Upravo zbog toga je neformalna grupa građana “Za Plan” organizovala fokus grupu sa predstavnicima stručne javnosti, univerzitetskim profesorima, organizacijama civilnog društva i građanima, pokušavajući otvoriti pitanje kako danas izgleda urbanističko planiranje u Banjaluci i ko zapravo odlučuje o prostoru u kojem građani žive.

Tokom razgovora učesnici su ukazali na posljedice dugogodišnjeg neusvajanja novog Urbanističkog plana, od nekontrolisane gradnje i nestanka zelenih površina do sve izraženijeg osjećaja da se odluke donose iza zatvorenih vrata, bez stvarnog uključivanja javnosti i struke.

Posebno je naglašeno da javni prostor ne smije postati isključivo prostor profita.

“Zaključeno je da javni prostor mora ostati prostor javnog interesa, te da njegovo planiranje i uređenje zahtijeva odgovoran, transparentan i participativan pristup”, poručili su iz inicijative “Za Plan”.

Kao jedno od mogućih rješenja predložena je izmjena gradske Odluke o uređenju gradskog građevinskog zemljišta, kako bi buduće uređenje zelenih i javnih površina obavezno podrazumijevalo javne konkurse za idejna rješenja i uključivanje stručne javnosti u izbor najboljih projekata.

Građanska inicijativa “Za Plan” od odbornika Skupštine grada već duže vrijeme traži da se obustave donošenja novih regulacionih planova dok ne bude usvojen novi Urbanistički plan Banjaluke.

Iz “Za Plan” podsjećaju da važeći Urbanistički plan datira još iz 1975. godine, te upozoravaju da donošenje novih regulacionih planova bez dokumenta višeg reda predstavlja ozbiljan pravni i urbanistički problem.

“Grad ne treba da se gradi ‘od slučaja do slučaja’ — već na osnovu jasne i javne vizije budućnosti”, poručuju iz inicijative.

Uprkos tome, skupštinska većina je u martu ove godine usvojila izmjene još 22 regulaciona plana u gradu. Vlast je takve poteze predstavljala kao nastavak razvoja Banjaluke, dok struka i stanovnici Banjaluke upozoravaju da se zapravo radi o ubrzanom popunjavanju posljednjih slobodnih prostora u već formiranim naseljima.

Jedan od ključnih glasova struke posljednjih mjeseci je redovna profesorica na Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu u Banjaluci Brankica Milojević, koja upozorava da se urbani razvoj grada praktično tri decenije odvija bez strateškog plana.

Podsjeća da je posljednji ozbiljan pokušaj izrade Urbanističkog plana za period 2020–2040 zaustavljen nakon javnog uvida početkom 2022. godine, nakon čega je uslijedilo intenzivno usvajanje pojedinačnih regulacionih planova.

“Štetne posljedice ovakvog razvoja su već sada vidljive i ogledaju se u nekontrolisanoj ekspanziji stambene izgradnje, potpuno prepuštenoj zahtjevima tržišta i investitora, smanjenju zelenih površina, posebno u stambenim blokovima, nedostatku dječijih igrališta i sportskih terena, dječijih vrtića, osnovnih škola, nedostatku javnih prostora i sadržaja, ugrožavanju obale Vrbasa”, rekla je profesorica Milojević.

Građani koji se godinama protive novim gradilištima u naseljima poput Obilićeva-Mejdana, Rosulja ili Starčevice upozoravaju da infrastruktura više ne može pratiti tempo gradnje. Ulice su zakrčene, parking mjesta nestaju, zelene površine se smanjuju, a dječija igrališta postaju potencijalne građevinske parcele.

Istovremeno, iz inicijative “Za Plan” tvrde da institucije mjesecima izbjegavaju da jasno odgovore na pitanje zakonitosti usvajanja regulacionih planova bez Urbanističkog plana. Zbog toga su protiv gradonačelnika Draška Stanivukovića i načelnika Odjeljenja za prostorno uređenje Vuka Višekrune podnijeli i krivičnu prijavu, tvrdeći da je višegodišnjim usvajanjem spornih planova nanesena šteta javnom interesu i otvoren prostor za korist privatnih investitora.

NGG „Za Plan“ najavila je da će u narednom periodu nastaviti aktivnosti usmjerene ka zagovaranju institucionalnih promjena koje bi omogućile veće učešće građana i stručne javnosti u procesima urbanog planiranja u Banjaluci.

Dejan Rakita / GERILA

The post “Za Plan” okupio struku i građane: Banjaluka ne može dalje bez Urbanističkog plana first appeared on Gerila.info.

Ugovori, aneksi i rokovi koji se pomjeraju

Kupci stanova u zgradi u ulici Stepe Stepanovića 53 navode da su rokovi gradnje više puta probijeni, a da su im tokom procesa nuđeni aneksi ugovora kojima su ti rokovi naknadno pomjerani.

Prema ugovorima potpisanim u oktobru 2021. godine, investitor OMC d.o.o. se obavezao da gradnju započne u roku od 120 dana, a da objekat završi u roku od 28 mjeseci. Kako ti rokovi nisu ispoštovani, kupcima je ponuđen aneks ugovora 2025. godine.

Prema tom aneksu, rok za useljenje bio je 31. mart 2025., dok je rok za pribavljanje upotrebne dozvole bio 31. decembar iste godine. Stanari, međutim, navode da ni ti rokovi nisu ispoštovani.

Prvi stanari su, prema njihovim riječima, uspjeli da se usele krajem oktobra, i to u nedovršenu zgradu, bez tehničkog prijema i upotrebne dozvole. U tom periodu dio radova je i dalje bio u toku, a osnovni uslovi za normalno korištenje objekta nisu bili u potpunosti obezbijeđeni.

Stanari navode da se u isto vrijeme mijenja i komunikacija sa investitorom – umjesto jasnih pisanih objašnjenja i preciznih informacija o rokovima, odgovori postaju rijetki, neformalni i bez konkretnih datuma.

Dodatni problem tokom useljenja bilo je to što su prilazi samoj zgradi i ulazi u objekat u pojedinim periodima bili fizički blokirani i to građevinskim materijalom, uključujući cigle i kontejner, zbog čega nije bilo moguće normalno unijeti namještaj i opremu u stanove.

Zbog takve situacije, useljenje je bilo otežano, a u pojedinim slučajevima i praktično onemogućeno. Kako kažu stanari, namještaj se nije mogao unijeti kroz blokirane prilaze, pa se istovar morao vršiti na kolovozu, što je dodatno komplikovalo proces useljenja i stvaralo probleme u svakodnevnom funkcionisanju.

Stanari ističu da se nije radilo o kratkotrajnim ili najavljenim zastojima, već o situacijama koje su direktno uticale na mogućnost normalnog useljenja u stanove koji su već bili kupljeni i plaćeni.

Iskustva kupaca: od korektne prodaje do tišine i pritisaka

Kako navode kupci, komunikacija sa investitorom tokom prodaje stanova bila je intenzivna i uglavnom korektna. Na upite se odgovaralo, dokumentacija je dostavljana, a u komunikaciji je učestvovao i advokat investitora. U toj fazi, većina pitanja odnosila se na cijenu, rokove i osnovne tehničke karakteristike objekta.

Situacija se naglo mijenja u trenutku kada kupci počinju postavljati pitanja o dozvolama, tehničkom prijemu, priključcima na infrastrukturu, troškovima i rokovima završetka svih obaveza investitora. U tom periodu komunikacija slabi ili u potpunosti prestaje, a odgovori – kada ih ima – često su kratki, neprijatni ili u tonu „tužite“.

Redakcija je investitoru uputila zvaničan novinarski upit sa precizno formulisanim pitanjima, uključujući zahtjeve za dokumentaciju, dokaze i jasne rokove. U Viber grupi stanara potom je objavljeno obavještenje investitora u kojem se navodi da je “mediju dostavljen zvaničan odgovor zasnovan isključivo na činjenicama”.

Međutim, do dana objavljivanja ovog teksta, redakcija nije zaprimila odgovor na upućeni novinarski upit.

Istovremeno, kako saznajemo, dio pitanja iz novinarskog upita investitor je parcijalno adresirao u Viber grupi, kroz obavještenje upućeno isključivo stanarima. U tim porukama iznesene su tvrdnje o plaćanju struje i vode, režimu grijanja i statusu pristupnog puta, ali bez dostavljanja dokumentacije, računa, rješenja ili drugih dokaza koji su traženi u zvaničnom upitu.

Na taj način, pitanja su ostala bez zvaničnog i potpunog odgovora, dok su stanari dobili informacije koje se ne mogu nezavisno provjeriti, niti su potkrijepljene dokumentima.

Prema riječima kupaca, ovakav način komunikacije dodatno je pojačao osjećaj pritiska i nesigurnosti, jer se ključna pitanja rješavaju unutar zatvorene komunikacijske grupe, bez formalnih odgovora i bez uključivanja institucija ili javnosti.

Na promotivnoj stranici projekta, zgrada u ulici Stepe Stepanovića predstavljena je kao objekat „kvalitet bez kompromisa“, uz navode o luksuznoj gradnji, prvoklasnim materijalima i savremenoj arhitekturi. Istovremeno, stanari su redakciji dostavili fotografije i video-snimak koji pokazuju vidljive nedostatke u završnoj obradi stanova – pukotine oko prozora i vrata, loše izvedene spojeve i oštećenja na zidovima, kao i balkonsku ogradu koja se pomjera i nije čvrsto pričvršćena.

Zgrada bez tehničkog prijema i upotrebne dozvole

Iz informacija koje su dostavili stanari, a koje do dana objavljivanja ovog teksta nisu demantovane niti dokumentovano osporene, stambeni objekat u ulici Stepe Stepanovića 53 nema izvršen tehnički prijem niti izdate upotrebne dozvole.

Uprkos tome, objekat se koristi, stanovi su useljeni, a stanari svakodnevno borave u zgradi koja formalno nije završena u skladu sa zakonom, niti je zakonito stavljena u upotrebu. Time se kupci stanova nalaze u svojevrsnom pravnom vakuumu – koriste objekat koji, prema važećim propisima, ne bi smio biti u upotrebi.

Prema Zakonu o uređenju prostora i građenju Republike Srpske, tehnički prijem predstavlja obavezan postupak kojim se utvrđuje da li je objekat izgrađen u skladu sa građevinskom dozvolom, glavnim projektom i važećim tehničkim propisima. Tek nakon uspješno provedenog tehničkog prijema može se izdati upotrebna dozvola.

Isti zakon jasno propisuje da se objekat ne može koristiti prije nego što mu je izdata upotrebna dozvola, osim u izuzetnim i zakonom precizno definisanim slučajevima. Upotrebna dozvola je, između ostalog, preduslov za zakonito korištenje objekta, trajno priključenje na infrastrukturu i punu pravnu sigurnost korisnika.

U konkretnom slučaju, stanari kažu da tehnički prijem nije izvršen, niti im je predočena upotrebna dozvola, iako se zgrada već koristi. Time se otvara niz ozbiljnih pitanja – ne samo o zakonitosti korištenja objekta, već i o odgovornosti investitora i nadležnih institucija koje su morale nadzirati proces izgradnje i puštanja objekta u upotrebu.

Izostanak tehničkog prijema i upotrebne dozvole ima direktne posljedice po stanare: od nejasnog statusa priključaka, preko otežanog ostvarivanja prava prema institucijama i komunalnim preduzećima, do potencijalnih problema u vezi sa sigurnošću objekta i zaštitom imovine.

Do dana objavljivanja ovog teksta, investitor nije dostavio dokumentaciju kojom bi potvrdio da je tehnički prijem izvršen ili da je upotrebna dozvola izdata.

Radovi u toku i nereagovanje građevinske inspekcije

Stanari ističu da se u objektu i dalje izvode radovi, uključujući spajanje stanova i moguće zadiranje u zajedničke površine. Zbog toga je podnesena prijava građevinskoj inspekciji.

Do objave ovog teksta, građevinska inspekcija se nije oglasila niti je izvršila nadzor.

Struja, razumno korištenje energije, grijanje i uloga Elektrodistribucije

U zapisniku o primopredaji stanova navodi se da će investitor snositi troškove električne energije i vode do prenosa brojila na imena stanara, pod uslovom da se potrošnja odvija umjereno i razumno.

Međutim, ni zapisnik niti prateća dokumentacija ne preciziraju ko takvu potrošnju procjenjuje, na osnovu kojih kriterijuma i u kojem postupku. Ne postoji naveden prag potrošnje, metod obračuna, niti procedura u slučaju eventualnog spora.

Stanari u ovom trenutku ne mogu samostalno pratiti ili potvrditi stanje potrošnje, jer ne raspolažu dokumentacijom potrebnom za prijavu brojila na svoja imena. Istovremeno, investitor nije nadležni organ za očitanje potrošnje električne energije, nema zakonsko ovlaštenje da procjenjuje potrošnju po pojedinačnim stanovima, niti pravo na uvid u unutrašnjost stanova ili način njihovog grijanja.

Kako objašnjavaju stanari, upravo kombinacija nejasne formulacije o „umjerenoj i razumnoj“ potrošnji i zabrane električnog grijanja ostavlja prostor za proizvoljna tumačenja i djeluje kao oblik pritiska, jer pravila nisu jasno definisana, a ne postoji ni mogućnost nezavisne provjere.

U sistemu snabdijevanja električnom energijom, Elektrodistribucija Banja Luka jedini je nadležni subjekt za registraciju brojila, očitanje potrošnje i uspostavljanje ugovornog odnosa sa krajnjim korisnicima. Redakcija se Elektrodistribuciji obratila zahtjevom za slobodan pristup informacijama, tražeći pojašnjenja o statusu brojila u ovom objektu i uslovima za njihov prenos. Do dana objavljivanja ovog teksta, odgovor na taj zahtjev nije dostavljen.

Izostanak jasnih informacija dodatno produbljuje neizvjesnost, jer se ograničenja i obaveze postavljaju bez jasno definisanog okvira, dok nadležna institucija ostaje bez javnog očitovanja.

Grad, pristupni put i izostanak odgovora

Redakcija se obratila Gradu Banja Luka zahtjevom za slobodan pristup informacijama, tražeći dokumentaciju i pojašnjenja u vezi sa pristupnim putem do stambenog objekta u ulici Stepe Stepanovića 53.

Pristupni put u ovom slučaju nije tehnički detalj niti planska formalnost, već pitanje koje ima direktne i svakodnevne posljedice po stanare. On je neophodan za bezbjednost – dolazak hitne pomoći, vatrogasaca, komunalnih i drugih interventnih službi – ali i za uredno funkcionisanje objekta i njegovu povezanost sa javnom infrastrukturom.

Zbog neriješenog pristupa, stanari nemaju funkcionalan ulaz u garaže koje su kupili, niti mogu nesmetano koristiti dio imovine koji je uredno plaćen i definisan ugovorima. Time se problem pristupnog puta ne zadržava na nivou administracije, već postaje pitanje stvarnog korištenja imovine i osnovnih uslova života.

Upravo zbog toga, redakcija je od Grada zatražila informacije o statusu postupka koji se odnosi na pristupni put, kao i dokumentaciju koja bi pojasnila u kojoj je fazi rješavanje tog pitanja i da li postoje rokovi za njegovo okončanje.

Na ovaj zahtjev za slobodan pristup informacijama, Grad Banja Luka do dana objavljivanja ovog teksta nije dostavio odgovor.

OMC 

Finansijski izvještaji firme OMC d.o.o. godinama pokazuju isti obrazac – simbolične prihode, velike gubitke i gotovo nepostojeći broj zaposlenih. U 2023. godini firma je ostvarila nešto više od 17.000 KM prihoda, uz gubitak veći od 225.000 KM. Ni 2024. godina nije donijela suštinski preokret: prihod je porastao na oko 52.000 KM, ali je minus i dalje iznosio više od 178.000 KM.

Prema javno dostupnim podacima, OMC d.o.o. u većini godina ima nula ili jednog zaposlenog. Istovremeno, ta firma se pojavljuje kao investitor stambene zgrade u Banjoj Luci, u kojoj su stanove kupili građani – često putem dugoročnih bankarskih kredita.

U isto vrijeme, kroz različite uloge u više firmi (vlasnik, osnivač, direktor, odgovorno ili povezano lice) pojavljuju se ista imena, prije svega Goran Đukić i Đorđe Lovrić. Upravo ta mreža firmi postaje ključna za razumijevanje finansijske konstrukcije projekta i raspodjele rizika.

Posebnu pažnju privlači i povezana firma OMC Istria d.o.o. u Hrvatskoj, koja prema javno dostupnim finansijskim izvještajima ne bilježi poslovne prihode, ali istovremeno iskazuje više od milion evra kratkoročnih obaveza. Riječ je o firmi bez evidentnog tržišnog prometa, ali sa značajnim zaduženjima, što dodatno komplikuje finansijsku sliku povezane strukture.

Na papiru – firme sa slabim finansijskim pokazateljima.
U praksi – stambeni projekti i prodaja stanova.

Mreža firmi: gdje je promet, a gdje ostaje rizik

Iako se u ugovorima s kupcima stanova kao investitor i ugovorna strana navodi isključivo OMC d.o.o., javno dostupne baze i finansijski izvještaji pokazuju da se ista imena pojavljuju u znatno širem krugu firmi – ali sa potpuno različitim finansijskim rezultatima.

Gdje je novac?

U toj mreži nalaze se firme koje ostvaruju ozbiljan promet i stabilnu dobit:

• DEA STIL d.o.o. – firma sa stabilnim višegodišnjim poslovanjem, čiji se zbirni prihodi u posljednjim godinama mjere desetinama miliona KM, uz kontinuiranu dobit u rasponu stotina hiljada do više od milion KM, te realan broj zaposlenih.
• DEAQUA d.o.o. – firma sa višegodišnjim kontinuitetom poslovanja, milionskim godišnjim prihodima i stabilnom dobiti.

Gdje ostaje rizik?

Nasuprot firmama sa snažnim finansijskim rezultatima, u istoj mreži nalaze se subjekti koji bilježe stagnaciju ili faktički prestanak poslovanja:

• TERMIK d.o.o. – firma koja u posljednjim godinama iskazuje nulti prihod i gubitke.
• PLATINIUM INVEST d.o.o. – firma povezana sa ranijim stambenim projektima u Banjoj Luci, koja prema finansijskim izvještajima prestaje sa značajnijim poslovanjem nakon 2015. godine. Nakon tog perioda, kao investitorski subjekt u Banjoj Luci pojavljuje se OMC d.o.o.

Ovakva struktura otvara pitanje koje se direktno tiče javnog interesa:

Zašto se sav ugovorni i finansijski rizik prema kupcima stanova nalazi u firmi sa minimalnim prihodima i kontinuiranim gubicima, dok se stabilan promet i višemilionska dobit ostvaruju u drugim ovako povezanim subjektima?

Raniji slučajevi i ponavljanje obrazaca

Problemi sa stambenim projektima u kojima se pojavljuju ista imena nisu novi. Portal Banjaluka.com je još 2017. godine izvještavao o slučaju u kojem su se građani zadužili kako bi kupili stanove, ali nisu mogli izvršiti prenos vlasništva zbog neriješenih administrativnih i imovinsko-pravnih pitanja. U tom slučaju se kao investitor pominjala firma PLATINIUM INVEST d.o.o. Banja Luka, a u javno dostupnim registrima kao vlasnik te firme navodio se Đorđe Lovrić.

Prema finansijskim izvještajima, PLATINIUM INVEST nakon tog perioda prestaje sa značajnijim poslovanjem, dok se u godinama koje slijede u Banjoj Luci kao investitorski subjekt pojavljuje firma OMC d.o.o., uz ista imena koja se ponavljaju u različitim ulogama kroz više firmi.

Iako se radi o drugom projektu i drugom vremenskom periodu, obrasci koji se ponavljaju – kašnjenja u realizaciji, problemi sa dokumentacijom, otežan ili odgođen prenos vlasništva i izostanak jasnih i pravovremenih odgovora – u velikoj mjeri podsjećaju na situaciju sa kojom se danas suočavaju stanari zgrade u ulici Stepe Stepanovića 53.

Upravo taj kontinuitet ljudi, uz diskontinuitet firmi koje se pojavljuju kao formalni investitori, čini ovaj slučaj relevantnim za javnost. Ne zbog tvrdnji o nezakonitosti, već zbog pitanja da li se kroz promjenu pravnih subjekata izbjegava puna odgovornost prema kupcima stanova i da li institucije na takve obrasce reaguju pravovremeno i dosljedno.

Pitanje sistema

Kada se sve sagleda u cjelini – finansijski minusi investitora, nagla promjena komunikacije sa kupcima, objekat koji se koristi bez jasnog pravnog statusa i izostanak odgovora institucija – postaje jasno da ovo više nije pitanje jedne zgrade, niti odnosa jednog investitora i njegovih kupaca.

Ovo je pitanje sistema u kojem se građevinski projekti realizuju uz prećutno tolerisanje odstupanja od zakonskih procedura, dok institucije koje bi morale reagovati – ćute.

U Banjoj Luci se godinama gradi intenzivno, brzo i profitabilno. Investitori dobijaju prostor, vrijeme i razumijevanje. Građani, s druge strane, preuzimaju dugoročne kredite, ulaze u objekte čiji pravni status nije do kraja razjašnjen i ostaju bez jasnih odgovora kada postave pitanja.

Ko u tom sistemu kontroliše da li su ispunjeni svi zakonski uslovi?
Ko provjerava da li se objekti koriste u skladu sa propisima?
Ko reaguje kada se prijave problemi – i ko odlučuje da se na njih zažmiri?

Izostanak odgovora nadležnih institucija ne djeluje kao slučajnost, već kao obrazac. Nečinjenje postaje oblik postupanja, a ćutanje – mehanizam kojim se odgovornost razvodnjava i prebacuje sa jedne adrese na drugu.

U takvom ambijentu, najveći teret ne snose ni investitori ni institucije, već građani. Ljudi koji su se zadužili na 20 ili 30 godina da bi riješili stambeno pitanje, a sada se suočavaju sa pravnom nesigurnošću, zatvorenim vratima i nedostatkom informacija.

I upravo zato ostaje ključno pitanje:
Ko u ovom gradu štiti i pogoduje građevinskim investitorima – i po čijem nalogu?

info veza

The post Milionski minusi, mreža firmi i tišina institucija first appeared on Gerila.info.

Soliter Venera sagrađen je nakon što je u skupštini Doboja usvojena izmjena Regulacionog plana 2011. godine. Tom izmjenom regulacionog plana na prostoru koji je obuhvatila izmjena nedostaje 96 parking mjesta a novosagrađeni soliter primaknut je susjednoj zgradi na samo pet metara čime je, tvrde stanari Karađorđeve, ugrožena i njihova privatnost i komfor stanovanja. Kažu da im je u potpunosti blokiran bilo kakav pogled osim onog u zidove solitera.

Zbog svega su, 2012. godine podnijeli krivičnu prijavu po kojoj nije reagovano sve dok gradnja solitera nije okončana. Soliter je, inače, tvrde stanari Karađorđeve gradila jedna dobojska firma “bliska” bivšem gradonačelniku Doboja Obrenu Petroviću.

Okružno javno tužilaštvo Doboj je naredbu za saslušanje oštećenih po krivičnoj prijavi donijelo tek 2015. godine da bi oštećeni bili saslušani tek 2018. godine. Kada su prošli svi vozovi.

Stanari su uz prijavu dostavili 165 materijalnih dokaza. Kao jedan od najvažnijih navode činjenicu da je gradnjom solitera i izmjenama regulacionog plana onemogućen prolazak vatrogasnim vozilima kao i da su projektima predviđena dva požarna puta a da je jedan nedostupan a da drugi vodi preko postojećih kuća. Navode i da, nevjerovatno, ispred solitera nema mjesta ni za kontejnere u koje bi stanari solitera odlagali otpad ali ni prostora za igru djece. Nije ispoštovan ni zakonski minimum koji predviđa koliki procenat parcele mora biti pokriven zelenilom.

“Pristupni put drugoj zgradi je pretvoren u dvosmjernu ulicu širine samo 3,2 metra”, kaže jedan od stanara Karađorđeve ulice.

Stanari svjedoče da je odobrenje za gradnju izdato godinu i po dana nakon početka gradnje, kako je resorno ministarstvo na čelu sa Srebrenkom Golić prvo poništilo to odobrenje za građenje, da gradska inspekcija nije željela da reaguje da bi na kraju sve bilo legalizovano.

“Indikativno je da ni gradski ni republički ni glavni republički inspektor nisu primjetili ni izmjenu regulacionog plana ni divlju gradnju cijelog solitera”, pričaju stanari Karađorđeve.

Iz gradske uprave Doboja nisu odgovorili na naša pitanja u vezi sa gradnjom solitera “Venera”.

nastaviće se…

GERILA info

The post Dobojski “Picin park” first appeared on Gerila.info.

Građevinski inspektori će nakon obilaska terena utvrditi da li je potrebno angažovati vještaka građevinske struke kako bi dao procjenu ugroženosti objekata, odnosno kuća u blizini gradilišta, te procjenu da li je potrebno zabraniti upotrebu istih.

“Danas smo ovdje na licu mjesta po prijavi građana koji su zabrinuti s obzirom na to da ovdje imamo izgradnju velikog objekta i plaše se klizanja tla i eventualnog aktiviranja klizišta. Mi smo danas obišli kuće vlasnika koji su prijavili probleme. Angažovaćemo sudske vještake građevinske struke koji će procijeniti da li su ti objekti sigurni, da li ima pomjera nje tla i da li se mogu koristiti u skladu sa svojom namjerom”, rekla je Sanja Džida, urbanistički građevinski inspektor.

Odmah po završetku procesa, biće upućen dopis i Republičkoj inspekciji, koja je dužna da kontroliše gradilište i da naloži hitne mjere ukoliko se utvrdi da opasnost postoji.

Portal Gerila je i ranije pisao o ovom problemu, i to na alarmiranje mještana naselja Paprikovac koji su nam i poslali fotografije ispucalog parkinga.

Na naše upite iz UKC RS nam je odgovoreno da je  “slijeganje tla oko saobraćajnica, dalje se navodi, je prisutan i uobičajen proces “koji ne ugrožava niti objekte UKC RS niti naselje Paprikovac, dok je izvođač radova dužan da obezbijedi bezbjedno odvijanje saobraćaja te je u nekoliko navrata vršio sanaciju okolnih puteva”.

Dalje se navodi da je “dokumentacija o bezbjednosti zgrada UKC Republike Srpske u vezi sa izgradnjom ovog kompleksa postoji i pripada Izvođaču radova i jako je obimna”, što u svakom slučaju nije opravdanje da taj dokument nije dostupan javnosti.

GERILA.info

The post Gradska inspekcija na lokaciji garaže koja se gradi kod UKC RS first appeared on Gerila.info.

Načelnik Odjeljenja za prostorno uređenje u banjalučkoj gradskoj upravi Slobodan Stanarević sinoć je na pauzi skupštinskog zasjedanja najgrublje izvrijeđao predsjednika Skupštine grada Zorana Talića. To je za Gerila info potvrdilo nekoliko odbornika koji tvrde da Talić u vrijeme Stanarevićevog nastupa nije bio u sali jer je već izašao na pauzu.

Stanarević je, navodno, izgubio živce zbog regulacionog plana Jug 2, dijela naselja Starčevica i nastojanja Stanarevićevog odjeljenja da se na tom mjestu gradi još jedna zgrada protiv čega je bio Talić zbog nedovoljnog broja parking mjesta i prostora koja bi trebalo da prate gradnju zgrada. Talić je i ranije, u nekoliko navrata, bio protiv izmjena regulacionih planova koji su podrazumjevali novu gradnju u određenim djelovima grada. Predsjednik skupštine grada nije želio da komentariše sinoćnji nastup načelnika Odjeljenja za prostorno uređenje.

Slobodan Stanarević je, navodno, obećao kako će Talića smijeniti do sljedeće sjednice banjalučkog parlamenta.

Za Gerila info Slobodan Stanarević, inače i prvi čovjek banjalučkog DEMOSA, kaže da nije bilo nikakvih nemilih scena niti sukoba a da Zorana Talića zna čitav život i da između njih ne postoji nikakav problem. Rasprava kao i svaka druga tvrdi Stanarević koji priznaje da postoji problem sa parking prostorom ali da to ne može da riješi njegovo Odjeljenje.

“Nije problem nedostatak parking mjesta već je problem što ljudi ne kupuju garaže. To bi trebalo u zakon staviti da se stan veže uz garažu i onda ne bi bio problem. Ljudi imaju po dva auta a nemaju ni jedne garaže. Radije kupi žena auto od 15000 nego garažu i onda nemaš mjesta. Ja sam predlagao da se to zakonski riješi da trgovina stanom ne može biti bez garaže.”– kaže Slobodan Stanarević za Gerila info.

Gerila info je u nekoliko navrata pisala o problemu gradnje u Banjaluci, tačnije o gradnji novih zgrada bez parking mjesta, samo sa određenim (često nedovoljnim) brojem podzemnih parking mjesta. U većini novih zgrada ta podzemna mjesta su neiskorištena jer ih investitori prodaju nezavisno od stanova a koštaju oko 15000 maraka. Dovoljno mjesta oko novih objekata ne postoji pa stanari novih zgrada vozila parkiraju na parkinzima starih prijeratnih zgrada zauzimajući mjesta stanarima tih zgrada.

Investitori koje smo ranije kontaktirali tvrde da se njima ne isplati poklanjanje podzemnih mjesta kupcima stanova a postoji problem i nemogućnosti knjiženja podzemnog parking mjesta na kupca.

Opozicija u Banjaluci tvrdi da problem “neplanske” gradnje u gradu postoji nekoliko mandata i nije od juče.

“Konkretno za taj slučaj ne mogu dati svoje mišljenje, ali je očito da što se tiče prostornog uređenja ovaj problem ne datira samo u ovom mandatu, tako da postoji kontinuitet davanja saglasnosti koji nisu u zakonskom propisu mjesta za parking u odnosu na broj stanova i lokala. Moguće je da ovakav primjer vlast nije imala i kada neko ukazuje između njih na propust dolazi do sukoba i opasnih razmirica. A uopšteno ova vlast, a to sam podvlačio uvijek funkcioniše na ličnim interesima, a društvena zajednica je u potpunosti stavljena u drugi plan, što društvo vodi u propast, jer da bi normalno funkcionisalo moralo bi biti obrnuto. O Banjalučkoj građevinskoj mafiji mnogo se pisalo i ona sigurno postoji, ali ko stoji iza nje trebali bi se baviti istražni organi u ovoj državi, što očito ne rade!”– kaže za Gerilu odbornik SDS-a Aleksandar Petković.

GERILA info

The post Stanarević izvrijeđao Talića. Razlog regulacioni plan. Nije bilo sukoba tvrdi Stanarević. first appeared on Gerila.info.