Grad planira spajanje “šetališta” od Gradskog mosta do mosta Venecija. Aktivisti i stručnjaci mjesecima i u slučaju ovog ali i u slučaju izgradnje šetališta uzvodno, prije svega u Srpskim Toplicama/Šeheru, upozoravaju na izigravanje zakona i potpunu netransparentnost cijelog projekta.

Iz Centra za životnu sredinu Banjaluka napominju da im na sastanku sa predstavnicima Gradske uprave jesu konačno pokazani određeni dokumenti ali da i dalje čekaju na dostavljanje kompletne dokumentacije po zakonu, kako bi mogli u potpunosti da je prouče.

“Napominjemo da tokom sastanka nismo čitali, niti pregladali dokumentaciju koju su predstavnici Gradske uprave donijeli. Transparentnost se ne postiže u zatvorenim prostorijama. Predstavnici Grada su pristali na ustupanje traženih informacija, te očekujemo da će nam dokumentacija biti dostavljena u što skorijem roku, a samo nakon detaljnog uvida u istu ćemo moći da donesemo konačan sud i plan djelovanja“, saopštili su iz Centra za životnu sredinu Banjaluka.

U Centru navode da i dalje insistiraju da svi radovi do potpunog uvida u kompletnu dokumentaciju budu zaustavljeni naročito nakon dosadašnjeg pravljenja niza propusta i neplanske sječe vegetacije.

Gradska uprava je nedavno nizvodno od Gradskog mosta organizovala sječu dvadesetak stabala među kojima su bile i prepoznatljive banjalučke Vrbe. Taj potez gradskih vlasti izazvao je ogorčenje banjalučke javnosti. Javnost u gradu, inače, podjeljena je kada je izgradnja šetališta u pitanju. Dio banjalučana smatra da se radi o dobrom projektu koji će konačno urediti obale Vrbasa dok dio smatra da se radi o nepotrebnom betoniranju obale kojim se uništava prirodna obala, prirodna plaže ali i stanište živog svijeta uz samu obalu. Ove druge podržava stručna javnost. U više navrata su na štetnost projekta upozoravali profesori sa banjalučkog Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog ali i Prirodno-matematičkog fakulteta.

Gerila info je u aprilu ove godine pisala kako je Grad predvođen gradonačelnikom Draškom Stanivukovićem i njegovim najbližim saradnicima nezakonito betonirao obalu Vrbasa od Vrućice do “Švedske plaže”, na osnovu nezakonito izdate građeb+vinske dozvole.

Dozvolu je izdalo Odjeljenje za prostorno uređenje grada Banjaluka a koje nije imalo zakonski osnov da takvu dozvolu izda. S obzirom da je taj dio obale Vrbasa proglašen za nacionalni spomenik od strane Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika građevinsku dozvolu je jedino moglo da izda Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.

to nije jedina nezakonitost kada su radovi na ovom dijelu obale u pitanju. Podsjeća da je i ova nezakonita dozvola izdata u oktobru 2025. godine a da su radovi počeli sredinom iste godine bez ikakve građevinske dozvole.

“Građevinsku dozvolu za ovaj prostor, za ovu katastarsku česticu, može izdati jedino Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske a nikako građevinsku dozvolu za ovu česticu ne može izdati gradska uprava odnosno nadležno odjeljenje”, rekao je odbornik Liste za pravdu i red u banjalučkoj gradskoj skupštini Igor Mandić novinarima u Banjaluci krajem aprila.

Kako je Gerila ranije pisala, projekat izgradnje šetališta pokrenut je u junu 2025. bez prethodno pribavljenih potrebnih dozvola, uključujući vodne smjernice od nadležnih organa. Inspekcija je u međuvremenu potvrdila nepravilnosti i zapečatila lokaciju, ali radovi nisu trajno obustavljeni.

U odgovoru Grada Banjaluka od 18. jula 2025. navodi se da su „pristupili radovima jer nisu stekli utisak da bi projekat bio odbijen“, što su nevladine organizacije protumačile kao dodatno ignorisanje zakona i procedura.

„Nastavljamo izgradnju šetališta uz Vrbas na potezu od Švedske plaže do Vrućice i za taj projekat posjedujemo vodne saglasnosti, građevinsku dozvolu i budžetirana sredstva. Novoizgrađeno šetalište jedno je od omiljenih mjesta za uživanje naših građana i istrajaćemo na tome da ga uspješno završimo“, poručio je Draško Stanivuković gradonačelnik Banjaluke, u oktobru prošle godine.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Projekat Šetališta: Grad sad tvrdi da nije riječ o šetalištu već o odbrani od poplava!? first appeared on Gerila.info.

U odluci pod brojem U-66/25, Sud je utvrdio da Pravilnik o sufinansiranju troškova boravka djece u privatnim vrtićima na teritoriji grada Banjaluka nije u saglasnosti sa Ustavom RS i Zakonom o lokalnoj samoupravi. Ključni razlog za ovakvu odluku je činjenica da je gradonačelnik Banjaluke prekoračio svoja ustavna ovlašćenja prilikom donošenja ovog Pravilnika.

“Postupajući na taj način, donosilac akta je povrijedio odredbe zakona i ustavno načelo zakonitosti, što Pravilnik sa formalnopravnog aspekta u cjelini čini neustavnim”, saopšteno je iz Ustavnog suda RS.

Važno je naglasiti da bez pune odluke Ustavnog suda i njenog obrazloženja, ne treba donositi konačne zaključke. Još se ne zna tačno šta je sve sporno i kako ta nepravilnost treba da bude ispravljena. Po onome što je do sada objavljeno, može se pretpostaviti da problem nije u samim subvencijama, nego u tome ko je donio odluku, odnosno da gradonačelnik nije imao pravo da sam donese ovakav pravilnik, nego da je to morala uraditi Skupština grada.

Da bi se o svemu govorilo ozbiljno, potrebno je prvo vidjeti kompletnu odluku suda, poručuju pravnici s kojima smo pričali. Treba provjeriti i kako su subvencije ranije uređivane, ko ih je donosio i da li je možda sporna samo neka posljednja izmjena ili povećanje. Bez toga bi svaka sigurna tvrdnja bila neozbiljna.

Ali ono što se već sada jasno vidi jeste da su roditelji ponovo dovedeni u situaciju da strepe zbog grešaka i prepucavanja institucija i političara. Među njima se sve više osjeća umor i odustajanje. Neki više ne žele ni da komentarišu. Nakon svega što su prošli, od javnih rasprava do političkih prepucavanja, dio roditelja danas više ne vjeruje ni jednima ni drugima.

Pobjeda politike nad djecom – uz pomoć roditelja

Više nije riječ samo o tome da li će subvencije kasniti, biti smanjene, ukinute ili pravno drugačije uređene. Riječ je o tome da ljudi gube volju da se uopšte bore za ono što im pripada. To je znak da su se umorili od sistema koji ih stalno vraća na početak.

A početak je bio davno i roditelji su prošli dug put koji, na žalost, nije urodio plodom. Od borbe za puna prava, dobili su samo subvenciju. A sada se i ona dovodi u pitanje.

Grad Banja Luka favorizuje državne vrtiće? Privatne ustanove traže ravnopravan tretman

Subvencije na čekanju: Roditelji i djeca iz privatnih vrtića u Banjaluci ponovo taoci političkih igara

Ogorčenje roditelja u Banjaluci zbog neispunjenih obećanja: Da li su djeca u privatnim vrtićima manje vrijedna?

Što se subvencija tiče, nekoliko pitanja se nameće: Ko je napravio pravni problem? Zašto se ovako važna stvar nije od početka uredila kako treba? Zašto roditelji opet moraju da strepe zbog tuđih grešaka?

Roditelji ne smiju biti kolateralna šteta pogrešnih odluka, političkog inata i pravnog nereda. Jasno je da je neko napravio problem, a roditeljima je dosta i problema i objašnjenja.

Mladen Bubonjić

The post Subvencije za privatne vrtiće: Ustavni sud oborio pravilnik, Grad tvrdi da nastavlja sa isplatama first appeared on Gerila.info.

GERILA je prije desetak dana u dva navrata slala pitanje Stanivukovićevom kabinetu o njegovim savjetnicima i honorarima koje dobijaju, ali ni na jedno pitanje nismo dobili odgovor. Iz njegovog kabineta nam je prvi put rečeno da Stanivuković ima četiri savjetnika, ali nam nije rečeno ko su oni, a ni iz dva pokušaja nismo uspjeli da saznamo koliko oni para dobijaju za taj posao.

Lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović u međuvremenu je objavio ugovor koji je sa Gradskom upravom potpisao profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci Đorđe Vuković. Ugovor je „težak“ 2.500 KM, ali taj angažman koji je, između ostalog, savjetodavni, iz Stanivukovićevog kabineta nisu pominjali.

Predsjednik Skupštine Grada Banja Luka Ljubo Ninković kaže da ge ne iznenađuje ignorisanje Stanivukovićevog kabineta. On kaže da odbornici mjesecima traže Konsolidovani izvještaj o izvršenju budžeta, ali ne mogu da ga dobiju.

„Pisali smo Ministarstvu uprave i lokalne samouprave, tražili smo od gradonačelnika, slali urgencije, ali sve je džaba. On naprosto zanemaruje zakonske obaveze. Jedna trećina odbornika ne može da se sjeti gdje su potrošene pare. Nema nikakvih sankcija za takvo ponašanje. Republički organi ne izriču opomene zbog svega toga i uopšte me ne iznenađuje da ne možete da dobijete odgovore na ta pitanja“, istakao je Ninković.

Odbornik Narodnog fronta u Skupštini Grada Dijana Ješić za GERILU kaže da ni odbornici ne mogu da dobiju informaciju o tome koliko Stanivuković zapravo ima savjetnika i koliko su oni za taj posao plaćeni.

„Nisu novinari jedini od kojih se krije ta informacija. Isto je i sa odbornicima. U Izvještaju o radu gradonačelnika nema broja angažovanih savjetnika. Po novoj sistematizaciji predviđeno je 69 radnih mjesta za kabinet gradonačelnika. Niko nije saznao koliki je to broj. Stanivuković je govorio o transparentnoj gradskoj administraciji, a mnoge se stvari kriju“, kazala je Dijana Ješić.

Odbornik Liste za pravdu i red u lokalnom parlamentu Igor Mandić kaže za naš portal da su mnogi podaci i mnoge informacije u Gradskoj upravi zapečaćene sa oznakom „strogo povjerljivo“. On smatra da pojedini ugovori ili nisu po zakonu ili bi mogli da razbiju oreol pojedinaca kao nezavisnih intelektualaca.

„Niko ne zna koliko Stanivuković ima savjetnika. Po novoj sistematizaciji predviđen je daleko veći broj savjetnika. Ti ljudi postoje. On se savjetuje sa ljudima iz različitih branši, ali očigledno je da se detalji tih angažmana kriju“, rekao je Mandić.

Podsjećamo da je Stanivuković svojevremeno formirao i Tim za reviziju koji je trajao koliko i prvi snijeg. Tim za reviziju osnovan je u oktobru 2021. godine. Članovi Tima bili su advokati Dario Sandić i Jovana Kisin Zagajac, kao i Sanja Vukara, Jelena Kos i Diana Cvijić. Sandić i Kisin Zagajac su primali naknadu od 1.800 KM za rad u Timu, dok su Vukara, Kos i Cvijić radili volonterski, jer su bili zaposleni u Gradskoj upravi.

Gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković rekao je nakon osnivanja Tima da će on provjeravati svaki ugovor i svaku javnu nabavku. Tim je zvanično konstituisan 29. decembra 2021. godine rješenjem gradonačelnika kao Komisija za utvrđivanje stanja i zakonitosti rada Grada Banje Luke.

Krajem januara 2022. godine predstavljen je prvi izvještaj Tima za reviziju i otkriveno je da pojedini zakupci nisu plaćali naknadu za bilborde u gradu. Objavljeni su i podaci o dugovima „Akvane“ i sumnjivim aktivnostima Civilne zaštite pod upravom bivšeg šefa Mladena Ćućuna. Stanivuković je tada najavio i 2. februara podnio krivične prijave protiv Ćućuna, bivšeg načelnika Odjeljenja komunalne policije Milenka Letića, bivšeg direktora „Akvane“ Vedrana
Mitrovića i bivšeg gradonačelnika Igora Radojičića.

Početkom marta iste godine predstavljen je novi izvještaj Tima za reviziju koji se ponovo bavio „Akvanom“, renoviranjem krova Banskog dvora, ali i navodno nedozvoljenom gradnjom objekta „Kajak terase“ koji je bio u vlasništvu tajkuna Mileta Radišića. Prvi put je najavljeno ekspresno rušenje ovog ugostiteljskog objekta za kojeg su u Gradskoj upravi tvrdili da je nelegalan.

Tada je saopšteno i da je u „Akvani“ nestao ekspres restoran plaćen oko 100.000 KM, a naređeno je da se povuče garancija za izgradnju krova na Banskom dvoru samo dan pred istek roka, jer je nadležna inspekcija utvrdila da izvođač radova iste nije izvodio u skladu sa ugovorom. To je ujedno bio i posljednji „posao“ Tima za reviziju.

Tim je prva napustila predsjednica Diana Cvijić koja je ujedno i ovlašćeni revizor. U ranijim pisanjima medija, Cvijić je Tim napustila nakon 15 dana, a razlog je bio potpisivanje Aneksa 4 kojim su gradonačelnik i gradski menadžer Bojan Kresojević “olakšali” gradsku kasu za 329.999 KM. Novac je odobren firmi ,,Kozara putevi’’ za radove na već završenom mostu u Srpskim Toplicama. Nakon nje Tim je napustila i Jovana Kisin Zagajac.

Sandić je u maju 2024. godine tužio Gradsku upravu zato što mu nije isplatila dvije naknade dok je bio član Tima za reviziju. On je još tada za Gerilu rekao da mu je Gradska uprava ostala dužna 3.600 maraka.

„To je iznos koji su mi ostali dužni za dva mjeseca 2022. godine. Dva ili tri mjeseca sam u početku radio bez naknade. Onda su rekli kako bi naš rad trebao da se plati, jer smo sjedili po nekoliko sati u Gradskoj upravi i analizirali dokumentaciju. Ta dva mjeseca nikada nisu plaćena“, rekao je Sandić.

Slično je bilo i sa Visokim savjetom koga je Stanivuković formirao u novembru 2021. godine. riječ je bila o savjetodavnom tijelu koje je, kako se tada pisalo i govorilo, jedinstveno po svojoj formi i fuknciji i prvo je takve vrste u najvećem gradu Srpske.

Članovi Savjeta bili su Duško Pevulja (profesor na Filološkom fakultetu Univerziteta u Banjaluci), Dejan Savić (vaterpolo trener), Miodrag Stojković (genetičar), Zdravko Miovčić (filozof i komparativist), Miodrag Zec (profesor), David Mastikosa (kompozitor), Snježana Mrđa Badža (inženjer arhitekture), Nataša Tešanović (novinar, urednik i bivši direktor ATV-a), Aleksandra Mušić (košarkašica), Radoslav Rade Savić (dugogodišnji radnik u sportskim
organizacijama), Ljilja Čekić (glumica), Miljka Brđanin (glumica) i Aleksandar Čavić (demograf).

Prema našim informacijama, Stanivuković se sa članovima Savjeta posljednji put sastao 31. marta 2022. godine. Stanivuković je tada strategiju demografskog razvoja grada označio kao jedan od najvažnijih zadataka Savjeta, kao i Urbanistički plan.

Goran Dakić, Gerila info

The post Stanivuković krije i savjetnike i honorare! first appeared on Gerila.info.

Javni uvid u izmjene regulacionog plana za Rosulje je završen. Kao i slučaju Mejdana, o čemu smo detaljno u više navrata pisali, tako je i ovdje inicijator izmjena regulacionog plana grad Banjaluka. Planirana je izgradnja šesnaest novih zgrada visine od 4 do 6 spratova sa oko 650 novih stanova. 50 000 kvadrata novog stambenog prostora uz saobraćajnicu i uz osnovnu školu u tom naselju. Protiv drastične izmjene izgleda svog naselja glas su digli mještani Rosulja. Oni tvrde da bi njihovo naselje ukoliko izmjene prođu u predloženom obliku umjesto porodičnog kvarta postalo urbana džungla sa preopterećenom infrastrukturom i drastično povećanim saobraćajem i aktivnim i onim u mirovanju.

Banjaluka, inače, usvaja izmjene i donosi nove regulacione planove bez Urbanističkog plana. Skupština grada je od definisanja nacrta Urbanističkog plana u decembru 2021. godine do danas usvojila više od 40 regulacionih planova.

“Štetne posljedice ovakvog razvoja su već sada vidljive i ogledaju se u nekontrolisanoj ekspanziji stambene izgradnje, potpuno prepuštenoj zahtjevima tržišta i investitora, smanjenju zelenih površina, posebno u stambenim blokovima, nedostatku dječijih igrališta  i sportskih terena, dječijih vrtića, osnovnih škola, nedostatku javnih prostora i sadržaja, ugrožavanju obale Vrbasa sa novom stambenom izgradnjom, infrastrukturnom zagušćenošću, posebno saobraćajne mreže, nedostatku parking prostora, narušavanju kvaliteta životne sredine…“, navodi profesorica na Katedri za urbanizama banjalučkog Arhitektonsko građevinskog fakulteta Brankica Milojević.

Nedavno je održana javna rasprava i kada su u pitanju izmjene dijela regulacionog plana koji se odnosi na dio naselja Mejdan/Obilićevo. U dijelu tog naselja na jako malom prostoru planirana je izgradnja 23 nove stambene zgrade sa oko 800 novih stanova na štetu zelenih površina i dječijih igrališta. Javna rasprava i primjedbe djelimično su urodile plodom pa su neki od zahtjeva građana usvojeni.

Stručnjaci, inače, upozoravaju kako planiranu izgradnju u cijelom gradu ne prati izgradnja nove infrastrukture a da se takvom neplanskom gradnjom uništava grad i zagorčava život postojećim stanovnicima gradskih naselja.

Generalno nema odgovora zašto se grad ne širi i zašto se nove zgrade grade i planiraju uglavnom u gradskim naseljima. Iz banjalučke gradske uprave nisu odgovorili na ova pitanja ali je jasno da je izgradnja u gradskim naseljima isplativija investitorima jer novoizgrađene zgrade mogu lako priključiti na postojeću infrastrukturu a kvadrati u prodaji su skuplji. Samim tim i zarada.

Jedno od pitanja predstavnicima gradske vlasti na javnoj raspravi u slučaju mejdana bilo je i kome pada na pamet izgradnja velikog broja novih zgrada u već gusto naseljenim naseljima. Pitanje je ostalo bez odgovora. Građanima koji su do vrha napunili salu gradske skupštine rečeno je samo da interes za gradnjom pokazuju investitori. Bez odgovora je ostalo i pitanje novinara Gerila info, koji je prisustvovao javnoj raspravi, čiji interes je važniji, onaj investitora ili javni.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Javna rasprava za Rosulje! first appeared on Gerila.info.

Predlagač izmjena regulacionog plana je Grad Banjaluka. Mještani dijela naselja koji je obuhvaćen obuhvatom izmjena regulacionog plana uglavnom se protive predloženim izmjenama kojima je predviđena izgradnja 23 nove višespratnice u već postojećem naselju. Nisu svi na javnoj raspravi bili protiv izgradnje. Za izgradnju su pojedini vlasnici individualnih objekata na čijim parcelama je predviđena izgradnja zgrada.

Jedno od ključnih pitanja na javnoj raspravi bilo je zašto se insistira na izgradnji tolikog broja novih kolektivnih objekata stanovanja u već postojećim planski izgrađenim naseljima kao i da li postojeća infrastruktura može da podnese priliv oko hiljadu novih stanovnika i njihovih automobila. Upozoreno je na činjenicu da već sada nema dovoljno parking prostora kao i da se predloženim izmjenama uništavaju neke od postojećih zelenih površina.

Predstavnik gradske uprave, načelnik Odjeljenja za prostorno uređenje Vuk Višekruna kao i predstavnik projektantske kuće koja radi na izmjeni regulacionog plana uvjeravali su građane kako se sve radi u skladu sa važećim propisima, da su neke od izmjena bile predviđene i ranije predloženim izmjenama iz 2008. godine. Kao argument je u odgovoru na pitanje zašto se insistira na izgradnji tolikog broja novih zgrada rečeno je da se radi o atraktivnom zemljištu a da vlasnici privatnih parcela i investitori iskazuju želju da se tu gradi. Nije bilo odgovora na pitanja da li je interes investitora javni interes i zašto se pristupa izmjenama regulacionih planova dok Banjaluka i dalje čeka na donošenje novog urbanističkog plana. Potvrđeno je, međutim, da s eodustalo od uništavanja jedinog većeg dječijeg igrališta u naselju.

Poludivlja gradnja legalizovana kroz usvajanje izmjena regulacionih planova u posljednjih petnaestak godina, inače, uzela je maha u svim naseljima i kvartovima Banja Luke.

Nakon isteka važenja Urbanističkog plana, pristupilo se izradi novog, ali i pored nekoliko pokušaja novi Urbanistički plan iz različitih razloga nikada nije usvojen. Posljednji pokušaj desio se 2017., ali Urbanistički plan nikada nije donesen, što obilato koriste investitori nailazeći na saradnju i aktuelnih ali i svih prethodnih gradskih vlasti.

U 2020. godini urađena je 1. faza Urbanističkog plana 2020-2040 -Stanje urbanog uređenja Banjaluke, što je detaljno razmatrano na sjednici Savjeta plana. Nacrt Urbanističkog plana Banjaluke 2020-2040 je utvrđen u novembru 2021. god., nakon prethodno provedene stručne rasprave i učešća Savjeta u tom procesu, a javni uvid je obavljen od 6. decembra 2021. do 19.januara 2022. godine. Tada je došlo do zaustavljanja izrade urbanističkog plana i intenziviranja donošenja regulacionih planova, koji nisu bili usklađeni sa planom višeg nivoa, što je ugrozilo sam integritet procesa izrade urbanističkog plana i dovelo u pitanje njegov strateški karakter. Skupština grada Banjaluke je od definisanja nacrta UP u novembru 2021. do danas usvojila preko 40 takvih regulacionih planova.

Igor Uletilović iz Centra za životnu sredinu Banjaluka kaže kako veliki broj građana koji su učestvovali u Javnoj rasprav jasno pokazuje da postoji interes javnosti za aktivno uključivanje u procese urbanističkog planiranja. Na taj način se, kaže on, osporava stav koji se iznosi iz Gradske uprave da građani nisu zainteresovani za učešće u ovim procesima.

“Sa druge strane imamo ustaljenu praksu, gdje proces izrade regulacionog plana nije dovoljno transparentan, a građani nisu adekvatno i blagovremeno informisani o njegovom toku. Posebno zabrinjava činjenica da su pojedini građani prisutni na Javnoj raspravi, vlasnici privatnih građevinskih parcela u obuhvatu Regulacionog plana, na kojima su planirani stambeni objekti, tek sasvim slučajno saznali za izradu Plana u odmakloj fazi Javnog uvida, kada je Nacrt već bio izrađen, što su i naveli u diskusiji. Ovakva praksa ukazuje da se proces građanske participacije u velikoj mjeri svodi na formalno ispunjavanje zakonskih obaveza, bez suštinskog uticaja građana na donošenje planskih rješenja“, kaže Uletilović za Gerilu.

Gerila info

The post Javna rasprava o RP Obilićevo first appeared on Gerila.info.

Nakon Mejdana na redu su Rosulje. Javni uvid u nacrt izmjena regulacionog plana za dio naselja Obilićevo/Mejdan je završen i treba da uslijedi javna rasprava. U tom naselju na inicijativu grada planira se izgradnja više od dvadeset novih zgrada samo u jednom kvartu. Gotovo osam stotina novih stanova. Planirano je da bude uništeno jedino veće dječije igralište ali i dvorište vrtića Neven. Planirane su saobraćajnice kroz stambene blokove a izgradnju novih stambenih objekata ne prati adekvatna zgradnja prateće infrastrukture.

Slično je i u naselju Rosulje. Javni uvd izmjena regulacionog plana za to naselje je i dalje u toku. Kao i slučaju Mejdana tako je i ovdje inicijator izmjena regulacionog plana grad Banjaluka. Planirana je izgradnja šesnaest novih zgrada visine od 4 do 6 spratova sa oko 650 novih stanova. 50 000 kvadrata novog stambenog prostora uz saobraćajnicu i uz osnovnu školu u tom naselju.

“Ne znam kako su uopšte zamislili da naprave zgrade tamo. Ulice su uske, prilagođene za miran porodičan život. Nema tu mjesta za novih 500 automobila kojih bi sigurno bilo na taj broj stanova. Škola je već sada opterećena, prima djecu iz područnih odjeljenja. Vodovodna i kanalizaciona mreža će se preopteretiti pa će doći do velikih problema, navodi odbornica u banjalučkoj skupštini Dijana Ješić a prenosi srpska info.

Stručnjaci, inače, upozoravaju kako planiranu izgradnju u cijelom gradu ne prati izgradnja nove infrastrukture a da se takvom neplanskom gradnjom uništava grad i zagorčava život postojećim stanovnicima gradskih naselja.

Generalno nema odgovora zašto se grad ne širi i zašto se nove zgrade grade i planiraju uglavnom u gradskim naseljima. Iz banjalučke gradske uprave nisu odgovorili na ova pitanja ali je jasno da je izgradnja u gradskim naseljima isplativija investitorima jer novoizgrađene zgrade mogu lako priključiti na postojeću infrastrukturu a kvadrati u prodaji su skuplji. Samim tim i zarada.

Banjaluka, inače, usvaja izmjene i donosi nove regulacione planove bez Urbanističkog plana. Skupština grada je od definisanja nacrta Urbanističkog plana u decembru 2021. godine do danas usvojila više od 40 regulacionih planova.

“Štetne posljedice ovakvog razvoja su već sada vidljive i ogledaju se u nekontrolisanoj ekspanziji stambene izgradnje, potpuno prepuštenoj zahtjeva tržišta i investitora, smanjenju zelenih površina, posebno u stambenim blokovima, nedostatku dječijih igrališta  i sportskih terena, dječijih vrtića, osnovnih škola, nedostatku javnih prostora i sadržaja, ugrožavanju obale Vrbasa sa novom stambenom izgradnjom, infrastrukturnom zagušćenošću, posebno saobraćajne mreže, nedostatku parking prostora, narušavanju kvaliteta životne sredine…“, navodi profesorica na Katedri za urbanizama banjalučkog Arhitektonsko građevinskog fakulteta Brankica Milojević.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Desant na Rosulje first appeared on Gerila.info.

Iz Centra tvrde da su sve do sada upućene javne reakcije, pozivi i zahtjevi ostali bez odgovora.

„I dalje nismo dobili informacije od Gradske uprave kako je moguće da su radovi počeli bez dozvola. Dobili smo samo tvrdnje da će se raditi, ali ne i pojašnjenje kako se uopšte ušlo u ove radove“, izjavio je Igor Kalaba iz programa Biodiverzitet i zaštićena područja Centra za životnu sredinu.

Prema njegovim riječima, inspekcija je potvrdila da je jednom prilikom došlo do obustave i pečaćenja gradilišta, ali su se radovi ipak nastavili bez uklanjanja zabrane. Zbog toga su, navodi Kalaba, odlučili da ulože krivičnu prijavu protiv odgovornih lica iz Gradske uprave.

“Mi nismo protiv šetnice – već protiv načina na koji se radovi izvode. Ta komunikacija mora biti transparentna, odgovorna i utemeljena na činjenicama”, ističe Kalaba.

Udruženje građana “Zdravo da ste” takođe je javno reagovalo, ističući da podržavaju ideju uređenja obale, ali samo pod uslovom da se to radi zakonito.

“Jasno je da šetnica može biti korisna, ali sve mora biti urađeno po zakonu i uz poštovanje pravila”, kazala je Tanja Boromisa iz ovog udruženja, dodajući da je važno da mladi građani vide odgovorno ponašanje institucija, a ne primjer samovolje.

Kako je Gerila ranije pisala, projekat izgradnje šetališta pokrenut je u junu 2025. bez prethodno pribavljenih potrebnih dozvola, uključujući vodne smjernice od nadležnih organa. Inspekcija je u međuvremenu potvrdila nepravilnosti i zapečatila lokaciju, ali se radovi nisu trajno obustavili.

U odgovoru Grada Banjaluka za Gerila.info od 18. jula 2025. navodi se da su „pristupili radovima jer nisu stekli utisak da bi projekat bio odbijen“, što su nevladine organizacije protumačile kao dodatno ignorisanje zakona i procedura.

U odgovoru našem portalu su dodali da su u toku pripremni radovi kao i da zbog radova nije došlo do zagađenja životne sredine “s obzirom da je u pitanju kamen koji je prirodni materijal”.

Zajednička poruka: Rad po zakonu, a ne samovolji

Radovi su zatekli i građane koji žive u naselju Šeher/Srpske Toplice. Oni tvrde da će izgradnjom šetališta biti uništene prirodne plaže kojih je ionako sve manje na Vrbasu.

Centar za životnu sredinu i više udruženja iz Banjaluke pozvali su institucije da hitno obustave sve radove dok se ne pribave sve zakonske dozvole, i da se konačno prekine praksa da se ekološki i urbanistički značajni projekti sprovode mimo javnosti, bez konsultacija s građanima i civilnim sektorom.

U pozadini slučaja ostaje i pitanje – kako je moguće da se javni projekat finansira i realizuje bez pravnog pokrića, te ko snosi odgovornost za eventualnu štetu nanesenu prirodnom okruženju i riječnim plažama, koje se smatraju dijelom lokalnog identiteta i resursa.

Dejan Rakita/GERILA

The post Eko aktivisti podnose krivičnu prijavu: Grad Banjaluka gradi šetalište na Vrbasu mimo zakona i uprkos zabranama (FOTO, VIDEO) first appeared on Gerila.info.

“Obećanja da će subvencije biti povećane sa 150 na 200 KM ostala su samo prazna priča. Takođe, ništa nije urađeno po pitanju izjednačavanja subvencija između privatnih i javnih vrtića”, rekao je jedan od roditelja na skupu.

Prema tvrdnjama roditelja, posljednje dvije subvencije nisu isplaćene, dok su djeca u javnim vrtićima subvencionisana sa 480 KM, što dodatno podgrijava osjećaj diskriminacije.

Đorđe Konjević, jedan od roditelja, naglasio je da protest nije politički motivisan, već da je pokrenut isključivo zbog ignorisanja zahtjeva roditelja:

“Što se tiče izmišljenih funkcija poput gradskog menadžera i političkih spinova, želim jasno reći da se iza ovog protesta ne krije nikakva politička pozadina. Jedina politička nota je način na koji se funkcioneri ophode prema građanima.”

Roditelj Karlo Tomić rekao je da je “poenta cijele priče da svi pređu u Centar za predškolsko vaspitanje, koji ima veću cijenu od privatnih vrtića”.

“Javni vrtić po prošlogodišnjoj računici košta 650 KM, dok je u isto vrijeme privatni bio 450 KM, a košta više. Gradska uprava ne želi da se odrekne subvencija u ovom obliku. Nije isto kada svi plaćamo jednako i kada svako dijete dobija isto. Cilj je da svi budu jednaki”, izjavio je Tomić.

Gradski menadžer Mirna Savić Banjac izjavila je da će subvencije biti isplaćene čim se usvoji budžet i da će Grad raditi na izjednačivanju troškova boravka djece u javnim i privatnim vrtićima.

“Djeca ostaju naš prioritet i u tom smislu nastavljamo da se krećemo prema krajnjem cilju, a to je izjednačavanje iznosa koje za boravak u vrtićima izdvajaju roditelji djece koja pohađaju javne i privatne vrtiće”, rekla je ona.

Dok je Savić Banjac davala izjave medijima, nezadovoljni roditelji su stali iza nje i istakli transparente na kojima su istaknute poruke njihovog nezadovoljstva radom lokalnih vlasti po ovom pitanju, kao i zahtjevi.

Konjević je za Gerilu rekao da Savić Banjac jednostavno nije dozvolila da joj kaže zašto budžet 2025. nije usvojen i zašto nije plan otplate duga 2023/24 usvojen.

“Gledao sam prošlo zasjedanje Skupštine u trajanju od pet dana. Odbornici nisu podržali plan jer žele da vide taksativno koliko za koju stavku Grad duguje para. A ne da im se odobri 14 miliona, pa da ih spale u neke svoje promo projekte. A budžet nije ni mogao biti usvojen kad su tri mjeseca kasnili sa dostavljanjem Nacrta, a evo sada mjesec dana kasne sa dostavljanjem Prijedloga”, navodi Konjević.

Stvarnost pokazuje da sistemska rješenja izostaju. Trenutno je dug za tri isplate iz 2023. godine po 60 KM, kao i dvije neisplaćene subvencije za 2025. po 150 KM. Prema pravilniku, do 5. u mjesecu je rok da privatne ustanove dostave spiskove korisnika.

Đorđe Konjević ističe da je kod tih spiskova bitno napomenuti da novoprijavljeni korisnici, odnosno djeca, nemaju subvencija. Roditeljima se ne dostavljaju rješenja. Izgovori su, kako ističe, kasno prijavljeni, biće na spisku za sljedeći mjesec, pa opet sljedeći… a realno je da nema više sredstava i nije budžet usvojen.

Roditelji su podsjetili da su u predizborno vrijeme subvencije isplaćivane unaprijed, dok se sada izgovara neusvajanjem budžeta.

Portal Gerila.info je još ranije ukazivao na ovaj problem i na hroničnu neodgovornost gradske vlasti. Iako je gradonačelnik Draško Stanivuković obećao povećanje subvencija i njihovo izjednačavanje sa javnim vrtićima od 1. jula 2025, danas se o tim obećanjima čak ni ne govori.

“Šta bi od obećanja gradonačelnika da će od 1. januara subvencije iznositi 200 KM, a da će od 1. jula biti izjednačene sa onima u javnim vrtićima?! To više niko i ne pominje… Sramota!”, rekla je jedna majka za Gerilu.

Đorđe Konjević zaključuje da rješenje mora biti sistemsko:

“Postoje dvije linije djelovanja: kratkoročno – izjednačavanje subvencija odmah nakon usvajanja budžeta za 2025, i dugoročno – formiranje šireg dijaloga svih aktera. Ali ljudi su letargični. Na javne rasprave jedva ko dolazi.”

Dok traje političko nadmudrivanje, roditelji i djeca ostaju taoci političkih kombinatorika u Gradu Banjaluka, a subvencije, koje bi trebalo da budu mjera podrške porodicama, već odavno su poluga za političko nadgornjavanje.

Gerila

The post Ogorčenje roditelja u Banjaluci zbog neispunjenih obećanja: Da li su djeca u privatnim vrtićima manje vrijedna? first appeared on Gerila.info.

“Jesmo za besplatan prevoz i vrtiće za svu djecu, ali ne možemo uvesti nešto što je finansijski neodrživo. Ovo su bajke koje SNSD obećava bez osnova. Paradoksalno je da i oni koji su juče sjedili na sastanku ne vjeruju da se to može realizovati u ovoj godini”, izjavio je Stanivuković na današnjoj konferenciji za novinare.

S druge strane, predsjednik Republike Srpske i SNSD-a Milorad Dodik tvrdi da budžet mora biti definisan uz javnu raspravu i da način na koji Grad radi godinama – nosi ozbiljne finansijske rizike.

“Postoje značajni dugovi budžeta, a kada se dodaju dugovanja javnih preduzeća, prijeti kolaps grada”, rekao je Dodik. Istakao je i da će iz budžeta kabineta predsjednika RS biti obezbijeđeno 10 miliona KM za gradnju vrtića, a iz budžeta Vlade RS 5 miliona KM.

Borba za nadležnosti i budućnost gradske uprave

Osim budžetske neizvjesnosti, Stanivuković upozorava na pokušaje smanjenja ovlasti gradonačelnika kroz izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi. Prema novim prijedlozima, načelnike odjeljenja više ne bi predlagao gradonačelnik, već posebna komisija koju bi birala skupštinska većina.

“Praktično žele gradove u kojima ne upravlja izabrani gradonačelnik, što je kršenje ustava i volje građana. Ako ne žele mene na čelu grada, moraju pobijediti na izborima”, poručio je Stanivuković.

Gradonačenik Banjaluke je najavio podnošenje zahtjeva za ocjenu ustavnosti kod nadležnih institucija. Takođe je zakazao sastanak s načelnicima opština i gradova kako bi definisali zajednički stav prema predloženim izmjenama zakona.

Dodik je najavio velike infrastrukturne projekte, uključujući izgradnju nacionalnog pozorišta RS, multimedijalne dvorane, poboljšanje saobraćaja, te potpunu rekonstrukciju sistema vodosnabdijevanja u naredne četiri godine. Najavio je i mogućnost izgradnje nacionalnog stadiona vrijednog oko 100 miliona KM, uz učešće Grada u finansiranju od 20-30 miliona KM.

“Moramo vratiti dinamiku u grad koji je zamro iz različitih razloga. Planiramo rješavati ključna infrastrukturna pitanja uz pomoć stručnih studija i sistematskog pristupa”, rekao je Dodik, naglasivši da je krajnji cilj Banjaluku učiniti funkcionalnim, modernim i atraktivnim gradom.

Politička pat pozicija i/ili treće poluvrijeme Dodika i Stanivukovića

Dok SNSD i skupštinska većina insistiraju na budžetskim uslovima, Stanivuković odbija da popusti pod, kako kaže, političkim pritiscima. Uz paralelne pravne i političke bitke, predstojeći mjeseci mogli bi biti ključni za budućnost odnosa između gradske administracije i vlasti na nivou Republike Srpske. Hoće li Banjaluka dobiti budžet pod postojećim uslovima ili će se grad suočiti s novim krizama – ostaje da se vidi.

Dodik i Stanivuković imaju burnu istoriju međusobnih odnosa. Nakon početne “mržnje” gdje je Stanivuković, kao mlad opozicionar kidisao na svaku grešku vlasti na lokalnom i republičkom nivou, potom i doba “ljubavi” gdje se nakon prvih par mjeseci kao gradonačelnik ipak našao na istoj strani sa predsjednikom Srpske i SNSD-a, do današnje situacije gdje opet idemo u pravcu mogućeg obračuna.

Novinar Dragan maksimović za Gerilu kaže da bi građani Srpske vjerovatno bili zahvalni novinarima kada bi ih “”poštedili političkih prepucavanja koja nemaju nikakvog efekta”.

“U posljednjih nekoliko godina nismo čuli neki smisleni prijedlog unutar te gradske grupacije koji bi donio nešto dobro, jer ovaj način saradnje vlasti i opozicije u Gradu i odnos snaga kada imate gradonačalnika iz jedne a skupštinsku većinu iz druge političke struje, noćna je mora za sve. Što se i vidi na terenu. Samo je pitanje da li je ovaj animozitet stvaran ili je pokušaj da se svaka strana politički iskoristi. Jer ne zaboravimo, Draško Stanivuković, sada je prvi čovjek opozicionog PDP-a i ozbiljan pretendent na mjesto predsjednika Republike Srpske za dvije godine. Kampanja jeste počela u noći lokalnih izbora ali sada dobija ozbiljne obrise političkog revanšizma i ljudskog dilentatizma, da je svaki komentar bespredmetan. Tragedija je što to u javnosti ne stvara nikakvu reakciju već letargiju, kao da se radi o komunalnoj infrastrukturi u Južnom Sudanu”, zaključuje Maksimović u razgovoru za naš portal.

Studentski protesti u Srbiji – misle li Dodik i Stanivuković isto?

Stanivuković koji, kao i sva opozicija (osim Nebojše Vukanovića i Ljubiše Petrovića), izbjegava da se oglasi po pitanju stava u odnosu na studentske proteste u Srbiji, danas je ipak prokomentarisao Dodikovu reakciju na reakciju banjalučkih gimnazijalaca kojima je uprava škole zabranila odavanje počasti ispred škole na način da je zaključala sva vrata i fizički branila izlazak napolje na školskom odmoru.

“Republika Srpska je slobodno društvo i nedopustive su bilo kakve zabrane izražavanja mišljenja i slobode kretanja”, objavio je juče predsjednik Republike Srpske na platformi “X”.

“To je garantovano Ustavom svim građanima Srpske i kao predsjednik Republike uvijek ću biti na strani onih kojima je to pravo ugroženo. Osuđujem pokušaje da se budućim akademskim građanima onemogući pravo na iznošenje stava o svim pitanjima bitnim za naše društvo”, napisao je Dodik.

Stanivuković je danas, ali tek na pitanje novinara osudio ovaj čin uprave banjalučke Gimnazije.

“Osuđujem taj čin. Podržavam što je Milorad Dodik napisao, ali podsjećam da je SNSD postavio trenutnu direktorku na to mjesto. Pored osude, ukoliko su takve tvrdnje istinite, potrebna je i sankcija a to je posao nadležnih načelnika odjeljenja i resornog ministarstva”, izjavio je gradonačelnik.

I dok izgleda da obojica opet ulaze u politički klinč, bio on samo za javnost ili istinski, jedno ih ipak i dalje veže.

Servilnost Aleksandru Vučiću i ćutanje na opravdane zahtjeve studenata u Srbiji.

Gerila.info

The post Banjaluka u političkom klinču ili treće poluvrijeme Dodika i Stanivukovića first appeared on Gerila.info.

BANJALUKA – Nema političkog revanšizma, nema stranačkog zapošljavanja, transparentna Gradska uprava, dosljedno poštovanje zakona, izgradnja gradske bolnice, samo su neka od predizbornih obećanja aktuelnog gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića koja nisu ispunjena.

Umjesto toga, u protekle skoro četiri godine svjedočili smo i stranačkom zapošljavanju i netransparentnom trošenju novca, sumnjivim izmjenama regulacionih planova, gradnji bez dozvola i na kraju „simbiozi“ sa dojučerašnjim ljutim protivnicima iz SNSD-a.

Iako je prije preuzimanja fotelje gradonačelnika oštro kritikovao svoje prethodnike zbog betonizacije grada, netransparentnog zapošljavanja, kršenja zakona, Stanivuković je vrlo brzo nakon dolaska na vlast i sam nastavio njihovu praksu.

Ono što je sasvim sigurno obilježilo njegov mandat je trošenje miliona maraka iz budžeta na razne infrastrukturne projekte, čiju realizaciju su pratile brojne neregularnosti, a prije svih, gradnja mimo regulacionog plana i bez građevinskih dozvola te upitan način finansiranja.

Građenje bez dozvola, regulacioni planovi po narudžbi investitora, “simbioza”

Najočigledniji primjer je izgradnja teniske arene za potrebe turnira „Srpska open“. Administracija gradonačelnika je na sve moguće načine podržavala i pomagala realizaciju ovog projekta. Grad je izdvojio 15 miliona KM koji su netransparentno potrošeni mimo tendera, građeno je mimo regulacionog plana, koji ni danas nije izmijenjen i bez građevinske dozvole koja je naknadno pribavljena.

Danas ovaj teren izgleda zapušteno i rijetko se koristi. Od održavanja turnira u aprilu 2023. godine u areni su održana dva ili tri događaja, a na platou ispred arene isto toliko. Cijeli prostor trenutno izgleda zapušteno, iako je sam objekat star tek nešto više od jedne godine, a gradske vlasti se prema njemu ponašaju kao da ne postoji.

Ovo nije jedini projekat koji se gradio mimo regulacionih planova. Takav je slučaj sa pojedinim parkovima, saobraćajnicama te kružnim tokovima čiju gradnju je inspekcija zbog toga i zaustavljala.

Pogodovanje krupnom kapitalu, prije svega građevinskim investitorima, zbog kojeg je često prozivao kako lokalne tako i republičke vlasti, je takođe bilo vidljivo. Mijenjanje RP kako bi se pogodovalo krupnom kapitalu vidljivo je na raznim primjerima. Jedan od očiglednijih je izmjena RP u samom centru Banjaluke gdje je Stanivuković omogućio “Prointeru” da izgradi neboder od 15 spratova. U pitanju je IT kompanija koja se dovodila u vezu sa Igorom Dodikom i zbog  čega je završila na crnoj listi Sjedinjenih Američkih Država.

Sam Stanivuković je priznao da je odobravanje RP za „Prointer“ ustupak koji je bio potreban kako bi bila moguća realizacija planova za dogradnju hotela „Palas“, projekta za čiju realizaciju se on zalagao. To nije usamljeni slučaj jer je ucrtavanje stambenih zgrada umjesto zelenih površina, vrtića, škola ili parkinga pogotovo u 2024. godini postalo pravilo, a ne izuzetak.

Iako su ga na brojnim projektima kočili, Stanivuković je kod izmjene regulacionih planova, zamjenu zemljišta i trošenje javnog novca za „Srpska open“ imao svesrdnu podršku sa većinom u Skupštini grada Banjaluka, na čelu sa SNSD-om.

U tim momentima se jasno vidjela „simbioza“, izraz koji u Banjaluci označava saradnju Stanivukovića i SNSD-a, a  koji je postao popularan kada je počela izgradnja mosta u naselju Česma. Upravo taj projekat prati veliki skandal oko zamjene zemljišta za izgradnju pristupne saobraćajnice za most u Česmi, a gdje je Stanivuković u saradnji sa Skupštinom grada praktično poklonio milionski vrijedno gradsko zemljište.

To nije jedini slučaj, jer bilo je brojnih primjera koji su pokazali da su građevinski investitori lako dobijali u zamjenu gradsko zemljište na daleko boljim lokacijama od onih koje su nudili u zamjenu. Pojedine slučajevi su zapali za oko i nadležnim institucijama. Naime, Pravobranilaštvo Republike Srpske dalo je negativno mišljenje na pet ugovora o zamjeni zemljišta između fizičkih lica i Grada Banjaluka uz obrazloženje da ugovori nisu u skladu sa zakonskim propisima i da se ne može pristupiti njihovoj realizaciji.

Nova zapošljavanja postala norma, politika diktira imenovanje kadrova

Stanivuković je u kampanji tvrdio da je javna uprava pretrpana kadrovima koji su zaposleni po stranačkoj liniji, te da su potrebni oštri rezovi. Po preuzimanju vlasti u Banjaluci Stanivukovićeva administracija je objavila da je u Gradskoj upravi zaposleno 788 radnika, a sam gradonačelnik je tvrdio da u Gradskoj upravi ima 200 radnika viška. Umjesto rezova, sada je broj radnika veći.

Prema izvještaju Glavne službe za reviziju javnog sektora RS, koja je Gradu dala negativno mišljenje, na kraju prošle godine u Gradskoj upravi Banjaluka je bilo zaposleno 862 službenika, što je za 74 više. Taj broj nije drastično veći u odnosu na prvobitnu cifru, ali revizori su utvrdili da je lani zaposleno 89 novih radnika što znači da je u međuvremenu otišao veći broja službenika, po raznim osnovama a da je aktuelna administracija ta upražnjena mjesta samo dopunjavala. Osim toga trenutno je u proceduri nekoliko konkursa za zapošljavanje novih službenika i pripravnika, njih ukupno 18. To sve pokazuje da je trend novih zapošljavanja nije obustavljen.

Osim novih zapošljavanja pojedini primjeri su pokazali da je Stanivuković izdašno nagrađivao svoje najbliže saradnike povišicama plata i tako kršio važeće odluke Vlade RS koje regulišu tu oblast. Na taj način je potrošeno više stotina hiljada KM javnog novca. Taj potez je Stanivuković pravdao tako što je tvrdio da su njegovi saradnici zaradili više od svoje plate.

Iako je svoje prethodnike kritikovao i zbog postavljanja direktora po političkoj liniji ni sam Stanivuković nije radio mnogo drugačije.

Tako je  nedavno za v.d. direktora imenovan kadar PDP Aleksandar Zolak, inače ginekolog po struci. Zolak je kasnije na konkursu na kojem je bio jedini kandidat dobio mandat na četiri godine da upravlja gradskim „Vodovodom“.

U 2021. godini je za v. d. izvršnog direktora za tehničke poslove imenovan Željko Raljić, inače kadar SDS  koji je nedavno smijenjen sa te funkcije. Tim potezom aktuelni gradonačelnik Banjaluke kaznio kadrove SDS, zato što ga ta stranka nije podržala u njegovom nastojanju da pobjedi na predstojećim lokalnim izborima i osvoji drugi mandat.

Sa druge strane svoju funkciju v.d. direktora za pravne poslove je zadržao Željko Travar iako je stekao uslove za starosnu penziju. Njegov status je regulisan menadžerskim ugovorom.

Ovaj saziv je obilježilo je i poskupljenje parkinga u Banjaluci. Nakon što su najavljene nove cijene došlo je do revolta javnosti, a bilo je i upitno da li je Gradska uprava ispoštovala procedure oko formiranja novog cjenovnika. Zbog svega toga je po naređenju Stanivukovića parking nekoliko sedmica bio besplatan.

Nema novog hotela “Palas” i gradske bolnice

Iako se radi o isključivo privatnoj investiciji Stanivuković se zalagao da što prije počne dogradnju hotela „Palas“. Za vrijeme ove gradske administracije su riješeni imovinsko pravni problemi koji su decenijama kočili rušenje dijela hotela „Palas“ koji je u međuvremenu i srušen, ali se na tome stalo. Za sada nema ništa od dogradnje novog dijela hotela „Palas“. U centru grada je vidljiva velika rupa gdje bi trebao da bude izgrađen novi hotel.

Stanivuković je u predizbornoj kampanji obećao da će Banjaluka dobiti i gradsku bolnicu. Čak je u kampanji koja je trajala za vrijeme pandemije korona virusa na društvenim mrežama objavio idejno rješenje izgleda bolnice. U objavi je naveo da bi izgradnja bolnice trebala biti „duplo jeftinija od izgradnje zgrade Vlade RS“.  Realizacija ovog projekta nije odmakla dalje od ove objave.

I pored “simbioze”, na sceni česte blokade

Iako je na pojedinim projektima bilo „simbioze“ na relaciji Stanivuković i SNSD ovaj saziv gradske vlasti su obilježile i česte svađe te blokade u radu lokalnog parlamenta i gradske administracije. Odluke važne za funkcionisanje Grada i sprovođenje pojedinih politika se nisu na vrijeme donosile ili uopšte, tako da pojedini problemi u gradu nisu rješavani ili projekti realizovani. To se prije svega odnosilo na usvajanje budžeta grada/rebalansa kojim se planira trošenje javnog novca za razne namjene od plata zaposlenih u Gradskoj upravi do gradnje puteva, odvoza smeća, … Sličnu sudbina su imali i drugi akti koji su se odnosili na reforme u  javnim preduzećima kao što je „Akvana“ ili Zavod za izgradnju (ZIBL).

Besplatne politike

Aktuelnu administraciju su obilježile razne olakšice za građane. Jedno od prvih implementiranih su bili besplatni udžbenici za sve osnovce u Banjaluci, zatim su uslijedile subvencije sa boravak djece u privatnim vrtićima. To su predizborna obećanja koja je Stanivuković u ovom mandatu ispunio.

U međuvremenu je uvedena praksa besplatnih priključaka na vodovodnu mrežu, besplatna legalizacija bespravno izgrađenih objekata, te besplatne građevinske dozvole za objekte čija je bruto građevinska površina do 200 metara kvadratnih.

Takođe, penzionerima je omogućeno da dobiju besplatne mjesečne karte za javni prevoz dok druge kategorije stanovnika imaju određene popuste pri kupovini mjesečnih karata.

(CAPITAL.BA)

The post „SIMBIOZA“, NEZAKONITA GRADNJA, SUMNJIVE ZAMJENE ZEMLJIŠTA: Šta je obilježilo Stanivukovićev mandat first appeared on Gerila.info.