcije ponovo su Danska, Finska, Novi Zeland ostale zapadne zemlje s visokim stepenom demokratije. Začelje drže zemlje zahvaćene ratom, bezakonjem i diktaturom, a ove godine to su Somalija, Sirija i Južni Sudan.

U izvještaju objavljenom uz CPI, Transparency International posebno upozorava da sve češće pojave kršenja ljudskih prava, slabljenje demokratije i jačanje autoritarnih režima dovodi do većeg stepena korupcije. U regionalnom izvještaju za Istočnu Evropu i Centralnu Aziju, BiH je posebno istaknuta kao jedna od zemalja koje ostvaruje loše rezultate, te se navode sve češći napadi na kritičare vlasti koja kontroliše medije, suzbijanje građanskih sloboda i opstruisanje reformi koje bi dovele do transparentnijeg finansiranja partija i poštenih izbora.

„Trenutna politička kriza koja produbljuje etničke podjele i ugrožava samo postojanje zemlje, podgrijava sumnje u to koji su interesi i motivi ključnih protagonista, jer skreće pažnju javnosti sa kršenja ljudskih prava i blokira važne antikorupcijske reforme koje BiH treba da provede. Kriza ugrožava i održavanje predstojećih Opštih izbora u BiH, a blokirane su prijeko potrebne izborne reforme koje bi osigurale transparentno financiranje i nezavisno provođenje izbora bez pritiska na birače,“ navodi se u  regionalnom izvještaju TI.

Ono što posebno zabrinjava su zaprijećene blokade održavanja izbora u oktobru 2022. godine, dok vladajuće stranke kroz inicijative za izmjene izbornog zakonodavstva isključivo nastoje očuvati sopstvenu kontrolu nad izbornim procesom.

“Pitanje svih pitanja sada su predstojeći izbori. Apsolutni je prioritet da se stvore elementarni preduslovi za održavanje izbora, bez toga bi zemlja ušla u potpuni pravni i institucionalni vakuum u kojem bi bio doveden u pitanje dalji opstanak države“, poručio je na predstavljanu rezultata CPI Srđan Blagovčanin, predsjedavajući Upravnog odbora Transparency International u BiH.

Na rezultate CPI posebno je uticao izostanak bilo kakvog napretka na polju ključnih reformi, prvenstveno zakona o sukobu interesa, javnim nabavkama, finansiranju partija i zaštiti prijavilaca korupcije. Takođe, reforma pravosuđa je potpuno blokirana, a pravosudni sistem instrumetalizovan i zarobljen od strane vladajućeg kartela i zahtijeva potpuno reformisanje i provođenje temeljnih provjera nosilaca pravosudnih funkcija. Zakonodavna vlast u BiH tokom čitavog ovog mandata klinički je mrtva, sa izuzetkom parlamenta Republike Srpske, čiji je fokus više bio na aktivnom podrivanju pravnog poretka nego na bilo kakvim reformama. S druge strane, djelovanje izvršne vlasti na svim nivoima bilo je u najvećoj mjeri usmjereno na izvlačenje javnih resursa, koji su korišteni za lično bogaćenje i utvrđivanje vlasti vladajućih partija.

“Potpuni prestanak funkcionisanja državnih institucija, otklonilo je bilo kakvu dilemu da se zemljom upravlja potpuno vaninstitucionalno. Za korupciju ne postoje više nikakve, čak ni formalne prepreke. Bjesomučna pljačka državnih resursa, odnosno građana, sve se više intenzivira. Zemlja se nalazi na ivici potpunog haosa. Ako ne funkcionišu parlamenti, ako ne funkcioniše izvršna vlast, ako je pravosuđe zarobljeno od strane etnonacionalističkih lidera, ova zemlja i njeni resursi praktično postaju u potpunosti vlasništvo etnonacionalističkog kartela ”, rekao je Blagovčanin.

[pdf-embedder url=”https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2022/01/Izvjestaj-CPI-2021..pdf”]

(ti-bih.org)

The post BiH među tri najgore zemlje u Evropi po Indeksu percepcije korupcije za 2021. first appeared on Gerila.info.

Indeks percepcije korupcije (Corruption Perception Index – CPI) Transparency International za 2020, Bosnu i Hercegovinu (BiH) svrstava među zemlje svijeta u kojima se stanje korupcije najviše pogoršava. Konstatujući pad BiH za 11 mjesta, indeks BiH rangira na 111. mjesto od 180 država, sa ocjenom 35 (skala od 0 -100), što je ujedno i najlošija ocjena od 2012., kada je BiH bila rangirana na 72. mjestu sa ocjenom 42.

BiH je najlošije pozicionirana u regionu Zapadnog Balkana i dijeli mjesto sa Sjevernom Makedonijom. U regionu je nabolje pozicionirana Slovenija sa ocjenom 60, zatim Hrvatska 47, Crna Gora 45, Srbija 38 i Kosovo 36. Najbolje pozicionirane zemlje globalno na Indeksu percepcije korupcije poslovično su Danska, Novi Zeland, Finska i ostale zapadne zemlje s visokim stepenom demokratije. Začelje drže zemlje zahvaćene ratom, bezakonjem i diktaturom a ove godine to su Sirija, Somalija i Južni Sudan.

Kontekstualizirajući nalaze indeksa, pandemija virusa COVID 19 bez sumnje je obilježila proteklu godinu ali i u potpunosti ogolila najmračnije lice korupcije, čiju cijenu građani nažalost plaćaju vlastitim životima. Institucije paralizovane korupcijom, prioritet su stavile na beskrupuloznu pljačku javnih sredstava, na uštrb osiguranja adekvatne zdravstvene zaštite. Čitav period pandemije bio je obilježen netransparentim i nerazješnjenim nabavkama medicinske opreme.

Ovi kao ni brojni drugi slučajevi korupcije u kojim kriminalni trag vodi do samog vrha vlasti, a koji su potresali BH javnost do danas nisu dobili epilog, što je dodatno urušilo ionako gotovo nepostojeći kredibilitet pravosuđa i povjerenje javnosti. Pravosuđe je umjesto beskompromisnog doprinosa rješavanju problema korupcije, postalo i samo gorući i najveći problem BH društva. Politički instrumentalizovano, bez elementarne nezavisnosti i odgovornosti zahtijeva hitnu i dubinsku reformu temeljenu na provođenju detaljnih provjera svih nosilaca pravosudnih funkcija (vetting) kao prvi iskorak u borbi protiv korupcije.

BiH nema adekvatnu politiku ni strategiju za borbu protiv korupcije, a zakonski okvir već godinama čeka na potpunu i sveobuhvatnu rekonstrukciju, što nedvosmisleno naglašava i Evropska komisija među 14 prioriteta za dobijanje kandidatskog statusa. Odsustvo napretka i direktne blokade unapređenja zakonskog okvira za sprečavanje sukoba interesa, finansiranja političkih partija, zaštite zviždača, javnih nabavki samo potvrđuje potpunu zarobljenost države i institucionalnog okvira. Razmjere zarobljenosti države otvaraju pitanje legitimiteta vlasti u BiH, koji je dodatno derogiran sistemskim prevarama i odsustvom integriteta izbornog procesa. TI BiH je samo tokom prošle izborne kampanje dokumentovao preko 2.500 primjera otvorene zloupotrebe javnih resursa u kampanji.

Posebno zabrinjavajuće stanje je u Federaciji BiH, koja nije ni uspostavila Vladu nakon izbora prije dvije i po godine, Ustavni sud takođe nije popunjen, ne postoji zakonski okvir za zaštitu zviždača, a Zakon o sukobu interesa i Zakon o suzbijanju korupcije i organizovanog kriminala se ne provode, što sve ukupno stanje u ovom entitetu čini anarhičnim.

„Zemlja već dugo ide u pogrešnom pravcu, ali pandemija COVID 19 i ekonomska kriza koja se javlja kao posljedica pandemije, u kombinaciji sa sve većim pogoršanjem nivoa korupcije mogu stvoriti vrlo zapaljivu smjesu koja BiH može uvesti u fazu visokog rizika od potpune paralize funkcionisanja institucija“, naglasio je Srđan Blagovčanin predsjedavajući Upravnog odbora TI BiH, na prezentaciji Indeksa.

„U takvom kontekstu, sistematsko kršenje ljudskih prava, egzistencijalna neizvjesnost građana, kao i sama životna ugroženost zbog neadekvatne reakcije vlasti na zaštiti zdravlja stanovništva mogu voditi ka eskalaciji gnjeva među građanima.“

Političke partije su nesumnjivo ključni protagonisti zarobljavanja države, pod vođstvom neprikosnovenih lidera u čijim rukama je koncentrisana stvarna moć, u potpunosti su ovladali javnim sektorom, podredivši ga vlastitim potrebama na uštrb javnog interesa.

Direktnu posljedicu duboko ukorijenjene korupcije, odnosno namjere da se po svaku cijeni spriječi razotkrivanje korupcije i pozivanje na odgovornost, predstavljaju učestala kršenja ljudskih prava, na šta ukazuju i međunarodni akteri, posebno u kontekstu restrikcije slobode okupljanja u Republici Srpskoj što je više puta pominjano i u izvještajima Evropske komisije. Erozija demokratskih standarda, gušenje slobode govora, stvaranje atmosfere netrpeljivosti za glasove kritike višegodišnji je trend u BiH.

[pdf-embedder url=”https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2021/01/CPI-2020-Prezentacija.pdf”]

ti-bih.org

The post BiH među zemljama u kojim se stanje korupcije najviše pogoršava, građani životno ugroženi first appeared on Gerila.info.