Vukanović je saopštio da je njegova Lista skupila oko 6000 potpisa za njegovu kandidaturu za člana Predsjedništva. Da su skupili potpise saopštili su i iz Narodnog Fronta. To su na Facebooku objavili neki od članova te stranke navodeći da oni nisu imali potrebu da se time hvale, jasno aludirajući na objave Liste za pravdu i red.

Igor Crnadak koji je napustio stranku koja je pod kontrolom Draška Stanivukovića i koji je osnovao PDP Republike Srpske i dalje, u međuvremenu skuplja potpise za učešće svoje stranke na narednim izborima. Zanimljivo, Nebojša Vukanović nakon što je za njegovu kandidaturu skupljeno dovoljno potpisa pozvao je svoje pristalice da potpis za učešće na izborima daju Crnatku.

Nebojša Vukanović ponovio je kako će on i njegova stranka podržati kandidaturu Branka Blanuše za predsjednika Republike Srpska.

“Mi od početka govorimo da ćemo podržati Blanušu. U srijedu očekujemo da će lider Pokreta Sigurna Srpska Draško Stanivuković i lidr Narodnog Fronta Jelena Trivić podržati kandidata SDS-a”, rekao je Vukanović.

Branko Blanuša predsjednik SDS-a ranije je rekao kako je on sigurno kandidat SDS-a za predsjednika Republike Srpske ali da još nije kandidat cijele opozicije. Za sada, jasno je, ima podršku jedino Liste za pravdu i red.

Draško Stanivuković predsjednik PDP-a ranije je pozivao na jedinstvo opozicije u izboru kandidata za inokosne funkcije ali su članovi njegovog pokreta istovremeno isticali kako je Stanivuković najbolji kandidat. Slično je govorio i sam Stanivuković.

“Imamo zicer. Taj zicer sam ja“, rekao je predsjednik PDP-a prije nekoliko dana.

Stanivukovićeva potencijalna kandidatura nailazi na velik otpor kod dijela opozicionih glasača koji smatraju da gradonačelnik Banjaluke nije istinska opozicija sistemu koji Republikom Srpskom vlada dvadeset godina.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Vukanović predao potpise, Crnadak i dalje skuplja! first appeared on Gerila.info.

Šef Kluba poslanika PDP-a u parlamentu Srpske Igor Crnadak za GERILU kaže kako se na primjeru profesora Blagojevića vidi koliko vlast ne poštuje ni osnovne, džentlmenske dogovore unutar Narodne skupštine. Raspored učešća u skupštinskim odborima i komisijama je, kaže Crnadak, dogovoren na početku mandata i postoji pravilo da niko nikoga nikome ne osporava.

„Riječ je o članu Odbora za ustavna pitanja koji dolazi iz reda stručnjaka. Ovog člana predlaže PDP. Blagojevića je podržao ne samo PDP, nego i svi opozicioni poslanici, ali vladajuća većina nije htjela glasati za njega iz odmazde, jer on često iznosi kritičke stavove. Njima nije bitno ni to što se radi o profesoru ustavnog prava i o osobi sa svim potrebnim kompetencijama i iskustvom. To je čist dokaz autokratije i partijske države kakvu gradi vladajuća koalicija“, kazao je Crnadak.

Šef Kluba poslanika SNSD-a u NSRS Srđan Mazalica za naš portal kaže da nikakav dogovor o imenovanju člana Odbora nije postignut na Kolegijumu, jer se Kolegijum tim pitanjem ne bavi. Poslanici odlučuju o članovima odbora, navodi poslanik SNSD-a.

„Jednostavno nije bilo saglasnosti za Blagojevićevo imenovanje, a vašoj ću mašti ostaviti da zaključi zašto su poslanici i zbog čega tako odlučili“, rekao je kratko Mazalica za GERILU.

Inače, profesor ustavnog prava Milan Blagojević u više navrata je, povodom smjene Milorada Dodika sa mjesta predsjednika Republike Srpske i presude koju je protiv njge donio Sud Bosne i Hercegovine iznosio stavove suprotne stavovima vladajuće politike u Republici Srpskoj. Tvrdio je sa pravne i ustavne strane, da je i imenovanje Save Minića za mandatara prvi put neustavno jer ga je za mandatara predložio Milorad Dodik u vrijeme kada već nije bio predsjednik Republike.

Goran Dakić, Gerila info

The post Poslanici SNSD-a odbili imenovanje Milana Blagojevića first appeared on Gerila.info.

Milankovićeva je u izvodnom ulaganju kazala kako je RTRS u 2024. godini emitovao 8.784 sata programa. Od toga je 55,9 odsto programa pripalo vlastitoj produkciji. Na prvom kanalu ostvareno je 135 sati direktnih prenosa. Najzastupljeniji programski sadržaj predstavlja informativni program. Emitovano je i 548 minuta preizbornih hronika.

„Na RTRS-u ima 613 zaposlenih. Ostvareno je u 2024. godini 33,1 milion KM prihoda. Prihodi od RTV takse uzimaju najveće učešće u strukturi prihoda. Rashodi iznose 32,7 miliona KM, dok je dobit 28.000 KM. Sva tri javna servisa se nalaze u problemima. Zapetljani smo u sudske sporove. Jedni smo drugima i tužioci i tuženi. RTRS od BHRT-a potražuje 30, a od FTV-a 195 miliona KM“, kazala je Milankovićeva.

Šef Kluba poslanika PDP-a u NSRS Igor Crnadak tvrdi da se kroz signal RTRS-a osjeti krv, odnosno iskonska mržnja prema opoziciji. On smatra da niko iz uprave te kuće ne može da kaže kako je RTRS nepristrasna televizija koja poštuje uređivačke principe.

„RTRS najviše truje medijsku scenu i naše društvo, širi zlo i sije mržnju. Niko od političara ne dijeli narod poput RTRS-a. To je Televizija Pjong Jang u srcu Evrope. Kako izgledaju intervjui sa bivšim predsjednikom Republike Srpske? Odnos prema stvarima koje su loše u društvu je katastrofalan. Da li je RTRS ikada izvijestio o nečemu lošem što je uradio neki funkcioner SNSD-a“, pitao je Crnadak.

On dodaje da RTRS nije izvještavao o imenovanju narko-konzula Fatiha Kola za ambasadora BiH u Panami i podsjeća da je to imenovanje stiglo sa adrese srpskog člana Predsjedništva BiH, odnosno da je Kola imenovala direktno Željka Cvijanović.

„Kol radi za jedan od najopasnijih narko-kartela. Zamislite da su takvog čovjeka imenovali Igor Crnadak i Mladen Ivanić! Išao bi specijalni program, jedan novinar RTRS- a bi bio pred mojom, a drugi pred Ivanićevom zgradom. Zašto RTRS nije izvještavao o Fatihu Kolu? Kada je RTRS uradio emisiju o korupciji? Ili o Viaduktu? To je afera koja traje godinama i koja je kulminirala time da neko nosi ispred naših očiju kući 120 miliona maraka“, naveo je Crnadak.

Lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović kazao je da se Gospa češće javlja u Međugorju nego on u programu RTRS-a. Gledaoci RTRS-a, kaže Vukanović, znaju koliko je granata ispaljeno na Teheran, ali ne znaju da Termoelektrana Ugljevik ne radi tri mjeseca.

„Za 365 dana na RTRS-u nije objavljena nijedna negativna vijest o SNSD-u i nijedna pozitivna vijest o opoziciji. RTRS nije objavio da je Suljo Čokanović dobio nagradu za humanost SO Srebrenice. Isti taj Suljo Čakanović se slikao u Kravici na Božić 1993. godine i jedan je od najodgovornijih za ponižavanje svih ubijenih u Podrinju. A dobija plakat SO Srebrenica gdje vlast dijele SNSD i SDA“, istakao je Vukanović.

On je uklazao i na nepotizam na RTRS-u ističići da je direktor direkcije Dragica Janković, dok je sekretar njena majka Ljubica. Vozač generalnog direktora je Đuro, Dragičin muž, a u službi za nabavke radi i Duško Janković. Portir na RTRS-u je Dragičin djever, a i njen svekar je radio u ovoj medijskoj kući, ali je otišao u penziju.

Vukanović je na svjetlo dana izvukao i ugovore koje je RTRS potpisao na bijeljinskom firmor „ProVis“ koja ima samo dva zaposlena, a dobila je višemilionske poslove od RTRS-a. „ProVis“ je, tvrdi Vukanović, u vlasništvu bivšeg funkcionera DNS-a Novaka Radumila.

„Ova firma koja ima dva zaposlena nabavila je za RTRS news produkciju sistema za 1,8 miliona KM. Produkcijski server za reportažna kola koštao je 219.000 KM. Oprema za reportažna kola dodatnih 316.000 KM. Kratkoročne obaveze su veće od imovine RTRS-a za devet miliona KM. Potraživanja po sudskim sporovima iznose 73 miliona KM“, kazao je Vukanović.

Poslanik PDP-a Maja Dragojević Stojić istakla je kako je nezavisni revizor dao mišljenje sa rezervom zato što su kratkoročne obaveze RTRS-a 148 miliona KM. Ukupna procijenjena vrijednost potencijalnih obaveza i sudskih sporova protiv RTRS-a prelazi 73 KM, dok je dug RTRS-a prema BHRT-a 50 miliona evra.

„RTRS je tempirana finansijska bomba. Desila se i sramotna podjela paketića koja se odigrala u podrumu RTRS-a. RTRS je, kako smo čuli, emitovala 8.784 sata programa,

čega je 55 odsto vlastite proizvodnje. Međutim u promociji kandidata vladajuće koalicije na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske posebnu ulogu je igrao RTRS“, tvrdi Dragojević Stojić.

Za 11 dana kampanje, navodi ona, kandidat SNSD-a Siniša Karan prikazan je 57 puta kroz dva sata i 20 minuta, dok je u istom tom periodu Branko Blanuša dobio tek dvadesetak sekundi
prostora. Prikazane su samo dvije njegove izjave.

„U tom periodu se Dodik, iako nema nijednu javnu funkciju, pojavio 66 puta na RTRS-u, a promociji njegovih stavova posvećeno je jedan sat i 45 minuta programa. U 11 dana izborne kampanje zabilježeno je 18 Dodikovih aktivnosti. Za to vrijeme funkcioneri SNSD- a su dobili 11 sati programa, dok je opozicija dobila sedam minuta i dvadeset i četiri sekunde. Ovo nije novinarstvo. Ovo je uvreda za inteligenciju naroda“, rekla je Maja Dragojević Stojić.

Poslanik Liste za pravdu i red u NSRS Zagorka Grahovac kaže kako je posebno zabrinjavajuće to što izvještaj otvoreno govori o rastu kratkoročnih potraživanja koje su najvećim dijelom posljedica rasta potraživanja za RTV taksu. Rast kratkoročnih razgraničenja uslovljen j obavezama za RTV taksu prema emiterima koje su takođe predmet sudskih sporova.

„Dakle, sistem finansiranja javnog servisa nije stabilan, nego je opterećen sporovima, nenaplaćenim potraživanjima i međusobnim neriješenim odnosima. I zato treba direktno pitati: koliko je ukupno sudskih sporova vezano za RTV taksu i kolika je njihova ukupna finansijska vrijednost? Javnost ima pravo da zna da li je ovo sistem koji funkcioniše ili sistem koji se održava na sudskim sporovima i knjigovodstvenim konstrukcijama“, navodi Grahovčeva.

I izvještaju, nastavlja ona, stoji kako RTRS raspolaže gotovinom i gotovinskim ekvivalentima od svega 1,4 miliona maraka iako se barata sa desetinama i stotinama miliona kroz aktive, potraživanja i obaveze. To jasno pokazuje koliko je tanka realna likvidna osnova kada se ogole velike tabele.

Istovremeno, obaveze iz poslovanja rastu za 29 odsto, a obaveze prema dobavljačima u zemlji rastu sa oko 1,4 miliona KM na preko 2,27 miliona KM. I na ovom nivou vidi se rast tereta poslovanja. Nije, dakle, riječ samo o velikim apstraktnim brojkama, nego o konkretnom rastu obaveza unutar samog sistema.

„Izvještaj navodi i da su u 2024. godini ukupni prihodi iznosili 33,2 miliona KM, a ukupni rashodi 33 miliona KM. Na prvi pogled poslovanje je pozitivno – postoji dobit, sistem funkcioniše. Ali problem je opet u strukturi. Jer nije dovoljno pogledati samo konačan zbir prihoda i rashoda. Mora se pogledati od čega se ti prihodi sastoje, koliko su stabilni, koliko su naplaćeni, a koliko su sporni. Mora se pogledati i da li se iza tog formalnog pozitivnog rezultata krije rast obaveza, rast nenaplaćenih potraživanja i rast finansijske neizvjesnosti“, istakla je Zagorka Grahovac.

U protivnom, dobija se bilans koji na papiru izgleda bolje nego što je stvarno stanje. Zato se postavlja pitanje da li finansijski izvještaj RTRS-a zaista pokazuje stabilno poslovanje ili samo formalno pozitivan rezultat iza kojeg ostaju ogromna potraživanja, obaveze i sporovi.

Izvještaj govori i o ulaganjima, o lizingu, o nabavci vozila, o ugovorima zakupa, o povećanju nematerijalne imovine kroz nabavku programa i prava emitovanja. Sve to, tvrdi Zagorka Grahovac, može biti legitimno. Ali opet se nameće pitanje prioriteta.

„Ako javni servis ulaže, zapošljava, održava veliku strukturu i širi svoje finansijske obaveze, onda javnost mora vidjeti i rezultat toga kroz kvalitetniji, raznovrsniji i profesionalniji program. A kada istovremeno imate više od pola programa u reprizama i stalne sumnje javnosti u objektivnost informativnog programa, onda je jasno da se mora tražiti više odgovora. Ne može se sve svesti na to da sistem radi zato što tehnički nije stao“, rekla je Grahovčeva.

Ona podvlači kako nigdje ne postoji odgovor na pitanje koliko građani vjeruju RTRS-u. Nigdje ne postoji analiza pritužbi, analiza zastupljenosti različitih stavova, analiza profesionalnih standarda i analiza samokritike. Zašto izvještaj ne sadrži nijednu ozbiljnu analizu povjerenja gledalaca i slušalaca u RTRS?

„Da li je ikada urađena analiza optimalnog broja zaposlenih i njihove raspoređenosti u odnosu na stvarne rezultate koje RTRS proizvodi? Ako imate 613 zaposlenih, a više od polovine programa čine reprize, onda problem očigledno nije samo u broju ljudi, nego u načinu kako se sistem vodi i kakvi su mu prioriteti. Zato mislim da ovaj izvještaj ne smijemo posmatrati kao puku tehničku formu koju treba rutinski usvojiti“, rekla je Grahovčeva.

Građani Republike Srpske, ističe ona, ne finansiraju RTRS da bi gledali propagandu, reprize i jednostrano tumačenje stvarnosti. Građani finansiraju RTRS da bi imali javni servis. A javni servis ne može biti ni partijski, ni poslušnički, ni samodovoljan.

„Da li RTRS radi u interesu javnosti ili u interesu vlasti? Sve dok na to pitanje nemamo jasan i uvjerljiv odgovor, ovakvi izvještaji možda mogu biti formalno uredni, ali ne mogu biti suštinski zadovoljavajući“, kazala je ona.

Primjedbu na rad RTRS-a imao je i bivši predsjednik UKC-a i bivši predsjednik Gradskog odbora SNSD-a u Banjoj Luci Vlado Đajić. On je, nakon „pada“ i afere sa snimkom na kojem se nalazi presuđeni kriminalac Nenad Radinković, uklonjen sa RTRS-a. Đajiću to ne smeta, ali mu smeta sklanjanje jedne „humanitarne“ vijesti.

„Zajedno sa našim narodom iz dijaspore skupili smo preko 5.000 paketića povodom Svetog Nikole i podijelili u Bronzanom Majdanu, kao i u svim opštinama i crkvama. Prilog je objavljen na RTRS-u, a nakon dva sata je skinut. Zašto je prilog skinut? Znam ko je zvao i koga i ko je tražio da se prilog skine, ali ne želim da govorim o imenima“, rekao je Đajić.

Goran Dakić, Gerila info

The post Kasna rasprava o RTRS-u: Pjong Jang u srcu Evrope first appeared on Gerila.info.

„Želimo da rekonstruišemo Vladu RS i unesemo promjene, ali i da odgovorimo na političke pritiske i zadržimo odlučivanje u našim institucijama“, rekao je Minić, poručivši da nova Vlada mora raditi „više i jače“, te da ministar „mora biti na terenu 24 časa dnevno“.

Prema njegovim riječima, odluka o vraćanju mandata je „ozbiljna i promišljena“, a nijedna odluka koju je Vlada do sada donijela, kako je rekao, „neće biti dovedena pod znak pitanja“. Ana Trišić Babić potvrdila je da će Minić odmah ponovo preuzeti mandat, navodeći da je cilj tog poteza da „odlučivanje u Srpskoj ostane u njenim institucijama“.

“Da bih pojasnio razlog zbog kojeg sam ovo uradio, taj razlog je višestruk ali dva krucijalna razloga su: želim da napravimo određene rekonstrukcije u Vladi RS, želimo da energija koju sam pokušao da unesem, jedan tempo koji treba da drži Vlada RS bude tempo u kome nećemo poustati, bude odgovor na sve zahtjeve građana RS, aktuelne političke situacije, a pogotovo svega onoga što se odnosi na pritiske RS. Vidjeli ste da u okruženju imamo jedne velike nestabilnosti kada je u pitanju funkcionisanje vlada i mislim da svako onaj ko u ovako turbulentno vrijeme nije spreman da da institucionalni odgovor na sve ono što se dešava, neće dobro proći politički”, rekao je Minić.

Međutim, cijeli manevar dešava se u politički i pravno osjetljivom trenutku.

Ustavni sud BiH razmatra da li je Vlada RS legitimna, imajući u vidu činjenicu da je Minića za mandatara 23. avgusta imenovao Milorad Dodik – u vrijeme kada on više nije bio predsjednik Republike Srpske. Apelaciono odjeljenje Suda BiH je 6. avgusta potvrdilo prvostepenu presudu kojom je Dodik osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija, čime mu je prestao mandat predsjednika RS. Uprkos tome, Narodna skupština RS je 2. septembra potvrdila Vladu na čelu sa Minićem.

Minić je za mandatara imenovan nakon ostavke Radovana Viškovića 18. avgusta 2025. godine, koji je potom prešao na funkciju direktora JP „Autoputevi RS“.

U današnjem obraćanju javnosti u Administrativnom centru Vlade RS, Minić je poručio da se radi o „institucionalnom odgovoru“ na, kako tvrdi, pokušaje izazivanja krize. Govorio je o „pritiscima na Republiku Srpsku“, ponavljanju izbora, radu Centralne izborne komisije i ulozi Ustavnog suda BiH, ocjenjujući da se sve to dešava „na očigled svih u Srpskoj“. Najavio je da će se proces brzo završiti i da će vlast pokazati „političku odgovornost i stabilnost“.

“Vanredni izbori koji su bili izmišljeni su bili udar na instituciju predsjednika RS-a su završeni. Ovo što radi CIK je nečuveno, tamo gdje nije bilo primjedbi od strane biračkih odbora. Sve ovo se radi da se napravi politička kriza. Ustavni sud nikad nije odlučivao o meritumu vlade. Neki čak neće da sarađuju s Vladom RS-a, ne funkcioniše Fiskalni savjet i tako se pravi pritisak. Mi to nećemo dozvoliti”, rekao je Minić.

Opozicija, međutim, cijeli potez vidi drugačije. Šef kluba poslanika PDP-a u NSRS Igor Crnadak poručio je da je, nakon ostavke Save Minića, „jedino normalno“ da novoizabrani predsjednik Republike Srpske odredi novog mandatara. Prema njegovim riječima, Vlada bi u ovom trenutku trebalo da radi u tehničkom mandatu do izbora novog predsjednika RS 8. februara, odnosno do okončavanja predsjedničkih izbora u opštinama u kojima je naloženo ponavljanje glasanja.

„Sve drugo je ponižavanje vlastitog naroda i predstavlja antidemokratsko i nelegitimno djelovanje“, naveo je Crnadak, podsjećajući da su predsjednički izbori još u toku i da opozicioni kandidat Branko Blanuša ima prednost uoči ponavljanja izbora na dijelu biračkih mjesta. Najave ponovnog izglasavanja Minićeve Vlade u Narodnoj skupštini nazvao je „cirkusom“ čiji je jedini cilj, kako tvrdi, produženje vlasti za još koji dan.

Sličan stav iznio je i Nebojša Vukanović, lider Liste za pravdu i red, koji za Gerilu ističe da je sporan i legitimitet Ane Trišić Babić kao v.d. predsjednika. Prema njegovim riječima, trebalo je sačekati rezultate predsjedničkih izbora i da novi predsjednik, sa punim legitimitetom, odredi mandatara i započne konsultacije o formiranju nove vlade.

„To je sasvim izvjesno, a Dodik to praktično priznaje današnjim povlačenjem Minića“, rekao je Vukanović.

Pravni stručnjak Milan Blagojević za Gerilu pojašnjava da v.d. predsjednika RS može imenovati mandatara samo ako joj to Narodna skupština RS prilikom imenovanja nije izričito zabranila.

Ako takve zabrane nema, v.d. predsjednika ima puni kapacitet predsjednika Republike.

Međutim, Blagojević upozorava na ključni problem: „Savo Minić ne može da vrati mandat, odnosno ne može da vrati nešto što nije dobio. Mandat postoji ako je dobijen od lica koje je predsjednik RS.“

Dejan Rakita / GERILA

The post Biti ili ne biti premijer: Hamletovska dilema Save Minića first appeared on Gerila.info.

Prije nekoliko dana predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, nakon sastanka vladajuće koalicije u Banjaluci, rekao je da referendum ostaje ali da se pomjera datum njegovog održavanja. Dodik je rekao da nije siguran na koji datu bi referendum mogao biti održan ali je pomenu 9. januar kao mogući datum.

“Treba da vidimo najracionalniji trenutak za to. Referendum ostaje“, rekao je Dodik 6. oktobra.

Od 6. oktobra do danas izdešavalo se mnogo toga. 18. oktobra NSRS je usvojila zakon kojima se van snage stavljaju svi usvojeni zaključci iz decembra prošle godine a koji se tiču zabrane rada Suda, Tužilaštva BiH i SIPA na teritoriji Republike Srpske. Tog dana za v.d. predsjednika Republike Srpske imenovana je Ana Trišić Babić a Milorad Dodik, zvanično, odstupio je sa mjesta predsjednika. Administracija Sjedinjenih američkih država krenula je u proces skidanja sankcija Dodikovim najbližim saradnicima a očekuje se da sankcije uskoru budu skinute i Miloradu Dodiku i članovima njegove porodice.

“Gle čuda nema referenduma sutra i nije toliko sporno što nema referenduma već što se rukovodstvo NSRS pravi ludo kao da je sve normalno. Mi smo danas dobili informaciju, kao što neki već znaju, da nije čak ni objavljeno u Službenom glasniku to što je skupština usvojila. Šta imate veće od toga da je NSRS usvojila odluku o referendumu i da se svi prave mrtvi poslije toga“, rekao je danas nakon skupštinskog Kolegijuma šef Kluba poslanika PDP u NSRS Igor Crnadak.

Inače, Kolegijum NSRS je za 4. novembar zakazao redovnu sjednicu skupštine. Na dvevnom redu ponovo nema, napominju u opoziciji, informacija o aferi Vijadukt.

The post Sutra je trebalo da bude održan referendum u Republici Srpskoj! first appeared on Gerila.info.

NATO ili SNSD?

Da.

Pregovarač sa EU ili v.d. predsjednika Republike Srpske?

Ima posla ko hoće raditi.

Hitni postupak ili redovna procedura?

Što je brzo, to je i kuso.

Povreda poslovnika ili krivi navod?

Ne mislim se ja puno javljati.

OHR ili USAID?

Prošlost moja nije sjajna bila.

Mladen Ivanić ili Milorad Dodik?

Dva počasna predsjednika.

Američko govno ili ruska torta?

Ne jedem slatko.

Glas Srpske ili Nezavisne novine?

Kopanja je bolje slušao.

BIG radio ili Radio Slobodna Evropa?

Grešila sam mnogo i sad mi je žao.

Trojka ili SDA?

Bakir je nagodan.

Trileće ili pita s jabukama?

Nije „trileće“ nego patišpanj.

Teletina ispod sača ili lešo junetina?

Jedno je zdravije, drugo slađe.

Strani plaćenici ili domaći izdajnici?

Nama je samo stalo da Republika Srpska bude stabilna.

Lider projekta za razvoj medija i nevladinih organizacija u Bosni i Hercegovini ili asistent šefa političkog odjela i savjetnik za međunarodne odnose u Kancelariji OHR u Banjoj Luci?

Predugačko vam je pitanje.

Stalni posao ili freelance?

Nisam sigurna kako mi se sad vodi ovo što radim.

Dejan Kusturić ili Ranko Škrbić?

Dva oka u glavi.

Hong Kong ili Šangaj?

Hong Kong ima bolje respiratore.

Fond zdravstvenog osiguranja ili Medietik?

Uvijek je bolje poslovati s državom.

Kafa ili čaj?

Čula sam jednom da ne treba piti piće u koje se piri.

Nebojša Vukanović ili Igor Crnadak?

Sa Crnatkom sam bar radila.

Valcer ili tango?

Plešem kako drugi sviraju.

Ivica Dačić ili Aleksandar Vulin?

Juče ne bih morala slagati.

RIK ili CIK?

PIK.

Šmit ili Vestendorp?

Prva ljubav zaborava nema.

Vlado Đajić ili Srđan Mazalica?

Nije lako biti ramena za te glave.

Savjet ministara BiH ili Vlada Republike Srpske?

Nisam bila ministar u Vladi RS.

Državna imovina ili imovina entiteta?

Tek sam preuzela mandat. Morala bih pitati.

Potjera ili Ko želi biti milioner?

A ko ne želi?

(u sljedećem broju objavljujemo penzionisani leksikon rakidžije Milorada Dodika)

Goran Dakić / GERILA.info

The post V.d. leksikona v.d. predsjednika Republike Srpske: Prošlost moja nije sjajna bila first appeared on Gerila.info.

Narodna skupština RS raspravlja o odluci CIK-a BiH da 23. novembra organizuje prijevremene izbore za predsjednika RS, nakon što je Centralna izborna komisija oduzela mandat Miloradu Dodiku. U odnosu na zaključke iz avgusta — kojima je NSRS tražila da nijedna stranka ne učestvuje — današnja rasprava označava obrt.

Šef kluba SNSD-a Srđan Mazalica poručio je da je “više stranaka najavilo kandidature uprkos zaključcima” te da bi to “dovelo u krizu funkcionisanje institucija”, pa je, kako kaže, cilj većine “zaštita interesa RS”, čak i ako to znači promjenu stava.

“Ako prihvatimo izbore, to će biti zato što smo mi tako odlučili, a ne CIK”, rekao je Mazalica.

Mazalica tvrdi da su opozicione stranke iz RS-a, najavom kandidatura za predsjednika, prekršile zaključke koje je ranije usvojila NSRS i time otvorile put institucionalnoj krizi. Kaže da su zaključci važili za sve, da se očekivalo poštovanje većinske odluke i od onih koji nisu glasali za nju, te da je opozicija svojim potezom legitimisala odluke Kristijana Šmita i presudu Dodiku.

„Opozicija je direktno ovo srušila, priznala Šmita i njegove zakone te osudila predsjednika Republike Srpske”, rekao je Mazalica u uvodnom izlaganju.

Predsjednik NSRS Nenad Stevandić naglasio je da Ujedinjena Srpska neće imati kandidata i poručio da SNSD “korektno traži da se Skupština odredi”.

Premijer Savo Minić upozorio je na “kosovski scenario” ako opozicija sama izađe na birališta: “Pričamo o tome da predsjednika Srpske ne izabere 15 biračkih mjesta.”

Opozicija uzvraća da vlast sada poništava sopstvene odluke.

Šef kluba SDS-a Ognjen Bodiroga podsjetio je da je upravo većina zahtijevala bojkot i zabranila institucijama RS bilo kakvu pripremu izbora: “Sad to izbacujete i optužujete nas za ‘rušenje jedinstva’.”

Igor Crnadak (PDP) ocijenio je sjednicu kao “početak kampanje SNSD-a za prijevremene izbore”.

“Mučno je slušati sve što vlast priča; ponašaju se kao nastavnik prema đacima, a ova sjednica služi kao start SNSD-ove kampanje za prijevremene izbore. Svako od nas ima pravo da kaže da li je nešto dobro ili loše i da ima svoje mišljenje. Nastavljate politiku sukoba, podjela našeg naroda i sukoba sa čitavim svijetom“, rekao je Crnadak.

“Potrebno je bilo samo da prođe nekoliko sedmica pa da režim ponovo klekne i kapitulira, pogazi odluke i Zaključke koje su predložili i usvojili prije dvadesetak dana, podviju rep i ponovo zakažu Posebnu sjednicu Narodne skupštine Republike Srpske”, rekao je Nebojša Vukanović, lider Liste za pravdu i red.

Boris Pašalić (SNSD) optužio je opoziciju da već “sprema kancelarije” novom predsjedniku u Bijeljini i Istočnoj Ilidži — tvrdnja koju opozicija naziva spinom.

Ministar unutrašnjih poslova Željko Budimir tvrdi da su “izmjenama zakona ozakonjeni pritisci na RS” i poziva na “odgovornost”.

“Inkriminisanjem krivičnog djela rušenje ustavnog poretka krenuće tihi egzodus Srba sa ovog prostora, zbog čega molim narodne poslanike za odgovornost danas. Znam da postoje problemi u SDS-u. Nemojte pominjati imena kao što je Nikola Poplašen. Pozovite profesora Poplašena, moga prijatelja i pitajte ga šta on misli o ovoj situaciji”, rekao je Budimir.

U praktičnom dijelu, satnica CIK-a već teče: izborni rokovi startaju 25. septembra, prijave političkih subjekata traju do 29. septembra, koalicije se prijavljuju u periodu 6–7. oktobra, a imena kandidata za predsjednika podnose se 10–14. oktobra do 16 sati.

Budžet za izbore procijenjen je na 6,4 miliona KM, od čega 5 miliona za biračke odbore.

Podsjetimo, 22. augusta ove godine NSRS je izmijenila Zakon o referendumu kako bi formirala posebnu komisiju i raspisala referendum za 25. oktobar o (ne)prihvatanju odluka Kristijana Šmita, presude Suda BiH protiv Milorada Dodika i odluke CIK-a o oduzimanju njegovog mandata.

Usvojeni zaključci tada su odbacili „svaki vid kolonijalne uprave“, proglasili neprihvatljivim visokog predstavnika, Sud BiH i CIK, pozvali da Dodik nastavi obavljati funkciju „u punom kapacitetu“ i izričito tražili da se na prijevremene izbore ne ide.

Kolegijum je zadužen da pripremi „Rezoluciju o samoupravljanju/samoopredjeljenju“, a Skupština je istog dana prihvatila ostavku premijera Radovana Viškovića — čime je RS u tom trenutku, formalno, ostala i bez predsjednika (nakon odluke CIK-a) i bez predsjednika Vlade.

GERILA

The post Od “nema izbora” do “vidimo se na biralištima”: SNSD-ova većina okrenula stav za 180°, termin 23. novembar first appeared on Gerila.info.

Ovako izbor nove Vlade Republike Srpske u podkastu našeg portala „Skupštinski nadzor“ komentarišu lider Liste za praavdu i red Nebojša Vukanović i šef Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Igor Crnadak.

„Ako bih u jednoj riječi morao opisati novu Vladu, onda bi ta riječ bila – tragikomično. Novi ministar prosvjete i kulture Borivoje Golubović je kum bivšeg šefa Kluba poslanika SNSD-a Igora Žunića i svojevremeno je bio vozač u Vladi. Vozio je Aleksu Buhu i sada je naprasno postao Hrvat i ministar. Anđelka Kuzmić je završila italijanski jezik, a vodi poljoprivredu“, kazao je Vukanović.

Crnadak smatra da su „ljudi“ u novoj Vladi nebitni. Ova vlada, tvrdi on, ne postoji. Ove vlade nema. Sa Vladom Save Minića niko neće razgovarati – ni Evropska unija, ni Sjedinjene Američke Države, ni Velika Britanija, ni Njemačka.

„Dobio sam informaciju koju još nisam provjerio, ali ću je provjeriti. Ipak da je kažem – stav je i Kine da se vladavina prava mora poštovati, a nulta tačka vladavine prava je vladavina pravosnažnih presuda. Džaba oni misle da je Dodik predsjednik i da je Minić premijer. Kod mene u naselju je bio čovjek koji je deset godina poslije rata hodao u uniformi i nije vjerovao da je rat gotov“, istakao je Crnadak.

Vukanović kaže kako je Dodik uveo jedan obrazac ponašanja na osnovu kojeg njega na interesuje ama baš ništa – ni ustav, ni zakoni, ni pravila. On je gospodar i tako se i ponaša. Ako Nadzorni odbor „Autoputeva“ na želi Viškovića na čelu ovog javnog preduzeća, Vlada će promijeniti Nadzorni odbor u roku od dva sata.

„Takva uzurpacija vlasti i takvo nasilje nisu zabilježeni na ovim prostorima. U čitavom javnom sektoru vlada potpuna anarhija. Preduga vlast pomuti razum čovjeku. Mora se promijeniti sistem, a ne vlast. I to je ključno. Ja nikad neću proći kroz grad automobilom, a da nisam vezao pojas. Zašto? Da ne bi neki policajac pomislio kako je Vukanović bahat. Ovaj nakaradni sistem se mora restartovati“, rekao je Vukanović.

Crnadak kaže da će 95 odsto slučajnih ispitanika u Sarajevu reći da želi BiH bez Republike Srpske i dodaje da će 95 slučajnih ispitanika u Banjoj Luci reći da želi samostalnu Reppubliku Srpsku, ali se politike ne mogu donositi na osnovu toga.

„Imamo državu u državi. Sedamdeset pet odsto svih nadležnosti je kod nas. Ono što nije kod nas – spoljna trgovina, inostrani poslovi i odbrana – tu se nijedna odluka ne može donijeti bez Republike Srpske. Zašto to da rizikujemo? U ovom trenutku nijedna značajna zemlja nema na svojoj agendi slabljenje ili poništavanje Republike Srpske“, kazao je Crnadak.

I Vukanović i Crnadak smatraju da će SNSD izaći na prijevremene izbore. Postoje, smatra Crnadak, četiri opcije SNSD-ovog izlaska na izbore. – Prva opcija je da SNSD prijavi sebe za izbore i kasnije da svog kandidata.

„Druga opcija je da neka manja koaliciona partija prijavi sebe i da svog kandidata u ime koalicije. U tom slučaju bi SNSD snažno podržao tog kandidata. Treća mogućnost je da se pojavi novi politički subjekat koji je u međuvremenu registrovan i koji nije u koaliciji sa SNSD-om. Četvrtu opciju predstavlja nezavisni kandidat u vidu nekog SNSD profesora“, ističe Crnadak.

Goran Dakić, GERILA info

The post Crnadak i Vukanović u „Skupštinskom nadzoru“: SNSD izlazi na prijevremene izbore first appeared on Gerila.info.

Igor Crnadak napisao je na FB kako Republika Srpska od juče nema predsjednika a što se dešava prvi put od 2007. godine i smrti Milana Jelića. On podsjeća da su tada održani prijevremeni izbori za Predsjednika Republike Srpske a navodi da će se takvi izbori održati i ove godine. Navodi i da je Srpska sada suočena sa problemom nepostojanja naznake ko će obavljati funkciju predsjednika do izbora novog.

The post Crnadak traži posebnu sjednicu NSRS kako bi bio izabran V.D. predsjednika Republike Srpske first appeared on Gerila.info.

Kako je, pita Raljić, moguće da u Hrvatskoj jedno rasvjetno tijelo košta duplo manje nego na ovom tenderu? Da na tenderu nije bilo eliminatornog i krajnje sumnjivog uslova da ponuđač u posljednje tri godine mora imati prihod veći od 60 miliona KM, na ovom tenderu pobjedu bi odnijela ponuda koja je iznosila manje od 15 miliona KM.

„Razlika između najpovoljnije ponude koja je eliminisana diskriminatornim uslovom i one koja je prihvaćena je nevjerovatnih 20 miliona KM. Stanivuković tvrdi da će se ovim uštedjeti deset miliona maraka. Kada na tih deset miliona dodamo još ovih 20 miliona razlike u cijeni ili, bolje rečeno, nečijeg ekstraprofita, onda dođemo do cifre od 30 miliona. Za tih 30 miliona možemo trajno riješiti problem smještaja djece u vrtiće“, istakao je Raljić.

Raljić poziva Stanivukovića da objasni javnosti zašto je u tenderu postavljen uslov da ponuđač u posljednje tri godine mora imati prihode veće od 60 miliona KM.

„Ne vidim drugi razlog osim da se eliminiše konkurencija i da posao dobije unaprijed nacrtana firma. Teško mi je da uočim razliku između ovog tendera i onog za kupovinu zgrade Mileta Radišića za smještaj UIO. Oba tendera su pisana po istoj matrici i istom scenariju. Ako je jedino što možemo narodu ponuditi kopiranje nakaradnog režima, onda bolje da ne postojimo. I načelnici opština iz SDS su dobijali slične inicijative da rade zamjenu rasvjete, ali nisu htjeli da se upuštaju u netransparentne poslove“, poručio je Raljić.

Podsjećamo da će kompanija „Končar“ iz Zagreba rekonstruisati i u narednih 15 godina održavati javnu rasvjetu u Banjoj Luci. Za taj posao dobiće 35 miliona maraka. „Končar“ se na tender prijavio sa ubjedljivo najvećom ponudom od 35 miliona maraka koja je za nijansu niža od tenderom predviđenih 35,4 miliona KM. Za ovaj posao konkurisale su i dvije firme iz Banje Luke sa znatno nižim ponudama, od 14 i 28 miliona maraka, ali su one odbačene, jer je samo zagrebačka firma ispunjavala stroge uslove propisane tenderom.

U Transparency Internationalu smatraju da slučaj „Končar“ nije nikakav izuzetak od pravila u sistemu javnih nabavki u cijeloj BiH, da su s jedne strane nerealne cijene, a s druge da se tenderi „štimaju“ uglavnom tako da se postavljaju uslovi koje mogu ispuniti samo određeni ponuđači, sa kojima je vjerovatno već i dogovoren posao. Pri tom ne postoji institucija koja može zaštititi interes građana.

Međutim, cijeli ovaj posao sa kojim prema pričama iz kuloara veze ima i funkcioner SNS-a Vladimir Mandić a navodno se uslijed velikog pritiska javnosti uključio i Beograd, doveden je u pitanje, tako da bi tender mogao da bude i poništen. Na „preispitivanje“ cijelog posla pozvao je i šef Kluba poslanika PDP-a u parlamentu Republike Srpske Igor Crnadak.

“Veliki posao zamjene javne rasvjete u Banjoj Luci očigledno ima mnogo čudnih karakteristika i potrebno ga je detaljno izložiti na uvid javnosti, te preispitati način njegovog provođenja. Obaveza da zainteresovane firme moraju imati promet od 60 miliona, koja može izgledati kao primjer pokušaja diskvalifikacije konkurencije, podatak iz idejnog projekta da je predviđeno poskupljenje električne energije pet odsto godišnje u narednih 15 godina i mnoge druge neuobičajene informacije oko ovog posla zahtijevaju da se stvari do kraja raščiste prije konačne odluke“, poručio je Crnadak.

Stanivukovića je ovakav stav stranačkog kolege naljutio. On je rekao da će o tome biti riječi na „organima stranke“. Stanivuković kaže da je to neprofesionalno i nekolegijalno.

„Mislim da ću biti dovoljan stabilan da na vrijeme neke stvari preduprijedim. Ako u stranci svako može izaći i biti suviše pametan i svašta pričati, onda to nije demokratija unutar stranke, nego raštimani orkestar. Mora se znati ko je predsjednik“, kazao je Stanivuković gostujući u programu BN televizije.

Odbornik Narodnog fronta u Skupštini Grada Branislav Čerek slaže se da ESCO model po kojem će se graditi javna rasvjeta donosi znatne uštede, ali dodaje i da su mu kompetentni ljudi iz ove oblasti, nakon što im je predočio tražene specifikacije, rekli da se ovaj posao može znatno jeftinije uraditi. Smatra da se odluka gradskih vlasti da se posao dodijeli „Končaru“ treba preispitati.

„Kad sam vidio te podatke, pokušao sam da dođem do kontakata nekih relevantnih mišljenja ljudi koji se bave tom djelatnošću. Na početku je to bilo malo nisu ljudi ni znali da li nisu imali uvida u komunikaciju kad su dobili sve i jedan je rekao da to ne može da pređe 15 do 20 miliona. Ušteda će biti, ali mi ne moramo da platimo nešto 35 miliona što košta 20“, istakao je Čerek.

Goran Dakić, GERILA info

The post I SDS pozvao Stanivukovića da poništi tender za javnu rasvjetu first appeared on Gerila.info.