Pokloni radnicima za novogodišnje praznike, kožna galanterija za promotivne svrhe, reklamni i propagandni materijal, kancelarijski materijal i pribor, koverte, papir, kese, prodaja i servisiranje štampača… Ovo su samo neke od nabavki koje je za Elektroprivredu i njena zavisna preduzeća Hidroelektrane na Trebišnjici, Hidroelektrane na Drini i Elektrohercegovinu – vršila firma „Dimex Spring Air“ iz Trebinja.

Zanimljivo je da je ova kompanija po pravilu uvijek bude jedina prijavljena na tendere koje raspisuju u Elektroprivredi, a koji su joj dodijeljeni.

Onima koji prate proces javnih nabavki u BiH ovakvi primjeri često upućuju da je došlo do kršenja Zakona o javnim navbavkama, ili traženja rupa u pravilima, da bi se onemogućilo svim drugim ponuđačima da učestvuju na tenderu.

Za naše sagovornike je bilo veoma čudno da na konkurse poput nabavke štampača, tonera, papira, poklona i neke slične nema nikoga ko bi učestvovao osim firme „Dimex Spring Air“.

Ipak, nakon što smo došli do tenderske dokumenatcije posljednjih nekoliko nabavki, sve je postalo mnogo jasnije.

Samo iz nekoliko primjera vidljivo je da su zahtjevi za proizvodima u tenderskoj dokumentaciji toliko detaljno opisani, pa da se čak išlo do te mjere da su se navodile robne marke, što nije zakonski dopušteno.

Kako se provode javne nabavke? Nemoguće je ispuniti ono što se traži u tenderu

Ako uzmemo zadnju nabavku koju je „Dimex Spring Air“ izvršio za „He na Drini“ vidljiv je veliki broj nedopustivih „propusta“ u tenderskoj dokumentaciji koji su išli na ruku samo jednom ponuđaču.

Tako je pri nabavci „Poklona radnicima za novogodišnje praznike“, od 33 starvke – u skoro svakoj od njih do detalja opisan predmet nabavke, sa sve imenom proizvođača, odnosno modnom markom.

Na ovaj način je onemogućeno mnogim drugim, vjerovatno konkurentnijim firmama od odabrane – da konkurišu za ovu nabavku, jer bez prethodnog dogovora ugovornog organa i ponuđača – prosto je nemoguće ispuniti sve ono što se traži u tenderskoj dokumentaciji.

Ako napravite spisak od 33 stavke, od kojih svaka sadrži opise poput: „Ženska crna tašna, od prirodne juneće kože u crnom reljefnom printu. Model ima ukrasnu kićanku, kapak sa bravicom i duži grif. Dimenzija 27x22x9. Boja crna, modna marka Mona“, skoro je sigurno da vam se niko neće prijaviti na konkurs, jer je nemoguće da ponuđači imaju kod sebe traženu robu. Ali, ako je ugovorni organ već dogovorio posao i specifikacije preuzeo od potencijalnog ponuđača, onda ćete imati jednu prijavu.

Inače, ovakvih primjera je bezbroj, u kojima kompanija “Dimex Spring Air”, kao jedini ponuđač dobija unosne poslove od Elektroprivrede i zavisnih preduzeća, pri čemu je ugovorni organ raspisivao tendere diskriminišući druge firme i kršeći Zakon o javnim nabavkama u nekoliko navrata.

Da se ništa ne prepušta slučaju pokazuje i podatak da se u velikom broju nabavki koje su preduzeća iz energetskog sektora dodijelija pomenutoj kompaniji, kao jedan od kriterijuma za dodijelu ugovora, pored najniže cijene uzima i vrijeme isporuke, što je potpuno nepotrebno kada je riječ o kožnoj galanteriji, poklonima, papiru i slično.

Da sve bude još čudnije kada su u pitanju poslovi koje je dobijala firma “Dimex Spring Air” jeste podatak da je ova kompanija u počeku bila generalni zastupnik i distributer proizvoda za aromatizaciju i osvježavanje prostora internacionalne firme “Spring Air”. Koja je bila prvobitna djelatnost, sada već stalnog partnera Elektroprivrede, pokazuje i sam naziv firme “Dimex Spring Air” u kojem je integrisano i ime međunarodnog proizvođača osvježivača prostora.

Ipak, nakon nekog vremena, ova kompanija je, pored prodaje osvježivača, počela da se bavi i održavanjem i popravkom motornih vozila, trgovinom na malo računarima, perifernim jedinicama i softverom u specijaliziranim prodavnicama, trgovinom na malo kancelarijskom opremom i računarima, te poslovnim i menadžment konsaltingom.

Vlasnik ove kompanije je Nenad Đurić, nekad šef izbornog štaba sadanjeg narodnog poslanika Nebojše Vukanovića, koji je nakon 2012. godine, prema riječima izvora našeg portala, prešao na stranu vladajućeg SNSD-a.

Kako nam je ispričao naš izvor, dobro upućen u političku situaciju u Trebinju, Đurić je bio nakon neuspjeha njegovog kolege na izborima 2012. godine okrenuo leđa Vukanoviću i počeo da sarađuje sa ljudima iz vlasti.

“Čak je bio i jedan od ljudi koji su radili protiv Vukanovića na narednim izborima 2014. godine, kada je njegova firma počela da dobija unosne poslove sa Elektroprivredom. Inače, Đurić je i školski drug gradonačelnika Trebinja Mirka Ćurića, pa i otuda dobre veze sa SNSD-om” Ispričao nam je naš sagovornik.

Đurića smo više puta pokušali telefonski kontaktirati za izjavu, međutim nije se javljao na naše pozive.

Direktor Elektroprivrede RS odbacuje navode

Direktor Elektroprivrede Republike Srpske Luka Petrović (predsjednik gradskog odbora SNSD Trebinje) odbacuje bilo kakve navode, da se u ovom ili zavisnim preduzećima javne nabavke provode mimo zakona, ili da bilo ko dobija poslove po političkoj liniji.

On nam je rekao da u potpunosti vjeruje svim rukovodiocima, ali i odgovornim licima, te da je uvjeren da ne postoje nikakve nelogičnosti i propusti u slučaju tendera na kojima je poslove dobijala kompanija “Dimex Spring Air”.

“Zna se šta piše u Zakonu o javnim nabavkama i neka svi oni koji sumnjaju na nešto kažu gdje je prekršen Zakon mi ćemo to ispitati. To ljudi malo hoće da naduvaju svaku priču. Uvijek treba da se kaže gdje je prekršen Zakon, je li bilo žalbi, je li prošao postupak i procedura nabavke ili nije, a sve ostalo je insinuacija. I naravno, svako ko potpisuje ugovor je odgovoran za svoj potpis i u tom smislu vjerujem u kadrone u energetskom sektoru da su odgovorni, a samim tim i da znaju šta potpisuju”, rekao je Petrović.

Sa druge strane, stručnjaci iz oblasti javnih nabavki stava su da su pri procesu davanja pojedinih poslova kompaniji “Dimex Spring Air” preduzeća iz energetskog sektora prekršila Zakon, te postavljala krajnje diskriminatrorske uslove pred ponuđače.

Česta praksa

Igor Vukajlović, iz Udruženja “Tender”, navodi da ovakve stvari ne treba nikog da čude i da je u Bosni i Hercegovini veliki broj slučajeva u kojima se javne nabavke provode tako da na njima može učestvovati samo jedna kompanija. On navodi da se ovdje radi o već unarpijed dogovorenim poslovima i da se cijeli proces nabavke provodi samo da bi se ispoštovale procedure.

“Nerijetko se dešava naštimavanje javnih nabavki na način da se tehničke specifikacije prilagode jednom ponuđaču, odnosno proizvođaču. U konkretnom slučaju firma „Dimex Spring Air“, koja ima malo javnih jabavki, osim ovih sa preduzećima iz elektro-energetskog sektora i koja nije možda konkurentna, možda prolazi jer se u specifikaciji opišu u detalje proizvodi koje oni nude. Specifično je da se na takve konkurse može ponuditi samo jedna roba, a često drugi ponuđači ne mogu ni znati o kojoj se robi radi kada se ona tako opiše. Sve to predstavlja problem i generalno otežava samu pripremu robe. Ozbiljni ponuđači u ovakvim slučajevima, koji mogu dati najbolje cijene izbjegavaju takve nabavke, što na kraju pogoduje ponuđaču i ugovornom organu koji su skloni korupciji“, rekao je on za naš portal navodeći da ovo jeste korupcija, jer je nelogično da bi neko pravio fiktivne konkurse, što se lako vidi iz tenderske dokumentacije, ako u pozadini nije korupcija.

„Da li se to radi zbog nekog uticaja, da li su u pitanju samo pare ili nešto treće teško je reći, ali je činjenica da se sve radi na štetu javnih sredstava i da se ta roba sigurno mogla nabaviti jeftinije, samo ako bi se nabavka raspisala kako treba“, zaključio je Vukajlović.

Izvor: Moja Hercegovina

The post Firma iz Trebinja izvukla stotine hiljada maraka iz Elektroprivrede first appeared on Gerila.info.

Piše: Dino Cviko (zurnal.info)

Sarajevska firma Medit d.o.o. dobila je 756.746,40 maraka bez PDV-a od Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo za “usluge održavanja AIS, BIS, eOsa sistema i ostalih modula IS”.

Ugovor je potpisan na jednu godinu, a riječ je o pregovaračkom postupku bez objavljivanja obavještenja o nabavci. Kao razlog za primjenu ovog postupka, u obrazloženju se navodi sljedeće: „Dana 15.07.2019. godine, zaprimljen je odgovor od strane T-Systems International GmbH u kojem je navedeno da je Medit d.o.o. Sarajevo ovlašteni distribucijski partner za njihove medicinske sisteme, servisiranje medicinskih informacionih sistema kao i nadogradnju informacionih sistema na teritoriji Bosne i Hercegovine.“

To je novi dodijeljeni ugovor Meditu.

Podsjetimo, Žurnal je u novembru prošle godine pisao o tome kako je za uvođenje i održavanje informacionih sistema od 2012. do 2018. godine ZZO KS firmi Medit dodijelio ugovore ukupne vrijednosti 19,7 miliona maraka. Većina ovih ugovora dodijeljena je pregovaračkim postupkom bez objavljivanja obavještenja o nabavci.

ODRŽAVANJE ISTIH SISTEMA SKUPLJE ZA 350 HILJADA

U februaru 2017. godine ZZO KS je za „održavanje AIS, BIS, e-OSA, e-DOKTOR i e-APOTEKA sistema“ firmi Medit platio 410.348,40 maraka bez PDV-a. Ugovor je dodijeljen pregovaračkim postupkom bez objavljivanja obavještenja o nabavci. Trajanje ugovora – jedna godina.

S obzirom na trajanje ugovora, u februaru 2018. godine ZZO KS donosi Odluku o pokretanju pregovaračkog postupka bez objave obavještenja za „nabavku usluga održavanja AIS, BIS i eOsa sistema i ostalih modula IS“. Ova institucija je poslala Meditu zahtjev za dostavu konačne ponude i pregovore za navedene usluge, ali je, kako je to komisija konstatovala, dostavljena cijena prelazila procijenjenu vrijednost nabavke (595.000 maraka), zbog čega se ovaj pregovarački postupak poništio.

Zanimljivo je to što je Odluka o poništenju donesena tek 22. augusta ove godine, godinu i po nakon odluke o pokretanju postupka. Iako je sam naziv nabavke nešto drugačiji u odnosu na onu iz 2017. godine, u obrazloženju se navodi kako je riječ o „usluzi održavanja AIS, BIS, e-OSA, e-DOKTOR i e-APOTEKA sistema“, baš kao i 2017. godine. Već tada je planirano oko 180 hiljada maraka više za održavanje istih sistema.

Kako su nam potvrdili iz ZZO KS, Medit je i tokom 2018. godine održavao navedene sisteme: “Upravni odbor Zavoda je dao saglasnost direktoru da potpiše aneks prethodno pomenutog ugovora do okončanja nove procedure javne nabavke.”

Samo četiri dana kasnije, odnosno 26. augusta 2019. godine, ZZO KS objavljuje informaciju da provodi pregovarački postupak bez objave obavještenja za nabavku usluga „AIS, BIS i eOsa sistema i ostalih modula IS“ na period od jedne godine.

Ovog puta je za tu nabavku planirano znatno više sredstava – 760 hiljada maraka. Na kraju, kao što je na početku navedeno, ugovor vrijedan 756.746,40 maraka bez PDV-a dodjeljuje se sarajevskoj firmi Medit.

To znači da su usluge održavanja informacionih sistema skuplje za skoro 350 hiljada maraka, s obzirom na to da je 2017. godine njihovo održavanje koštalo nešto više od 410 hiljada maraka.

Iz ZZO KS su potvrdili da je riječ o istim uslugama, da je njihova ugovorna obaveza iz 2017. godine bila da u narednom periodu osiguraju odgovarajući budžet, a poskupljenje pravdaju i najavama da će se tokom realizacije ugovora uvezati sve ustanove: “Broj korisnika sistema će se povećati za više od 1.200 novih korisnika. Već je u toku uvezivanje tridesetak klinika KCUS-a, a odmah zatim je predviđeno i uvezivanje Zavoda za zaštitu radnika u saobraćaju, Zavoda za medicinu rada, stomatoloških službi u Domu zdravlja KS, a potom i drugih ustanova koje još uvijek nisu dio sistema.”

Do objavljivanja ovog teksta iz firme Medit nisu odgovorili na upite Žurnala.

Igor Vukajlović iz Udruženja građana „Tender“ za Žurnal kaže da je, kada je riječ o javnim nabavkama, IT sektor jedan od najapstraktnijih: “Tu je najveći prostor za zloupotrebe, posebno zbog toga što je riječ o uslugama, a ne o konkretnom proizvodu. Cijene održavanja informacionih sistema su najčešće previsoke. U ovom konkretnom slučaju, Medit ima ekskluzivna prava i može diktirati cijenu. Međutim, ugovorni organ je mogao razgovarati s drugim ponuđačima, pa eventualno promijeniti sistem ako bi troškovi održavanja bili osjetno manji.”

“NEEFIKASNA SOFTVERSKA RJEŠENJA”

I dok su 2016. godine predstavnici ZZO KS i firme Medit ponosno konstatovali da su usluge integracije i proširenja postojećih informacionih sistema u zdravstvu ostvarene na zadovoljavajućem nivou, demantirali su ih stručnjaci koji su revidirali učinke instaliranog elektronskog sistema, o čemu je Žurnal već pisao.

Podsjetimo, tada su revizori ukazali da veliki broj ugovorenih softverskih rješenja nije implementiran ili nisu efikasni. Ukazali su i na problem korištenja baze podataka esencijalne liste.

“Uočeni su sigurnosni rizici prilikom pristupa podacima o dijagnozama, receptima, pacijentima, doktorima i apotekama bez logiranja, u slučajevima kada se podaci ručno kopiraju iz e-Apoteka u EL – esencijalnu listu”, upozoreno je u revizorskom izvještaju.

Također, navedeno je i da “ne postoji usvojena adekvatna politika informacione sigurnosti”, te da “nisu uspostavljeni elementarni uslovi za rad informacionog sistema ni na jednoj od postojeće dvije korištene lokacije (ZZO, KCUS)”.

Izvor: zurnal.info

The post ZZO KS DODIJELIO NOVI UGOVOR MEDITU: Za iste usluge plaćeno 350.000 maraka više nego 2017. godine first appeared on Gerila.info.