Gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković: To nisu problemi koje smo mi stvorili. To su problemi koje smo naslijedili. Kod nas uvijek ima vode. O tome pitajte one koji blokiraju rad Skupštine grada.

Gradski odbor SNSD-a Banja Luka: Umjesto da rješava probleme građana, Stanivuković igra kolo i hoda po zborovima.

Pokret Sigurna Srpska: Kad treba lagati, SNSD je apsolutni šampion. Pedeset hiljada Banjolučana je reklo šta misli o Stanivukoviću, a šta o SNSD-u.

Pokret Sigurna Srpska (Mirna Savić Banjac): Počele su pripreme za spajanje novoizgrađenog cjevovoda fi 630 mm od Centruma do Tunjica koji će riješiti pitanje vodosnabdijevanja sjevernog dijela grada. Biće to najbolji fi ikada.

Pokret Sigurna Srpska (Milada Šukalo): Naša će voda biti najljepša, najhladnija i najpitkija voda u cijeloj Republici Srpskoj i svaka će kapljica imati svečanu mašnu što je poklon Grada svim njegovim stanovnicima.

Pokret Sigurna Srpska (Nebojša Drinić): Građani koji nisu imali vodu prethodnih petnaest dana mogu da mi plate štetu koja im je nedostatkom vode pričinjena.

Predsjednik Gradskog odbora SNSD-a Goran Maričić: SNSD će svakog dana dijeliti vodu onima kojima je voda najpotrebnija. Jedna litra – jedan glas.

Pokret Sigurna Srpska (Tanja Palačković): Gradska uprava na čelu sa Draškom Stanivukovićem provodi toliko mnogo projekata da se nemamo kada baviti vodom. Kome je do vode, neka dođe do šetališta i neka vidi šta radimo za ovaj grad.

Pokret Sigurna Srpska (Bojan Kresojević): Možda vode nema, ali je zato najskuplja.

Odbornik Ujedinjene Srpske u Skupštini Grada Dejan Sejmanović: Niste vi dobri nikako.

Predsjednik „Volje naroda“ Vlado Đajić: Ne znam za vodu, ali možeš napisati da ću sutra obaviti besplatne preventivne preglede krvnih sudova vrata ispred „Vodovoda“. Poslije toga žurka u Branešcima na kojoj se neće točiti voda.

Predsjednik Skupštine Grada Ljubo Ninković: Podržaćemo svako zaduženje Grada, čak i ono koje se odnosi na vodosnabdijevanje, ali da bude usvojeno prije oktobra.

Pokret Sigurna Srpska (najava za medije): Poštovani predstavnici medija, gradonačelnik Draško Stanivuković prisustvovaće večeras postavljanju novih sijalica na Švedskoj plaži. Gradonačelnik će se ovom prilikom besplatno slikati sa bakama.

Odbornik NF-a u SG Dijana Ješić: Koliko ova vlast dobro radi, najbolje se vidi po tome što su iz Banje Luke glavom bez obzira pobjegli i električni trotineti.

Delegat PDP-a u PS BiH Branislav Borenović: Samo kada je vama bitno ima li ili nema vode, a nije vam bitno ko je i kako „namakao“ zgradu Miletu Radišiću.

Pokret Sigurna Srpska (Doboj štand): Sramni su napadi na gradonačelnika Banje Luke zbog problema sa vodom. To je isto kao da okrivite upravu „Puteva“ zbog katastrofalnog stanja puteva.

Pokret Sigurna Srpska (Miloš Stanišić): Važno je da voda nije radioaktivna čak i kada je nema.

Pokret Sigurna Srpska (Draško Stanivuković Podnovlje): Ljudi u Podnovlju se suočavaju sa pravim problemima, a vi i dalje pričate o vodi.

Gradski odbor SDS-a: Posljednja pumpa u „Vodovodu“ je nabavljena kada je Željko Raljić bio tehnički direktor.

Lider PDP-a Republike Srpske Igor Crnadak: Još 49 dana i svima će poteći voda.

Predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić: Izmjenama regulacionih planova svi će imati vodu.

Načelnik Gacka Vukota Govedarica: Ako Draško nema vode, neka dođe kod mene na gajbu.

Predsjednik SDS-a Branko Blanuša: Draško Stanivuković je najbolji gradonačelnik koji nema vode.

Goran Dakić

The post Ako nema vode, ima saopštenja first appeared on Gerila.info.

Stanivukovićevom kabinetu budžet je za 80 odsto u odnosu na prošlogodišnji povećan na vanrednoj sjednici banjalučke gradske skupštine. Ove godine gradonačelnik će da raspolaže sa 1,85 miliona maraka. Prošle godine je budžet njegovog kabineta iznosio je nešto više od milion maraka maraka.

Prije dvije godine budžet kabineta gradonačelnika iznosio je manje od 300 000 maraka. Za dvije godine Stanivuković je tražio i dobio više od pet puta veći budžet.

Banjalučka opozicija tvrdi da povećanje budžeta ima veze sa činjenicom da je Republika Srpska u izbornoj godini u kojoj će Stanivuković vjerovatno ciljati na jednu od inokosnih funkcija. Navode i da je prilikom usvajanja budžeta bilo dosta čudnih stvari, od uzajamnih pohvala gradonačelnika i skupštinske većine do neprotivljenja budžetima koje su predlagali.

“Izborna je godina pa je gradonačelnik odlučio da sebe počasti velikim budžetom kako bi mogao na taj način kupovati naklonost i glasove za izbore. Krajnji je bezobrazluk i licemjerstvo s jedne strane odreći se plate a sa druge povećati sebi budžet i novcem svih građana plaćati ličnu kampanju. Ovaj model je već viđen na republičkom nivou gdje je opozicija uvijek opravdano kritikovala povećanje budžeta predsjednika Republike Srpske koji je prošle godine iznosio 77 miliona a ove 80. Ja u tome apsolutno ne vidim nikakvu razliku“, kaže za Gerila info Dijana Ješić odbornica Narodnog Fronta.

Inače, Draško Stanivuković će, novom sistematizacijom, u 2026. godini imati 16 savjetnika. Dobiće i savjetnika za socio-ekonomske analize koji će ga savjetovati kako da nastupa u kriznim situacijama u komunikaciji sa medijima. Povećava se i tim za protokol gradonačelnika Banjaluke.

Skupština Banjaluke usvojila je juče budžet grada za ovu godinu u iznosu od 284 miliona maraka.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Copy Dodik paste Stanivuković first appeared on Gerila.info.

Predsjednici Srpske demokratske stranke (SDS) i Partije demokratskog progresa (PDP), Milan Miličević i Draško Stanivuković, iznijeli su ove optužbe nakon sastanka opozicionih političkih aktera, upozoravajući na posljedice planiranih izmjena Zakona o lokalnoj samoupravi, koje su najavljene iz vrha SNSD-a.

“Još jednom smo vidjeli da se ključne odluke donose unutar partijskog komiteta SNSD-a, a ne u institucijama vlasti. Tako je predsjednik stranke Milorad Dodik najavio set novih zakona, među kojima su izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi. Prema našim saznanjima, cilj je razvlastiti gradonačelnike i načelnike, naročito one iz opozicije, uključujući rukovodstvo Banjaluke i Bijeljine”, izjavio je Miličević.

Prema njegovim riječima, u opozicionim krugovima već se priča o raspodjeli budućih funkcija na lokalnom nivou, što dodatno potvrđuje sumnje u pokušaj preuzimanja potpune kontrole nad lokalnim vlastima.

“Namjera je da lokalne skupštine dobiju nadležnost da odlučuju o svim ključnim pitanjima koja se tiču rada lokalnih zajednica, uključujući imenovanja i smjene funkcionera. Ovo je direktno protiv Ustava i Evropske povelje o lokalnoj samoupravi, koja garantuje autonomiju opština i gradova”, upozorio je lider SDS-a.

Borba protiv “političkog puča”

Predsjednik PDP-a i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković otišao je korak dalje, nazivajući planirane izmjene “političkim atentatom”.

“Ovo je ništa drugo do politički puč, odnosno pokušaj eliminacije legalno izabranih gradonačelnika i načelnika koje je narod birao na demokratskim izborima. Ako SNSD ne odustane od ove namjere, spremni smo na radikalne mjere, pa i na ono što opozicija do sada nikada nije uradila”, izjavio je Stanivuković.

Dodao je da iza opozicionih lokalnih lidera stoji više od pola miliona glasača u Republici Srpskoj te da je planirana izmjena zakona direktan udar na volju građana.

“Nećemo sjediti skrštenih ruku. Već smo imenovali timove koji će pratiti predložene izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi, kao i analizirati stanje u javnim preduzećima. U planu nam je da iniciramo tematske sjednice Narodne skupštine RS kako bismo ukazali na ozbiljnost situacije”, dodao je lider PDP-a.

Centralizacija moći kroz zakonodavne izmjene

Opozicija tvrdi da se kroz planirane izmjene neće samo smanjiti ovlašćenja gradonačelnika i načelnika već i njihova uloga u upravljanju javnim resursima i preduzećima.

“Planiraju da obesmisle učešće gradova i opština u javnim ustanovama i akcionarskim društvima gdje su lokalne zajednice vlasnici. Umjesto da gradonačelnici i načelnici imenuju predstavnike, tu nadležnost će preuzeti lokalne skupštine, koje su pod kontrolom SNSD-a. Jasno je da se ovdje ne radi o poboljšanju sistema, već o preuzimanju kontrole nad budžetskim sredstvima”, upozorio je Miličević.

Stanivuković je dodao da je cilj vlasti da gradonačelnik bude odgovoran za sve, ali da se ništa ne pita, što je u potpunoj suprotnosti s demokratskim principima.

“Oni žele da prvi put spoje izvršnu i zakonodavnu vlast na lokalnom nivou, kako bi u potpunosti kontrolisali sistem. Mi to nećemo dozvoliti”, poručio je Stanivuković.

Opozicija traži intervenciju struke i međunarodne zajednice

Opozicioni lideri pozvali su stručnu i akademsku zajednicu da se oglasi o ovim pitanjima, jer smatraju da predložene izmjene zakona ne samo da urušavaju demokratske institucije, već i ugrožavaju osnovne principe vladavine prava.

“Pozivamo profesore ustavnog prava, pravne stručnjake i akademsku zajednicu da se izjasne o ovoj problematici. Ukoliko vlast ne odustane od ovog pravca, spremni smo na sve oblike borbe – političke, pravne, ali i proteste na ulicama”, poručio je Stanivuković.

Zaključujući stav opozicije, Miličević je naglasio da su opozicione partije spremne da razgovaraju o poboljšanju Zakona o lokalnoj samoupravi, ali samo ako su reforme usmjerene ka decentralizaciji, a ne ka centralizaciji moći u rukama jedne političke strukture.

“Ovo što oni planiraju nije reforma, već politički obračun s nepodobnim načelnicima i gradonačelnicima. Mi to nećemo prihvatiti”, zaključio je lider SDS-a.

Opozicija protiv najavljenog zakona o “stranim agentima”

Milan Miličević je na pitanje o zakonu o NVO rekao da prvo mora vidjeti prijedlog navedenog zakon.

“Ipak, ukoliko je cilj, a tako se čini, da režim uguši slobodu riječi, razmišljanja i okupljanja onda smo izrazito protiv toga”, naglasio je Miličević.

Dodaj je da apsolutno moraju postojati pravila o radu nevladinog sektora, ali da to ne smije nikako da utiče na slobodu kretanja, rada ili bilo čega drugog.

“Vidimo da režimu to smeta ali sačekaćemo da vidimo šta još kaže taj zakon”, istakao je predsjednik SDS-a.

Dejan Rakita/ GERILA

The post Centralizacija moći pod SNSD-om? Opozicija protiv izmjena Zakona o lokalnoj samoupravi first appeared on Gerila.info.

“Jesmo za besplatan prevoz i vrtiće za svu djecu, ali ne možemo uvesti nešto što je finansijski neodrživo. Ovo su bajke koje SNSD obećava bez osnova. Paradoksalno je da i oni koji su juče sjedili na sastanku ne vjeruju da se to može realizovati u ovoj godini”, izjavio je Stanivuković na današnjoj konferenciji za novinare.

S druge strane, predsjednik Republike Srpske i SNSD-a Milorad Dodik tvrdi da budžet mora biti definisan uz javnu raspravu i da način na koji Grad radi godinama – nosi ozbiljne finansijske rizike.

“Postoje značajni dugovi budžeta, a kada se dodaju dugovanja javnih preduzeća, prijeti kolaps grada”, rekao je Dodik. Istakao je i da će iz budžeta kabineta predsjednika RS biti obezbijeđeno 10 miliona KM za gradnju vrtića, a iz budžeta Vlade RS 5 miliona KM.

Borba za nadležnosti i budućnost gradske uprave

Osim budžetske neizvjesnosti, Stanivuković upozorava na pokušaje smanjenja ovlasti gradonačelnika kroz izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi. Prema novim prijedlozima, načelnike odjeljenja više ne bi predlagao gradonačelnik, već posebna komisija koju bi birala skupštinska većina.

“Praktično žele gradove u kojima ne upravlja izabrani gradonačelnik, što je kršenje ustava i volje građana. Ako ne žele mene na čelu grada, moraju pobijediti na izborima”, poručio je Stanivuković.

Gradonačenik Banjaluke je najavio podnošenje zahtjeva za ocjenu ustavnosti kod nadležnih institucija. Takođe je zakazao sastanak s načelnicima opština i gradova kako bi definisali zajednički stav prema predloženim izmjenama zakona.

Dodik je najavio velike infrastrukturne projekte, uključujući izgradnju nacionalnog pozorišta RS, multimedijalne dvorane, poboljšanje saobraćaja, te potpunu rekonstrukciju sistema vodosnabdijevanja u naredne četiri godine. Najavio je i mogućnost izgradnje nacionalnog stadiona vrijednog oko 100 miliona KM, uz učešće Grada u finansiranju od 20-30 miliona KM.

“Moramo vratiti dinamiku u grad koji je zamro iz različitih razloga. Planiramo rješavati ključna infrastrukturna pitanja uz pomoć stručnih studija i sistematskog pristupa”, rekao je Dodik, naglasivši da je krajnji cilj Banjaluku učiniti funkcionalnim, modernim i atraktivnim gradom.

Politička pat pozicija i/ili treće poluvrijeme Dodika i Stanivukovića

Dok SNSD i skupštinska većina insistiraju na budžetskim uslovima, Stanivuković odbija da popusti pod, kako kaže, političkim pritiscima. Uz paralelne pravne i političke bitke, predstojeći mjeseci mogli bi biti ključni za budućnost odnosa između gradske administracije i vlasti na nivou Republike Srpske. Hoće li Banjaluka dobiti budžet pod postojećim uslovima ili će se grad suočiti s novim krizama – ostaje da se vidi.

Dodik i Stanivuković imaju burnu istoriju međusobnih odnosa. Nakon početne “mržnje” gdje je Stanivuković, kao mlad opozicionar kidisao na svaku grešku vlasti na lokalnom i republičkom nivou, potom i doba “ljubavi” gdje se nakon prvih par mjeseci kao gradonačelnik ipak našao na istoj strani sa predsjednikom Srpske i SNSD-a, do današnje situacije gdje opet idemo u pravcu mogućeg obračuna.

Novinar Dragan maksimović za Gerilu kaže da bi građani Srpske vjerovatno bili zahvalni novinarima kada bi ih “”poštedili političkih prepucavanja koja nemaju nikakvog efekta”.

“U posljednjih nekoliko godina nismo čuli neki smisleni prijedlog unutar te gradske grupacije koji bi donio nešto dobro, jer ovaj način saradnje vlasti i opozicije u Gradu i odnos snaga kada imate gradonačalnika iz jedne a skupštinsku većinu iz druge političke struje, noćna je mora za sve. Što se i vidi na terenu. Samo je pitanje da li je ovaj animozitet stvaran ili je pokušaj da se svaka strana politički iskoristi. Jer ne zaboravimo, Draško Stanivuković, sada je prvi čovjek opozicionog PDP-a i ozbiljan pretendent na mjesto predsjednika Republike Srpske za dvije godine. Kampanja jeste počela u noći lokalnih izbora ali sada dobija ozbiljne obrise političkog revanšizma i ljudskog dilentatizma, da je svaki komentar bespredmetan. Tragedija je što to u javnosti ne stvara nikakvu reakciju već letargiju, kao da se radi o komunalnoj infrastrukturi u Južnom Sudanu”, zaključuje Maksimović u razgovoru za naš portal.

Studentski protesti u Srbiji – misle li Dodik i Stanivuković isto?

Stanivuković koji, kao i sva opozicija (osim Nebojše Vukanovića i Ljubiše Petrovića), izbjegava da se oglasi po pitanju stava u odnosu na studentske proteste u Srbiji, danas je ipak prokomentarisao Dodikovu reakciju na reakciju banjalučkih gimnazijalaca kojima je uprava škole zabranila odavanje počasti ispred škole na način da je zaključala sva vrata i fizički branila izlazak napolje na školskom odmoru.

“Republika Srpska je slobodno društvo i nedopustive su bilo kakve zabrane izražavanja mišljenja i slobode kretanja”, objavio je juče predsjednik Republike Srpske na platformi “X”.

“To je garantovano Ustavom svim građanima Srpske i kao predsjednik Republike uvijek ću biti na strani onih kojima je to pravo ugroženo. Osuđujem pokušaje da se budućim akademskim građanima onemogući pravo na iznošenje stava o svim pitanjima bitnim za naše društvo”, napisao je Dodik.

Stanivuković je danas, ali tek na pitanje novinara osudio ovaj čin uprave banjalučke Gimnazije.

“Osuđujem taj čin. Podržavam što je Milorad Dodik napisao, ali podsjećam da je SNSD postavio trenutnu direktorku na to mjesto. Pored osude, ukoliko su takve tvrdnje istinite, potrebna je i sankcija a to je posao nadležnih načelnika odjeljenja i resornog ministarstva”, izjavio je gradonačelnik.

I dok izgleda da obojica opet ulaze u politički klinč, bio on samo za javnost ili istinski, jedno ih ipak i dalje veže.

Servilnost Aleksandru Vučiću i ćutanje na opravdane zahtjeve studenata u Srbiji.

Gerila.info

The post Banjaluka u političkom klinču ili treće poluvrijeme Dodika i Stanivukovića first appeared on Gerila.info.

Mjere su uslijedile nakon što je Stanivuković oštro kritikovao prijedlog izmjena Zakona o budžetskom sistemu, kojim bi prihodi od PDV-a za gradove s više od 100.000 stanovnika, uključujući Banjaluku, bili smanjeni za sedam posto u korist nerazvijenih opština.

„Ko donosi mrak u Banjaluku?“

Stanivuković je najavio niz restriktivnih mjera usmjerenih prema republičkim institucijama.

„Gasimo javnu rasvjetu oko zgrada republičkih institucija da narod vidi ko donosi mrak u Banjaluku. Zatvorićemo parking ispred Vlade, a ulice oko nje postaće pješačke zone,“ izjavio je gradonačelnik na konferenciji za novinare.

Ove mjere, kako kaže, simbolizuju revolt protiv “osvetničke politike” vlasti RS prema najvećem gradu u Republici Srpskoj.

„Banjaluka ne može da funkcioniše bez ovih prihoda. Oduzeti novac Banjaluci znači zaustaviti njen razvoj,“ poručio je Stanivuković, dodajući da će, ukoliko se zakon ne povuče, gradska administracija prekinuti isporuku rasvjete, grijanja i vode republičkim institucijama.

Oštra reakcija iz Palate republike

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik nije ostao nijem na Stanivukovićeve poteze, nazivajući ih neodgovornim i manipulatornim. Na društvenim mrežama Dodik je optužio gradonačelnika za politikanstvo i izazivanje podjela među građanima.

„Hram Hrista Spasitelja srušile su ustaše, mi smo ga obnovili i osvijetlili, a ti ga ostavljaš u mraku,“ napisao je Dodik na Twitteru, optužujući Stanivukovića za neznanje i neodgovorno trošenje gradskih sredstava.

“A ti si nas danas počeo dijeliti odakle smo. Hoćeš li da nas izgoniš? Stidi se. Ti, dječače, ništa nikada nisi ni zaradio, niti kome dao”, naveo je Dodik na mreži X.

Бањалука је у мраку од када си ти постао градоначелник. Храм Христа Спаситеља срушиле су усташе, ми смо га изградили и освијетлили, а ти га оставио у мраку.
До сада си показивао да си лажов и манипулатор, данас да си и шовиниста.

Бањалука је увијек припадала свима, а ти си нас…

— Милорад Додик (@MiloradDodik) December 6, 2024

Dodik je također istakao kako je Banjaluka zahvaljujući višedecenijskom ulaganju vlasti postala „dragulj Republike Srpske“, dodavši da je u grad uloženo pet milijardi maraka.

„Ko gasi svjetlo drugima, zaboravlja da i sam ostaje u mraku,“ zaključio je Dodik.

Politički sukob ili borba za resurse?

Stanivuković i njegovi saradnici tvrde da prijedlog zakona nije samo finansijski udarac, već i politička odluka koja ima za cilj oslabiti opozicioni grad. „Kažu da Banjaluci ne trebaju pare, a istovremeno predsjednički budžet raste na 77 miliona maraka,“ istakao je Stanivuković.

“Ti iz SNSD koji sebe nazivaju državotvornom strankom, oni više nisu ni politička partija. To je politikanstvo. Kažu mjera će važiti tri i po godine, taman nešto kao i moj mandat. Kakva slučajnost. Je li Banjaluka eksperiment za vas, e neće biti! Kažu da Banjaluci ne trebaju pare, a budžet predsjednika 77 miliona, pa ko je tu lud?! Njemu budžet veći, a nama sve smanjili”. naveo je Stanivuković.

Najavljeni protesti, uključujući okupljanje radnika Gradske uprave ispred Palate Republike i Vlade RS, dodatno će eskalirati sukob, dok gradonačelnik planira obraćanje Narodnoj skupštini RS kako bi iznio svoje stavove.

Podijeljena javnost

Građani Banjaluke podijeljeni su u mišljenju o novonastaloj situaciji. Dok jedni podržavaju Stanivukovića u borbi protiv, kako kažu, “centralizacije moći”, drugi smatraju da njegovi potezi nanose štetu ugledu grada i svakodnevnom životu građana.

Prodajem svijeće. Cijena u inboks pic.twitter.com/uOZVVz9Hvq

— Bog i Batina (@aleksandarCBL) December 6, 2024

Ostaje da se vidi hoće li se Vlada RS povući pred gradonačelnikovim pritiscima ili će politička tenzija dodatno eskalirati. Jedno je sigurno – mrak u centru Banjaluke postao je mnogo više od simboličnog upozorenja, postavši metafora za duboko ukorijenjene podjele unutar Republike Srpske.

Dejan Rakita / GERILA

The post Banjaluka u mraku: Politički sukobi eskaliraju zbog budžetskih rezova first appeared on Gerila.info.

Predsjednik PDP-a Branislav Borenović se suočavao sa velikim unutarstranačkim problemima uoči lokalnih izbora. Ne samo da je dobar dio PDP-a bio protiv Stanivukovićeve kandidature, nego su pojedini članovi, poput Branka Dokića, Milka Grmuše i Saše Čekrlije, javno podržali Jelenu Trivić. Borenovićeva ostavka nakon izbora bila je izvjesna, ali je Stanivukovićeva pobjeda – i to nevjerovatna i uvjerljiva pobjeda – sve promijenila.

Koliko je Borenoviću značila pobjeda njegovog „pulena“ najbolje se vidjelo tokom njegovog obraćanja u izbornoj noći. I dok je Stanivuković mirno i staloženo proglasio pobjedu, Borenović je bio ushićen i prenapregnut. Već sutradan je najavio da će Dokić, Grmuša i Čekrlija biti isključeni iz stranke, ali pravo pitanje je šta će se sada desiti sa PDP-om? Podršku Stanivukoviću su na određeni način uskratili i Igor Crnadak i Mladen Ivanić i veliko je pitanje da li će Stanivuković sada zahtijevati potpunu transformaciju PDP-a ili će praviti sopstvenu stranku.

– PDP više ne postoji. Postoji samo Draško Stanivuković. Sudbina te stranke vezana je sada isključivo za njega, a u narednom periodu ostaje da se vidi hoće li on postati predsjednik stranke ili će osnovati neku novu. Osnivači su se davno povukli ili su se ućutali, a mlađi su ili nezadovoljni ili su uz Draška – rekao je za GERILU novinar Aleksandar Stojanović.

On smatra da Stanivukoviću nije pametno da preuzima PDP, jer bi pred njim bio ogroman posao konsolidovanja stranke. Teško će, smatra Stojanović, biti privući ljude u nešto što je istrošeno.

– Stanivuković se sada pozicionirao kao novi lider opozicije, ali ne one u formalnom smislu (SDS, PDP, Vukanović). On se pokazao kao jedini sposoban da okuplja i sabira ljude bez obzira na to gdje su ranije bili i mislim da bi u novu stranku privukao dosta ljudi i iz opozicionih stranaka, ali i vladajućih – istakao je Stojanović.

Politički analitičar Velizar Antić kaže da je PDP ostvario dobar rezultat u Banjaluci. Međutim, pored ovog grada i još svega nekoliko lokalnih samouprava, ova stranka je izgubila veliki broj glasača.

– Vidi se da im je Jelena Trivić sa Narodnim frontom nanela veliki udarac u mnogim gradovima i opštinama. Mislim da će u stranci doći do velikih turbulencija i da će Draško Stanivuković u potpunosti preuzeti rukovođenje ovom strankom. Takođe, očekujem njihov pojačan rad na terenu po Republici Srpskoj, jer oni praktično i ne postoje u većini lokalnih samouprava – istakao je Antić.

Stanvuković je u Banjoj Luci uknjižio 50.000, a PDP svega 20.000 glasova. Prvi čovjek stranka Branislav Borenović dobio je duplo manje glasova nego Stanivukovićev najbliži i najvažniji saradnik Nebojša Drinić. Gotovo svi odbornici koje će PDP imati u Skupštini Grada Banja Luka pripadaju Stanivukoviću, a ne PDP-u. Oni su njegova, a ne Borenovićeva vojska.

U novembru bi trebali biti održani i unutarstranački izbori u PDP-u. Na posljednjem zasjedanju Glavnog odbora stranke usvojen je zaključak u kojem stoji da se Stanivuković neće kandidovati za predsjednika stranke. Lider „ReStarta“ Stefan Blagić kaže da je i to sada pod znakom pitanja.

– PDP je stranka koja posoji u četiri-pet opština. Treba da vidimo kako će se riješiti unutarstranački izbori u novembru. Stanivuković je sada favorit za predsjednika, jer je dobio izbore u Banjoj Luci, dok je Igor Crnadak sada u podređenijem položaju – smatra Blagić.

Goran Dakić/GERILA

The post Nakon izbora u Banjoj Luci: Kraj PDP-a ili novi početak? first appeared on Gerila.info.

Svi izborni ciklusi nakon pomenutog predstavljali su neuspjele pokušaje Banjalučana da vide leđa SNSD-ovim funkcionerima u gradu na Vrbasu, koji je prije nešto više od 10 godina izgubio podršku kakvu je imao početkom dvijehiljaditih. Međutim, zahvaljujući političkoj korupciji stranka Milorada Dodika održala se na vlasti u najvećem gradu Srpske sve do 2020. godine i pobjede PDP-ovog Draška Stanivukovića, koji je sa preko 8.600 glasova razlike pobijedio u trci za prvog čovjeka grada, iako je sa druge strane bio jedan od najkvalitetnijih SNSD-ovih kadrova, i tada još uvijek aktuelni gradonačelnik, Igor Radojičić.

Prednosti i mane

Nakon „furioznog“ starta, osnivanja tima za reviziju „koji će istraživati SNSD-ov kriminal“, najave da se više neće pogodovati „dvorskim firmama“, Stanivuković je nakon nešto više od godinu dana ipak „povukao ručnu“. Da li je to bila neminovnost jer nije kontrolisao skupštinsku većinu, a ona je neophodna za nesmetan razvoj grada, ili su tačne priče o „simbiozi“ sa predsjednikom Srpske, Miloradom Dodikom, pokazaće vrijeme. Ono što je sigurno, dio Stanivukovićevih glasača iz 2020. godine neće mu ponovo ukazati povjerenje, zbog čega se otvara pitanje da li će i na ovogodišnjim izborima za većinu Banjalučana biti primaran glas protiv, umjesto da glasaju za nekog od ponuđenih kandidata, a ima ih četiri.

U izbornu trku ušao je SNSD-ov Nikola Šobot kojem se uglavnom ne osporava ništa na ličnom nivou, ali partija čiji je predstavnik predstavlja nepremostivu branu velikom dijelu glasačkog tijela u gradu na Vrbasu. Drugi kandidat je sam Stanivuković, koga je podržao samo dio PDP-a, među kojima je i lider stranke Branislav Borenović. Uz dio sačuvanih glasova sa prethodnih izbora birača koji su zadovoljni njegovim radom, Stanivuković najviše računa na bazu glasača koju je napravio kroz zapošljavanja i druge usluge koje je činio određenom broju prostalica u prethodne četiri godine, a na ruku mu ide i to što je većina koalicionih partnera SNSD-a, prelomila na njegovu stranu te, iako ne javno, na terenu će ipak raditi u korist aktuelnog gradionačelnika.

Treći kandidat je Jelena Trivić, koja je dobila podršku „čiste“ opozicije, koja cijeni njenu dosljednost u borbi protiv aktuelne vlasti a pretpostavlja se da će glas dobiti i od dobrog dijela „vječitih kontraša“, kojima je primaran cilj poraz SNSD-a, a otkazali su povjerenje Stanivukoviću. Ono što joj ne ide na ruku jeste nedostatak bilo kakvih „poluga moći“ koje će koristiti i Stanivuković i SNSD, ali i to što će dio glasova „protiv“ otići četvrtom kandidatu, Davoru Dragičeviću. Oni koji glasaju za oca ubijenog Davida Dragičevića, dijeliće se na istinske pristalice njegove šestogodišnje borbe te dio onih koji su primarno protiv SNSD-a, ali Stanivukoviću pripisuju „simbiozu“ a Trivićevoj nekritičnost prema predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, za koga smatraju da vlada na istom principu kao i Dodik.

Dragičević nema nikakve šanse za pobjedu a upitno je i da li njegova kandidatura može mnogo da doprinese i samoj listi na kojoj se nalazi dio njegovih saradnika. Imajući u vidu da se za ovaj potez nije odlučio na prethodnim izbornim ciklusima, sadašnje pojavljivanje na glasačkom listiću svakako djeluje i previše zakašnjelo.

Za ili protiv

Politička analitičarka Tanja Topić kaže za Gerilu da je vrlo teško procijeniti kako će izgledati izborni epilog u gradu na Vrbasu, s obzirom na to da nemamo relevantna istraživanja po kojima možemo znati u kojem procentu će Banjalučani 6. oktobra izaći na birališta.

„Još uvijek je dosta maglovito ocijeniti izlaznost na izbore a tu se krije odgovor na pitanje kome će se glasovi protiv sliti. Definitivno ćemo imati najviše glasova protiv ali svih kandidata, što govori da će mnogi ostati 6. oktobra kod kuće. Ključno je da li će se desiti koji incident u smislu da  glasačku odluku dio glasača donese u minut do 12“, ističe naša sagovornica.

Ona dodaje da je ključno da li su građani dosegli taj nivo svijesti da kazne političare koji im prijete.

„Da li će kazniti one koji prijete uskraćivanjem zdravstvene njege, da li su zaboravili prijetnje zavrtanjem radijatora, da li ih je iznervirao ignorantski odnos lokalnih vlasti prema Ćiriličnom parku, da li razumiju doktora koji poziva na pristojno ponašanje na političkoj sceni dok je u društvu političke raje koja političke protivnike obasipa najprimitivnijim uvredama, da li svi doktori bespogovorno slušaju partijske šefove čak i kad im se ovi najgrublje petljaju u posao, da li će članovi partija ali i koalicionih partija ponovno izdati. Bezbroj pitanja a suštinski odgovor se može sažeti u okvir – da li smo uspjeli pobijediti sebe, dakle ličnu potkupljivost, a političari svesti političku korupciju na podnošljivu mjeru. Uz časne izuzetke“, kaže Topićeva.

Politikolog Nebojša Tojagić kaže za naš portal da su prošli izbori za gradonačelnila Banjaluke bili izbori protiv Igora Radojičića, ali da ove godine to nije slučaj.

„Taj izraz nezadovoljstva stanjem u društvu pa i gradu, a u vidu glasanja protiv njega, teško će se ikada ponoviti. Već ovi izbori su izbori za nekog, a ne protiv. Vidljiva su dva podijeljena pola – crveni i plavi koji se isključuju i u kojima se brane stavovi čak i kad je evidentno da su u pitanju pogrešne odluke ili mišljenja. Ovi izbori su zanimljivi zbog naknadne dileme „za ili protiv“ kada bude još značajnije i kada se krene u matematiku oko formiranja skupštinske većine gdje će svaki odbornik imati veliko značenje“, kaže Tojagić.

Otuda će, dodaje on, biti zanimljivo kakvi će biti stavovi Jelene Trivić, Nebojše Vukanovića i Igora Radojičića kada se bude formirala skupštinska većina.

„Tada će njihovih pet ili šest, možda i sedam odbornika biti prevaga između PDP-a i koalacije oko SNSD-a. Neko će nekom morati stisnuti ruku a taj trenutak više nije daleko“, zaključio je Tojagić.

Politikolog Velizar Antić kaže da će i ovoga puta veliki broj birača kao prvu opciju imati glasanje protiv određenih kandidata pa tek onda doći do svog izbora.

„Mislim da će i na ovim izborima za gradonačelnika Banjaluke birači u velikom procentu do konačnog izbora dolaziti sistemom eliminacije. Prvo će eliminisati one kandidate koji su najdalje od njihovog idealnog izbora i tako doći do izbora koji zadovoljava njihove želje. U trci su ovog puta tri jaka kandidata, Trivić, Stanivuković i Šobot, ali i jedan kandidat koji nema skoro nikakve šanse da pobijedi, ali bi mogao da bude tas na vagi. To je kandidatura Davora Dragičevića, koji sasvim sigurno ima određeni broj pristalica koji će za njega glasati. Ne verujem da on ima ozbiljne šanse da osvoji gradonačelničku poziciju ali može svojim glasovima da nanese štetu prije svega Jeleni Trivić, ali i Drašku Stanivukoviću. Verujem da glasači Davora Dragičevića ni u kom slučaju ne bi glasali za kandidata SNSD-a“, ističe naš sagovornik.

On dalje navodi da će Šobot dobiti glasove stranačke mašinerije SNSD-a koja je najorganizovanija partija i ima najjaču bazu glasača u ovom gradu.

„Međutim, ta baza bez podrške i ostalih koalicionih partija iz vlasti na entitetskom nivou ne može donijeti sigurnu pobjedu. Draško Stanivuković sasvim sigurno neće imati ni približno isti broj glasova koje je dobio na prošlim izborima jer je iznevjerio povjerenje velikog dijela tih birača previše se približavajući vlastima i pravljenjem određenih grešaka u rukovođenju gradom. Jelena Trivić može da računa na većinsku podršku opoziciono orijentisanih birača u gradu, sa tom ogradom da će određeni procenat opozicionih birača i dalje glasati za Stanivukovića. Sve u svemu, ne bi bilo iznenađenje da bilo ko od tri jaka kandidata pobijedi u trci za gradonačelnika. Mislim da će veliku ulogu imati glasači malih koalicionih vladajućih partija kao što su SP, SPS, DNS, DEMOS, US, NPS. Ove partije imaju podršku između 20-25 odsto birača i njihovo opredijeljenje bi moglo da odluči ko će biti gradonačelnik“, zaključio je Antić u razgovoru za Gerilu.

Decenija odbacivanja SNSD-a

Grad na Vrbasu među prvima je “prigrlio” partiju Milorada Dodika, koja je krajem devedesetih bila oštar protivnik neprikosnovenom SDS-u, ali ju je isto tako, prije drugih i odbacio, još 2012, kada je Slobodan Gavranović, kandidat SNSD-a, osvojio mandat sa tek nešto više od 34.000 glasova. Banjaluka, inače, ima oko 180 hiljada glasača, a na pomenute izbore izašlo je njih preko 93.000.

Nakon decenijske vladavine SNSD-ovog Dragoljuba Davidovića pomenuta partija rapidno je gubila na popularnosti u najvećem gradu Srpske, a višemjesečni protesti izazvani uništavanjem parka zarad izgradnje stambenog kompleksa koji je finansirao Dodikov kum, Mile Radišić, sa firmom koja je brojala tek dvoje zaposlenih, njihov rejting su “zakucali” daleko ispod potrebnih 50 odsto plus jedan glas.

Tada na scenu stupa Nenad Stevandić, u to vrijeme visoki funkcioner SDS-a, danas lider Ujedinjene Srpske, prvi čovjek Narodne skupštine RS te devet godina vjeran partner Milorada Dodika. Iako su druge opozicione partije već nominovale Dragana Čavića, tadašnjeg lidera NDP-a, partije koja je tada bila najradikalniji politički protivnik vladajuće koalicije, Stevandić je izlobirao da kandidat bude i on.

Dva opoziciona kandidata prikupila su preko 47.000 glasova nezadovoljnih Banjalučana, ali je Stevandićev potez omogućio SNSD-u da produži poljuljanu vladavinu. Dok su motivi Stevandića za razbijanje opozicionog jedinstva postali jasni nekoliko godina kasnije, ostalo je nepoznato zašto ga je u tom naumu podržao i tadašnji lider SDS-a, Mladen Bosić, bez koga ova kandidatura ne bi bila moguća, iako je znao da dva kandidata vode ka porazu na izborima. Te 2012. godine SNSD je izgubio izbore kada se u računicu stave svi gradovi i opštine u Srpskoj, a pobjeda u Banjaluci napravila je privid da su iz izborne trke izašli kao pobjednici.

Četiri godine kasnije gradonačelničku funkciju osvaja SNSD-ov Igor Radojičić, pobijedivši u direktnom duelu Dragana Čavića. Opozicioni odbornici koji su se u pomenutom sazivu priklonili vlasti redali su se kao na traci – Predrag Vulin, Ljubo Ninković, Dragan Talić, Vladimir Mirošljević, Zoran Talić, Tatjana Čičić- Odžaković i drugi. Vulin i Zoran Talić u momentu napuštanja SDS, odnosno PDP, bili su predsjednici banjalučkih odbora te nosioci stranačkih listi na izborima 2016. godine.

I sam Dragan Čavić i njegov NDP 2018. postaje dio koalicije okupljene oko SNSD-a.

Da SNSD nema podršku u Banjaluci, pokazivali su i opšti izbori. Vukota Govedarica je kao kandidat opozicije za predsjednika RS u gradu na Vrbasu osvojio  2018. godine preko 8.500 glasova više od SNSD-ove Željke Cvijanović a četiri godine kasnije, kandidatkinja opozicije, Jelena Trivić, „oduvala“ je i samog Dodika u Banjaluci, sa preko 11.000 glasova razlike.

Inače, Gerila je ranije pisala i o političkoj situaciji u Gradišci, Bijeljini, Trebinju, Zvorniku, Prijedoru, Srebrenici, Kozarskoj Dubici i Palama, a slijede pregledi i u drugim opštinama pred lokalne izbore u oktobru. Takođe, analizirali smo i opštine u kojima SNSD izbornu bitku bije sa koalicionim partnerima.

Lokalni izbori u BiH zakazani su za 6. oktobar.

Gerila.info

The post Da li će Banjalučani i na ovim izborima primarno glasati protiv? first appeared on Gerila.info.

Nove gradonačelnike i načelnike opština, kao i sazive gradskih i opštinskih skupština/vijeća biraće nešto više od 3,4 miliona građana BiH, odnosno za 3200 zastupničkih mjesta kao i za 142 načelničkih i gradonačelničkih pozicija konkuriše više od 26 hiljada kandidata.

Prvi je sa kampanjom, već tradiocionalno, startovao Milorad Dodik i njegov SNSD, koji je u ranu zoru prvog dana kampanje Nikolu Šobota promovisao kao “nešto najbolje” što Banja Luka ima na političkoj sceni, iako, realno, Šobot na toj sceni postoji tek posljednjih par mjeseci.

“Pobjeda se ovdje zove Nikola Šobot, a u svim drugim opštinama i gradovima naši kandidati su, naravno, divni ljudi, muškarci, žene na našim listama, od Banjaluke pa sve do sve jednog grada i opštine od 63 gdje izlazimo i tri opštine gdje pretendujemo da pobijedimo u Federaciji BiH, a izlazimo u devet opština u FBIH. Želimo fer i korektnu kampanju. Naš kandidat Šobot ovde je jedan od najboljih izabranih među nama. On je najbolja ponuda koju je Banja Luka možda imala u novoj političkoj istoriji”, rekao je Dodik.

Nikola Šobot, kandidat za gradonačelnika Banjaluke ispred SNSD-a, rekao je da očekuje pobjedu kao i da će on i njegova stranka građanima ponuditi rad, struku i obrazovanje, odnosno jednu bolju Banjaluku.

“Idemo prema pobjedi, a idemo upravo kroz krucijalne projekte, nove projekte, koji će Banjaluku da vrate na put razvoja, da se prestanemo baviti dnevnim populizmom, nego onim što su realne potrebe Banjaluke. Ja očekujem da ćemo mi imati fer i korektnu kampanju. Naravno, kampanje su nešto gdje možemo očekivati sve. Na sve smo i spremni, ali ćemo se truditi da pokažemo ovaj grad u najboljem svjetlu”, dodao je Šobot.

Milan Miličević, lider SDS-a, sa početkom kampanje je podsjetio na teško stanje u ovoj stranci uslijed američkih sankcija a koje su dosta otežale organizaciju ove stranke za predizbornu kampanju.

“Mi vodimo kampanju i počinjemo kampanju u vrlo specifičnim uslovima kada smo pod sankcijama kao Srpska demokratska stranka. Dakle, bez redovnog toka finansijskih sredstava kako je to predviđeno, što znači da se finansiramo iz sopstvenih sredstava, dakle, naši kandidati s sopstvenim sredstvima idu u kampanju i mislimo da je u ovakvim okolnostima to i neka vrsta prednosti i neka vrsta poruke. Naš je cilj potpuno jasan i on govori sljedeće, ne samo da ćemo mi odbraniti naših 15 opština gdje imamo izuzetne ličnosti i jako dobre načelnike, već je naš cilj u stvari mnogo veći, ali je realan. Naš cilj je realan, da imamo bolji rezultat nego što smo ga imali u vrlo otežanim uslovima, a to znači da planiramo da imamo više od 100.000 glasova, više odbornika nego što smo imali na prethodnim lokalnim izborima i naravno više načelnika. Mislim da je realno očekivati da to bude najmanje 20, ali to govorim zaista na osnovu realnog stanja na terenu”, ističe predsjednik SDS-a.

Kada govori o stanju u Banjaluci, u kojoj SDS nema svog kandidata za gradonačelnika i gdje se podrška GO SDS lomila između Draška Stanivukovića i Jelene Trivić, a na kraju Trivićka dobila podršku, Miličević kaže da je u pitanju prava odluka koju predsjedništvo stranke i stranački organi apsolutno poštuju

“Što se tiče Banjaluke, Gradski odbor je svoju listu, svoje kandidate, usaglasio na vrijeme. S druge strane, ovo je odlična prilika da jedna potpuno drugačija struktura Gradskog odbora i lista Gradske organizacije Srpske demokratske stranke Banjaluka na čelu sa gospodinom Željkom Raljićem, kombinacija vrlo iskusnih ljudi, stvaralaca SDS-a i jedne nove generacije, napravi jedan novi imidž stranke u Banjaluci. Dakle, jako nam je to važno i mislimo da je to pravi način da najveći grad Srpske ima ljude i kandidate koji su se iznjedrili iz ovog grada bez bilo kakvih uticaja sa strane, pritisaka, sugestija i tako dalje. Naša kampanja treba da bude jedna pozitivna kampanja, ne na bilo kakvoj retorici koja vrijeđa bilo koga”, dodao je Miličević.

PDP je svoju kampanju započeo na Trgu Krajine, za koji je lider stranke Branislav Borenović istakao da je to simbolično mjesto koje je prije četiri godine, upravo zahvaljujući Drašku Stanivukoviću, aktuelnom gradonačelniku a ujedno i ponovnom kandidatu, “oslobođeno” i dostupno za sve ljude sa različitim idejama i stavovima.

“Na jedan zaista veličanstven način smo otvorili kampanju u našoj Banjaluci. Kampanju u koju će gledati cijela Republika Srpska, a velikim brojem banjalučana na slobodnom trgu koji smo oslobodili prije četiri godine. U kampanju idemo snagom djela, kojih je toliko mnogo i koje građani vide svaki dan svojim očima. Od onih besplatnih užbenika, besplatne legalizacije, besplatnog javnog prevoza, pa preko mnogo parkova, pa do šetališta pored Vrbasa, do vidikovca na Banj brdu, kao i centralno spomen obilježje palim borcima VRS. Što pokazuje da se zaista sa riječi prešlo na djela i da je naš Draško Stanivuković u nemoguće teškim uslovima, uz opstrukciju skupštinske većine, napravio nevjerovatno velike stvari, koje građani svakim danom sve više i više pozdravljaju”, rekao je Borenović.

Draško Stanivuković je ostao dosljedan inovacijama i eksperimentisanju u političkoj kampanji pa je tako na Trgu Krajine podigao zastavu (?!) posvećenu svojoj kampanji a ujedno promovisao i slogan koji se sastoji od jedne riječi – “Djela” sa tačkom na kraju.

“Danas smo počeli zvanično našu kampanju, naravno na Trgu Krajine. Vi se sjećate da prije nego smo pobijedili u Banjaluci, da je ovo bio trg na kojom je vladala represija, policija, na kojem nismo mogli biti slobodni, kao i da za ove četiri godine na ovom Trgu Krajine svi mogu da budu. Oni koji misle na ovaj način, oni koji misle na neki drugi način. Došli smo da otvorimo našu kampanju i vidjeli ste da smo je simbolično započeli podizanjem zastave na kojoj se vijori naš slogan Djela – tačka. Zašto djela tačka? Poslije djela nema ništa, djela su više od riječi. Da, mi jesmo simbolično podigli ovu zastavu, ali mi smo u Banjaluci podigli standard, podigli smo kvalitet života i podigli smo ovaj grad”, uvjeren je u dobar rezultat Stanivuković.

Sa druge strane, očekivano, Jelena Trivić je svoju kampanju započela kod teniskih terena na kojima je prije godinu i po dana održan Srpska Open i to prozivkom Milorada Dodika, a posebno aktuelnog gradonačelnika Stanivukovića, njenog nekadašnjeg partijskog kolege, zbog, kako je istakla, simbioze i pogodovanja tejkunskim lobijima u Banjaluci. Prema njenim riječima, upravo je Srpska Open dokaz simbioznog djelovanja ovog dvojca, iako je Stanivuković pobjedu na prošlim lokalnim izborima i dobio najavom obračuna sa Dodikovim režimom i silnim korupcionaškim aferama koje prate Dodika i SNSD.

“Na ovom mjestu smo se našli zato što je ovo simbol narodne pljačke, simbol otimačine od naroda gdje je 70 miliona javnog novca bačeno u jednu rupu i to je simbol i simbioze aktuelnog rgadonačelnika Stanivukovića sa Miloradom Dodikom. Tu je preko puta i ta parcela od skoro tri dunuma zemlje koju su firmi Korićanac, bliskoj porodici Dodik, dali za samo 200 hiljada maraka, a ona vrijedi 10 miliona. Dakle, ovo je vrlo simbolično mjesto da mi, čije je prvo obećanje rat protiv tajkuna, otvorimo kampanju na ovom mjestu. U Gradskoj upravi je zaposleno samo u mandatu Draška Stanivukovića preko 300 ljudi, to je 90 miliona godišnje samo na njihove plate. Čak 130 ljudi je zaposleno samo u njegovom mandatu u Vodovodu, pet miliona je dao na koncerte, 15 miliona je dao na betoniranje već postojećih parkova kao i izgradnju nefunkcionalne i zbunjujuće kružne raskrsnice. U gradskoj kasi ima novca i biće novca za građane, ali onda neće biti interesa ni Kaje, ni tajkuna, ni njihovih sluga koji trenutno vrše vlast u gradu Banjaluka, a to su zajedno gradonačelnik i skupštinska većina”, rekla je Trivić medijima i okupljenim građanima.

Poseban segment njenog političkog programa u trci za gradonačelničku poziciju jeste borba protiv tajkuna a koje je Trivić jasno targetirala.

“Što se tiče rata protiv tajkuna, biće im zabranjen ulazak u gradsku upravu, a ako imaju neki podnesak da prilože u gradsku upravu imaju sporedna vrata, kao i svi drugi građani imaju sobu 16 tamo da uđu, a ne da ih dočekuje crveni tepih i da piju šampanjac u gradskoj upravi i imenuju načelnike odjeljenja kako oni hoće. Prečešljaćemo sve ugovore firmi u njihovom vlasništvu koje su zaključile sa gradom i izbaciti taj kriminal iz gradske uprave. Drugo je da bi smo zaustavili betonizaciju grada mora se usvojiti urbanistički plan i tu nema kompromisa oko urbanističkog plana. Usvojićemo neradnu nedelju u onim oblastima u kojima je to moguće. Rekli smo i uradićemo to da će grad finansirati izgradnju stanova gdje cijena kvadrata neće prelaziti 2000 maraka po kvadratu. Dakle, grad bi bio investitor. I ovo je mjera koje se najviše boje gradski tajkuni jer onda razne Kaje, Jarići i ostali neće moći prodavati svoje stanove koje oni prave po 4-4,5 hiljade maraka po kvadratu”, dodala je Jelena Trivić.

Predizborna kampanja će trajati tačno mjesec dana a izmjenama izbornog zakona koje je u martu nametnuo visoki predstavnik Kristijan Šmit, a kojeg vlasti u RS ne priznaju, predizborne promocije prije 6. septembra bile su zabranjene i podložne sankcijama. Prema dosadašnjim informacijama izrečeno je oko 300.000 KM kazni od kojih je samo SNSD-ovih 100 hiljada KM, prema ličnom priznanju Milorada Dodika.

U Transparency Internationalu BiH izračunali su kako je samo u posljednja dva mjeseca iz budžeta na raznim nivoima potrošeno 569 miliona konvertibilnih maraka na završene i započete radove u posljednja dva mjeseca.

Primjetan je i iznenadni porast zapošljavanja u javnom sektoru, masovna podjela poklona kao i jednokratna dodjela novčane pomoći.

Koalicija „Pod lupom“ koja sprovodi misiju građanskog, nestranačkog posmatranja Lokalnih izbora u BiH predstavila je Prvi preliminarni izvještaj dugoročnog posmatranja Lokalnih izbora 2024. godine.

U periodu od 22.7. do 1.9.2024. zabilježili su ukupno 710 izbornih nepravilnosti. Najveći broj nepravilnosti se odnosi na zloupotrebu javnih sredstava i resursa (223 slučaja) i nepravilnosti pri formiranju biračkih odbora (210 slučajeva). Ostale nepravilnosti se odnose na: preuranjenu izbornu kampanju (93 slučaja), propuste u radu lokalnih izbornih komisija (67 slučajeva), nepravilnosti u radu medija (39 slučajeva), pritiske na birače (24 slučaja) i različite druge oblike izbornih nepravilnosti (54 slučaja). Do sada je identifikovano da 30 političkih subjekta krši izborna pravila, a najveći broj nepravilnosti se odnosi na političke subjekte: SNSD (71), SDA (46), HDZ BiH (36), SDS (35) i SDP (29).

Takođe, iz Koalicije „Pod lupom“ naglašavaju da Centralni birački spisak (CBS) još uvijek nije dostupan javnosti. Prema posljednjim izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, javnost ostvaruje pravo uvida u izvode iz CBS-a putem internet-stranice CIK-a, što do danas nije urađeno. Koalicija „Pod lupom“ je stava da se radi o kršenju zakona i da još uvijek nije moguće raditi analize da se ispita postoje li manipulacije biračkim spiskovima i u kojoj mjeri.

Na osnovu svih ovih nalaza, Koalicija „Pod lupom“ je podnijela 193 prijave CIK-u koje se odnose na preuranjenu izbornu kampanju, zloupotrebu javnih sredstava i resursa i nepravilnosti u formiranju biračkih odbora. CIK je na osnovu prijava Koalicije „Pod lupom“ do sada izrekao 43 sankcije, i to 55.300 KM novčanih kazni, te je 29 osoba uklonjeno do sada sa liste kandidata za nestranačke predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora.

Velizar Antić, politički analitičar, za Gerilu upozorava da bi predstojeća predizborna kampanja mogla biti prljava, kao, uostalom, i sve dosadašnje.

“Mislim da nas očekuje prosečna kampanja, ništa manje ni više prljava nego prethodne. Čak mislim da je u dosadašnjem toku, bila dosta mirnija i sa manje prljavih i niskih udaraca nego prethodne kampanje. To je i razumljivo jer se radi o lokalnim izborima i ulog nije tako veliki kao kada se radi o Opštim izborima. Što se tiče integriteta izbora, sa poslednjim izmenama Izbornog zakona koje je nametnuo Šmit a po kojim idemo na ove izbore, mislim da će za nijansu biti regularniji izbori. Međutim, ni ovog puta ne očekujem potpuno regularne izbore na kojima neće biti manipulacije sa glasačkim listićima. Možda je prostor za manipulaciju sužen i moguće da će biti regularnije brojanje glasova, ali i dalje postoji prostor za zloupotrebu i manipulacije naročito u toku brojanje glasova i nakon zatvaranja biračkih mesta”, ističe Antić.

Gerila.info

The post Šta nam to obećavaju kandidati u kampanji za Lokalne izbore: Borba protiv tajkuna, sabornost, nezavisnost, pregalaštvo, rad i red… first appeared on Gerila.info.

Protesti, neisplaćivanje obaveza prema socijalnim kategorijama, upitna sudbina javnog prevoza, dojava o bombi u Gradskoj upravi, bezbrojne pres konferencije, krivične prijave, četvrto prekidanje sjednice o rebalansu budžeta u Skupštini grada, i sve ovo samo u mjesecu januaru.

Aleksandar Petković godinama je važio kao prepoznatljiv opozicioni političar, posebno kao odbornik u Skupštini grada Banja Luka i član SDS-a od svoje 18-te godine. Prije tačno godinu dana Petković se javno oprostio od SDS-a, prethodno kritikujući stanje u gradskom odboru ove stranke u nekoliko navrata, a potom nastavio djelovati kao nezavisni odbornik i zajedno sa Sašom Lazićem činio je možda i jedinu pravu opozicionu struju unutar Skupštine grada. Ipak, u novembru prošle godine, na iznenađenje mnogih, prešao je u DNS Nenada Nešića.

Zašto DNS, to je pitanje koje i danas glasači koji naginju opozicionim strujama, ali ne samo i oni, postavljaju?

Sve sam razloge iznio kada sam izašao iz toga. Poslije 30 godina nečega, pokazalo se tu emocija, u stranci u kojoj sam ja bio i u kojoj je moj otac osnivač. I u kojoj sam se ja učlanio sa 18 godina 1992. godine. I sagledavajući tu celokupnu situaciju neću govoriti ništa loše. Rekao sam zbog čega, šta, kako. Ja sam imao želju. Ne zato što mrzim bilo kakvu vlast, već zato što mi je želja bila pobjeda. Međutim, vidio sam neke stvari, neki ljudi nisu bili iz te priče i na kraju sam izašao iz toga. Nakon toga, sedam, osam mjeseci stalnih pritisaka. Da negdje uđem, da ovako, da onako.

U pokušaju da nađem neki modus, moja uloga je bila da budem u jednoj, da napadam drugu opciju. Tu istu od tih. Ili u toj drugoj da napadam ovu. A u trećoj opciji da napadam sve. Suština svega je, što sam i napominjao, kritika je odlična. Ali niko nema programa. Niko ne iznosi šta je to poslije preuzimanja vlasti. Naravno, u suštini, nebitno je ko je opozicija, vlast. Morate biti spremni da, kada preuzmete vlast, da to implementirate. A tu trebaju ljudi već koji će biti. Međutim, sagledavajući sa mnogo iskustva, gledajući da je to bila, neću reći samo ta neka borba za vlast, već ad hoc politika, koja nije imala onu ključno ulogu, a to je da se narodu ponude ljudi koji će vršiti određene funkcije ministara, i da se sa tim izađe.

Ne želeći da imam ulogu da napadam jedne ili druge i da mi to bude jedina uloga, novinari su samo to prenosili, nisu prenosili one stvari koje sam ja direktno govorio šta bi trebalo uraditi. Ja tu prosto ulogu nisam tio da preuzimam, niti da napadam jedne, druge, treće, samo se to prenosilo. Čak i kada nisam spominjao imena ljudi, kada sam nešto kritikovao, naslovi su bili da imenom i prezimenom nekog kritikujem.

Poslije toga, DNS. DNS je politička organizacija, koja je u suštini moga opredjeljenja u smislu stranke desnog centra. Imam dobre prijateljske odnose sa predsjednikom gradskog odbora, Dejanom Lolićem. Na kraju krajeva, našao sam sebi neko mirno mjesto u kome neću imati obavezu da to budu neki napadi, već pokušaji rješenja. U jednom trenutku sam razmišljao i da napustim skroz političku scenu i da više ne učestvujem u njoj. Ali, s druge strane, ja ovdje živim.

Mučno je biti u Skupštini, svi misle da je to lagodno. Devet sati, pa natezanja, pa ovako, pa onako, vi ne možete da stalno budete koncentrisani. I vi možete u jednom trenutku samo da naslonite glavu i kada bi se prikazao taj snimak i da se vidi, vidjelo bi se da je to bio trenutak u kome se sama slika izvadi i izvuče i onda poslije toga pljušte razne optužbe. Ali to je vrsta manipulacije koju shvatam.

Gledajući unazad šta se desilo i u prethodnom periodu, mi moramo znati da smo mi u javnosti i da to shvatimo da je to tako, ali smo imali u prethodnom periodu i dva slučaja u kome je došlo do dva samoubistva. Upravo zbog nekih gluposti koje su izlazili u javnost i niko nije amnestiran zbog toga. I politika i ova drama ovdje što se dešava i ove bombe što se sada u gradskoj upravi spominju i što je bilo na Skupštini, to je jedna ružna poruka da sutra djeca koja gledaju ne znam šta da uopšte pomisle. To su neke stvari koje su dramatične. Znači, situacija u samoj Skupštini je prikazana toliko dramatično. Međutim, kada se završi Skupština nije to toliko dramatično koliko se prenosi na narod, koji je ušao u mržnju, gledajući sa navijačke strane prema jednima, drugima i trećima i ta mržnja će ostaviti velike posljedice po građane koji ne mogu tu situaciju da razluče. Ja ne vidim te svađe, te galame, tog cirkusa koji se dešava u samoj Skupštini kada se ugase kamere.

Mi u suštini moramo pokušamo da izađemo, da smirimo tu situaciju, da vidimo da imamo različite stavove, političke pa čak i kritičke i svake vrste, ali ovakav način i vokabular i pokušaj raznih diskreditacija, ja sad samo mogu reći, istina nije ni na jednoj strani skroz. Ja ne posmatram svijet s jedne strane crnim, s druge strane bijelim. Ja to tako shvatam. Da li to može da shvati javnost? Naravno, politika je manipulacija. S jedne strane su određene grupacije nezadovoljne, s druge strane imate vlast koja ima svoju grupaciju ljudi, tako da su to neke stvari koje su toliko postale mučne u ovom našem društvu da ostavljaju ogromne posledice. Kakvu mi ovdje poruku šaljemo svi zajedno, nebitno koja opcija? Da li mi šaljemo signal ljudima da odavde idu ili da ostanu da žive? Trebamo naći neki način, bez obzira što je politika postala toliko prljava, ali mora postojati neki kodeks, mora postojati neki ljudski moralni kodeks kojeg u velikoj mjeri svi gaze.

Nakon odlaska iz SDS-a bilo je spekulacija da ste bliski s opcijom Draška Stanivukovića, dok su vas s druge strane povezivali i sa Narodnim frontom Jelene Trivić. Da li je bilo pregovora s tim stranama, i ako jeste zašto se niste opredijelili za neku od tih strana?

Niko ne vidi put kojim je neki čovjek prošao, ne znate kakvim sam putem prošao i kakve sam cipele nosio. Meni je to postalo mučno, odmah poslije toga da su se počeli Jelena i Draško svađati, a bili su toliko bliski. Ali međutim, to se proširilo. To se proširilo i na gospodina Vukanovića, koga ja neću uopšte da komentarišem u nekom negativnom kontekstu, nikoga od njih. Same njihove riječi će se pokazati nakon nekog vremena i ja im želim svu sreću. Međutim, to se nastavilo i niko nikome više ne valja. Ne valja između Draška i Jelene, između Jelene i Vukanovića. Tu postoji jedan ogroman egoizam. I s jedne, i s druge, i s treće strane. Politika je kompromis. Život je kompromis. Ako nema kompromisa, kakvu oni poruku šalju narodu? Znači, iza zatvorenih vrata mogu da se svađaju koliko hoće, ali u javnost mora da izađe neka drugačija slika. Ovako, izgubila se ta nada. Priča je bila da su se pojavile neke nove snage, međutim, te nove snage su više brutalnije između sebe nego što su okrenute prema vlasti.  Ja nisam mogao da budem dio toga. Nisam želio da budem zloupotrebljen od jednih, drugih, trećih i tu sam stao.

Razgovora i priča je bilo, naravno da postoje pregovori i vlasti i opozicije. Naravno da je bilo razgovora u tom smislu da se nađemo na istom putu. Međutim, mučna je situacija koja je jako teška i ovakvi signali ne šalju dobru sliku prema javnosti, prema građanima, prema stanovništvu Republike Srpske. Nadam se da griješim, ali ovakva politika ne vodi ka tome da ljudi na političkoj sceni vide tu neku svjetlost. Nadam se da će ta svjetlost doći. Ovo je poruka samoživosti, egoizma, sujete. Ja u tome nisam htio da učestvujem.

U SDS-u ste bili dugo godina, imali ste i emotivan javni oproštaj od te stranke. Kako sad vidite stanje u SDS-u u Banjaluci? Da li je to stranka koja može biti bitan faktor u narednom periodu?

Svaka stranka mora imati svoj stav. Ne želim da kažem ništa ružno o SDS-u, to je dio mene, htio sam da to napreduje, da čini pozitivne stvari u društvu. Ali ako nemate svoje politike, ako nemate svoj stav, ako vam ne izlaze ljudi u javnost, ako nemate medijskih nastupa, pa kako ćete se prikazati onda? Ja sam bio jedini koji je u Srpskoj demokratskoj stranci izlazio i, naravno, trpio sam mnoge stvari. Mnogi žele komoditet, da budu na funkcijama i da na taj način žele da budu bitni. Međutim, nigdje ih nema, ne upoznaje ih javnost, ne vide se. Kako da bude predsjednik gradskog odbora bilo koje političke partije, da ga niko ne zna? Ako želite ući u politiku, onda morate znati da to nije med i mlijeko, da ćete dobijati razne udarce, i mnoge udarce koji nisu istine, ali morate da se na to priviknete i da uradite. A samo želja da kontrolišete nešto, a da vas nema u javnosti, a da vam to neko uradi, što bih ja to za nekog drugog uradio? I govorim za sve političke partije, ne samo za Srpsku demokratsku stranku.

Srpska demokratska stranka je jedan od simbola stvaranja Republike Srpske, ali to više nije pokret, to je stranka, koja čine ljude i ljudi mogu da pokvare ili mogu da poprave stvari. Ja neću reći ni jedno ni drugo, to će pokazati vrijeme šta će se dešavati, na koji način, ali, očita je situacija kada ste dugo u opoziciji, kada vam se nameće iz nekih drugih sredina koji su bili stalno u vlasti, oni imaju budžete i na taj način ostvaraju mnogo bolje rezultate u Banjaluci. Naravno, pečat u Banjaluci je ostavila ona 1997-98. godina kada je došlo do raskola. Realno, 30%, 40% i više stanovništva, kažu da nikad ne glasali za Srpsku demokratičku stranku. U Banjaluci Srpska demokratska stranka ima tu hipoteku i ona je još uvijek nije skinula. Da li će ikad biti skinuta, ja to ne znam. Ali očito je da je u Banjaluci član Srpske demokratske stranke, odnosno njen funkcioner, najteže biti. Nemate podrške od tamo gdje treba da imate, stalno vam se nameću neka rješenja sa strane, ljudi koji ne žive tu. Ali oni kažu da najbolje poznaju situaciju. Ako najbolje poznaju situaciju, neka prave onda oni Srpsku demokratsku stranku, kao što su je do sad pravili po volji sebe, a ne po volji članova i simpatizera, odnosno ljudi koji žive u Banjaluci i koji tu glasaju.

Koliko se sukob između Jelene Trivić i Draška Stanivukovića odražava na Banjaluku, a posebno na mogućnost opozicije da jednog dana preuzme vlast u Banjaluci?

Pa odrazilo se već. Ali može se popraviti, sve se u životu može popraviti, samo što je teže kada nešto pokvarite, lakše je nekad iz temelja uraditi nanovo. Ljudi više ne znaju kome da vjeruju. Ko je taj u suštini koji stvarno može da to iznese, a to ne može da iznese jedan čovjek. Tu mora da bude tim ljudi.

Kad pogledamo globalnu sliku poslije izbora opozicija je bila koliko-toliko složna do 2022. godine. Međutim, sada se i u lokalnim zajednicama i po celoj Republici Srpskoj vidi da postoje razni animoziteti. Negdje nije dobar Vukanović, negdje nije dobra Jelena, negdje nije dobar PDP, Draško. Očito je da se opozicija debelo dezorijentisala nakon 2022. godine i da je to dugoračan proces koji treba da dovede do toga da se poklope koskice. Ja ne govorim s neke strane da ja njima ne želim dobro. Želim da u Republici Srpskoj postoji dobra vlast i dobra opozicija. Ali očito da u ovom trenutku imamo sasvim drugačiju sliku.

Kako ocjenjujete trenutno stanje u Skupštini grada gdje ste dugogodišnji odbornik?

Nikad gore i šta god uradite, niste pametni da li je dobro ili nije. S jedne strane, ta politička borba, više je to naslanjeno na to da se pridobiju glasovi. Ne govorim sada više o jednoj opciji ili drugoj opciji. Sve i jednoj opciji. I stvara se neka klima. Proslavili smo 9. januar, kažemo da moramo čuvati Republiku Srpsku od nekih neprijatelja sa strane, svi to govore. A s druge strane, poslije toga bomba u gradskoj Skupštini. Ko može Srbinu biti veći neprijatelj od samih Srba? Kakva je to slika javnosti? Kako dalje? Sutra šta da se dešava? Upravo ta mržnja je stvorena. Više nije u pitanju da se ljudi ne vole, već se mrze između sebe. Zašto takvu sliku više prenositi? Ja sam pristalica da se ta situacija, koliko toliko, dovede u neku normalu. Ne znam kako će to izgledati u narodnom periodu, odnosno pred same izbore ako je to sada ovako, i ako se ovakve stvari čine? Nama ne treba građanski rat. Ne treba nam stvaranje tolikih tenzija. Prošao je narod kroz teške stvari. Naravno, opozicija treba da kritikuje, ali mora da ima i suštinski program koji daje nadu ovom narodu. A isto tako, i vlast ima mogućnost da se popravi.

Šta je sa rebalansom i posljednjom sjednicom koja je opet prekinuta?

U suštini, dovedeni ste do zida. Istina nije samo na jednoj strani. Istine su, podijeljene. S jedne strane, ovdje trpe mnoge kategorije, a s druge strane, ti zakonski osnovi koji je i ministarstvo samo poslalo, čovjeka dovodi u nedoumicu. Šta sada uraditi, koliko će to trajati, do kada će se ovo dešavati? Ne isplaćuju se socijalna davanja, a da ne govorimo o tome da mi trebamo da razmišljamo i da Banja Luka i osim tih stvari, socijalnih davanja, mora da stvara ambijent privrede koja treba da puni budžet. Znači, šaljemo ružnu sliku, neću da sebe da izostavim iz toga. Postalo je mučno dolaziti na skupštinu.

Da li je bilo pritisaka sa jedne ili i sa obe strane da se to usvoji ili ne usvoji?

Nemam ja tu vrstu pritisaka. Imam mišljenja jednih i drugih, pa pozive, razgovore. Nije to samo poziv, postoji tu razgovor, šta uraditi, na koji način, kako izaći iz ove situacije?

U ovoj situaciji kada imate te dvije grupacije, oni snose najveću odgovornost. Mi smo svi kolateralna šteta. Postoji i skupštinska većina koja nije sinhronizovana, postoji i vlast, i u samom PDP-u postoji raskol. Znači, jedan od odbornika ne želi to da usvoji. Postoje mnoge stvari koje nije su logične.

Kako vrijeme prolazi i kako idu ta dešavanja, čovjek više nije pametan. Znači, u jednom trenutku, da glasamo za to, da se glasa da se više skine ta priča, da ide, da se to otkoči, s druge strane imate sve više i više materijala koji govori drugačije. I u raskolu ste šta da uradite. Da li da uradite ovako ili onako. Kada gledate sa strane, vi mislite to je lako. Kada bi se našli u toj situaciji, vjerujte, mučno je Evo, sada je i ta priča o krivičnim prijavama. Ako postoji element, što ja neću da demantujem, pošto raznih stvari ima, koji je to model da se izađe iz ovoga svega. Naravno, neka ta borba i dalje traje, samo da skinemo, da izađemo iz ovoga, da otkočimo grad u smislu tih prethodnih dešavanja, odnosno, prethodne budžetske godine, tekuće godine, koja je ušla već duboko u drugu godinu i usvojen je novi budžet, dok rebalans budžeta u prethodnoj godini nije usvojen. Zakonski je do 31.12. što se tiče rebalansa, budžet se može usvajati u narodnoj godini, postoje procedure i ako se ne usvoji do određenog perioda u toku godine, onda ide privremno finansiranje.

Kada gledate dubinu, kada gledate i sam narod i ljude koji trebaju da prime plate, nema veze, kažu, nek je kriminal, nek je ovo, nek je ono, samo da ja dobijem svoje. I, nažalost, takva je postala svijest ljudi koji žive ovde. Ali nisu oni krivi tome.

Očito da nijedna strana nema dovoljno ruku da uradi jedno ili drugo. Znači, tu je očit prikaz da ni jedna ni druga strana nemaju šesnaest famoznih ruku koji trebaju da urade ovo ili ono. To se vidjelo na prethodnoj skupštni. Šta će se dešavati u budućnosti? Šta će biti? Čak i ove skupštne koje se sazivaju, kao da je ratno stanje. Dobijete poziv naveče da sutra prisustvujete skupštni. Mislim, nisu vanredne okolnosti. Ipak ovo se trebalo desiti prije dvadeset i više godina. Ulazimo u takvu fazu nekog sazrijevanja, odnosno tog dvopolnog sistema u kome smo mogli da za tih dvadeset godina izađemo u jednu normalu. Ovo se danas dešava kada je ogroman broj ljudi napustio Republiku Srpsku. Ogroman broj ljudi, kada ih susrećete više ih ne interesuje ni jedna politička partija. To je u razgovoru sa ljudima s kojima se ja često susrećem i volim da čujem mišljenje tih ljudi. Zgadila se politika većini ljudi, sem navijačima jednih, drugih, trećih. Mi moramo izaći iz toga. Ko će sutra vladati, nije ni bitno. Jeste bitno samo da ta vlast bude u korist naroda, u korist građana, i da ne trpimo ni jedni, ni drugi, ni treći.

Nije jednostavno sjediti u Skupštini. Narod nas sve isto gleda. Ali isto tako postoji u narodu raznih ljudi. Tako da ako ćemo generalizovati te stvari, dovedete se u takvu situaciju, bez obzira što želite, najbolje da vas gledaju da ste najgori.

Kako vi vidite sukob Đajić-Stanivuković i koliko taj sukob blokira normalno funkcionisanje grada Banjaluka?

Vidljivo je svima da je tu očigledan sukob. Ne želeći da u ovom trenutku kažem ko je tu u pravu ili da neko nije u pravu, ali, kao što sam rekao da je politika kompromis i da je život kompromis i da je ovo za dobrobit građana, mislim da bi trebali staviti jednu tačku, pa neka nastave poslije, da se stavi ta tačka i da izađemo iz ove ogromne krize. Ovo je koja ostavlja ogromne posljedice, ne samo na funkcionisanje grada, već na samo stanovništvo i sam odnos između ljudi van Skupštine.

Pored Saše Lazića ste, barem do ulaska u DNS, važili za jednog na najglasnijih odbornika u graskoj skupštini. Kada ste ulazili u DNS na pres konferenciji ste najavili da nećete biti ni u vlasti ali ni u opoziciji. Kako to danas izgleda, smatrate li da ste vlast ili opozicija na gradskom nivou?

Ima izvršna vlast i zakonodana vlast. Zakonodana vlast čini skupštinska većina, izvršnu vlast čini gradonačelnik, odnosno gradska uprava. DNS ne pripada ni jednoj ni drugoj opciji, ako ćemo gledati po tome. Znači, nema ni jednoga direktora, nema postavljenja, nema upravnih odbora, nema ništa. Znači, ako ćemo gledati po tome, kako smo onda mi dio vlasti? Govorim za Banjaluku.

U ovom trenutku, mi možemo samo sa dobronamjernom kritikom i nekim rješenjima da damo doprinos samom Gradu i Skupštini. Da pokušamo da smirimo ovu situaciju koja je jako napeta. Napeta je, ne samo s jedne i druge strane, već i sa treće. Da pokušamo da se napravi neki kompromis. Kompromis je život, kompromis je politika. Imate brak, ako nema kompromisa, on puca. A ovde nije u pitanju brak, ovde je u pitanju grad. Mi ovdje živimo i ovdje žive naši sugrađani koji su nas birali, a moramo da nađemo način kako da izađemo iz ovog svega. Ja sam pristalica toga. Naravno, uz dobronamjernu kritiku. Koje je to rješenje, kako mi da izađemo iz ove situacije koja već traje duži vremenski period?

Kakvi su planovi DNS-a u Banjaluci? Da li ćete biti nosilac liste na narednim lokalnim izborima? Kakve rezultate očekujete? Da li ćete sa nekim u koaliciju?

To su još uvijek razmatranja. Što se tiče liste, očito da postoji i u samim političkim partijama, ono što sam ja vidio i što sam čuo sa druge strane, najgora je ta najprljavija borba unutar stranke. Mi imamo tu najlagodniju situaciju u kome nema tih trzavica. Kod pravljenja lista na narodnim izborima, sve i jedna politička partija unutar našeg sistema, odnosno koja gravitira ovdje, imaće ogroman problem što se tiče pravljenja lista. Nažalost, to je konstatacija da je najveća borba unutar političkih organizacija.

Šta će se dešavati? Sve se može desiti. Ja ne mogu reći sada da ću ja biti uopšte na listi. Razgovara se, naravno, da se neke stvari rade, ali nisu toliko drastične kao u nekim političkim partijama u kome dolazi do uslovljavanja jednih i drugih, trećih, pošto tu ima ogroman broj frakcija. Imate već jednu vrstu koalicije, to je Narodni front i Banja Luka zove. Kako će i oni na kraju krajeva dogovor napraviti, hoće li napraviti neki kompromis? Nije samo u pitanju moj dragi kolega Saša Lazić, zato što vjerovatno i on ima nekih ljudi. Tako da će doći do situacije u kojoj će svako misliti da je najbolji. I da je on najbitniji u tom svemu, a u suštini bez ekipe, ljudi, nema ni rezultata.

U ovom trenutku ne razmišljamo ni o podršci nekoj od političkih partija. Bilo je nekih razgovora da imamo svog kandidata za gradonačelnika. Što se tiče podrške bilo kome, to je još daleko. Ne znamo još u suštini ko će biti kandidat. Bilo koje političke partije. Ovo su samo priče. U samom PDP-u, predsednik političke partije Borenović kaže „logično bi bilo“,  to znači u suštini da još uvijek Stanivuković nije kandidat PDP-a. Šta se tu dešava, ne znam. Tako je isto što se tiče i najveće političke partije Republike Srpske, oni još nisu definisali, nemaju kandidata. Ne znam sada što se tiče Narodnog fronta da li je definitivno Jelena Trivić je odlučila da ide, nešto sam tu pročitao, da li će se nešto promijeniti. Kakve će biti koalicije? Da li će neko s nekim ići? Sad će biti procjena tih političkih partija kako da učestvuju na tim izborima. Evo sada i razgovor oko promjene Izbornog zakona, da se poveća cenzus na 4% na lokalnom nivou, na 5% na republičkom. To su sve neke stvari, nova dešavanja, koja će biti uzeta u obzir, i na taj način će se, ovaj, gledati kako ići dalje.

Danas sve stranke na određeni način najavljuju da će imati svog kandidata za gradonačelnika na narednim izborima. Da li će i DNS imati svog kandidata?

Ovo su lokalni izbori, specifični izbori, preko 600 kandidata i zavisi kakve imate kandidate. Imate situacija u kome će prema kandidatima otići sigurno preko 30 i više hiljada glasova. Znači to nisu republički izbori, to je sasvim drugačije, imate rodbinske veze, imate kumovske veze, imate prijatelje. Sve zavisi od samih kandidata, kandidatskih lista. Imate političke partije koje su jake i koje imaju resurse, one su u prednosti. Očito da sa resursima grade i svoj rezultat. Tako da možete da vidite u drugim lokalnim zajednicama gdje je opozicija vlast, da isto sa resursima koje posjeduju pobjeđuju. Moguće je da se pojavi neka nestranaška ličnost. Ne mora to biti DNS-ov kandidat za gradonačelnika. Sve su mogućnosti otvorene. Mnoge stvari se mogu promijeniti za dan, a ne za sedam, osam, deset meseci koliko ima do izbora. Pitanje je i samih izbora. Da li će se održati, da li neće, šta će se dešavati? To su sve neke stvari koje se ne mogu predvidjeti.

Gerila.info

The post INTERVJU Aleksandar Petković: “Stanje u Skupštini Grada nikad gore, dovedeni smo do zida” first appeared on Gerila.info.

Ivona Šunkić, majka djeteta koje je stoodstotni invalid, rekla je za Gerilu da će ovaj vid protesta da se nastavi i dalje.

“Bićemo tu svaki dan od 10 do 11 svaki dan da ih sve podsjećamo na naša prava. Nas ne zanima svađa gradonačelnika i većine u skupštini grada. Neka nađu način da riješe ovaj problem”, rekla je Šunkić.

Ona je dodala da, ukoliko se sredstva ne isplate do 20. januara, nastupiće zakašnjenje od dva mjeseca za tuđu njegu i pomoć i invalidnine i to će onda iznositi oko 800 KM.

Okupljeni roditelji su rekli da današnji protest nije politička priča, već ukinuta prava. naveli su da su među ugruženima i samohrane majke koje nisu zaposlene.

“Tu se radi o dvije invalidnine, dvije tuđe njege, takođe kasni i prevoz i to za četiri mjeseca, tako da je ovo vrlo teška situacija jer većina ovih roditelhja ne radi. Nas ne interesuje ni skupštinska većina, ni gradonačelnik, mi samo tražimo ono što nam pripada”, rekao je Aleksandar Kljajić, roditelj dječaka sa autizmom.

Stanivuković je ranije tražio od odbornika i rukovodstva banjalučka Skupštine da se održi sjednica na kojoj će tema biti rebalns budžeta na kojoj bi se riješila ova pitanja.

Kasnije se saznalo, a što je Stanivuković i potvrdio, da “u pomoć uskače” Grad Novi Sad koji je Banjaluci trebao donirati oko 3 miliona eura koji bi pokrio plaćanja  za koja je većina u Skupštini grada odbila da podrži Stanivukovićev prijedlog o dizanju kredita u tom iznosu.

The post GODINA NOVA, A PROBLEMI STARI Roditelji i staratelji osoba sa poteškoćama u razvoju OPET protestovali pred GU Banjaluka first appeared on Gerila.info.