Grad planira spajanje “šetališta” od Gradskog mosta do mosta Venecija. Aktivisti i stručnjaci mjesecima i u slučaju ovog ali i u slučaju izgradnje šetališta uzvodno, prije svega u Srpskim Toplicama/Šeheru, upozoravaju na izigravanje zakona i potpunu netransparentnost cijelog projekta.

Iz Centra za životnu sredinu Banjaluka napominju da im na sastanku sa predstavnicima Gradske uprave jesu konačno pokazani određeni dokumenti ali da i dalje čekaju na dostavljanje kompletne dokumentacije po zakonu, kako bi mogli u potpunosti da je prouče.

“Napominjemo da tokom sastanka nismo čitali, niti pregladali dokumentaciju koju su predstavnici Gradske uprave donijeli. Transparentnost se ne postiže u zatvorenim prostorijama. Predstavnici Grada su pristali na ustupanje traženih informacija, te očekujemo da će nam dokumentacija biti dostavljena u što skorijem roku, a samo nakon detaljnog uvida u istu ćemo moći da donesemo konačan sud i plan djelovanja“, saopštili su iz Centra za životnu sredinu Banjaluka.

U Centru navode da i dalje insistiraju da svi radovi do potpunog uvida u kompletnu dokumentaciju budu zaustavljeni naročito nakon dosadašnjeg pravljenja niza propusta i neplanske sječe vegetacije.

Gradska uprava je nedavno nizvodno od Gradskog mosta organizovala sječu dvadesetak stabala među kojima su bile i prepoznatljive banjalučke Vrbe. Taj potez gradskih vlasti izazvao je ogorčenje banjalučke javnosti. Javnost u gradu, inače, podjeljena je kada je izgradnja šetališta u pitanju. Dio banjalučana smatra da se radi o dobrom projektu koji će konačno urediti obale Vrbasa dok dio smatra da se radi o nepotrebnom betoniranju obale kojim se uništava prirodna obala, prirodna plaže ali i stanište živog svijeta uz samu obalu. Ove druge podržava stručna javnost. U više navrata su na štetnost projekta upozoravali profesori sa banjalučkog Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog ali i Prirodno-matematičkog fakulteta.

Gerila info je u aprilu ove godine pisala kako je Grad predvođen gradonačelnikom Draškom Stanivukovićem i njegovim najbližim saradnicima nezakonito betonirao obalu Vrbasa od Vrućice do “Švedske plaže”, na osnovu nezakonito izdate građeb+vinske dozvole.

Dozvolu je izdalo Odjeljenje za prostorno uređenje grada Banjaluka a koje nije imalo zakonski osnov da takvu dozvolu izda. S obzirom da je taj dio obale Vrbasa proglašen za nacionalni spomenik od strane Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika građevinsku dozvolu je jedino moglo da izda Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.

to nije jedina nezakonitost kada su radovi na ovom dijelu obale u pitanju. Podsjeća da je i ova nezakonita dozvola izdata u oktobru 2025. godine a da su radovi počeli sredinom iste godine bez ikakve građevinske dozvole.

“Građevinsku dozvolu za ovaj prostor, za ovu katastarsku česticu, može izdati jedino Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske a nikako građevinsku dozvolu za ovu česticu ne može izdati gradska uprava odnosno nadležno odjeljenje”, rekao je odbornik Liste za pravdu i red u banjalučkoj gradskoj skupštini Igor Mandić novinarima u Banjaluci krajem aprila.

Kako je Gerila ranije pisala, projekat izgradnje šetališta pokrenut je u junu 2025. bez prethodno pribavljenih potrebnih dozvola, uključujući vodne smjernice od nadležnih organa. Inspekcija je u međuvremenu potvrdila nepravilnosti i zapečatila lokaciju, ali radovi nisu trajno obustavljeni.

U odgovoru Grada Banjaluka od 18. jula 2025. navodi se da su „pristupili radovima jer nisu stekli utisak da bi projekat bio odbijen“, što su nevladine organizacije protumačile kao dodatno ignorisanje zakona i procedura.

„Nastavljamo izgradnju šetališta uz Vrbas na potezu od Švedske plaže do Vrućice i za taj projekat posjedujemo vodne saglasnosti, građevinsku dozvolu i budžetirana sredstva. Novoizgrađeno šetalište jedno je od omiljenih mjesta za uživanje naših građana i istrajaćemo na tome da ga uspješno završimo“, poručio je Draško Stanivuković gradonačelnik Banjaluke, u oktobru prošle godine.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Projekat Šetališta: Grad sad tvrdi da nije riječ o šetalištu već o odbrani od poplava!? first appeared on Gerila.info.

Mandić tvrdnje potkrepljuje građevinskom dozvolom koju je izdalo Odjeljenje za prostorno uređenje grada Banjaluka a koje nije imalo zakonski osnov da takvu dozvolu izda. S obzirom da je taj dio obale Vrbasa proglašen za nacionalni spomenik od strane Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika građevinsku dozvolu je jedino moglo da izda Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske. Mandić napominje da to nije jedina nezakonitost kada su radovi na ovom dijelu obale u pitanju. Podsjeća da je i ova nezakonita dozvola izdata u oktobru 2025. godine a da su radovi počeli sredinom iste godine bez ikakve građevinske dozvole.

“Građevinsku dozvolu za ovaj prostor, za ovu katastarsku česticu, može izdati jedino Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske a nikako građevinsku dozvolu za ovu česticu ne može izdati gradska uprava odnosno nadležno odjeljenje”, rekao je odbornik Liste za pravdu i red u banjalučkoj gradskoj skupštini Igor Mandić novinarima u Banjaluci.

Inače, zbog radova na obali Vrbasa na potezu u Šeheru Centar za životnu sredinu Banjaluka podnio je banjalučkom Okružnom javnom tužilaštvu krivičnu prijavu. Oni su dobili i presudu u svoju korist a grad su tužili zbog odbijanja dostavljanja projektne dokumentacije i građevinske dozvole. Građevinsku dozvolu kao ni ostalu projektnu dokumentaciju još nisu dobili.

Napominju da će, nakon najnovijih informacija, dopuniti krivičnu prijavu. Podsjećaju i da su resonim ministarstvima u Vladi Republike Srpske još ranije slali dopise sa obavještenjima o nelelegalno izvođenim radovima ali da ministarstva nisu reagovala.

“Ja bih da skrenem pažnju na nešto što se dešava ovih dana a to je nasilna instrumentalizacija ove priče gdje jedna partija napada drugu a viimo da su svi uključeni. Jedni upravljaju ministarstvima a drugi gradom. Sad mi pozivamo ta ministarstva da reaguju napokon u skladu sa svojim ovlaštenjima i da one dopise koje smo njima slali izvade iz ladica i postupe u skladu sa njima“, rekao je Igor Kalaba iz Centra za životnu sredinu.

Kako je Gerila ranije pisala, projekat izgradnje šetališta pokrenut je u junu 2025. bez prethodno pribavljenih potrebnih dozvola, uključujući vodne smjernice od nadležnih organa. Inspekcija je u međuvremenu potvrdila nepravilnosti i zapečatila lokaciju, ali radovi nisu trajno obustavljeni.

U odgovoru Grada Banjaluka od 18. jula 2025. navodi se da su „pristupili radovima jer nisu stekli utisak da bi projekat bio odbijen“, što su nevladine organizacije protumačile kao dodatno ignorisanje zakona i procedura.

„Nastavljamo izgradnju šetališta uz Vrbas na potezu od Švedske plaže do Vrućice i za taj projekat posjedujemo vodne saglasnosti, građevinsku dozvolu i budžetirana sredstva. Novoizgrađeno šetalište jedno je od omiljenih mjesta za uživanje naših građana i istrajaćemo na tome da ga uspješno završimo“, poručio je Draško Stanivuković gradonačelnik Banjaluke, u oktobru prošle godine.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Grad betonirao obalu Vrbasa uz nezakonito izdatu građevinsku dozvolu! first appeared on Gerila.info.

Posječeno je dvadesetak zdravih stabala na obali Vrbasa. Gradonačelnik je juče tvrdio da su stabla posječena greškom. U Centru za životnu sredinu iz Banjaluke upozoravaju da je sve što se juče desilo samo nastavak onoga što se na obalama Vrbasa dešava u posljednjih godinu dana.

“Ovo je samo jedna epizoda u serijalu uništavanju korita i obala Vrbasa. Mi već peko godinu dana pratimo ovu situaciju, pokrenuli smo krivičnu prijavu, više žalbi, nedavno smo na sudu dobili jednu vezano za radove koji se odvijaju uzvodno u Šeheru“, kaže Igor Kalaba iz Centra za životnu sredinu Banjaluka.

U Centru za životnu sredinu ne pridaju velik značaj najavama gradonačelnika da će oni koji su odgovorni za sječu stabala snositi posljedice.

“To nije ono što tražimo, mi nismo došli da tražimo žrtvene jaganjce došli smo da tražimo sistemsku odgovornost i krivičnu odgovornost a smatramo da je do toga došlo“, rekao je Igor Kalaba.

Igor Kuvač vanredni profesor na Arhitektonsko-graževinsko-geodetskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci rekao je da je Vrbas jedan od osnovnih elemenata identiteta Banjaluke, vrijedno prirodno nasljeđe sa viševjekovnom tradicijom i kulturom boravka na rijeci i oko nje.

“Upravo tok Vrbasa kroz uže urbano područje zajedno sa njegovim koritom i zelenilom čini ono što je vrijednost ovog grada i njegov identitet i ono što se u naučnim krugovima i u stručnim i u percepciji ljudi prepoznaje kao njegov identitet i ono što ovaj grad čini posebnim i rzlikuje od drugih mjesta i to je ono što treba da se čuva, štiti i unapređuje na najbolji način koristeći najbolje pristupe kako bi rijeka koja nije samo vodena površina koja stoji ili se kreće već ona čini i obalsko zelenilo i cijeli biodiverzitet i cijeli ekosistem koji predstavlja i treba tako da se posmatra“, rekao je Kuvač.

Rijeka je već, djelimično, ugrožena modernizacijom u drugoj polovini 20. vijeka kaže ovaj profesor AGGF-a. On je podsjetio na problem nepostojanja Urbanističkog plana u gradu. Ideja o približavanja grada i rijeke živa je pedesetak godina i to nije sporno kaže Kuvač ali se to mora raditi stručno i u čitav proces mora biti aktivno uključena struka koju Banjaluka sa svojim fakultetima ima. Na tu temu je, kaže ovaj profesor, napisano desetine doktorskih nauka, seminarskih radova i studija u posljednjih tridesetak godina.

Svjetlana Lolić, profesor sa banjalučkog Prirodno-matematičkog fakulteta navodi da prirodna obala ima veoma važnu funkciju ne samo sa biloško-ekološkog aspekta. Ona navodi da nije protiv izgradnje šetališta ali da to mora da se radi po pravilima, transparentno, da postoji javno dostupan projekat i da se zna ko je šta odobrio i potpisao.

“Tu uz obalu u zemljištu imamo jako veliki broj mikroorganizama, jako veliki broj sitnih životinjica koje se hrane raspalom organskom materijom, koji rade upravo ono št bismo mi trebali da radimo, prečišćavaju vodu. Nama uz obalu za proces prečišćavanja vode treba prirodna sredina. Ova stabla vežu korijenjem zemlju, spriječavaju proces erozije, spriječavaju prirodni odron zemljišta, čuvaju obalu. Svako ovo stablo vrbe može dnevno da upije 200 do 300 litara vode. Ona isušavaju okolno zemljište i povećavaju mogućnost tog zemljišta da upiju vodu i štite od prekomjernog nakupljanja vode. Svaka krošnja iznad vode pravi sjenu gdje se nakupljaju ribe, ne samo ribe. Tu se tok vode usporava, to su mirne luke u blizini stabala gdje životinje pronalaze svoja staništa i svako uklanjanje tih stabala nanosi nemjerljivu štetu živom svijetu. Da ne pričamo o aerozagađenju. Svako stablo nam je bitno. Da ne pričamo o socijalnom aspektu. Uništili smo simbole grada“, kaže Lolić.

Ova profesorica kaže i da ako nju neko pita ona slobodno može reći da je na obali Vrbasa napravljen ekocid.

Igor Mandić odbornik Liste za pravdu i red u banjalučkoj skupštini kaže da Vrbas treba institucionalnu zaštitu kako bi se spriječile možda neke buduće nečije namjere.

“Ja ću kao odbornik pokušati da prema Zavodu za zaštitu kulturno istorijskog naslijeđa iniciram da se cijeli tok Vrbasa, negdje od Novoselije pa do Trapista, proglasi parkom prirode i da na taj način dobije institucionalnu zaštitu. Vrbas je arterija Banjaluke“, kaže Mandić.

On kaže i da kao odbornik nema dovoljno zvaničnih informacija o tome šta se gradi uz Vrbas i šta planira da se gradi na njegovim obalama.

Milan Savanović poslanik Liste za pravdu i red u NSRS kaže da se sve radi nelegalno, od staza koje se grade bez dozvole resornog ministarstva.

“Mi uopšte danas ovdje nemamo projektne dokumentacije, niko iz grada se nije udostojio da dođe i donese projektnu dokumentaciju i da vidimo ko je potpisnik dokumenta koji kaže da treba ovo drveće da se posječe. Oni se pravdaju da je to greška. Dvadesetak stabala samo u jednom danu. Gdje je prethodni period što niko nije vidio i snimio. nigdje na svijetu nema da se ulazi u korito rijeke, moglo je negdje gdje je neophodno ali zašto cijelom dužinom. Koliko šuta i betona je sasuto u korito rijeke. Sav živ svijet u rijeci je ugrožen“, kaže Savanović.

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković juče je saopštio da je sječa stabala bila greška i da će odgovorni za to snositi posljedice. Utisak je da je grad reagovao tek nakon velikog otpora građana, uglavnom na društvenim mrežama.

Danas je grad saopštio kako je izvršena inspekcijska kontrola, da je smijenjen nadzor i da će biti posađeno pedeset novih vrba na budućem šetalištu uz Vrbas.

“Gradska inspekcija je utvrdila da je, u okviru izvođenja radova na obali Vrbasa, uklonjena jedna vrba, sedam topola (od kojih je jedna bila šuplja) dok se preostala uklonjena stabla odnose na bagremove i zovu, koje se klasifikuju kao korovske vrste. Takođe, u zapisniku inspekcije navedeno je da je na predmetnoj lokaciji evidentirano šest starih panjeva“, saopštili su iz banjalučke gradske uprave.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Posječena stabla na obali Vrbasa kap su u moru ili kap koja je prelila čašu!? Šta gradska administracija na čelu sa Stanivukovićem radi od Vrbasa? first appeared on Gerila.info.

Čistoća je tražila poskupljenje od 40,5 odsto ali je “pronađen kompromis” na 29,5 odsto. Za su glasali i odbornici okupljeni oko SNSD-a ali i odbornici koje kontroliše Draško Stanivuković. Inače procenat povećanja od 29,5 odsto predložio je gradonačelnik.

Iz Čistoće su rekli kako su oni poskupljenje svojih usluga tražili još ranije a da najnovije poskupljenje neće mnogo uticati na budžete građana jer se radi o poskupljenju od 3 do 4 marke po domaćinstvu.

Zanimljivo je da odbornici PDP-a odnosno Pokreta Sigurna Srpska i SNSD-a sve češće glasaju jednako u lokalnom parlamentu. Toliko često da Mandić navodi kako se radi o novoj skupštinskoj većini. PSS i SNSD isto su u nekoliko navrata glasali kako bi odobrili izmjene više regulacionih planova u gradu a bez Urbanističkog plana.

“Grad je dužan 4 miliona KM Čistoći, a prema izjavama koje smo imali prilike čuti, ali je Čistoći izgleda bilo lakše da se poveća cijena odvoza smeća građanima, nego da se naplate od Grada. I to sve uz zajedničku podršku odbornika PDP-a i skupštinske većine. A izgleda da se u zadnje vrijeme lako postiže dogovor između njih kada treba da podrže povećanje cijena komunalnih usluga (voda, smeće) ili izmjene regulacionih planova, od kojih građani nemaju nikakvu korist. Kao i uvijek, svađe se dešavaju oko stvari koje su bitne za građane, dok se oko stvari koji se odnose na interese krupnog kapitala dogovore bez problema. Tad se ignorišu zahtjevi građana, poput onih koje smo imali za gotovo sve regulacione planove. Što se tiče poskupljenja generalno, prosto je postalo neizdrživo da kad god se neko preduzeće nađe u finansijskom problemu, ono traži ili povećanje cijena usluga ili kredit. A sve se to lomi preko leđa građana. Građani su, izgleda, bitni samo kad se od njih traži glas, ali ne i kako žive između dva izborna ciklusa“, rekla je, za Geria info, odbornica Narodnog Fronta Dijana Ješić.

Poskupljenje odvoza smeća drugo je poskupljenje komunalnih usluga u Banjaluci ove godine. Početkom godine poskupila je voda u gradu.

Gerila info

The post Odvoz smeća u Banjaluci skuplji za 29,5 odsto! Za glasali PSS i SNSD! first appeared on Gerila.info.

Skupštinska većina okupljena oko gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića dala je punu podršku za izmjenu još dvadeset i dva regulaciona plana u gradu. Koalicija okupljena oko SNSD-a i gradonačelnikovog PSS (PDP više niko ne spominje) glasala je za sve izmjene dok su protiv bili odbornici Liste za pravdu i red i Narodnog fronta.

“Niko nije protiv toga da se gradi i da se grad širi. Ali grad se ne širi nego imamo imploziju, traže se prazna mjesta u već gotovim naseljima, da se popune zgradama. Ko je kriv sadašnji ili bivši rukovodioci, meni to nije bitno ali je činjenica da imamo saobraćajne gužve, majak parkinga, zagađen vazduh i da je stanje sve gore“, rekao je odbornik Liste za pravdu i red Igor Mandić.

Gradska vlast je odbornike koji nisu glasali za izmjene regulacionih planova optužila da se “kao i građani koji se tome protive, protive razvoju grada”.

Prije nekoliko dana građanska inicijativa „Za Plan“ pozvala je Inspektorat Republike Srpske i Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske da hitno reaguju zbog izmjena i izrade novih regulacionih planova u Banjaluci, upozoravajući da dalja pasivnost institucija otvara prostor za nezakonitu gradnju i trajno narušavanje izgleda grada.

Iz ove inicijative saopšteno je da su tek nakon dvije urgencije i dodatnih upita Republičkoj upravi za inspekcijske poslove dobili odgovor na prigovore koje su još u avgustu i septembru prošle godine uputili zbog, kako navode, sporne zakonitosti donošenja regulacionih planova u Banjaluci.

Odgovor koji su zaprimili 18. marta ove godine, tvrde iz inicijative, pokazuje da njihov zahtjev i dalje stoji neriješen, zarobljen u administrativnim procedurama između Grada Banjaluka, Inspektorata i nadležnog ministarstva.

U saopštenju su, prije jučerašnje sjednice skupštine grada, naveli da takva situacija pokazuje nespremnost institucija da preuzmu odgovornost za tumačenje Zakona o uređenju prostora i građenju Republike Srpske i da donesu konačnu odluku o zakonitosti usvajanja regulacionih planova u najvećem gradu Srpske.

Inače, Banjaluka i dalje čeka usvajanje Urbanističkog plana. Plan čeka na usvajanje godinama a opšti je utisak da se sa njegovim usvajanjem odugovlači kako bi bilo omogućeno usvajanje izmjena pojedinačnih regulacionih planova a kako bi investitorima bilo omogućeno da grade na parcelama u širem centru grada.

Gradske vlasti na čelu sa Stanivukovićem već najavljuju izgradnju na desetine novih zgrada u već planski sagrađenim naseljima kao što su Mejdan, Rosulje i Starčevica. Izmjene regulacionog plana za dio naselja Mejdan predviđaju izgradnju dvadesetak novih stambeno-poslovnih objekata u srcu naselja pored već planski izgrađenih blokova.

Iz inicijative “Za plan” su prošle godine protiv Draška Stanivukovića i Vuka Višekrune načelnika Odjeljenja za prostorno uređenje podnijeli krivičnu prijavu zbog usvajanja regulacionih planova bez postojećeg Urbanističkog plana.

“Postojanje osnova sumnje da su u vremenskom periodu od početka 2022. do danas, u Banjoj Luci, kao službena i odgovorna lica,  djelujući zajedno i po prethodnom dogovoru kao saizvršioci, u namjeri da drugome – prvenstveno privatnim investitorima pribave znatnu imovinsku i drugu korist, svjesno kršeći zakone i druge propise, iskoristili svoj službeni položaj i ovlašćenja, te očigledno  nesavjesno postupali u vršenju službe, tako što su pokretali, pripremali, predlagali i usvajali više od 30 odluka, zaključaka i drugih akata o izradi i izmjenama regulacionih planova, iako su bili svjesni ili su morali biti svjesni da za takvo postupanje ne postoji valjan i usklađen planski dokument višeg reda (Urbanistički plan), čime su teže povrijedili prava građana na zakonito i transparentno upravljanje prostorom, nanijeli štetu javnom interesu koji se ogleda u očuvanju  urbanističkog reda i pravne sigurnosti, te omogućili stvaranje uslova za sticanje protivpravne imovinske koristi trećim licima kroz buduću gradnju na osnovu nezakonitih planskih akata“, piše u krivičnoj prijavi.

Redovna profesorica na Katedri za urbanizam banjalučkog Arhitektonsko-građevinskog fakulteta Brankica Milojević objašnjava da se urbani razvoj Banjaluke tri decenije odvija bez Urbanisičkog plana. Prvi i jedini do sada usvojen je Urbanistički plan grada Banjaluka za period 1975-1990. Taj plan na veoma kvalitetan način definisao je, napominje Milojević, planski period i dugo poslije njegovog isteka bio je dobar planski osnov za strateški razvoj grada, jer su njegovi planski kapaciteti bili za 206.000 stanovnika, odnosno prostorno-fizički kapacitet za 230.000 stanovnika.

Nakon isteka važenja Urbanističkog plana, pristupilo se izradi novog, ali i pored nekoliko pokušaja novi Urbanistički plan iz različitih razloga nikada nije usvojen. Posljednji pokušaj desio se 2017., ali Urbanistički plan nikada nije donesen, što obilato koriste investitori nailazeći na saradnju i aktuelnih ali i svih prethodnih gradskih vlasti.

„U 2020. godini urađena je 1. faza Urbanističkog plana 2020-2040 -Stanje urbanog uređenja Banjaluke, što je detaljno razmatrano na sjednici Savjeta plana. Nacrt Urbanističkog plana Banjaluke 2020-2040 je utvrđen u novembru 2021. god., nakon prethodno provedene stručne rasprave i učešća Savjeta u tom procesu, a javni uvid je obavljen od 6. decembra 2021. do 19.januara 2022. godine. Tada je došlo do zaustavljanja izrade urbanističkog plana i intenziviranja donošenja regulacionih planova, koji nisu bili usklađeni sa planom višeg nivoa, što je ugrozilo sam integritet procesa izrade urbanističkog plana i dovelo u pitanje njegov strateški karakter. Skupština grada Banjaluke je od definisanja nacrta UP u novembru 2021. do danas usvojila preko 40 takvih regulacionih planova. Štetne posljedice ovakvog razvoja su već sada vidljive i ogledaju se u nekontrolisanoj ekspanziji stambene izgradnje, potpuno prepuštenoj zahtjevima tržišta i investitora, smanjenju zelenih površina, posebno u stambenim blokovima, nedostatku dječijih igrališta i sportskih terena, dječijih vrtića, osnovnih škola, nedostatku javnih prostora i sadržaja, ugrožavanju obale Vrbasa“, rekla je nedavno profesorica Milojević.

Izgradnju u Banjaluci ne prati izgradnja prateće infrastrukture, saobraćajna revolucija kojom se hvali Stanivuković nije donijela ništa dobro. Ulice su zakrčene i gotovo konstantno neprohodne, parkinga nema, trotoari i biciklističke staze su pretvoreni u improvizovane parkinge, evidentan je manjak dječijih igrališta po naseljima a ruke trljaju jedino investitori. Vjerovatno i pojedinci u gradskoj upravi koji sve predstavljaju kao interes grada. Zanimljivo bi, da se time bavi bilo koja od nadležnih institucija koja bi time trebala da se bavi, bilo procijeniti imovinu pojedinaca u gradskoj upravi i uporediti je sa periodom prije 2020. godine.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Nastavak urbicida u gradu koji ćuti! first appeared on Gerila.info.

GERILA je prije desetak dana u dva navrata slala pitanje Stanivukovićevom kabinetu o njegovim savjetnicima i honorarima koje dobijaju, ali ni na jedno pitanje nismo dobili odgovor. Iz njegovog kabineta nam je prvi put rečeno da Stanivuković ima četiri savjetnika, ali nam nije rečeno ko su oni, a ni iz dva pokušaja nismo uspjeli da saznamo koliko oni para dobijaju za taj posao.

Lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović u međuvremenu je objavio ugovor koji je sa Gradskom upravom potpisao profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci Đorđe Vuković. Ugovor je „težak“ 2.500 KM, ali taj angažman koji je, između ostalog, savjetodavni, iz Stanivukovićevog kabineta nisu pominjali.

Predsjednik Skupštine Grada Banja Luka Ljubo Ninković kaže da ge ne iznenađuje ignorisanje Stanivukovićevog kabineta. On kaže da odbornici mjesecima traže Konsolidovani izvještaj o izvršenju budžeta, ali ne mogu da ga dobiju.

„Pisali smo Ministarstvu uprave i lokalne samouprave, tražili smo od gradonačelnika, slali urgencije, ali sve je džaba. On naprosto zanemaruje zakonske obaveze. Jedna trećina odbornika ne može da se sjeti gdje su potrošene pare. Nema nikakvih sankcija za takvo ponašanje. Republički organi ne izriču opomene zbog svega toga i uopšte me ne iznenađuje da ne možete da dobijete odgovore na ta pitanja“, istakao je Ninković.

Odbornik Narodnog fronta u Skupštini Grada Dijana Ješić za GERILU kaže da ni odbornici ne mogu da dobiju informaciju o tome koliko Stanivuković zapravo ima savjetnika i koliko su oni za taj posao plaćeni.

„Nisu novinari jedini od kojih se krije ta informacija. Isto je i sa odbornicima. U Izvještaju o radu gradonačelnika nema broja angažovanih savjetnika. Po novoj sistematizaciji predviđeno je 69 radnih mjesta za kabinet gradonačelnika. Niko nije saznao koliki je to broj. Stanivuković je govorio o transparentnoj gradskoj administraciji, a mnoge se stvari kriju“, kazala je Dijana Ješić.

Odbornik Liste za pravdu i red u lokalnom parlamentu Igor Mandić kaže za naš portal da su mnogi podaci i mnoge informacije u Gradskoj upravi zapečaćene sa oznakom „strogo povjerljivo“. On smatra da pojedini ugovori ili nisu po zakonu ili bi mogli da razbiju oreol pojedinaca kao nezavisnih intelektualaca.

„Niko ne zna koliko Stanivuković ima savjetnika. Po novoj sistematizaciji predviđen je daleko veći broj savjetnika. Ti ljudi postoje. On se savjetuje sa ljudima iz različitih branši, ali očigledno je da se detalji tih angažmana kriju“, rekao je Mandić.

Podsjećamo da je Stanivuković svojevremeno formirao i Tim za reviziju koji je trajao koliko i prvi snijeg. Tim za reviziju osnovan je u oktobru 2021. godine. Članovi Tima bili su advokati Dario Sandić i Jovana Kisin Zagajac, kao i Sanja Vukara, Jelena Kos i Diana Cvijić. Sandić i Kisin Zagajac su primali naknadu od 1.800 KM za rad u Timu, dok su Vukara, Kos i Cvijić radili volonterski, jer su bili zaposleni u Gradskoj upravi.

Gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković rekao je nakon osnivanja Tima da će on provjeravati svaki ugovor i svaku javnu nabavku. Tim je zvanično konstituisan 29. decembra 2021. godine rješenjem gradonačelnika kao Komisija za utvrđivanje stanja i zakonitosti rada Grada Banje Luke.

Krajem januara 2022. godine predstavljen je prvi izvještaj Tima za reviziju i otkriveno je da pojedini zakupci nisu plaćali naknadu za bilborde u gradu. Objavljeni su i podaci o dugovima „Akvane“ i sumnjivim aktivnostima Civilne zaštite pod upravom bivšeg šefa Mladena Ćućuna. Stanivuković je tada najavio i 2. februara podnio krivične prijave protiv Ćućuna, bivšeg načelnika Odjeljenja komunalne policije Milenka Letića, bivšeg direktora „Akvane“ Vedrana
Mitrovića i bivšeg gradonačelnika Igora Radojičića.

Početkom marta iste godine predstavljen je novi izvještaj Tima za reviziju koji se ponovo bavio „Akvanom“, renoviranjem krova Banskog dvora, ali i navodno nedozvoljenom gradnjom objekta „Kajak terase“ koji je bio u vlasništvu tajkuna Mileta Radišića. Prvi put je najavljeno ekspresno rušenje ovog ugostiteljskog objekta za kojeg su u Gradskoj upravi tvrdili da je nelegalan.

Tada je saopšteno i da je u „Akvani“ nestao ekspres restoran plaćen oko 100.000 KM, a naređeno je da se povuče garancija za izgradnju krova na Banskom dvoru samo dan pred istek roka, jer je nadležna inspekcija utvrdila da izvođač radova iste nije izvodio u skladu sa ugovorom. To je ujedno bio i posljednji „posao“ Tima za reviziju.

Tim je prva napustila predsjednica Diana Cvijić koja je ujedno i ovlašćeni revizor. U ranijim pisanjima medija, Cvijić je Tim napustila nakon 15 dana, a razlog je bio potpisivanje Aneksa 4 kojim su gradonačelnik i gradski menadžer Bojan Kresojević “olakšali” gradsku kasu za 329.999 KM. Novac je odobren firmi ,,Kozara putevi’’ za radove na već završenom mostu u Srpskim Toplicama. Nakon nje Tim je napustila i Jovana Kisin Zagajac.

Sandić je u maju 2024. godine tužio Gradsku upravu zato što mu nije isplatila dvije naknade dok je bio član Tima za reviziju. On je još tada za Gerilu rekao da mu je Gradska uprava ostala dužna 3.600 maraka.

„To je iznos koji su mi ostali dužni za dva mjeseca 2022. godine. Dva ili tri mjeseca sam u početku radio bez naknade. Onda su rekli kako bi naš rad trebao da se plati, jer smo sjedili po nekoliko sati u Gradskoj upravi i analizirali dokumentaciju. Ta dva mjeseca nikada nisu plaćena“, rekao je Sandić.

Slično je bilo i sa Visokim savjetom koga je Stanivuković formirao u novembru 2021. godine. riječ je bila o savjetodavnom tijelu koje je, kako se tada pisalo i govorilo, jedinstveno po svojoj formi i fuknciji i prvo je takve vrste u najvećem gradu Srpske.

Članovi Savjeta bili su Duško Pevulja (profesor na Filološkom fakultetu Univerziteta u Banjaluci), Dejan Savić (vaterpolo trener), Miodrag Stojković (genetičar), Zdravko Miovčić (filozof i komparativist), Miodrag Zec (profesor), David Mastikosa (kompozitor), Snježana Mrđa Badža (inženjer arhitekture), Nataša Tešanović (novinar, urednik i bivši direktor ATV-a), Aleksandra Mušić (košarkašica), Radoslav Rade Savić (dugogodišnji radnik u sportskim
organizacijama), Ljilja Čekić (glumica), Miljka Brđanin (glumica) i Aleksandar Čavić (demograf).

Prema našim informacijama, Stanivuković se sa članovima Savjeta posljednji put sastao 31. marta 2022. godine. Stanivuković je tada strategiju demografskog razvoja grada označio kao jedan od najvažnijih zadataka Savjeta, kao i Urbanistički plan.

Goran Dakić, Gerila info

The post Stanivuković krije i savjetnike i honorare! first appeared on Gerila.info.

Jarići stambeni objekat grade u Pionirskoj ulici u banjalučkom naselju Mejdan/Obilićevo. Radi se o parceli uz dječiji vrtić i fabriku obuće Bema. Pripremni radovi na izgradnji objekta traju već nekoliko sedmica. Kompanija prodaju stanova na ovoj lokaciji reklamira od oktobra prošle godine.

Međutim, za izgradnju objekta ne postoji građevinska dozvola. Javna rasprava u predmetu postupanja po zahtjevu investitora “Aragosta invest” za izdavanje građevinske dozvole za izgradnju kolektivnog stambeno-poslovnog objekta održana je tek 17. februara ove godine, prije tri dana.

Vedran Jarić, osim što slovi za jednog od najbližih sradnika Draška Stanivukovića, važi i za jednog od medijskih sponzora novoosnovanog “Stanivukovićevog Pokreta Sigurna Srpska”. Kompanija u vlasništvu njegovog oca u centru je pažnje banjalučke javnosti i zbog planirane zamjene zemljišta sa gradom. Grad, prema dogovoru, Jarićima treba da ustupi parcelu u širem centru grada kod stare lokacije banjalučkog Vodovoda dok bi u zamjenu trebalo da dobije livade na periferiji. Procijenjena vrijednost parcela je, zvanično, otprilike jednaka, oko 210 000 maraka a Veljko Jarić rekao je kako bi u toj zamjeni bolje prošao grad. Odluka o zamjeni zemljišta je na aktuelnoj sjednici skupštine grada Banjaluka a o njoj će se odbornici izjašnjavati po hitnom postupku. Ista tačka na dnevnom redu skupštine našla se u decembru prošle godine ali zamjena zemljišta između grada i Jarića tada nje dobila potrebnu podršku odbornika. Prema Poslovniku o radu gradske skupštine ista tačka dnevnog reda ne može se na dnevnom redu naći prije nego što isteknu tri mjeseca što se u ovom slučaju nije još desilo. Zato se zamjena sada gura po hitnom postupku kako bi se skratio rok.

Igor Mandić odbornik Liste za pravdu i red u skupštini Banjaluke kaže da je nstavljena praksa izmjene regulacionih planova i gradnje bez usvojenog Urbanističkog plana grada.

“Generalno nastavlja se ta loša praksa a u ovom konkretnom slučju mislim da grad ne može imati neki naročit interes za zamjenu parcele u centru za parcele po Vrbanji naročito ako se već pretpostavlja da na toj parceli u centru treba da bude izgrađeno još stambenih zgrada u ionako, gradnjom, pretrpanom gradu“, rekao je Mandić za Gerila info.

Na pitanja u vezi početka gradnje u Pionirskoj ulici bez građevinske dozvole iz “Aragosta investa” nisu odgovorili.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Stanivukovićev blizak saradnik počeo radove na izgradnji stambene zgrade bez građevinske dozvole! first appeared on Gerila.info.

Podršku odbornika nisu dobile odluke o zabrani korištenja pirotehničkih sredstava, prijedlog odluke o obaveznoj ugradnji filtera na individualna ložišta, prijedlog odluke o zabrani upotrebe energenata koji zagađuju vazduh. Rezolucija o poboljšanju kvaliteta vazduha u Banjaluci dobila je podršku odbornika.

Odbornici sa kojima smo razgovarali tvrde da prijedlozi mjera nisu dobili potrebnu podršku u skupštini grada jer uz prijedloge nije dostavljena nikakva analiza niti stručno mišljenje a mjere u predloženim odlukama su paušalne, neodređene a obavezujuće za građane. Tako, na primjer, u dijelu gdje se traži usvajanje zabrane korištenja pirotehničkih sredstava piše da je korištenje pirotehnike dozvoljeno ali uz pribavljanje dozvole grada. U principu se ne radi o nikakvoj zabrani jer će pojedinima nešto ipak biti dozvoljeno, navode naši sagovornici.

U prijedlogu odluke kojom se traži zabrana upotrebe energenata koji naročito zagađuju vazduh ne navodi se koji su to energenti. To može dovesti do situacije u kojoj nadležne inspekcije mogu po svom nahođenju kažnjavati građane. Tu je bilo, uz stručnu analizu, navode naši sagovornici, potrebno navesti spisak naročito štetnih energenata koji se zabranjuju.

Prijedlogom odluke o obaveznom uvođenju filtera na individualnim ložištima bilo je predviđeno da građani koji se samostalno griju u narednih pet godina postave filtere. U prijedlogu odluke je navedeno da to postaje obaveza građana a da će grad nastojati da subvencioniše nabavku filtera. Ponovo, navode naši sagovornici, nema analize a grad se poziva na primjer Beograda koji je planirao da podijeli 150 000 filtera ali to nikada nije realizovano. Jedna od primjedbi bila je i da je nelogično sve korisnike individualnih ložišta obavezati istim mjerama s obzirom da postoje individualna ložišta koja ne zagađuju u jednakoj mjeri kao druga. Izostanak bilo kakve analize, takođe je jedna od primjedbi.

Nije predložena ni jedna mjera koja bi značila prestanak izgradnje u širem centru grada do usvajanja urbanističkog plana. Masovna izgradnja u posljednjih desetak godina često se navodi kao jedan od krivaca za sve lošiji vazduh u gradu.

Banjaluka je, inače, svake zime sedmicama među najzagađenijim gradovima na svijetu. Posljednjih mjesec dana vazduh u gradu je danima bio izuzetno opasan po zdravlje ljudi, naročito po zdravlje osjetljivih kategorija i djece.

Uzroka zagađenja vazduha je mnogo navode u banjalučkom Centru za životnu sredinu. Ističu da je grad kompleksan sistem i da su neophodne dugoročne sistemske mjere. Pozdravljaju svaki pokušaj da se poboljša kvalitet vazduha ali napominju da se problemu mora pristupiti stručno i ozbiljno. Navode da je jedan od problema i “divlja” gradnja u gradu decenijama bez urbanističkog plana.

“Mi imamo divljanje tržišnog kapitalizma, tržišne stanogradnje koja utiče na nekoliko načina. Utiče samim činom gradnje, imamo manjak provjetrenosti. Ako pogledmo cijene stanovanja one nikada nisu bile više a imamo najviše gradnje ikada. Generator gradnje nije potreba za stanovanjem, generator stanogradnje je kapital odnosno potreba za profitom interesnih grupa. Na koji način to utiče na zagađenost vazduha? Utiče prostom činjenicom da ako cijena stanovanja raste mi iz centralnih dijelova koji postaju prebukirani izgradnjom istjerujemo ljude. Istjerujemo sve one slojeve koji ne mogu da priušte cijenu stanovanja, istjerujemo ih na periferiju. Šta se onda dešava? Dešava se to da mi ne možemo sistemski da do periferije dovučemo centralno  grijanje, javni prevoz i onda imamo ljude iz nižih slojeva ekonomskih koji su protjerani iz grada, koji stvaraju nove potrebe za kretanjem, koriste za te potrebe jeftinije automobile koji više zagađuju i nužno su osuđeni na individualna ložišta sa jeftinijim gorivima za ta ložišta“, kaže Dragan Kabić iz Centra za životnu sredinu Banjaluka.

U usvojenom nacrtu rezolucije o poboljšanju kvaliteta vazduha navodi se da će grad težiti uvođenju elektrinih autobusa a da će prednost prilikom sklapanja novih ugovora sa gradom imati prevoznici koji ponude električne autobuse. Nema mjera koje bi odmah natjerale prevoznike da obezbijede novije autobuse. Ugovori prevoznika i grada su važeći do 2027. godine.

Ovakva situacija, kada je izgradnja u pitanju, odgovara isključivo investitorima kaže odbornik Liste za pravdu i red Igor Mandić. Na djelu je implozija betona i zgrada koje se trpaju u naselja koja se nekada urađena po svim urbanističkim i građevinskim standardima.

“Banjaluka ima jedan od najvećih procenata aerozagađenja u svijetu i Evropi. Pri tome Banjaluka uopšte nema tešku industriju, radi se onemogućavanju cirkulacije vazduha zbog nekontrolisane gradnje, neriješenim saobraćajnim problemima, starim vozilima, individualnim ložištma gdje ljudi lože sve i svašta ne zato što to žele već zato što moraju, zbog teške ekonomske situacije. Radi se i o cijeni ogrevnog drveta koja je otišla u nebesa od kada je u pogon puštena naša Eko toplana“, navodi Mandić.

Odbornica Narodnog Fronta Dijana Ješić navodi da nije rješenje u privremenim mjerama. Neke stvari koje se predlažu jednostavno u ovom trenutku u Banjaluci nisu realne.

“To je svakako više zelenila, smanjenje gradnje. banjaluka se treba širiti prema rubovima, ostaviti više prostora u centru. Treba poboljšati javni prevoz koji je sada katastrofalan, neredovne linije, stari autobusi. Gradonačelnik spominje električne autobuse. Nije loše rješenje ali u ovom momentu je to neizvodivo. Mi nemamo dovoljno široke ulice da se uvede jedna traka za električne autobuse. Trebaju se tražiti dugoročna rješenja“, navodi Ješić.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Stanivuković odbornicima na usvajanje donio nerazrađene odluke! first appeared on Gerila.info.

Stanovnici Obilićeva rekli su ne rušenju dječijeg igrališta, saobraćajnici i parkinzima umjesto zelenih površina, saobraćajnici i parkinzima uz vrtić Neven koji treba da ostane bez dvorišta, uskim ulicama bez trotoara, uvođenju pojačanog saobraćajnog tranzita kroz dvorišta između zgrada, betoniranju zelenih površina koje se u Planu tretiraju kao neizgrađene i nedovoljno iskorištene. Mještani ovog naselja rekli su i ne izgradnji koja narušava kvalitet života postojećih stanara i izgradnji koja nudi samo nove zgrade bez novih sportskih igrališta, parkova, novih zelenih površina, trgova…

Sve primjedbe ranije su usmeno izložene predstavnicima banjalučke Gradske uprave a peticija sa više od 1000 potpisa predata je danas zvanično.

Inače, za dio banjalučkog naselja Obilićevo/Mejdan na inicijativu Grada, kako piše u tekstualnom dijelu nacrta, u pripremi je izmjena regulacionog plana koji će investitorima omogućiti izgradnju dvadesetak novih stambeno-poslovnih objekata u srcu naselja. Očekuje se da bude izgrađeno više od 500 novih stanova. 

Gustina stanovanja bi se, ukoliko izmjene regulacionog plana budu usvojene a izgradnja realizovana, u ovom dijelu naselja povećala sa sadašnjih oko 380 stanovnika po hektaru na više od 500, a što nije praćeno izgradnjom dodatne neophodne infrastrukture i pratećih sadržaja.

Javna rasprava povodom najavljenih izmjena Regulacionog plana najavljena je za decembar. Trebalo bi da prva bude održana 6. decembra. Banjaluka inače još nije usvojila novi Urbanistički plan i sve izmjene postojećih kao i donošenje novih Regulacionih planova rade se mimo Urbanističkog plana. Zbog toga su u građanskoj inicijativi “Za plan” OJT Banjaluka podnijeli krivičnu prijavu protiv gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića, načelnika resornog odjeljenja Vuka Višekrune i odbornika gradske skupštine koji su glasali za nove Regulacione planove.

Iz banjalučkog Okružnog tužilaštva kratko su potvrdili da je predmet po krivičnoj prijavi u radu. Prijava je podnesena 30. oktobra ove godine.

„Naselje koje je još uvijek u velikoj mjeri sačuvalo svoje zelene površine, veliki broj odraslih stabala drveća, očigledno je zbog svoje blizine centru grada vrlo atraktivno investitorima. Umjesto da se povede računa o hroničnom nedostatku parking mjesta, zagušenim saobraćajnicama, Gradskom mostu koji je svako jutro i poslije podne zagušen automobilima, neko se dosjetio mijenjati Regulacioni plan, dodati samo u jednom obuhvatu tone betona i čak 23 nove zgrade. Ovim regulacionim planom ne rješava se ni jedan od trenutnih problema koje stanari imaju, ali će se u slučaju da ovaj plan bude usvojen i realizovan, sigurno stvoriti dodatni i novi. Gdje parkirati stotine novih automobila, u koje vrtiće i škole upisati stotine nove djece? Mislim, da je u ovom momentu, sve do izgradje mosta u Docu i usvajanja novog Urbanističkog plana, jedino rješenje i jedini način da se izbjegne haos, potpuno odbacivanje predloženog Regulacionog plana“, kaže odbornik Liste za pravdu i red u banjalučkoj skupštini Igor Mandić.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Mejdan rekao NE izmjenama Regulacionog plana! first appeared on Gerila.info.

Poludivlja gradnja legalizovana kroz usvajanje izmjena regulacionih planova u posljednjih petnaestak godina uzela je maha u svim naseljima i kvartovima Banja Luke. Nepostojanje Urbanističkog plana koji bi jasno definisao planove razvoja i nove gradnje u gradu kroz loše mehanizme zaštite interesa grada i stanovnika Banjaluke, oličene u predstavnicima grada i odbornicima banjalučke skupštine, od Banjaluke prave urbanu džunglu u kojoj život postaje nemoguć.

Ruke trljaju jedino investitori, koji od izgradnje novih objekata u Banjaluci posljednjih godina zarađuju milione. Primjera je previše.

Za dio banjalučkog naselja Obilićevo/Mejdan na inicijativu Grada, kako piše u tekstualnom dijelu nacrta, u pripremi je izmjena regulacionog plana koji će investitorima omogućiti izgradnju dvadesetak novih stambeno-poslovnih objekata u srcu naselja.

NA UDARU DJEČIJE IGRALIŠTE I DVORIŠTE VRTIĆA

Gustina stanovanja bi se, ukoliko izmjene regulacionog plana budu usvojene a izgradnja realizovana, u ovom dijelu naselja povećala sa sadašnjih oko 380 stanovnika po hektaru na više od 500, a što nije praćeno izgradnjom dodatne neophodne infrastrukture i pratećih sadržaja.

Naprotiv, planirano je da bude uništeno jedino veće dječije igralište u bloku, kao i velika zelena površina vrtića Neven u tom naselju. Nacrtom izmjena plana oduzimaju se postojeći parkinzi, ne obezbjeđuje dovoljno novog parking prostora, a predviđa povećanje stambenog prostora za oko 70 odsto. Nije predviđena ni jedna nova zelena površina, saobraćajnice ostaju uske i velikim dijelom unutar stambenh blokova, što nije dobro rješenje, dok je u cijelom naselju predviđeno oko 280 parking mjestana oko 1.400 stanova.

O saobraćajnoj gužvi koja će nastati u tom dijelu grada jer izgradnju i naseljavanje neće pratiti proširenje saobraćajnica prema centru grada suvišno je i govoriti.

Zbog svega navedenog, ali najviše zbog činjenice da će naselje ostati bez igrališta i zelenih površina, pobunili su se mještani tog dijela Mejdana. U naselju živi veliki broj djece koja u najvećoj mjeri za igru koriste postojeće dječije igralište smješteno između zgrada koje su pravljene u vrijeme kada je Banjaluka imala važeći Urbanistički plan.

„Primarni razlog protivljenja je što je predviđeno da jedino bezbjedno dječije igralište u širem krugu naselja bude betonirano saobraćajnicom i parking mjestima, čime bi se igralište svelo na par metara kvadratnih površine, sa izraženo ugroženom bezbjednošću djece. Naročito je problematično što su parkinzi i saobraćajnica vec predviđeni na igralištu u blizini, tako da ovo ostaje jedino igralište i veća zelena površina u naselju“, kaže Irena Radić Babić, mještanka ovog naselja.

Ona dodaje da su mještani detaljnijom analizom nacrta izmjena regulacionog plana uočili da igralište nije jedina zelena površina na udaru.

„Nakon toga građani su uočili i da se od javne predškolske ustanove vrtića Neven, koji je poznat po svom prostranom dvorišu, dvorište oduzima, ponovo za saobraćajnicu i parkinge, dok bi preostali dio dvorišta vrtića pripao bloku stambenih zgrada kao tzv. ‘novi skver’, tako da bi oko 200 djece dobilo saobraćajnicu umjesto igrališta“, navodi Radić Babić.

Činjenica da će im se naselje, ukoliko izmjene regulacionog plana u sadašnjem obliku prođu gradsku skupštinu, pretvoriti u urbanu džunglu bez plana natjerala je stanovnike ovog dijela naselja da reaguju. Na vanrednom zboru građana u mjesnoj zajednici Obilićevo građani su u velikom broju iskazali nezadovoljsto načinom planiranih izmjena regulacionog plana, a od nadležnih gradskih institucija ultimativno su zatražili da dječije igralište mora preživjeti izmjene regulacionog plana.

U GRADSKOJ UPRAVI ZAKOPČANI DO GRLA

„Planiramo uložiti detaljne prigovore sa prijedlozima konkretnih rješenja koje smatramo prihvatljivim i za postojeće stanare, i Grad i investitore. Vjerujemo da, ukoliko bude postojala volja, ovo naselje može ostati po mjeri čovjeka, paralelno sa izgradnjom novih kolektivnih stambeno-poslovnih objekata. Dakle, mi ne odbacujemo izgradnju, samo tražimo izgradnju u humanim vrijednostima“, kaže Irena Radić Babić.

Iz banjalučke Gradske uprave nisu odgovorili na pitanja Valtera u vezi sa planiranim izmjenama regulacionog plana za Mejdan. Tražili smo odgovor na pitanja zašto se insistira na izgradnji novih višespratnica u već gusto naseljenim dijelovima grada kao i zašto, godinama, izgradnju novih stambenih objekata ne prati izgradnja pratećih sadržaja neophodnih za normalno stanovanje u urbanim dijelovima grada.

„Nadamo se da će naši prigovori naići na razumjevanje, što ćemo vidjeti na javnoj raspravi koja će se održati u decembru. Nakon toga, razmotrićemo naredne korake, o kojim ćemo obavijestiti javnost ukoliko bude potrebe, tj. ako se naši prijedlozi i prigovori ne usvoje. Zasad smo dobili obećanje od predstavnika Grada da zelena površina i igralište u ulici Marka Kraljevića, koje je bilo primarni razlog naše pobune ostaje u sadašnjem obliku, tj. da odustaju od saobraćajnice i parkinga, a da istovremeno traže rješenje i kako bi sačuvali dvorište vrtića Neven“, govori Irena Radić Babić.

Međutim, jasno protivljenje stanovnika Mejdana i prepuna sala MZ natjerala je predstavnike gradske administracije na promjenu stava. Vuk Višekruna, načelnik Odjeljenja za prostorno uređenje grada Banjaluka, najavio je da bi gradska vlast djelimično mogla usvojiti primjedbe građana.

„Po tom važećem planu predviđena je saobraćajnica sa parkinzima u okviru bloka u Ulici Marka Kraljevića i pored vrtića ‘Neven’. Izrađivač izmjene plana firma ‘Institut za građevinarstvo’ je zadržala ta rješenja. Međutim, građani su za drugačiju varijantu i mi iz Odjeljenja sa izrađivačem plana tražimo optimalna rješenja“, kazao je Višekruna.

Višekruna je, inače, jedan od obuhvaćenih krivičnom prijavom koju su banjalučkom Okružnom javnom tužilaštvu, zbog donošenja izmjena četrdesetak regulacionih planova u gradu bez zakonskog okvira, podnijeli predstavnici građanske inicijative Za plan. Krivična prijava podnesena je protiv Višekrune, gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića i odbornika u banjalučkoj gradskoj skupštini koji su glasali za predložene izmjene, iako ne postoji Urbanistički plan kao osnov za usvajanje svih izmjena postojećih i donošenje novih regulacionih planova u gradu Banjaluka.

STANIVUKOVIĆ I ODBORNICI VEĆ KRIVIČNO PRIJAVLJENI

„Postojanje osnova sumnje da su u vremenskom periodu od početka 2022. do danas, u Banjoj Luci, kao službena i odgovorna lica,  djelujući zajedno i po prethodnom dogovoru kao saizvršioci, u namjeri da drugome – prvenstveno privatnim investitorima pribave znatnu imovinsku i drugu korist, svjesno kršeći zakone i druge propise, iskoristili svoj službeni položaj i ovlašćenja, te očigledno  nesavjesno postupali u vršenju službe, tako što su pokretali, pripremali, predlagali i usvajali više od 30 odluka, zaključaka i drugih akata o izradi i izmjenama regulacionih planova, iako su bili svjesni ili su morali biti svjesni da za takvo postupanje ne postoji valjan i usklađen planski dokument višeg reda (Urbanistički plan), čime su teže povrijedili prava građana na zakonito i transparentno upravljanje prostorom, nanijeli štetu javnom interesu koji se ogleda u očuvanju  urbanističkog reda i pravne sigurnosti, te omogućili stvaranje uslova za sticanje protivpravne imovinske koristi trećim licima kroz buduću gradnju na osnovu nezakonitih planskih akata“, navodi se u krivičnoj prijavi u koju je Valter imao uvid.

Dalje piše da prijavljeni ne koriste Urbanistički plan iz 1975. da bi mogli očuvati postojeće stanje, da ga zloupotrebljavaju kao izgovor kako bi, u odsustvu novog, modernog plana, krojili prostor po mjeri investitora.

„To je kao da se pozivate na ustav iz 18. vijeka da biste opravdali regulaciju  interneta. Taj plan, zamišljen u eri pisaćih mašina i telefona sa brojčanikom, jednostavno ne može biti valjan osnov za planiranje grada u 21. vijeku. Odredba o produženoj primjeni plana je štit od haosa, a prijavljeni su je pretvorili u mač kojim komadaju javni interes. Ali ono što je još bitnije je činjenica da novi Regulacioni planovi nisu u skladu ni sa tim starim Urbanističkim planom. Kada god smo analizirali, utvrdili smo da nije u saglasnosti i da se Gradska uprava oslanja na činjenicu da to niko ne provjerava“, piše u krivičnoj prijavi protiv Stanivukovića, Višekrune i odbornika.

Iz banjalučkog Okružnog tužilaštva kratko su potvrdili da je predmet po krivičnoj prijavi u radu. Prijava je podnesena 30. oktobra ove godine.

„Podnesena je krivična prijava zbog niza izmjena regulacionih planova suprotno Zakonu o uređenju prostora i građenju, jer nisu bili u skladu sa važećim Urbanističkim planom i Prostornim planom. To su im ukazivali građani na javnim raspravama, stručna javnost u pisanim primjedbama, Republička inspekcija kroz obustavu postupaka izmjena. Uprkos svemu tome, Gradska uprava je nastavila s ovim načinom nezakonitog djelovanja, čime su svjesno zloupotrijebili službenu dužnost“, kaže advokat Aleksandar Jokić.

Stručnjaci arhitektonsko-građevinske struke godinama upozoravaju na neplansku gradnju u Banjaluci i posljedice koje takva gradnja ima po kvalitet stanovanja i života u najvećem gradu Republike Srpske. Jasno se godinama napominje da je izbjegavanje donošenja novog Urbanističkog plana napravilo ogromne probleme „na terenu“ i da se pogodovanjem investitorima ne postiže harmoničan razvoj grada i ne ostvaruje kvalitet života svih njegovih stanovnika.

Redovna profesorica na Katedri za urbanizam banjalučkog Arhitektonsko-građevinskog fakulteta Brankica Milojević objašnjava da se urbani razvoj Banjaluke tri decenije odvija bez Urbanisičkog plana. Prvi i jedini do sada usvojen je Urbanistički plan grada Banjaluka za period 1975-1990. Taj plan na veoma kvalitetan način definisao je, napominje Milojević, planski period i dugo poslije njegovog isteka bio je dobar planski osnov za strateški razvoj grada, jer su njegovi planski kapaciteti bili za 206.000 stanovnika, odnosno prostorno-fizički kapacitet za 230.000 stanovnika.

Nakon isteka važenja Urbanističkog plana, pristupilo se izradi novog, ali i pored nekoliko pokušaja novi Urbanistički plan iz različitih razloga nikada nije usvojen. Posljednji pokušaj desio se 2017., ali Urbanistički plan nikada nije donesen, što obilato koriste investitori nailazeći na saradnju i aktuelnih ali i svih prethodnih gradskih vlasti.

„U 2020. godini urađena je 1. faza Urbanističkog plana 2020-2040 -Stanje urbanog uređenja Banjaluke, što je detaljno razmatrano na sjednici Savjeta plana. Nacrt Urbanističkog plana Banjaluke 2020-2040 je utvrđen u novembru 2021. god., nakon prethodno provedene stručne rasprave i učešća Savjeta u tom procesu, a javni uvid je obavljen od 6. decembra 2021. do 19.januara 2022. godine. Tada je došlo do zaustavljanja izrade urbanističkog plana i intenziviranja donošenja regulacionih planova, koji nisu bili usklađeni sa planom višeg nivoa, što je ugrozilo sam integritet procesa izrade urbanističkog plana i dovelo u pitanje njegov strateški karakter. Skupština grada Banjaluke je od definisanja nacrta UP u novembru 2021. do danas usvojila preko 40 takvih regulacionih planova.

Štetne posljedice ovakvog razvoja su već sada vidljive i ogledaju se u nekontrolisanoj ekspanziji stambene izgradnje, potpuno prepuštenoj zahtjevima tržišta i investitora, smanjenju zelenih površina, posebno u stambenim blokovima, nedostatku dječijih igrališta i sportskih terena, dječijih vrtića, osnovnih škola, nedostatku javnih prostora i sadržaja, ugrožavanju obale Vrbasa“, upozorava profesorica Milojević.

IZRADA 27 NOVIH REGULACIONIH PLANOVA

Ona navodi da je prema važećim, usvajanim, regulacionom planovima omogućen stambeni kapacitet za preko 400.000 stanovnika u Banjaluci, što se permanentno povećava usvajanjem svakog novog regulacionog plana. U pripremanom Urbanističkom planu Banjaluke 2020-2040. godina usvojena je realna demografska projekcija od 176.000 stanovnika do 2040., što ukazuje na ozbiljnu stratešku neusaglašenost jedne od osnovnih urbanih funkcija (stanovanje i broj stanovnika) sa svim ostalim aspektima urbanog prostora.

Ova banjalučka profesorica upozorava da izrada regulacionih planova bez uporišta u Urbanističkom planu predstavlja rizik sa dalekosežnim posljedicama po kvalitet urbanog prostora, zaštitu živtne sredine i funkcionianje grada kao cjeline.

„Posebno zabrinjava činjenica da gradska uprava konstantno radi na pripremi i donošenju novih regulacionih planova. Jedan od takvih je i nacrt izmjene dijela Regulacionog plana Obilićevo, u kojem je zelena površina blokovskog parka, kao nasljeđe socijalističkog urbanizma, predviđena dijelom za parking prostor, a nova stambena izgradnja dodatno guši prostor i smanjuje kvalitet života stanovnika. Saobraćaj u regulacionim planovima se ne planira na stručan i odgovoran način, koji se zasniva na bilansu i ocjeni stanja, problemima i egzaktnim planskim potrebama, već sve ostaje nedefinisano“,objašnjava profesorica Milojević.

Inače, u junu 2025. skupština grada Banjaluka odbila je prijedlog građanske inicijative Za plan da bude obustavljena izrada regulacionih planova do usvajanja urbanističkog plana. Na istoj sjednici su usvojene odluke o usvajanju ili pristupanju izradi 27 novih regulacionih planova. Rezultat je, između ostalog, i ono što se trenutno dešava na Mejdanu.

„Imamo aktuelnu situaciju još jedne u nizu mnogobrojnih izmjena i hiperprodukcije regulacionih planova u našem gradu. Ovaj se plan donekle razlikuje od prethodnih, ali ne po kvalitetu planiranja, već po stepenu uključenosti građana u proces. Ta uključenost, međutim, nije rezultat redovne prakse, već su je nezadovoljni građani sami inicirali i sami se organizovali da se suprotstave planskim rješenjima koja im se nameću“, kaže Igor Uletilović iz Centra za životnu sredinu iz Banjaluke.

Uletilović navodi i da stambeni blokovi ne mogu i ne bi smjeli imati tranzitni protok saobraćaja kroz unutrašnje saobraćajnice u bloku. Iz Centra za životnu sredinu napominju da je u konkretno nacrtu izmjena regulacionog plana za Obilićevo niz nedopustivih elemenata, od ukidanja zelenih površina, nedovoljnog broja parking mjesta, do realnog scenarija stvaranja nepodnošljivih saobraćajnih gužvi u stambenom naselju.

MEJDAN KAO IZUZETAK

Igor Mandić, odbornik Liste za pravdu i red u banjalučkoj gradskoj skupštini, dodaje da djelimično povlačenje gradskih vlasti i odustajanje od izgradnje saobraćajnice preko dječijeg igrališta na prvu izgleda kao značajan pomak i pobjeda stanara. Ostaje, ipak, problem najavljene izgradnje nove 23 višespratnice sa oko 800 novih stanova i poslovnih objekata.

„Naselje koje je još uvijek u velikoj mjeri sačuvalo svoje zelene površine, veliki broj odraslih stabala drveća, očigledno je zbog svoje blizine centru grada vrlo atraktivno investitorima. Umjesto da se povede računa o hroničnom nedostatku parking mjesta, zagušenim saobraćajnicama, Gradskom mostu koji je svako jutro i poslije podne zagušen automobilima, neko se dosjetio mijenjati Regulacioni plan, dodati samo u jednom obuhvatu tone betona i čak 23 nove zgrade. Ovim regulacionim planom ne rješava se ni jedan od trenutnih problema koje stanari imaju, ali će se u slučaju da ovaj plan bude usvojen i realizovan, sigurno stvoriti dodatni i novi. Gdje parkirati stotine novih automobila, u koje vrtiće i škole upisati stotine nove djece? Mislim, da je u ovom momentu, sve do izgradje mosta u Docu i usvajanja novog Urbanističkog plana, jedino rješenje i jedini način da se izbjegne haos, potpuno odbacivanje predloženog Regulacionog plana“, smatra ovaj odbornik Liste za pravdu i red.

Mandić podsjeća i na problem koji malo ko trenutno spominje. To je zagađenost vazduha u Banjaluci, naročito u zimskom periodu. Ekstremno povećanje gustine stanovanja na relativno malom prostoru, ogromno povećanje broja automobila i doatno usporavanje cirkulacije vazduha zbog izgradnje novih višespratnica, sigurno neće doprinijeti rješavanju problema zagađenosti vazduha.

Investitori o zdravlju građana gotovo sigurno ne vode računa. Nisu ni dužni. Oni koriste to što sa druge strane stola decenijama imaju ljude sa kojima se lako dogovore. Kao i to što stanovnicima Banjaluke uglavnom ništa ne smeta, a kada im i smeta uglavnom nemaju hrabrosti da progovore. Mejdanski slučaj ipak je izuzetak, a ne pravilo. Jer Mejdan je uvijek bio drugačiji.

valter portal

The post ČIJE INTERESE ŠTITI GRAD: Kako se djeci Banja Luke oduzima djetinjstvo radi tajkunskog poslovnog carstva first appeared on Gerila.info.