Jedan od pobjednika dolazi iz istočne Hercegovine, a riječ je o SDS-ovom Vukoti Govedarici koji je porazio SNSD-ovog Srđana Milovića u trci za prvog čovjeka Gacka. Tome je svakako doprinio i neskriveni sukob između Milovića i njegovog nekadašnjeg bliskog saradnika, partijskog kolege i nezvaničnog „gospodara istočne Hercegovine“ Luke Petrovića, koji mu sigurno nije pomogao u kapacitetu u kojem je mogao. Milović bi ovim porazom mogao završiti svoju političku karijeru i spasti sa radara lidera SNSD-a Milorada Dodika kada se budu dijelile unosne funkcije na nivou Srpske.

Veselin Vujović, još uvijek aktuelni načelnik Bileće, nije juče uspio obnoviti mandat ali mu je pobjeda partijskog kolege i šefa SDS-ovog poslaničkog kluba u republičkom parlamentu Vukote Govedarice sigurno bar malo popravila sinoćnji utisak, jer će umjesto njega u naredne dvije godine dobiti status narodnog poslanika.

Još jedan šef poslaničkog kluba, u ovom slučaju SNSD-ovog, Igor Žunić, slavio je u gradonačelničkoj trci za prvog čovjeka Dervente. Njegovo povlačenje iz skupštinskih klupa omogućiće ulazak u iste njegovom partijskom kolegi Petru Jeliću, inače sinu nekadašnjeg predsjednika Srpske, pokojnog Milana Jelića.

Pobjedonosni krug zatvara SNSD-ov poslanik Strahinja Bašević, koji je svrgnuo sa čela Sokoca, nakon 12 godina, Milovana Bjelicu, i napravio jedno od najvećih izbornih iznenađenja. Ono što je interesantno za Baševića jeste da je početak predizborne kampanje dočekao u pritvoru kao jedan od osumnjičenih za malverzacije u „Šumama Srpske“, u kojima je obuhvaćeno više osoba, među kojima i nekadašnji direktor pomenutog preduzeća, socijalista Slaven Gojković. Prema prvim informacijama, Bašević je i ostatak kampanje trebao provesti iza rešetaka, jer mu je bio određen jednomjesečni pritvor, ali je nakon par dana, ipak, pušten na slobodu, uz vrlo upitne pravne aktobacije. Umjesto njega, u NSRS bi trebala ući Nataša Kulašinac, koja je već bila narodni poslanik u mandatu od 2018. do 2022. godine.

Istovremeno, za sedam poslanika rezultati jučerašnjih izbora nisu donijeli prelazak na nove funkcije, te će i u naredne dvije godine ostati u skupštinskim klupama. SDS-ova Maja Dragojević Stojić nije uspjela da preuzme funkciju gradonačelnika Prijedora od SNSD-ovog Slobodana Javora, niti je njen stranački kolega Ognjen Bodiroga uspio slaviti u izbornoj trci u Foči, u kojoj je mandat obnovio SNSD-ov Milan Vukadinović.

NPS-ov Dragan Brdar nije uspio da nadmaši Igora Savkovića (SNSD) u borbi za funkciju načelnika Kozarske Dubice, dok će Radislav Dončić (Narodni front), po svemu sudeći, završiti treći u trci za gradonačelnika Gradiške. Ispred njega su i novi-stari gradonačelnik Zoran Adžić (SNSD), ali i dojučerašnji SNSD-ovac Željko Sladojević koji je na izborima nastupao kao samostalni kandidat.

Ni narodni poslanik Milan Petrović (SDS) nije imao uspjeha u pokušaju da sa čela Prnjavora svrgne gradonačelnika Darka Tomaša (SNSD), niti je NSP-ov Dragan Galić porazio SNSD-ovog novog-starog načelnika Šekovića Miladina Lazića.

Poraz je upisao i SNSD-ov poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Miroslav Vujičić, koji nije dobio dovoljnu podršku birača kako bi na čelu Istočne Ilidže zamijenio SDS-ovog Marinka Božovića, koji je sinoć obnovio mandat.

Podsjećamo, sinoćnji izbori na prostoru Republike Srpske bili su gotovo pa copy-paste prethodnih što pokazuje i podatak da je možda i jedino iznenađenje pad SDS-ovih „vječnih“ načelnika, Vasilija Perića i Milovana Bjelice. Opširniju analizu jučerašnjih izbora čitajte u tekstu Izbori u Srpskoj: Omjer snaga ostao isti, iznenađenje pad SDS-ovih „vječnih načelnika“. 

Gerila.info

The post Poslanici NSRS se nisu proslavili: Napadali 10, osvojili tri opštine first appeared on Gerila.info.

Milorad Dodik će, prema prijedlogu budžeta Republike Srpske za narednu godinu, imati na raspolaganju nešto više od 56 miliona maraka. To je iznos gotovo identičan ovogodišnjem. Inače, projekcija budžeta Republike Srpske za narednu godinu iznosi 5,7 milijardi maraka.

Opozicija je budžet nazvala socijalnim a ne razvojnim navodeći kako u budžetu nema razvojnih projekata. Inače, budžetom je planirano i dugoročno zaduženje Republike Srpske od 950 miliona maraka.

“Što se njega tiče kao humanitarca iz naših džepova prošle godine je imao 29 miliona za svoj humanitarni rad a ove godine je skromniji sa samo 20 miliona. Onda šta god on da uradi veseli narod će reći eno ga Dodik dao“, rekao je poslanik Liste za pravdu i red Đorđe Vučinić, komentarišući prijedlog Dodikovog budžeta za narednu godinu u iznosu od 56 miliona maraka.

Poslanici SNSD-a brane budžet uz konstataciju da je napravljen onako kako je to moglo da bude urađeno.

“Ne postoji ni jedan budžet na svijetu, ni firme neke, ni lokalne zajednice pa ni ovaj naš veliki koji bi sve zadovoljio. Bolje da su svi pomalo nezadovoljni nego da imamo one koji se prezadovoljni i one koji su nezadovoljni“, kazao je poslanik SNSD Igor Žunić.

U PDP-u upozoravaju da dok s erazgovara o tome ko će dobiti koji milion više Republika Srpska svake godine ima sve manje upisanih prvačića a da o tome niko ne vodi računa kao i da u budžetu nema stavke koja bi zaustavila taj negativan trend.

“Sve godine u posljednjih deset su ovako negativne. O tome danas niko ne priča nego se priča koliko kome da se da miliona“, rekao je Slaviša Marković poslanik PDP-a.

Opozicija je kritikovala i budžete pojedinih institucija za reprezentaciju. Kritikuju i potrebu da rukovodstvo Narodne skupštine za reprezentaciju na mjesečnom nivou troši 3500 maraka. Predsjednik skupštine Nenad Stevandić kaže da su to kritike bez osnova.

“Narodna skupština, čak i ona voda koja se troši kod predsjedavajućih i u kabinetima, svi gosti koji dolaze, škole osnovne i srednje, delegacije, predstavnici ambasada šta treba da im ne skuvamo kafu ili ne damo vodu. To nije ničiji pojedinačni budžet“, rekao je Nenad Stevandić.

GERILA info

The post Cjelodnevna rasprava o budžetu, Dodiku ponovo 56 miliona maraka first appeared on Gerila.info.

U PDP-u su saopštili da su tvrdnje Nermina Nikšića, predsjednika SDP-a da ta stranka nije SNSD-u omogućila četiri delegata neozbiljne i da svakim danom sve više padaju u vodu. Tvrde da to otkriva i svjedočenje poslanika Pokreta za državu Ramiza Salkića koji je tvrdio da uoči glasanja za izbor delegata nije mogao ući u Klub poslanika Pokreta za državu jer su u prostorijama kluba bili zatvoreni poslanici SDP-a sa šefom Kluba poslanika SNSD-a, Igorom Žunićem.

“Žunić treba da objasni šta je zatvoren radio sa poslanicima SDP-a ali isto treba da objasni i Nikšić koji providnim neistinama danima pokušava da skine sa sebe odgovornost što je kontrolni paket za odluke u BiH dao jednoj stranci, odnosno SNSD-u“, saopštili su iz PDP-a.

U PDP-u pitaju da li je Nikšić upoznat sa sadržajem koverte koja je nakon Žunićeve posjete ostala u Klubu Pokreta za državu kao i da li su u koverti listići koje Nikšić pokazuje novinarima kao navodni dokaz da su njegovi poslanici glasali za listu PDP-a.

“Podsjećamo da je fotografisanje glasačkih listića zabranjeno i da je tokom glasanja, zbog položaja paravana, bilo nemoguće neopaženo fotografisati listić, što može potvrditi i predsjednik NSRS koji je bio član komisije koja je provodila izbore“, saopštili su iz PDP-a.

U PDP-u navode da u svemu ima posla i za istražne organe koji bi trebalo da utvrde otkud Nerminu Nikšiću u telefonu fotografije glasačkih listića.

“Otkud mu te fotografije, odgovor se sam nameće svjedočenjem o koverti koja je ostala iza Žunića, ali je nevjerovatno da se lider jedne stranke javno hvali protivzakonitim djelovanjem i prevarom počinjenom u najvišem zakonodavnom tijelu. Kako se iz dana u dan sve više razotkriva djelovanje poslanika SDP-a koji tvrde da rade po direktivi predsjednika stranke postaje očiglednije da Nermin Nikšić neće samo javnosti morati da objašnjava svoje postupke nego da postoji dovoljno elemenata da ih objašnjava i pred nadležnim organima“, saopšteno je iz PDP-a.

SNSD je, inače, na tajnom glasanju u NSRS ove sedmice dobio četiri delegata u Domu naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine što tu stranku stavlja u najmoćniji položaj u državi. Jednog delegata dobio je SDS. Jedan listić na glasanju je proglašen za nevažeći jer nije pravilno popunjen. Na tom listiću neko od poslanika je glasao za PDP a namjerno ili slučajno je pogriješio prilikom glasanja. Taj jedan glas mogao je dovesti do toga da PDP dobije jednog a SNSD izgubi jednog delegata što je ogromna razlika sa stanovišta mogućnosti kontrole procesa u državi.

GERILA info

The post PDP: Sprega SNSD i SDP! first appeared on Gerila.info.

Rezultat glasanja je već dobro poznat, odluka o potvrđivanju izjave srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika o proglašenju odluke o davanju agremana ambasadoru Njemačke u BiH veoma štetnom po vitalne interese Republike Srpske, ne da nije dobila dvotrećinsku većinu, nego ni podršku poslanika iz reda SNSD-a.

Konkretno, od 53 prisutna poslanika, glasalo ih je 46 i svi su bili suzdržani. Podsjećamo, poslanici SDS-a i PDP-a su odlučili da ne učestvuju na sjednici.

Međutim, Skupština je nakon neizglasavanja veta koji je uložio Milorad Dodik, usvojila Zaključke koji nemaju nikakvu pravnu snagu i značaj.

Podsjećamo, u toku skupštinske rasprave, predsjednik Kluba poslanika Igor Žunić izjavio je da je SNSD  u komunikaciji sa svojim koalicionim partnerima donio odluku da oni “daju agreman” novom ambasadoru Njemačke Tomasu Fičenu, a što je pretočeno kroz sljedeće Zaključke, koje je skupština usvojila:

1. Narodna skupština Republike Srpske donosi odluku i daje agreman ambasadoru SR Njemačke u BiH.
2. Narodna skupština Republike Srpske odbacuje njemačku intervencionističku politiku i rezoluciju njemačkog Bundestaga, te da Njemačka kao garant Dejtonskog mirovnog sporazuma ima obavezu da dosljedno primjenjuje ovaj sporazum.

“Narodna skupština, a ne predsjedništvo. Narodna skupština odlučuje hoćemo li dati agreman ili nećemo. Evo mi ćemo mu dati, nek bude u BiH, ali nek mu bude jasno da sve ono što se bude kosilo sa interesima RS ćemo glasno reći njemu I svima”, izjavio je Žunić.

Međutim, ovi zaključci ništa ne znače u pravnom sistemu i nemaju nikakav pravni značaj.

Konkretno, Zaključak broj 1 je u suprotnosti sa Ustavom BiH, jer Narodna skupština nema nadležnost za davanje agremana.

S obzirom da je riječ o vanjskoj politici, Ustavom je navedeno da je to nadležnost Predsjedništva BiH.

Štaviše, prema informacijama iz Predsjedništva BiH, agreman Tomasu Fičenu zvanično je već dat 02.septembra 2022.godine, na sjednici pomenutog tijela.

Odluku o davanju agremana potpisao je predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović nakon 157.vanredne sjednice Predsjedništva i ta odluka stupa na snagu danom donošenja.

Isto tako, ni drugi zaključak koji je Narodna skupština Republike Srpske usvojila nema nikakvu pravnu snagu jer ne postoji nikakav mehanizam kojim NSRS može da natjera Bundestag, niti predviđa šta znači odbacivanje rezolucije i innjemačke intervencionističke politike.

Senad Bratić, poslanik SDA kaže da je odluka NSRS za rubriku “Vjerovali ili ne”.

“Pored toga što se NSRS miješa u nadležnosti instanci sa državnog nivoa, sad bi išli korak dalje, da se miješaju u rad Bundestaga, to jest Savezne republike Njemačke, odnosno poslanika Bundestaga. Ovo je odavno izašlo iz okvira nadležnosti NSRS. Nije više u skladu sa Ustavom, nije u skladu sa poslovnikom, sve ovo više liči na jedno pozorište u Narodnoj skupštini”, zaključio je Bratić.

The post Odluke NSRS bez pravnog značaja, odluka o agremanu data još 2.septembra first appeared on Gerila.info.

Dok su predstavnici opozicije danima govorili da je riječ o pogrešnom potezu i mogućoj daljoj izolaciji Republike Srpske, vlast predvođena Dodikom i SNSD-om nije odustajala od zacrtane agende, a predstavnike opozicije je ponovo častila epitetom izdajnika.

Čak je i portparol SNSD-a Radovan Kovačević, gostujući jutros u programu RTRS-a izjavio da će oni koji danas ne podrže zaštitu vitalnog nacionalnog interesa Srpske podržati /članove Predsjedništva BiH/ Šefika DŽaferovića i Željka Komšića i, kako je rekao, gaženje Republike Srpske i njenih prava u BiH.

Međutim, tokom skupštinske rasprave, došlo je do nevjerovatnog obrta, predsjednik Kluba poslanika SNSD-a u NSRS Igor Žunić rekao je da će NSRS glasati da se da agreman ambasadoru Njemačke Tomasu Fičenu, a kompletna priča se okrenula ka odbacivanju “intervencionističke politike Njemačke u BiH”, nakon čega su predložili nove Zaključke skupštini.

“NSRS donosi odluku i daje agreman njemačkom ambasadoru u BiH”, navodi se u prvom zaključku, koji su predložili poslanički klubovi SNSD-a, Socijalističke partije, DEMOS-a, Ujedinjene Srpske, NPS-a i NDP-a.

Za zaključke je od ukupno 52 poslanika 47 glasalo, 46 je podržalo, jedan je bio uzdržan, a nijedan nije bio protiv.

Isto tako, od ukupno 53 poslanika, 46 je bilo uzdržano prilikom glasanja o Prijedlogu odluke o potvrđivanju izjave srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika o proglašenju Odluke o davanju agremana ambasadoru Njemačke u BiH veoma štetnom po vitalne interese Republike Srpske dok nijedan nije bio ni za ni protiv.

The post Kopernikanski obrt: Vladajuća većina umjesto potvrde Dodikovog veta, predložila davanje agremana ambasadoru Njemačke first appeared on Gerila.info.

piše Vladimir Kovačević, BIRN BiH

Među 12 zaključaka o ponašanju predstavnika Republike Srpske u državnim institucijama koje su usvojili poslanici vladajuće koalicije na posljednjoj posebnoj sjednici Narodne skupštine o situaciji u BiH našla su se i tri zakona za veću kontrolu imovine, finansijskih tokova i borbu protiv korupcije.

Skupština je od Vlade Republike Srpske zatražila da u proceduru uputi Zakon o finansiranju nevladinih organizacija, podržali su što skorije usvajanje i stupanja na snagu zakona o utvrđivanju porijekla imovine i posebnom porezu na imovinu te najavili osnivanje radnog tijela za borbu protiv korupcije na čijem čelu će biti predstavnik opozicije.

Zaključci su doneseni na posebnoj sjednici na kojoj se odlučivalo da li će se predstavnici vladajućih stranaka vratiti odlučivanju u državne institucije. Oni dolaze nekoliko sedmica nakon sankcija SAD-a predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku uz objašnjenje da su nametnute zbog njegovog „značajnog učešća u korupciji“.

Nakon godina oklijevanja vlasti u Republici Srpskoj da se ozbiljno suprotstave korupciji i upozorenja o povećanju korupcije iz međunarodnih izvještaja, Igor Crnadak iz opozicionog PDP-a ne vjeruje u iskrene namjere poslanika koji su glasali za tri zaključka.

„Oni nisu htjeli da održe posebnu sjednicu ni oko korona nabavki iako je naše Tužilaštvo otvorilo istragu i pritvorilo određena lica zbog milionskih pronevjera“, kaže Crnadak.

Za stručnjake i aktiviste sa kojima je razgovarala Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) dva od tri zaključka odnosno zakona nisu novina. To se posebno odnosi na plan da se u posebnom zakonu predvide provjere finansiranja nevladinih organizacija.

Provjera novčanih tokova ili način pritiska na nevladine organizacije?

Sredinom 2018. godine Milorad Dodik, tada predsjednik Republike Srpske i Radovan Višković, u isto vrijeme šef Kluba poslanika SNSD u Skupštini, najavili su Zakon o stranim donacijama. Najavu su tada u nevladinom sektoru, medijima i dijelu javnosti okarakterisali kao nešto što je u suprotnosti sa Ustavom zagarantovanim pravima i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama ali i kao pritisak na civilni sektor koji se kritički odnosi prema radu izvršne vlasti. Zakon nikada nije došao pred Vladu.

Na posebnoj sjednici Narodne skupštine koja je održana u prošli utorak vladajuća većina u Republici Srpskoj usvojila je zaključak kojim se od Vlade traži da dostavi Zakon o finansiranju nevladinih organizacija u Republici Srpskoj.

„Pratimo to, čekamo da vidimo u kom će pravcu ići i da vidimo detalje“, kaže Tihomir Dakić iz banjalučkog Centra za životnu sredinu.

Ova nevladina organizacija bila je jedna od deset organizacija civilnog društva koje su se u junu 2018. godine potpisima usprotivile donošenju Zakona o stranim donacijama. Tada su, zajedno sa njima, svoje neslaganje najavom usvajanja takvog zakona iskazali i u Transpaerncy internationalu Bosne i Hercegovine.

Izvršna direktorica Ivana Korajlić kaže da su još nepoznati detalji zakona koji bi mogao da bude napisan na osnovu zaključka Skupštine ali da je jasno, iz izlaganja Dodika sa skupštinske govornice, da se zaključak odnosi isključivo na organizacije koje se finansiraju iz inostranstva.

„Pretpostavljam da su najveći problem organizacije koje se finansiraju od strane vlada zemalja Zapadne Evrope i SAD“, kaže Korajlić i dodaje kako se slična inicijativa ponavlja i aktivira svakih nekoliko godina, „kad god je vlast u Republici Srpskoj na meti kritike i civilnog društva i medija posebno kada govorimo o umješanosti u korupciju“.

„Ranije inicijative su se odnosile na stavljanje neke vrste kontrole nad radom nevladinih organizacija, stavljanjem etiketa stranih agenata, ulaženja u kontrolu ne samo finansijskog poslovanja već i prirode aktivnosti, sadržaja koji objavljuju i slično“, kaže Korajlić.

Zakon o finansiranju nevladinih organizacija je nešto što vlast u Republici Srpskoj „žulja“ čitavu deceniju, kaže politička analitičarka iz Banjaluke Tanja Topić.

„Izborna je godina pa se povampireno vraćaju obojene revolucije, strani plaćenici, obavještajci, svjetske urote a ovaj prostor sve više udaljava od demokratije. U aktiviranju ove stavke vidim i slatku odmazdu prema međunarodnoj zajednici zbog uvođenja sankcija i prijetnji istima, pa vlast nastoji pokazati da i oni imaju svoje sankcije za trku“, kaže Topić.

Opozicija u Republici Srpskoj nije potpisala usvojene zaključke. Crnadak kaže da je zaključak kojim se traži Zakon o finansiranju nevladinih organizacija „direktna najava pojačanog pritiska vladajućeg režima na nevladine organizacije koje su kritički orjentisane prema onome što vlast radi“

“Sigurno je da se radi o nastavku jedne nedemokratske prakse stranakana vlasti“, smatra Crnadak.

Šef Kluba poslanika SNSD-a u Skupštini Igor Žunić negira da je traženje ovakvog zakona usmjereno protiv nevladinih organizacija koje su“važne za funkcionisanje sistema i često su najprecizniji glas javnosti“.

„NVO sektor je važan stub društva i zato je važno da se poslovanje i finasiranje NVO sektora uredi zakonski“, kaže on.

Zemlje sa kojima vlasti Republike Srpske posebno prijateljske odnose poput Mađarske, Rusije i Srbije ranije su se našle pod kritikama da ograničavaju rad nevladinih organizacija koje se kritički odnose prema vlastima.

Žunić tvrdi da bi zakon u Republici Srpskoj „trebao po svojoj formi da liči na sličan zakon u SAD, ali i na slične zakone u EU“.

„NVO sektor takođe može biti značajan izvor koruptivnog djelovanja naročito kroz organizacije koje ‘peru’ pare kroz taj segment društva ili one koje podržavaju terorističke aktivnosti. Važno je da NVO sektor nesmetano djeluje bez uticaja politike ali i da bude zdrav, uređen i tako da što bolji doprinos društvu“, kaže Žunić.

Ali Korajlić objašnjava kako ne vidi problem u insistiranju na transparentnosti načina finansiranja nevladinih organizacija ali ga vidi u tome što se kontroli pristupa selektivno i subjektivno.

„Mi smo takođe na tome insistirali i nedavno smo objavili bazu podataka finansiranja udruženja građana iz budžeta različitih nivoa vlasti koja je zapravo pokazala kako se po političkoj osnovi dodjeljuju sredstva. Mislimo da bi to trebalo da bude jdna od stvari na kojoj treba raditi a ne stavljati isključivo fokus na organizacije koje se finansiraju od inostranih organizacija i međunarodnih sredstava“, objašnjava Korajlić.

Crnadak niti u zakljucima kojima se traži Zakon o porijeklu imovine i formiranje tijela za borbu protiv korupcije ne vidi ništa drugo nego „bacanje prašine u oči“.

„Nakon šesnaest godina SNSD ide sa još jednim zakonom koji sigurno neće zaživjeti niti će ga aktuelna vlast provoditi“, kaže Crnadak.

Prepušta li vlast opoziciji borbu protiv korupcije?

Priču o formiranju tijela za borbu protiv korupcije Korajlić je doživjela više kao stvar političkog folklora u Skupštini nego stvarni plan.

„Mi već imamo institucije koje u nadležnosti imaju i praćenje i koordinaciju aktivnosti vezano za borbu protiv korupcije i provođenje specifičnih zakona a koje su sve ili pod direktnom političkom kontrolom ili su jednostavno oformljene tako da nmaju nikakve nadležnosti niti da išta posebno rade. Bolje bi bilo fokusirati se na rezultate postojećih institucija a ne sada pričati o nekom novom tijelu, pogotovo što je iz ovoga postalo nejasno kakvo je to tijelo u pitanju“, kaže Korajlić.

BIRN BiH je u januaru prošle godine pisala o tome kako je vladina Komisija za borbu protiv korupcije formirana sa dvije godine zakašnjenja u trenutku kada je važeća strategija za borbu protiv korupcije u Republici Srpskoj bila već u drugoj polovini svog predviđenog trajanja. U Ministarstvu pravde su neformiranje Komisije, tada, pravdali procedurama i poteškoćama u popunjavanju Komisije.

„Iza ovih zaključakaka o ispitivanju porijekla imovine i osnivanju antikorupcionog tijela krije se stvaranje privid da se vlast nastoji uhvatiti sa pošastima koje su pojele ovo društvo, sa nečim se mora ući u izbornu trku, kad su se već pokunjeno vratili u institucije BiH i pri tome razočarali priličan broj onih koji su vjerovali da Republika Srpska samo što nije proglasila nezavisnost“, smatra Topić.

Zakon o ispitivanju porijekla imovine je već u proceduri i nejasno je zašto je usvojen zaključak koji se tiče tog zakona, kaže Korajlić.

„Taj nacrt su sačinili predstavnici SNSD, bila je već javna rasprava. U vezi sa tim Transparency je dao konkretne komentare, šta treba unaprijediti u zakonu, posebno kada govorimo o objektivnosti samog procesa provjere i utvrđivanja rizika. Taj nacrt se nalazi u materijalima za narednu redovnu sjednicu NSRS tako da to nije ništa novo  i nejasno je zašto je stavljeno sad u zaključke“, objašnjava ona.

Šef Kluba poslanika SNSD u Žunić potvrđuje da će se prijedlog Zakona o utvrđivanju porijekla imovine naći na narednoj sjednici entitetskog parlamenta.

„Ovaj Zakon će biti važan alat u borbi protiv korupcije ali i u borbi protiv sive ekonomije i izbjegavanja plaćanja poreza. Zakon se odnosi na sve građane ali sam siguran da će oni koji obavljaju javne funkcije biti u fokusu i moje mišljenje je da to tako i treba da bude i da oni treba da se nađu prvi na udaru ovog zakona“, objašnjava Žunić.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović nije želio da komentariše usvajanje zaključaka pa je novinare uputio da o tome govore šefovi klubova poslanika.

The post Plan vlasti Republike Srpske u tri tačke- obračun sa korupcijom ili nevladinim organizacijama? first appeared on Gerila.info.

“Namjera zakona je da onaj za koga se sumnja da je nelegalno stekao imovinu treba da dokaže kako je došao do nje. Sve poslove će voditi Poreska uprava RS. Kada se utvrdi da je neko stekao nelegalno imovinu moraće platiti pripadajuće poreze a onda ide i krivično gonjenje. Želimo da zakon bude usvojen do maja.”

Ovo je izjavio predsjednik SNSD-a Milorad Dodik. Dodik je ovo izjavio u februaru 2021. godine i vjerovatno očekuje da bude shvaćen ozbiljno kao borac protiv kriminala, korupcije i prije svega nelegalno stečene imovine. Dodik je, najblaže rečeno, zakasnio bar deset godina. Izjava da će biti usvojen zakon o porijeklu imovine a da će sve kontrolisati Poreska uprava koja ne smije ili ne može da naplati poreske dugove stranačkih tajkuna a zato može da najavi oporezivanje freelensera koji zarade nekoliko stotina maraka mjesečno, ne ulijeva nikakvo povjerenje. Ni to što novi zakon najavljuje Milorad Dodik ne ulijeva nikakvo povjerenje jer je on jedan od onih, zajedno sa gomilom političara, uglavnom iz aktuelne vlasti ali dijelom i opozicije, koji bi prvi morao da građanima položi račune o tome kako je stekao imovinu. Ali bez priče o tome kako je njegova porodica bila bogata i prije rata.  Šta se promijenilo, da li smo u međuvremenu došli do faze kada svi koji su se okoristili o Republiku Srpsku i narod Republike Srpske sada imaju mogućnost da, ulaskom u legalne tokove u posljednjih desetak godina, opravdaju stečenu imovinu. Koju njihove plate, na bilo kojoj funkciji da su se nalazili ili se još uvijek nalaze, ne mogu da isprate. Nastranu, što je zakon o porijeklu imovine tema duže od deset godina, što je bio spreman nacrt zakona koji je bestraga nestao. Nastranu i to što idu novi izbori u BiH a nova priča o referendumu bi zaista bila previše. Ili ne bi?

Poslanici vladajućeg SNSD-a već su počeli da priču o Zakonu o porijeklu imovine promovišu na društvenim mrežama. Novi zakon najavio je šef poslanika te stranke Igor Žunić. On je napisao kako je prvi spreman da na uvid stavi svoju imovinu. Na reakcije nije trebalo dugo čekati.

Poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Jelena Trivić smatra da je vladajuća koalicija na čelu sa SNSD u konstantnom padu rejtinga, naročito od posljednjih lokalnih izbora a najavu Milorada Dodika vidi kao pokušaj podizanja tog rejtinga.

“Ovo me podsjeća na onu narodnu “držte lopova”. Nakon više od decenije, SNSD se sada sjetio ovog Zakona, nakon što ga je nekoliko puta odbijao u Narodnoj skupštini. Licemjerno je da struktura za koju se golim okom može utvrditi da ima daleko veću imovinu koju nije mogla steći legalno iskazanim prihodima i primanjima u proteklom vremenu, sada nudi jedan ovakav Zakon. Ali to je njihovo pravo, mada sam ja potpuno ubijeđena da ovaj trik neće proći kod naroda, odnosno da će biti prepopoznat na pravi način – ne kao istinska želja da se država obračuna sa onima koji su nelegalno sticali imovinu, jer je vlast za to imala prethodnih 15 godina i morala bi prvo poći od svojih redova, već kao čisto bacanje prašine u oči i kriminalizovanje drugih kako bi se opet nametnula teza “svi su isti”. Ja lično nemam ništa protiv da primjena Zakona krene od mene, mada sam potpuno sigurna da najuži vrh SNSD ne bi smio ovako nešto izjaviti, ali dok god su na vlasti i kontrolišu pravosuđe, mogu da se “igraju” ovakvim temama”, rekla je Jelena Trivić za Gerila info.

Poslanik SDS-a, Davor Šešić kaže da je sasvim legitimno pitanje šta se krije iza ovakve najave.

“Postavlja se pitanje šta se krije iza ove najave. Ako je namjera iskrena da svi budu isti pred tim zakonom, onda taj zakon mora biti usvojen jednoglasno, a to znači da sve stranke učestvuju u izradi tog zakona. Ako ne bude tog konsenzusa, onda se iza toga nešto krije. Jedna od opcija jeste da se radi o populizmu pred izbore ili su svi koji su nelegalno stekli imovinu uspjeli da to “pokriju” papirima. Ne treba izostaviti ni opciju da ovaj zakon bude sredstvo ucjene koalicionih partnera koji bi otkazali poslušnost”, rekao je za Gerila info poslanik Davor Šešić.

Zakon o porijeklu imovine, da ne bude zabune, jeste neophodan Republici Srpskoj. Ono što, međutim, mora da obuhvati jeste pitanje i o načinu sticanja prvog miliona. Bez toga, džaba ste krečili.

Gerila info

The post Porijeklo imovine. Šta pobogu možete opravdati? first appeared on Gerila.info.

Posljednje izmjene Poslovnika o radu Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) izazivaju oprečne reakcije – dok vlast na čelu sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) tvrdi da se radi o redovnim prilagođavanjima Poslovnika, opozicija uvjerava da je na sceni pokušaj ograničavanja opozicije da govori u Skupštini i nastojanje da se kritika na račun vlasti čuje što manje.

The post Kritike opozicije da novi Poslovnik Narodne skupštine ograničava govor first appeared on Gerila.info.

Šef Kluba poslanika SNSD-a Igor Žunić rekao je danas da je priču o mogućem odlaganju nuklearnog otpada kod Dubrovnika po principu reciprociteta otvorio šef Kluba poslanika PDP-a Perica Bundalo, te da ministarka za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Srebrenka Golić nije govorila o odlaganju tog otpada u Trebinju.

“To se sada spinuje i opozicija kao brani Trebinje od Golićeve i njene navodne ideje da se tamo pravi odlagalište nuklearnog otpada. Dakle, radi se o neistinama, Golićeva o tome nije govorila”, rekao je Žunić i dodao da su određene recipročne mjere potrebne ako ne postoji drugi način pritiska prema Hrvatskoj kada je riječ o Trgovskoj gori.

Ministarka za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Srebrenka Golić rekla je danas u Narodnoj skupštini da joj je Perica Bundalo pomenuo da bi se, po principu reciprociteta, kada je riječ o hrvatskom odlaganju nuklearnog otpada na Trgovskoj Gori, radiokativni otpad mogao odlagati u Trebinju, u blizini Dubrovnika.

Ona je, tokom poslaničke rasprave u Narodnoj skupštini o Prijedlogu odluke o prihvatanju zaduženja Republike Srpske prema Evropskoj investicionoj banci za Projekat mjere zaštite od poplava u Republici Srpskoj, rekla da lično to nije pominjala na jučerašnjem zasjedanju NSRS, već da je govorila da Srpska razmišlja o recipročnim mjerama prema Hrvatskoj kada je riječ o slučaju “Trgovska gora”.

“Takođe, garantujem da ni Bundalo nije mislio da tamo treba odlagati neki otpad, već da to bude način pritiska prema Hrvatskoj da se otpad ne odlaže u Trgovskoj gori. Uz to, treba reći da BiH i Srpska nemaju nuklearni otpad već institucionalni, poput radioaktivnih gromobrana i slično. Postoje institucije koje se time bave. Dakle, pojedini opozicionari barataju sa poluistinama. Oni treba da stanu s nama da osujetimo ovakve namjere Hrvatske”, rekla je Golićeva replicirajući opozicionarima.

Dakle, Srebrenka Golić naglašava da nije govorila o uvođenju recipročnih mjera, dok Igor Žunić ide korak dalje i navodi da je cijelu priču oko recipročnih mjera zbog odlaganja nukleranog otpada na Trgovskoj gori pokrenula opozicija, konkretno Perica Bundalo iz PDP-a.

Podsjećanja radi, Srebrenka Golić je još u martu 2019. godine izjavila da bi i Republika Srpska mogla da poduzme recipročne mjere i da odlaže svoj radioaktivni otpad u blizini Dubrovnika.

“Imamo i mi radioaktivnog otpada. Ako smatraju da trebaju naš narod trovati, stavićemo i skladište iznad Dubovnika i pozvaću da svi tamo odlažu, ukoliko je to način i ako uvodimo mjere reciprociteta. Ali to nije način rješavanja problema”, izjavila je Golićeva prošle godine.

Iz svega navedenog nije baš najjasnije kako je opozicija mogla pokrenuti priču o recipročnim mjerama zbog najavljenog odlaganja radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori uzevši u obzir da je Srebrenka Golić još prošle godine prvi put spomenula mogućnost uvođenja recipročnih mjera? Osim ako Igor Žunić i SNSD nisu otkrili svojevrsnu rupu u prostorno-vremenskom kontinuumu i jučerašnje pitanje Perice Bundala smjestili prije prošlogodišnje izjave Srebrenke Golić. Ili opet računaju na kratkoročno pamćenje građana Republike Srpske posipajući se “radioaktivnim pepelom”?

The post Vladajući u RS “radioaktivnu lopticu” prebacuju u dvorište opozicije iako su prvi počeli priču o recipročnim mjerama first appeared on Gerila.info.

“Građani Republike Srpske se izjasne na izborima. Meni je žao što je Vaša politička opcija koju Vi poštujete, cijenite, ne znam da li joj pripadate, ali debelo navijate za njih, izgubila na ovim izborima tako da imate mogućnost da se na sljedećim izborima malo bolje aktivirate da pomognete da ta opcija pobijedi”, odgovorio je poslanik SNSD-a Igor Žunić novinaru RTVBN i portala Gerila.info Vladimiru Kovačeviću na pitanje da prokomentariše najavu Milorada Dodika o uvođenju krivične odgovornosti za one predstavnike Republike Srpske u Sarajevu koji se u svom radu u institucijama BiH ogluše o stavove NSRS s obzirom da bi to značilo ukidanje prava na stav tih izabranih predstavnika jer ih na pozicije ne postavlja Narodna skupština već građani koji nužno ne moraju imati isti stav kao većina u Narodnoj skupštini.

Na sugestiju novinara da su gradjani i javnost njegova jedina politička opcija kao i da to nije odgovor na postavljeno pitanje, Žunić je rekao da će o tome pričati kada za to dođe vrijeme.

“Kada budu došle na red izmjene krivičnog zakona o tome ćemo pričati”, rekao je još Igor Žunić.

Prije toga Žunić je odgovorio kako predstavnici u Sarajevu imaju pravo na stav ali da moraju poštovati odluke skupštine.

Olakšavajuća okolnost za “etiketiranje” novinara, Žuniću bi moglo da bude to što je prije neprimjerene komunikacije sa novinarom ipak “izdržao” nekoliko pitanja. Mada mu je u opisu radnog mjesta kao poslaniku i predstavniku vlasti, između ostalog, i da odgovara na pitanja novinara bez obzira sviđala mu se ili ne.

Žunić je na pitanje da li kao narodni poslanik zna šta piše u “Programu reformi” koji je Predsjedništvo poslalo u Brisel rekao da zna ponešto a na pitanje da to što zna podijeli sa javnosti Republike Srpske je rekao da neće jer dokument nije stupio na snagu.

Na kraju ostaje nejasno iz izjave sa početka teksta zašto je Igoru Žuniću koji je poslanik SNSD-a žao što je politička opcija za koju tvrdi da je podržava novinar BN i portala Gerila.info (pretpostavlja se da misli na opoziciju) izgubila na izborima. Ako mu je žao što je ta opcija izgubila da li mu nije drago što je opcija kojoj pripada pobijedila? Na ta pitanja poslanik Žunić moraće da odgovori stranačkom rukovodstvu. A jasno je šta je Milorad Dodik nedavno poručio onima koji misle da napuste SNSD i priklone se nekoj drugoj političkoj opciji.

GERILA info

The post Poslanik Igor Žunić novinaru: “Žao mi je što opcija koju podržavate gubi izbore” first appeared on Gerila.info.